(1)

Komisija je 21. studenoga 2018. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2019. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 21. ožujka 2019. Komisija je 21. studenoga 2018. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je utvrđeno da je Nizozemska jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 21. ožujka 2019. Vijeće je 9. travnja 2019. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje za 2019.”), u kojoj je utvrđeno pet preporuka za europodručje („preporuke za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Nizozemska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 3. u nastavku. Konkretno, mjerama kojima se potiču ulaganja i rast plaća doprinijet će se odgovoru na prvu preporuku za europodručje o ponovnoj uspostavi ravnoteže u europodručju, poreznim mjerama doprinijet će se odgovoru na drugu preporuku za europodručje o borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, dok će se smanjenjem poticaja zaduživanju kućanstava doprinijeti odgovoru na četvrtu preporuku za europodručje o smanjenju povlaštenog poreznog tretmana duga.

(3)

Izvješće za Nizozemsku za 2019. objavljeno je 27. veljače 2019. U izvješću je ocijenjen napredak Nizozemske u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 13. srpnja 2018. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Nizozemske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 27. veljače 2019. Komisija je na temelju analize zaključila da u Nizozemskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, visoka razina privatnog duga i velik suficit tekućeg računa izvori su neravnoteža koje imaju prekograničan utjecaj. Udio privatnog duga u BDP-u i u sektoru kućanstava i u korporativnom sektoru nastavio se smanjivati zahvaljujući gospodarskom rastu, iako je i dalje visok. Međutim, nominalni dug kućanstava polako se povećava zbog rasta cijena stambenih nekretnina.

(4)

Nizozemska je 29. travnja 2019. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2019. i svoj Program stabilnosti za 2019. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020. uzete su u obzir relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je pružila dodatne pojedinosti o tome kako bi primijenila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Nizozemska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u Programu stabilnosti za 2019. planira smanjenje suficita opće države s 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. na 0,0 % BDP-a u 2022. Na temelju ponovno izračunanog strukturnog salda (6), srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, i dalje se ostvaruje sa znatnom pozitivnom razlikom u programskom razdoblju. Prema Programu stabilnosti za 2019. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti s 52,4 % BDP-a u 2018. na 44,6 % BDP-a u 2022. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2019. predviđa se da će se suficit strukturnog salda smanjiti s 0,8 % BDP-a u 2018. na 0,7 % BDP-a u 2019. te 0,2 % BDP-a u 2020., što je iznad razine srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će se dug opće države i dalje stabilno smanjivati. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Nizozemska u 2019. i 2020. biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Istodobno bi bilo važno da se fiskalna i strukturna politika iskoriste za podupiranje trenda rasta ulaganja, pri čemu se treba poštovati srednjoročni proračunski cilj.

(7)

Kad je riječ o fiskalnoj održivosti, predviđeno povećanje javnih rashoda za dugotrajnu skrb upućuje na srednje rizike za dugoročnu održivost. Vlada je 2015. prenijela velik dio sustava dugotrajne skrbi na razinu općina kako bi poboljšala njegovu učinkovitost i smanjila javne rashode. Potrebno je pratiti učinak te reforme na fiskalnu održivost.

(8)

U studenome 2018. sredstva iz Fonda za osiguranje depozita, neovisnog pravnog subjekta, prebačena su sa zasebnog računa pri Nizozemskoj središnjoj banci na račun pri Državnoj riznici. Nizozemski fond za osiguranje depozita postupno se povećavao– dosad je prikupljeno oko milijardu EUR, a banke bi do 2024. trebale uplatiti još četiri milijarde EUR – i ta su se sredstva trebala uložiti u diversificirani portfelj niskorizične imovine u skladu s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. (7) (Direktiva o sustavima osiguranja depozita). Prijenosom računa fonda smanjuje se razina bruto duga, ali ne utječe se na javni deficit. Nakon prijenosa Riznica će se moći koristiti sredstvima iz fonda za financiranje državnih rashoda, ali će ih morati staviti na raspolaganje ako bude potrebno isplatiti deponente ili financirati intervencije u skladu s njezinim zakonskim mandatom, što bi moglo utjecati na financijsku stabilnost.

