Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma jest da je suglasna s donošenjem Ministarske izjave i njoj priloženog Strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP) za razdoblje 2019. – 2025., koji su priloženi ovoj Odluci.

Manje promjene Ministarske izjave i njoj priloženog Strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP) za razdoblje 2019. – 2025. mogu se dogovoriti bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

NACRT ministarske izjave

Bonn, Njemačka, 11. listopada 2019.

MI, MINISTRI I ČLANOVI EUROPSKE KOMISIJE, nadležni za postupanje u slučaju onečišćenja šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda naftom i drugim štetnim tvarima sastali smo se u Bonnu 11. listopada 2019. na Drugome ministarskom sastanku Bonskog sporazuma u prisustvu međuvladinih organizacija i promatrača iz susjednih regija;

UVAŽAVAJUĆI 50 godina uspješne suradnje u okviru Bonskog sporazuma te PREPOZNAJUĆI zajedničke koristi od daljnjeg produbljivanja naše suradnje radi prevencije, pripravnosti i odgovora na slučajno i nezakonito onečišćenje mora koje uzrokuju pomorske aktivnosti u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama;

POZDRAVLJAJUĆI pristupanje Španjolske Bonskom sporazumu i prilagodbu zone nadležnosti između Francuske i Španjolske, zbog čega će pomorsko područje obuhvaćeno Bonskim sporazumom uključivati i Biskajski zaljev;

ŽELEĆI poboljšati zaštitu našeg obalnog i morskog okoliša od onečišćenja mora kao posljedice aktivnosti u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama te način na koji surađujemo kad su posrijedi prevencija, pripravnost i odgovor na onečišćenje;

UZIMAJUĆI U OBZIR ulogu Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u reguliranju svjetskog pomorskog prijevoza radi zaštite morskog okoliša i ljudskog zdravlja, razvoj integrirane pomorske politike za Europsku uniju i relevantno zakonodavstvo EU-a (1) koje se odnosi na onečišćenje mora i pomorske nezgode;

NASTAVLJAJUĆI s koordinacijom nacionalnih aktivnosti na (pod)regionalnoj razini za dobrobit svih i imajući u vidu obveze ugovornih stranaka u pogledu izvješćivanja;

SLUŽEĆI SE široko prihvaćenim informacijskim sustavima koji su definirani kao standard u nadležnim međunarodnim organizacijama;

PRIMJEĆUJUĆI kontinuiran rast pomorskog prometa i drugih pomorskih aktivnosti kao što je odobalno iskorištavanje nafte i plina te činjenicu da će, usprkos manjem broju opaženih izljeva tijekom posljednjih godina, rizici uvijek postojati;

DONIJELI smo sljedeću zajedničku Izjavu:

1.	Imamo viziju šireg područja Sjevernog mora i pristupnih voda u kojima neće dolaziti do onečišćenja koje se može izbjeći ni do slučajnog i namjernog onečišćenja koje uzrokuju pomorski prijevoz, odobalne naftne i plinske djelatnosti te druge pomorske aktivnosti.

2.	Pozdravljamo propise IMO-a koji su doveli do smanjenja onečišćenja mora. Međutim, iako su posljednjih godina provedene brojne mjere, slučajno i nezakonito onečišćenje tvarima osim nafte i dalje je velika prijetnja za šire područje Sjevernog mora i pristupne vode.

3.	Itekako smo svjesni gospodarske i društvene vrijednosti našega morskog i obalnog okoliša te uviđamo da su troškovi odgovarajućih resursa za prevenciju, pripravnost i odgovor na onečišćenje mora niski u odnosu na troškove sanacije nakon velikih nesreća koje uzrokuju onečišćenje.

4.

Naglašavamo važnost djelotvorne prevencije, pripravnosti i odgovora na izvanredne pomorske situacije. Ponovno potvrđujemo svoju predanost aktivnoj suradnji u okviru Bonskog sporazuma u području planiranja, osposobljavanja i ispitivanja rada sustava za hitni odgovor, što uključuje zajedničke operativne vježbe odgovora. Prepoznajemo važnost sveobuhvatne europske suradnje preko Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC) i uz koordinaciju s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA).

5.

Pozdravljamo dobro uspostavljeni sustav za zračni i satelitski nadzor pomorskog prijevoza, odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i drugih pomorskih aktivnosti u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama kao važno sredstvo za otkrivanje mogućeg onečišćenja i odvraćanje od nezakonitih ispuštanja na moru te za provedbu naših obveza na temelju Konvencije MARPOL.

6.

Pozdravljamo primjenu na nacionalnoj i regionalnoj razini daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS) koji su uspostavljeni kao nove usluge za pomorski nadzor, praćenje emisija u zrak koje uzrokuje pomorski promet i odgovor na onečišćenje te potičemo ugovorne stranke na razmjenu znanja i iskustva u vezi s nacionalnim sustavima RPAS i njihovom ulogom u provedbenoj praksi.

7.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost nastavku provedbe nacionalnih programa leta i zajedničkih operacija kao što su koordinirane proširene operacije nadzora onečišćenja (CEPCO) i pozdravljamo uslugu satelitskog snimanja koju nudi EMSA u okviru sustava CleanSeaNet za unapređenje pripravnosti i prevencije onečišćenja.

