(1)

Direktivom 92/119/EEZ utvrđene su opće mjere nadzora koje se primjenjuju u slučaju pojave određenih bolesti životinja, uključujući bolest kvrgave kože. Te mjere nadzora uključuju uspostavljanje zaraženih i ugroženih područja oko zaraženog gospodarstva, a njima se predviđa i hitno cijepljenje u slučaju pojave bolesti kvrgave kože kao dodatak drugim mjerama nadzora.

(2)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/2008 utvrđene su mjere nadzora zdravlja životinja koje se poduzimaju u pogledu pojave bolesti kvrgave kože u državama članicama ili njihovim dijelovima navedenima u njezinu Prilogu I. (5), uključujući minimalne zahtjeve za programe cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože koje države članice podnose Komisiji na odobrenje. Provedbenom odlukom (EU) 2016/2008 „zaražena područja” definirana su kao dio područja države članice naveden u njezinu Prilogu I. dijelu II., koji uključuje područje na kojem je potvrđena bolest kvrgave kože te sva zaražena i ugrožena područja uspostavljena u skladu s Direktivom 92/119/EEZ i na kojem se cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože može provesti nakon što se odobre programi cijepljenja. Nadalje, u predmetnoj odluci „slobodna područja na kojima je obavljeno cijepljenje” definirana su kao dio područja države članice naveden u dijelu I. tog Priloga koji uključuje područjâ izvan zaraženih područja i na kojima se preventivno cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože provodi nakon što se odobre programi cijepljenja.

(3)

Bolest kvrgave kože prvi put je potvrđena u kolovozu 2015. u Grčkoj. U 2016. zabilježeni su slučajevi bolesti kvrgave kože u Bugarskoj i dodatni slučajevi u Grčkoj, a bolest se pojavila i u nekoliko susjednih trećih zemalja. U 2017. bolest kvrgave kože u jugoistočnoj Europi bila je manje prisutna, odnosno u većim razmjerima ponovno se pojavila u Albaniji, a nekoliko se puta povremeno pojavljivala u Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji.

(4)

Kao odgovor na pojavu bolesti kvrgave kože pogođene države članice, odnosno Grčka i Bugarska, te zahvaćene susjedne treće zemlje provele su programe masovnog cijepljenja živih goveda i divljih preživača u zatočeništvu. Program masovnog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože kao preventivnu mjeru zbog epidemiološke situacije u susjednim državama članicama i trećim zemljama provela je u 2016. i 2017. i Hrvatska, u kojoj se bolest kvrgave kože još nije pojavila. Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/2009 (6) odobreni su različiti programi cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože u državama članicama.

(5)

U 2018. i 2019. epidemiološka situacija u pogledu bolesti kvrgave kože kontinuirano se poboljšavala i nije bilo prijavljenih slučajeva bolesti kvrgave kože ni u jednoj državi članici ni susjednoj trećoj zemlji u jugoistočnoj Europi, osim Turske. Tijekom tog razdoblja sve države članice i susjedne treće zemlje jugoistočne Europe koje su bile zahvaćene bolešću kvrgave kože nastavile su s masovnim godišnjim cijepljenjem protiv bolesti kvrgave kože.

(6)

S obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju Hrvatska je početkom 2018. obustavila preventivno cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože i zamijenila ga sustavnim nadziranjem bolesti, koji je potvrdio odsutnost bolesti kvrgave kože u 2018.Zato je Provedbena odluka (EU) 2016/2008 izmijenjena Provedbenom odlukom (EU) 2019/81 (7) da bi se Hrvatska izbrisala s popisa država članica koje imaju status „slobodna područja na kojima je obavljeno cijepljenje” u Prilogu I. Provedbenoj odluci (EU) 2016/2008. Osim toga, Provedbena odluka (EU) 2016/2009 izmijenjena je Provedbenom odlukom Komisije 2019/82 (8) da bi se Hrvatska izbrisala s popisa država članica s odobrenim programom cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože.

(7)

U skladu s pravilima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) zemlja ili njezino područje u kojem se obustavi cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože status područja slobodnog od bolesti može ponovno steći najmanje osam mjeseci kasnije u slučaju preventivnog cijepljenja ili najmanje 14 mjeseci kasnije u slučaju cijepljenja koje se provodi kao odgovor na pojavu bolesti kvrgave kože. Stoga bi mjere utvrđene Provedbenom odlukom (EU) 2016/2008 trebale ostati na snazi najmanje osam ili 14 mjeseci, ovisno o području, prije nego što bude moguća ponovna dodjela statusa područja slobodnog od bolesti kvrgave kože.

(8)

Provedbena odluka (EU) 2016/2008 primjenjuje se do 31. prosinca 2019. te će se u skladu s tim aktualne mjere koje se odnose na bolest kvrgave kože u Grčkoj i Bugarskoj utvrđene u tom aktu prestati primjenjivati nakon tog datuma. S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju i najmanje vrijeme potrebno za ponovno stjecanje statusa područja slobodnog od bolesti kvrgave kože, potrebno je produžiti razdoblje primjene tih mjera za odgovarajuće vremensko razdoblje.

(9)

Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (9) uspostavljen je novi zakonodavni okvir za zdravlje životinja u Uniji. Točnije, njime se utvrđuju pravila za sprečavanje i suzbijanje određenih bolesti s popisa, uključujući bolest kvrgave kože. Budući da se ta Uredba primjenjuje od 21. travnja 2021., razdoblje primjene Provedbene odluke (EU) 2016/2008 trebalo bi produljiti do 20. travnja 2021.

(10)

Provedbenu odluku (EU) 2016/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,