(9)

Nizozemska kućanstva karakterizira visoka razina nelikvidnih sredstava u nekretninama i mirovinskim fondovima i visoka razina zaduženosti. Zbog velike zaduženosti kućanstva su osjetljiva na financijske i gospodarske šokove. Ta je zaduženost posljedica velikih poreznih olakšica za plaćanje hipotekarnih kamata, ali i slabog funkcioniranja srednjeg segmenta tržišta najma nekretnina te visoke obvezne mirovinske štednje. Jedna od ključnih prepreka rješavanju problema visoke zaduženosti kućanstava tržište je stambenih nekretnina, na kojemu se uzorci stambenog financiranja i štednje u tom sektoru oblikuju na temelju desetljećima prisutnih nefleksibilnosti i poticaja koji imaju negativan učinak. Od 2012. proveden je niz mjera kojima je djelomično riješen taj problem. Donesen je zakon kojim bi se trebalo osigurati najavljeno ubrzanje smanjenja poreznog odbitka za hipotekarne kamate, s početkom primjene u 2020. Unatoč tome porezne olakšice za plaćanja hipoteka i dalje su velike i potiču kućanstava na zaduživanje. Istodobno, privatno tržište najma stambenih nekretnina, jedini nesubvencionirani segment, nedovoljno je razvijeno i na njega otpada tek 13 % ukupnih stambenih objekata. Nepostojanje funkcionalnog srednjeg segmenta tržišta najma stambenih nekretnina potiče kućanstva na kupnju umjesto na najam, što dovodi do visokih udjela duga u dohotku i financijske ranjivosti.

(10)

Mirovinski sustav dobro funkcionira kad je riječ o primjerenosti mirovina i fiskalnoj održivosti, ali ne i kad je riječ o međugeneracijskoj pravednosti, transparentnosti mirovinskih prava i fleksibilnosti. Osim toga, doprinosi za strukovne mirovine visoki su i fluktuiraju ovisno o uspješnosti mirovinskih fondova. To može imati prociklički utjecaj na potrošnju kućanstava. Reformom mirovinskog sustava mogli bi se, tijekom životnog ciklusa, smanjiti obvezni mirovinski doprinosi i stabilizirati potrošnja („izglađivanje potrošnje”). Vlada namjerava provesti temeljitu reformu drugog mirovinskog stupa radi poboljšanja pokrivenosti te uspostave transparentnijeg, fleksibilnijeg i aktuarski pravednijeg sustava. Istodobnom reformom institucija tržišta stambenih nekretnina i mirovinskog sustava mogla bi se smanjiti zaduženost kućanstava i povećati otpornost stambenog sektora na financijske i gospodarske šokove, što bi imalo pozitivan učinak i na makroekonomsku otpornost i gospodarski rast.

(11)

Unatoč niskoj stopi nezaposlenosti, visokim stopama slobodnih radnih mjesta i sve većem manjku radne snage, nominalni rast plaća zasad je umjeren (1,1 % 2017. i 2,4 % 2018.). Plaće prema kolektivnim ugovorima u prosjeku su se povećale za 2,1 % u 2018., dok su plaće u javnom sektoru rasle brže (porast od 3 % u drugoj polovini 2018.). Osim toga, postignuti su sporazumi o plaći koji su u dvije godine doveli do nominalnog povećanja od 7 % za sve državne službenike u središnjoj državnoj upravi. Osigurana su dodatna sredstva za povećanje plaća nastavnika u osnovnim školama. Vlada je osim toga donijela nekoliko fiskalnih mjera kojima je smanjeno porezno opterećenje rada i kojima je cilj povećati neto raspoloživi dohodak kućanstava čiji su članovi zaposleni. Jačanjem uvjeta koji podupiru rast plaća i reformom drugog stupa mirovinskog sustava radi povećanja njegove transparentnosti, međugeneracijske pravednosti i otpornosti na šokove dodatno bi se povećao raspoloživi dohodak kućanstava i tako potaknula domaća potražnja te doprinijelo ponovnoj uspostavi ravnoteže u europodručju.