8.

Pozdravljamo razvoj i kontinuirano ažuriranje priručnika i kodeksa Bonskog sporazuma, uključujući Priručnik za suzbijanje onečišćenja i Kodeks Bonskog sporazuma za procjenu naftnih mrlja, koji su jedinstven izvor informacija za djelovanje u okviru prevencije, pripravnosti i odgovora na onečišćenje te su globalno prepoznati u kontekstu Međunarodne konvencije o pripravnosti, odgovoru i suradnji u slučaju onečišćenja (OPRC) i njezina Protokola za opasne i štetne tvari.

9.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost održavanju i ažuriranju zajedničkih planova Bonskog sporazuma za odgovor na pomorske nezgode (tj. Plan DENGERNETH, MANCHEPLAN, Plan NORBRIT, Plan za četverostranu zonu), koji su važan alat za pokretanje prekograničnih aktivnosti odgovora odmah nakon nezgode, neovisno o tome u kojoj je nacionalnoj zoni nadležnosti došlo do izljeva.

10.

Prepoznajući promjenjive rizike povezane s porastom prijevoza opasnih i štetnih tvari, većim brodovima, autonomnim brodovima, novim gorivima, kontinuirano velikom gustoćom prometa, odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima i drugim pomorskim aktivnostima, uviđamo važnost održavanja odgovarajuće ravnoteže resursa kako bi se osigurao djelotvoran rad u okviru prevencije i odgovora na onečišćenje u širem području Sjevernog mora i pristupnim vodama. Slažemo se da bi se daljnji razvoj kapaciteta za odgovor u području obuhvaćenom Bonskim sporazumom trebao temeljiti na nacionalnim i zajedničkim procjenama rizika.

11.

Ponovno potvrđujemo svoju zajedničku predanost prevenciji onečišćenja mora koje utječe na kvalitetu zraka tako što ćemo surađivati i zajednički doprinositi provedbi i izvršenju međunarodnih propisa i standarda povezanih s onečišćenjem mora te ujedno zajamčiti ravnopravne uvjete za gospodarske subjekte. Ponovno ističemo uspjeh provedbe Direktive (EU) 2016/802 (2) koji se temelji na ispunjavanju zahtjeva za niske emisije sumpora za kontrolna područja emisija SOx (od 2015. maksimalni sadržaj sumpora je 0,10 %) i podsjećamo na posljednje obveze u okviru IMO-a koje se odnose na osiguravanje dosljedne primjene propisa o globalnoj gornjoj granici sumpora (0,50 % od 2020.) u skladu s Prilogom VI. Konvenciji MARPOL. Koordiniran i strog režim provedbe tih zahtjeva, uključujući i u kontrolnom području emisija SOx u Sjevernom moru, zajedno s visokom stopom usklađenosti brodova sa zahtjevima na razini cijelog EU-a, doveli su do znatnih smanjenja onečišćenja sumporovim dioksidom u obalnim regijama i gradovima. Pozdravljamo razradu naše zajedničke obveze u okviru koje ćemo zajednički doprinositi nadzoru provedbe Priloga VI. MARPOL-u kao i stupanje na snagu Sjevernog mora kao kontrolnog područja emisija NOx (dušikovi oksidi) (NECA) od 2021. Ugovorne stranke zadržavaju pravo da slobodno odaberu način sudjelovanja u mjerama nadzora.

12.

Uviđamo da odredbe kao što je odredba o određivanju Sjevernog mora kao posebnog područja na temelju priloga I. i V. MARPOL-u neće biti djelotvorne ako se pravilno ne provode. U tom kontekstu pozdravljamo uspješan rad Mreže istražitelja i tužitelja za Sjeverno more na promicanju propisa i standarda povezanih s onečišćenjem te se slažemo da ćemo nastaviti surađivati s Mrežom na provedbi svih relevantnih priloga Konvenciji MARPOL.

13.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost pravilnoj provedbi i izvršenju Direktive 2005/35/EZ3 o onečišćenju s brodova (kako je izmijenjena), osobito kad je riječ o suradnji u praćenju i izvršenju, ispunjavanju obveza izvješćivanja i djelotvornim sankcijama, uključujući kaznene sankcije, za kaznena djela onečišćenja.

14.	Pozdravljamo donošenje revidirane Direktive Vijeća i Europskog parlamenta o lučkim uređajima za prihvat3 te se obvezujemo na razmjenu informacija i suradnju u cilju sprečavanja nezakonitog ispuštanja otpada u more.

15.

Pozdravljamo donošenje novog dokumenta IMO-a o „Evaluaciji i usklađivanju propisa i smjernica o ispuštanju tekućih efluenata iz sustava za čišćenje ispušnih plinova u vode, uključujući uvjete i područja” kao važnog alata za bolje razumijevanje učinaka vode za ispiranje koju ispuštaju ispirači plina/sustavi za čišćenje ispušnih plinova na morski okoliš.

16.

Naglašavamo potrebu za koordiniranim istraživačkim i razvojnim programima kako bi se osiguralo da se mjere za suzbijanje onečišćenja provode s pomoću najboljih raspoloživih tehnika i opreme kad su posrijedi postojeći i budući izazovi, primjerice, čini se da uvođenje i raširenija upotreba novih goriva, koja su osmišljena u skladu sa sve brojnijim i strožim propisima o emisijama, zahtijevaju inovativne metode odgovora. Ponovno potvrđujemo da se postupci donošenja odluka temelje na najboljem dostupnom znanju, metodama i alatima potpore. Primamo na znanje utvrđivanje prioriteta za istraživanje i razvoj u okviru Strateškoga akcijskog plana Bonskog sporazuma za razdoblje 2019.–2025.

17.

Primamo na znanje razvoj integriranih pristupa pomorskom upravljanju i važnost jačanja suradnje s relevantnim pomorskim sektorima i tijelima radi prelaska na cjelovitije upravljanje našim morima u cilju postizanja dobrog stanja okoliša morskih voda u skladu s Okvirnom direktivom EU-a o pomorskoj strategiji (3).

18.	Pozdravljamo„Akcijski plan IMO-a za rješavanje problema morskoga plastičnog otpada s brodova” kojem je cilj proširiti postojeće propise i uvesti nove mjere potpore za rješavanje velikog problema koji predstavlja plastični otpad u morskom okolišu.

19.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost suradnji s drugim nadležnim međunarodnim i regionalnim organizacijama i tijelima, osobito s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), Komisijama OSPAR i HELSINKI, Lisabonskim sporazumom, Sporazumom iz Kopenhagena, Regionalnim centrom za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora (REMPEC), Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Arktičkim vijećem, u cilju razmjene iskustva i dobre prakse te postizanja zajedničkih ciljeva.

---

(1)  Norveška nije članica Europske unije. Norveška doprinosi na temelju jednakovrijednoga nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a koje je obvezujuće za nju kao članicu Europskoga gospodarskog prostora (EGP).

(2)  Izvješće Komisije o provedbi standarda u pogledu sumpora za brodska goriva iz Direktive (EU) 2016/802, COM(2018) 188 final, 16. 4. 2018.

(3)  Norveška nije članica Europske unije. Norveška doprinosi na temelju jednakovrijednoga nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a koje je obvezujuće za nju kao članicu Europskoga gospodarskog prostora (EGP).

NACRT strateškog akcijskog plana Bonskog sporazuma (BASAP)

za razdoblje 2019.–2025.

Uvod

Temeljne zadaće Bonskog sporazuma obuhvaćaju regionalnu suradnju u sprečavanju i borbi protiv onečišćenja mora u širem području Sjevernog mora koje uzrokuju brodovi i odobalni objekti, provedbu nadzora koji pomaže u otkrivanju i borbi protiv onečišćenja na moru te čišćenje nakon pomorskih katastrofa i kaznenih djela onečišćenja. Riječ je o postignućima koja se temelje na 50 godina znanstvenog, tehničkog i operativnog rada Bonskog sporazuma. Ugovorne stranke Bonskog sporazuma surađivale su kako bi stekle široko stručno znanje o načinima uklanjanja prijetnji morskom okolišu te su spremne na nove izazove u suradnji s ugovornim strankama i na angažman u međunarodnoj zajednici.

Bonski sporazum najstariji je regionalni sporazum koji su sklopile vlade kako bi odgovorile na nezgode u kojima dolazi do onečišćenja. Sporazum je mehanizam u okviru kojeg države Sjevernog mora i Europska unija surađuju i međusobno si pomažu u borbi protiv onečišćenja zbog pomorskih katastrofa i kroničnog onečišćenja koje uzrokuju brodovi i odobalni objekti u području Sjevernog mora. Potpisalo ga je 1969. osam država koje imaju granicu sa Sjevernim morem (Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) ubrzo nakon što se tanker za prijevoz nafte „Torrey Canyon” nasukao uz obalu Cornwalla 1967. pri čemu se izlilo 117 000 tona nafte u prvoj velikoj ekološkoj nesreći koja je pogodila zapadnu Europu. Međutim, Bonski sporazum aktiviran je tek krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća nakon dviju drugih velikih nesreća u kojima je došlo do onečišćenja: erupcija na naftnom polju „Ekofisk” dogodila se 1977., a potonuće tankera „Amoco Cadiz” 1978. Sporazum se otad uspješno primjenjuje, a proširen je 1983. radi uključivanja drugih štetnih tvari i 1987. kako bi obuhvatio suradnju u području nadzora. Do daljnjeg proširenja došlo je 2010. nakon pristupanja Irske kad su Sporazumom obuhvaćene irske vode te povezane norveške vode i vode Ujedinjene Kraljevine.

Usprkos smanjenju ukupnog broja slučajnih izljeva nafte u europskim vodama, i dalje povremeno dolazi do slučajnih izljeva većih razmjera (tj. više od 20 000 tona). Iako je većina nafte koja svake godine dospije u ocean ispuštena s kopna, visokih 10–15 % nafte koja završi u oceanu posljedica je slučajnih izljeva.