(12)

Borba protiv agresivnog poreznog planiranja ključna je za povećanje učinkovitosti i pravednosti poreznih sustava, kao što je potvrđeno u Preporuci za europodručje za 2019. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja poreznih obveznika, zakonodavstvo Unije potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Nizozemska je poduzela mjere protiv agresivnog poreznog planiranja, no visoka razina plaćanja dividendi, naknada za licenciju i kamata koja se izvršavaju preko Nizozemske upućuju na zaključak da poduzeća koja provode agresivno porezno planiranje iskorištavaju porezne propise Nizozemske. Velik udio izravnih stranih ulaganja drže subjekti posebne namjene. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na „izlazna” plaćanja (tj. plaćanja rezidenata Unije rezidentima trećih zemalja) naknada za licenciju i kamata može se dogoditi da ta plaćanja uopće ne budu oporezovana ako ne podliježu porezu u državi primatelja plaćanja. Najavljeni program reforme oporezivanja, uključujući poreze po odbitku na plaćanja naknada za licenciju i kamata u slučaju zlouporabe ili u slučaju izvršenja plaćanja u državama s niskim porezima, pozitivan je korak prema smanjenju agresivnog poreznog planiranja i trebao bi se pomno pratiti.

(13)

Rast zaposlenosti posljednjih godina uglavnom se može pripisati privremenom zapošljavanju i samozapošljavanju, iako broj radnih mjesta s ugovorima na neodređeno vrijeme u posljednje vrijeme raste brže od broja radnih mjesta s ugovorima na određeno vrijeme. Ipak, fleksibilno zapošljavanje i dalje je često i čini znatan udio tržišta rada. Visok postotak ugovora o radu na određeno vrijeme i brzo povećanje broja samozaposlenih osoba bez zaposlenika razmatra se u kontekstu velikih razlika u primjenjivom radnom zakonodavstvu, zaštiti radnika te u zakonodavstvu o oporezivanju i socijalnoj sigurnosti. Donesen je paket mjera (zakon o uravnoteženju tržišta rada, „Wet Arbeidsmarkt in Balans”) čiji je cilj olakšati zapošljavanje na neodređeno vrijeme i smanjiti fleksibilnost fleksibilnih ugovora o radu. Provedbu tih mjera (koje bi trebale stupiti na snagu 2020.) trebalo bi pomno pratiti. Osim toga, najavljene su mjere kojima bi se smanjila obveza poslodavca da u slučaju bolesti zaposlenika nastavi isplaćivati plaću još dvije godine. Međutim, dosad nisu donesene druge konkretne mjere. Stoga neki od navedenih institucijskih čimbenika i dalje djeluju kao financijski poticaji zaposlenicima da počnu raditi kao samozaposlene osobe ili da se koriste statusom samozaposlenih osoba bez zaposlenika. Samozaposlene osobe često nisu dovoljno osigurane u slučaju invaliditeta, nezaposlenosti i starosti, što bi dugoročno moglo utjecati na održivost sustava socijalne sigurnosti. Osim toga, provedba mjera za suzbijanje lažnog samozapošljavanja suspendirana je do 2020.

(14)

Tržište rada općenito dobro funkcionira, ali potrebno je poticati jednake mogućnosti u pogledu zapošljavanja i aktivnog uključivanja, posebno osoba migrantskog podrijetla, osoba na marginama tržišta rada i gospodarski neaktivnih osoba. Osim toga, potencijal rada i dalje nije u potpunosti iskorišten, posebice među velikim brojem žena zaposlenih u nepunom radnom vremenu.