Svrha je BASAP-a za razdoblje 2019.–2025. olakšati provedbu Bonskog sporazuma kako bi se općenito doprinijelo sprečavanju onečišćenja mora te kako bi se riješili budući izazovi, kao što su neizbježan zaokret na tržištima energije i prirodnih resursa, ekološki problemi utvrđeni u Pariškom sporazumu iz 2015. i pritisci na prostorno planiranje morskog područja koje može prouzrokovati druge rizike za more. S obzirom na takav razvoj događaja i dramatičan pad broja slučajnih izljeva nafte u europskim vodama u posljednjih 30 godina, svi subjekti nadležni za sanaciju naftnih mrlja moraju preusmjeriti pozornost s nafte na sve vrste onečišćenja mora koje se mogu izmjeriti i/ili očistiti. Ključan novi izazov za Bonski sporazum utvrđen je SWOT analizom, a riječ je o onečišćenju zraka koje pogađa ekosustave i zdravlje građana u obalnim područjima s visokom gustoćom stanovništva (Prilog VI. MARPOL-u).

BASAP za razdoblje 2019.–2025. ugovorne stranke provode na sljedeći način:

—	u svojim zonama nadležnosti nadziru postoje li prijetnje onečišćenja mora i onečišćenja povezanoga zračnog prostora iznad mora, što uključuje koordinaciju zračnog i satelitskog nadzora,

—	međusobno se upozoravaju na takve prijetnje,

—	razrađuju zajedničke operativne pristupe kako bi se mogle osloniti jedne na druge u postizanju potrebnih standarda prevencije i čišćenja,

—	razrađuju zajedničke i koordinirane operativne pristupe za praćenje usklađenosti i izvršenja Priloga VI. MARPOL-u,

—	međusobno se podupiru u operacijama odgovora (kad se to od njih zatraži),

—	razmjenjuju rezultate istraživanja i razvoja te dobre prakse, te

—	provode zajedničke vježbe.

Vizija

Vizija Bonskog sporazuma glasi:

Čisto šire područje Sjevernog mora u kojem ne dolazi do slučajnog i nezakonitog onečišćenja koje uzrokuju pomorski prijevoz i druge pomorske aktivnosti

Šire područje Sjevernog mora obuhvaća raznolike i produktivne ekosustave te o njemu ovisi svakodnevni život milijuna osoba. Dio šireg područja Sjevernog mora jedan je od najprometnijih pomorskih putova u svijetu. Vizija Bonskog sporazuma stoga je maksimalno smanjiti prijetnju slučajnog i nezakonitog onečišćenja koje uzrokuju brodovi i druge pomorske aktivnosti.

Radi ostvarivanja te vizije Bonskog sporazuma dogovoreni su sljedeći strateški ciljevi:

(a)

utvrditi i riješiti probleme koji nastaju u pomorskom sektoru kao cjelini, a koji utječu na morski okoliš obuhvaćen područjem primjene Bonskog sporazuma; utvrditi i ocijeniti nove mogućnosti smanjenja rizika za morski okoliš na temelju najboljih raspoloživih tehnika (NRT-i) i najboljih praksi zaštite okoliša; utvrditi i ocijeniti nove pristupe praćenju kako bi se osigurala primjena najboljih raspoloživih tehnika i najboljih praksi zaštite okoliša; na odgovarajući način pristupiti uklanjanju novoutvrđenih rizika za morski okoliš uzimajući u obzir preporuke OTSOPA-e; te u potpunosti iskoristiti rezultate projekata BE-AWARE I i II radi utvrđivanja najdjelotvornijih budućih mjera za smanjenje rizika i mjera odgovora.

Strateški ciljevi

A.   Sprečavanje nezakonitog i slučajnog onečišćenja putem suradnje i zajedničke provedbe međunarodnih propisa i standarda povezanih s onečišćenjem mora, uključujući usklađenost s prilozima MARPOL-u

Iako su posljednjih godina provedene brojne mjere, nezakonito i slučajno onečišćenje i dalje je velika prijetnja za šire područje Sjevernog mora. Suradnja na djelotvornoj i učinkovitoj provedbi važan je način zaštite morskog okoliša.

Međunarodni propisi povezani s onečišćenjem mora rezultat su Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova iz 1973. (MARPOL), koja je ažurirana 1978. Konvenciju MARPOL sastavila je Međunarodna pomorska organizacija (IMO), a njezina je svrha spriječiti i u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti onečišćenje s brodova koje je posljedica slučajnih i rutinskih operacija. Obuhvaća sljedećih šest tehničkih priloga koji se odnose na onečišćenje mora (vidjeti Prilog I.: Aktualna verzija MARPOL-a za priloge od I. do VI.):

Prilog I. – Pravila o sprečavanju onečišćenja naftom

Prilog II. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima u razlivenom stanju

Prilog III. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku

Prilog IV. – Pravila o sprečavanju onečišćenja otpadnim vodama s brodova

Prilog V. – Pravila o sprečavanju onečišćenja smećem s brodova

Prilog VI – Pravila o sprečavanju onečišćenja zraka s brodova

Potrebno je utvrditi zajedničke i koordinirane operativne pristupe za praćenje usklađenosti radi osiguravanja jedinstvene i dosljedne provedbe i izvršenja priloga MARPOL-u, a osobito za provedbu i izvršenje kontrolnog područja emisija u Sjevernom moru na temelju Priloga VI. MARPOL-u u vezi sa sumporovim i dušikovim oksidima kao i s obzirom na stupanje na snagu 2020. globalne gornje granice sumpora za brodove koji plove izvan kontrolnih područja emisija.

B.   Poticanje i uspostava djelotvorne pripravnosti na izvanredne situacije

C.   Organizacija optimalnih kapaciteta za odgovor

Usprkos svemu što je učinjeno da se poveća pomorska sigurnost, uvijek će postojati rizik od nezgoda. Pojačan pomorski promet te opasne i štetne tvari doprinose većem riziku za morski okoliš. Ugovorne stranke dosad su uložile znatne resurse u odgovarajuće kapacitete za odgovor. Radi daljnjeg povećanja učinkovitosti, ne samo u financijskom smislu, daljnji razvoj kapaciteta za odgovor trebao bi se temeljiti na procjenama rizika, analizi nedostataka te regionalnim i podregionalnim pristupima. Potrebni su programi koordiniranog istraživanja i razvoja kako bi se mjere za suzbijanje onečišćenja provodile s pomoću najboljih raspoloživih tehnika i opreme.

Za postizanje tih strateških ciljeva Bonskog sporazuma dogovoreni su sljedeći operativni ciljevi:

Operativni ciljevi:

Operativni ciljevi povezani sa strateškim ciljem A (sprečavanje)

A.I.	Provoditi odgovarajući nadzor pomorskog prijevoza i pomorskih aktivnosti u širem području Sjevernog mora te osigurati učinkovito izvješćivanje o opažanjima u zonama nadležnosti na temelju Bonskog sporazuma.

A.II.

Pružati ažurirane informacije upravi i posadi zrakoplova o planiranju i provedbi letova radi suzbijanja onečišćenja unutar područja obuhvaćenog Bonskim sporazumom.

A.III.

Osigurati zajedničke operativne pristupe za praćenje usklađenosti s prilozima MARPOL-u.

A.IV.

Učinkovito prikupljati dokaze u slučaju nezgoda u kojima dođe do onečišćenja te blisko surađivati s istražiteljima i tužiteljima na izvršenju propisa i standarda povezanih s onečišćenjem u širem području Sjevernog mora.

A.V.	Prenositi i širiti informacije javnosti i stručnjacima o sprečavanju nezakonitog i slučajnog onečišćenja.

Ciljevi za provedbu strateškog cilja B (pripravnost)

B.I.	Postići suglasnost o načinu na koji je primjereno odgovoriti na izvanredne pomorske situacije te informirati o nacionalnim sustavima i strategijama za nepredviđene situacije.

B.II.

Održavati odgovarajuću razinu osposobljenosti interventnog osoblja i njegovati suradnju jedinica za borbu protiv onečišćenja iz ugovornih stranaka te poticati pripravnost na djelotvorne multinacionalne operacije borbe protiv onečišćenja.

B.III.

Osigurati pravilno koncipiran odgovor ugovornih stranaka u cilju zaštite morskog okoliša te utvrditi prioritete na najprikladnijoj osnovi.

B.IV.

Surađivati s drugim međunarodnim i europskim organizacijama te susjednim pomorskim regijama radi utvrđivanja sinergija i izbjegavanja udvostručivanja rada.

Ciljevi za provedbu strateškog cilja C (odgovor)

C.I.	Upoznati ugovorne stranke s načinima na koji drugi odgovaraju na nezgode radi poticanja razvoja najbolje prakse.

C.II.

Razvijati i ažurirati zajedničke operativne pristupe kad su posrijedi nezgode u kojima dolazi do onečišćenja te poticati izradu i zajedničko shvaćanje odgovarajućih strategija odgovora.

C.III.

Poticati programe koordiniranog istraživanja i razvoja koji se odnose na tehnologije, opremu i druga operativna sredstva za odgovor.

C.IV.

Pobrinuti se da u cijelom području sjeveroistočnog Atlantika postoji odgovarajuća ravnoteža resursa za odgovor, što će se temeljiti na podregionalnim procjenama rizika.

Mjere

Kako bi se ostvarili vizija, strateški i operativni ciljevi, u sljedećem Strateškom akcijskom planu Bonskog sporazuma (BASAP) utvrđuju se konkretne mjerljive mjere i realni ciljevi za razdoblje 2019.–2025. kojima će se ugovorne stranke voditi i koje će staviti u fokus svojeg rada. U BASAP-u se potvrđuje potreba za održavanjem dobro uspostavljenih sustava i nastavkom rada koji je potreban za kontinuitet operativne prirode Sporazuma. Istodobno se govori o mogućim načinima unapređenja dosadašnjeg rada i novim smjerovima.

U okviru Bonskog sporazuma dogovorene su sljedeće mjere:

Mjere povezane sa strateškim ciljem A (sprečavanje)

A.1.	Provoditi operacije zračnog i satelitskog nadzora, uključujući nacionalne letove, regionalne letove, letove u okviru programa Tour d’Horizon i letove u okviru operacija CEPCO/SuperCEPCO, za potrebe otkrivanja, istraživanja, prikupljanja dokaza i praćenja izljeva nafte i drugih štetnih tvari.