(15)

Kako bi nizozemsko gospodarstvo bilo inovativno i kako bi rasla produktivnost, ključne su tehničke i digitalne vještine i kvalificirani stručnjaci. To upućuje na potrebu za većim ulaganjem u osposobljavanje, među ostalim u području digitalnih vještina, te za promicanjem fleksibilnih mogućnosti za stjecanje dodatnih vještina i prekvalifikaciju. Poboljšanje sposobnosti društva za inovacije zahtijeva i ulaganja kako bi se poduprlo obrazovanje u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Nadalje, povećanje ulaganja u vještine, obrazovanje i osposobljavanje ključno je za poboljšanje pristupa tržištu rada i zapošljivosti osoba na marginama tržišta rada, uz istodobno poticanje jednakih mogućnosti i aktivnog uključivanja.

(16)

Iako je intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj u Nizozemskoj porastao na više od 2 %, i dalje je znatno ispod nacionalne ciljne vrijednosti od 2,5 % i ispod razine najuspješnijih zemalja. Kad je riječ o produktivnosti, Nizozemska je jedna od najuspješnijih zemalja u brojnim sektorima. Kontinuirani rast produktivnosti stoga uvelike ovisi o inovacijama. One bi se mogle potaknuti dodatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj te inovacije, posebno u privatnom sektoru.

(17)

Za energetsku tranziciju i smanjenje emisija stakleničkih plinova potrebna su znatna ulaganja kako bi se ostvario održiviji i resursno učinkovitiji gospodarski razvoj. Nizozemska će vjerojatno premašiti svoje ciljeve za 2020. u području smanjenja stakleničkih plinova, ali će za postizanje ciljeva za 2030. biti potrebne dodatne mjere. Ciljevi za 2020. koji se odnose na učinkovitost potrošnje primarne energije i obnovljive izvore energije neće se ostvariti ako se ne poduzmu dodatne mjere. Nizozemski cilj za obnovljivu energiju do 2023., kako je definiran u nizozemskom Energetskom sporazumu, trebao bi se ostvariti zahvaljujući ulaganjima u priobalne vjetroelektrane. Vlada planira do kraja 2019. donijeti Nacionalni energetski i klimatski plan, u kojemu će se pružiti pregled investicijskih potreba do 2030. za različite dimenzije energetske unije, uključujući obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, sigurnost opskrbe energijom te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

(18)

Prometno zagušenje i dalje je izazov u Nizozemskoj, gusto naseljenoj zemlji s dobrom infrastrukturom i ključnom ulogom u logistici Unije, s najvećom lukom u Uniji (Rotterdam) i jednom od najvećih zračnih luka (Schiphol). Problem je donekle riješen dodatnim infrastrukturnim radovima, ali i dalje stvara velike troškove za društvo i dovodi do nepotrebnog gubitka vremena u prometnim gužvama.

(19)

Programiranje fondova Unije u razdoblju 2021. – 2027. moglo bi doprinijeti uklanjanju nekih potreba utvrđenih u preporukama, osobito u područjima iz Priloga D izvješću za Nizozemsku za 2019. To bi Nizozemskoj omogućilo da na najbolji način iskoristi ta sredstva u utvrđenim sektorima.

(20)

Komisija je u okviru europskog semestra 2019. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Nizozemske i objavila je u izvješću za Nizozemsku za 2019. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2019., Nacionalni program reformi za 2019. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Nizozemskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Nizozemskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno ojačati ukupno gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(21)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2019. i mišljenja (8) je da se očekuje da će Nizozemska biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(22)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2019. i Program stabilnosti za 2019. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1. i 3. u nastavku. Tim se preporukama doprinosi i provedbi Preporuke za europodručje za 2019., konkretno provedbi prve i četvrte preporuke za europodručje. Fiskalnim politikama iz preporuke 3. doprinosi se, među ostalim, rješavanju neravnoteža povezanih sa suficitom tekućeg računa,