A.2.	Održavati učinkovitost sustava za standardno izvješćivanje te upotrebljavati taj sustav za prijavljivanje otkrivenog onečišćenja Bonskom sporazumu i Komisiji u okviru Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova, kao i IMO-u.

A.3.

U suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost optimalno iskorištavati satelitske snimke, a u kontekstu najnovijeg razvoja pseudosatelita na velikoj visini (HAPS) i daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS) koji su dostupni državama šireg područja Sjevernog mora uspostaviti usklađen sustav koji pokriva cijelo šire područje Sjevernog mora kako bi se poboljšalo otkrivanje nezgoda u kojima dolazi do onečišćenja.

A.4.	Produbiti suradnju na otkrivanju kaznenih djela povezanih s Prilogom V. MARPOL-u i njegovom provedbom: V.

A.5.

Produbiti suradnju na otkrivanju kaznenih djela povezanih s Prilogom VI. MARPOL-u i njegovom provedbom, uključujući putem postojećeg režima nadzora države luke, kao i primjenom naprednih namjenskih alata za praćenje usklađenosti i razmjenom rezultata provedbenih mjera putem zajedničkih informacijskih sustava (npr. Thetis-EU).

A.6.	Održavati i ažurirati Priručnik za zračne operacije i atlas BAOAC.

A.7.	U suradnji s Mrežom istražitelja i tužitelja za Sjeverno more (NSN) održavati i ažurirati Priručnik za Sjeverno more o kaznenim djelima onečišćenja mora.

A.8.	Surađivati putem mreže OSINET na identifikaciji naftnih mrlja, što uključuje vježbe interkalibracije u laboratorijima i daljnji razvoj zajedničkih metoda za identifikaciju naftnih mrlja.

A.9.

Jačati suradnju s istražiteljima i tužiteljima: a. do 2022. – u suradnji s NSN-om utvrditi moguće načine objavljivanja osuđujućih presuda za kaznena djela onečišćenja mora; b. do 2025. – u suradnji s NSN-om uspostaviti postupke u okviru kojih se javnost može informirati o ekološkim rezultatima relevantnih brodarskih društava i društava koja upravljaju brodovima.

A.10.

Povezati se s IMO-om kako bi se utvrdilo na koji način Bonski sporazum može dodatno doprinijeti usklađivanju s Prilogom VI. MARPOL-u uzimajući u obzir najnoviji razvoj događaja u IMO-u u vezi s primjenom globalne gornje granice sumpora do 2020. (npr. stroži režim nadzora države luke te zabrana prijevoza goriva namijenjenih za izgaranje sa sadržajem sumpora višim od 0,50 %).

A.11.

Preko Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a podupirati proces revizije uvjeta iz Priloga II. MARPOL-u koji se odnose na ispuštanje tvari visoke viskoznosti i skrućujućih tvari.

A.12.

Održavati i ažurirati internetske stranice Bonskog sporazuma te objavljivati elektroničke publikacije (tj. priručnike, izvješća).

A.13.

Poduprijeti/promicati preporuke za preventivne mjere u okviru projekata BE-AWARE.

Mjere povezane sa strateškim ciljem B (pripravnost)

B.1.	Održavati i ažurirati poglavlja Priručnika Bonskog sporazuma za suzbijanje onečišćenja te ih prilagođavati prema potrebi.

B.2.	Poticati razmjenu informacija o olupinama koje bi mogle uzrokovati onečišćenje te uspostaviti nacionalne baze podataka.

B.3.	Planirati i provoditi operativne vježbe i osposobljavanje na regionalnoj i podregionalnoj razini.

B.4.	Poticati razvoj nacionalnih sustava za savjetovanje o zaštiti okoliša te povezanu razmjenu informacija.

B.5.

Kontinuirano razmjenjivati informacije s drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama, osobito s Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu (UCPM), EMSA-om, EPPR-om (Arktičko vijeće), HELCOM-om, IMO-om, Komisijom OSPAR, Lisabonskim sporazumom i REMPEC-om sudjelovanjem na međusektorskim sastancima, te, po potrebi, jačati suradnju s tim organizacijama, primjerice u vezi sa zajedničkom izradom Priručnika za odgovor na opasne i štetne tvari.

B.6.	Jačati suradnju s Komisijom OSPAR i drugim međunarodnim organizacijama uključenima u zaštitu morskog okoliša od onečišćenja i odobalnih objekata.

B.7.	Razviti strategiju za opasne i štetne tvari za potrebe suradnje s drugim međunarodnim organizacijama kao što su HELCOM, EMSA ili Savjetodavna tehnička skupina (CTG) u cilju provedbe načela iz OPRC-a o opasnim i štetnim tvarima.

B.8.	Povezati se s IMO-om kako bi se utvrdilo na koji način Bonski sporazum može dodatno doprinijeti boljoj provedbi protokola OPRC-a za opasne i štetne tvari na međunarodnoj razini.

B.9.	Nastaviti s razvojem kapaciteta za odgovor na temelju analize rizika za okoliš kako bi se držao korak s pomorskim rizicima koji se mijenjaju.

Mjere povezane sa strateškim ciljem C (odgovor)

C.1.	Održavati sustav za prijavljivanje nezgoda u kojima dolazi do onečišćenja te utvrditi stečena iskustva.

C.2.	Voditi i ažurirati zajedničke planove za odgovor na pomorske nezgode (Plan DENGERNETH, MANCHEPLAN, Plan za četverostranu zonu, Plan NORBRIT [Plan za Biskajski zaljev]).

C.3.	Pojačano razvijati zajedničke pristupe zaštiti divljih vrsta, što uključuje utvrđivanje najbolje prakse i informiranje javnosti o tome što se poduzima u okviru zaštite divljih vrsta.

C.4.	Razmjenjivati stečena iskustva u okviru odgovora na onečišćenje koje uzrokuju odobalne vjetroelektrane.

C.5.	Poticati povezivanje i koordinaciju s odgovorom na onečišćenje obale.

C.6.

Poticati istraživanje i razvoj te razmjenu informacija o tehnologijama, opremi i drugim operativnim sredstvima za odgovor, osobito o senzorima za integrirani nadzor, tehnologiji za odgovor na nesreće do kojih dođe noću, u uvjetima loše vidljivosti i lošim vremenskim uvjetima, o traganju za kontejnerima izgubljenima na moru i njihovu vađenju, o nesrećama koje uključuju teško ulje i kemijskim nesrećama te o nesrećama koje uključuju goriva novih generacija.

C.7.	Poticati istraživanje kad su u pitanju zajednički istraživački prioriteti: do 2019.–2022. izraditi zajednički prijedlog za istraživanje goriva nove generacije.

C.8.	Poticati razmjenu informacija o nacionalnim sustavima za procjenu rizika, što obuhvaća vuču u izvanrednim situacijama.

Dopuna 1.

Zadaci 1.–18. povezani sa strateškim ciljem A (sprečavanje)

Zadatak	Strateška mjera	Opis	Ciljni datum	Voditelj	Napredak	Status
1.	A.1.	Provoditi operacije zračnog i satelitskog nadzora, uključujući nacionalne letove, regionalne letove, letove u okviru programa Tour d’Horizon i letove u okviru operacija CEPCO/SuperCEPCO, za potrebe otkrivanja, istraživanja, prikupljanja dokaza i praćenja izljeva nafte i drugih štetnih tvari, uzimajući u obzir strateške potrebe za nadzorom.	aktivnosti se provode tijekom godine	ugovorne stranke		u tijeku
2.	A.1.	Zadržati pokrivenost zračnim nadzorom i njegovu učinkovitost te analizirati strateške potrebe za nadzorom, među ostalim na temelju evaluacije postojećih skupova podataka o otkrivanju opaženih onečišćenja naftom i drugim tvarima.		ugovorne stranke	CleanSeaNet – EMSA ribarstvo – Agencija EU-a EFCA NL – voditelj zadatka zajedno s ugovornim strankama NL treba izraditi nacrt i proslijediti ga voditeljima delegacija BE – Prilog VI. MARPOL-u
3.	A.3. A.4. A.5.	Razmotriti sastavljanje minimalnih preporuka o operacijama nadzora u području obuhvaćenom Bonskim sporazumom te o očekivanim rezultatima (Prilog VI. MARPOL-u, daljinski upravljani zrakoplovni sustavi).		EU (za opcije pojednostavnjenja pomorskog nadzora, npr. za potrebe ribarstva i praćenja onečišćenja) BE – suvoditelj (Prilog VI.) EU – dronovi	Početne rasprave o Prilogu VI. MARPOL-u započele na sastanku OTSOPA 19. EMSA pustila u rad operativnu uslugu RPAS.	u tijeku
4.	A.2.	Održavati učinkovit standard praćenja i izvješćivanja služeći se odgovarajućim sustavom za prijavljivanje otkrivenog onečišćenja Bonskom sporazumu.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		u tijeku
5.	A.3.	U suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnosti optimalno iskorištavati satelitske snimke, npr. putem mreže CleanSeaNet, kako bi se reagiralo na prvo upozorenje o otkrivanju mogućeg onečišćenja s pomoću zračnog nadzora. te	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		u tijeku
6.	A.3.	Izvješćivati o razvoju i odgovoriti na razvoj pseudosatelita na velikoj visini (HAPS) i daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS).	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke	EU/EMSA – HAPS i RPAS	u tijeku
8.	A.13.	Poduprijeti/promicati provedbu shema odvojene plovidbe te tijelima nadležnima za mjere smanjenja rizika ukazati na druge preporuke iz projekata BE-AWARE koje se odnose na sustave za nadzor plovidbe, sustav AIS u vjetroelektranama i e-navigaciju.	u tijeku	ugo vorne stranke	Irska, Norveška i Nizozemska održale su radionice	Za provedbu su nadležne razne nacionalne službe.
9.	A.6. B.I.	Održavati i ažurirati Priručnik za zračne operacije.	godišnje na sastancima OTSOPA-e	NO i ugovorne stranke		u tijeku
10.	A.6. B.I.	U okviru ažuriranja internetskih stranica Bonskog sporazuma održavati internetsko izdanje Kodeksa Bonskog sporazuma za procjenu naftnih mrlja (BAOAC) namijenjenog posadi zrakoplova i stručnjacima, uključujući atlas fotografija.	aktivnosti se provode prema potrebi	FR i ugovorne stranke		u tijeku
11.	A.4. A.5. A.10.	Jačati i proširiti suradnju na otkrivanju i opažanju kaznenih djela u vezi s prilozima MARPOL-u te doprinijeti provedbi i povezati se s IMO-om.	u tijeku	ugovorne stranke/NSN/Tajništvo		u tijeku
12.	A.5. A.10.	Razmotriti izradu zajedničke tehničke strategije i operativnog pristupa za praćenje usklađenosti s graničnim vrijednostima za NOx i SOx.		BE, DK (još nije potvrđeno), FR NL? EMSA (još nije potvrđeno)		nova
13.	A.7. A.9.	Jačati suradnju s Mrežom istražitelja i tužitelja za Sjeverno more (NSN) te zajednički raditi na: a. održavanju i ažuriranju Priručnika za Sjeverno more o kaznenim djelima onečišćenja mora; b. organiziranju radionica na teme od zajedničkog interesa; c. pomaganju s objavom osuđujućih presuda te praćenju ekoloških rezultata brodarskih društava, ako je to potrebno.		NL/Tajništvo	Moguće teme za seminar 2019.–2025.: opasne i štetne tvari, morski otpad	u tijeku
14.	A.8.	Nastaviti s aktivnostima OSINET-a u cilju: a. produbljivanja znanja i iskustva relevantnih laboratorija u pogledu forenzičkog istraživanja naftnih mrlja, što obuhvaća i vježbe interkalibracije; i b. ažuriranja/razvoja analitičkih postupaka i referentnih metoda, uključujući za uzimanje uzoraka nafte na moru		DE/OSINET		u tijeku
15.	A.12. B.1.	Održavati i ažurirati internetske stranice Bonskog sporazuma te objavljivati elektroničke publikacije (tj. priručnike, izvješća).	aktivnosti se provode prema potrebi	Tajništvo/ugovorne stranke	Tajništvo treba istražiti mogućnost čuvanja izvora odluka/mjera.	u tijeku
17.	A.2.	Revidirati postojeće preporuke za obavijesti i provesti nužne prilagodbe, kad je to potrebno.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		nova
18.	A.12.	Provoditi komunikacijsku strategiju Bonskog sporazuma.		Tajništvo		u tijeku

Zadaci 19.–30. povezani sa strateškim ciljem B (pripravnost)

Zadatak	Strateška mjera	Opis	Ciljni datum	Voditelj	Napredak	Status
19.	B.1. A.12.	Održavati i ažurirati različita poglavlja Priručnika Bonskog sporazuma za suzbijanje onečišćenja.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke i Tajništvo		u tijeku
20.	B.2.	Nastaviti s razmjenom informacija o olupinama koje bi mogle uzrokovati onečišćenje (metode pražnjenja, procjena rizika itd.).	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		u tijeku
21.	B.4. B.5.	Povećati spremnost na primanje/slanje/prosljeđivanje međunarodne pomoći služeći se smjernicama EU-a o potpori države domaćina.	u tijeku	ugovorne stranke i EU		u tijeku
22.	B.3.	Planirati i provoditi operativne vježbe i osposobljavanje na regionalnoj i podregionalnoj razini, uzimajući u obzir strateške potrebe.		ugovorne stranke		u tijeku
23.	B.3.	Organizirati zajedničke operativne vježbe za borbu protiv onečišćenja (BONNEX DELTA) s obzirom na regionalne strateške potrebe za osposobljavanjem.		ugovorne stranke, u skladu sa zajedničkim akcijskim planom		u tijeku
24.	B.3.	Uspostaviti sustav za stupnjevane zajedničke vježbe u cilju testiranja i vježbanja suradnje u borbi protiv izljeva.	u tijeku	DK	DK ima vojno stručno znanje, koje koristi za potporu vježbama
25.	B.4.	Poticati razvoj nacionalnih sustava za savjetovanje o zaštiti okoliša te povezanu razmjenu informacija. Razmotriti uspostavu načina (podregionalne) suradnje.	OTSOPA 2020.	UK		u tijeku
26.	B.5. B.7. B.8.	Jačati suradnju s REMPEC-om i HELCOM-om na izradi zajedničkog priručnika za odgovor na opasne i štetne tvari.		Tajništvo, FR		nova
27.	B.6.	Jačati suradnju s Komisijom OSPAR, regionalnim sporazumima i drugim međunarodnim organizacijama uključenima u zaštitu morskog okoliša od onečišćenja koje uzrokuju pomorski prijevoz, odobalna naftna i plinska postrojenja te druge pomorske aktivnosti, uzimajući u obzir obveze na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i Okvirne direktive o vodama (1).		Tajništvo, BE i NL ugovorne stranke (razmjena informacija o provedbi Okvirne direktive o pomorskoj strategiji)	Tajništvo treba kontaktirati OSPAR u vezi s obvezom D8 na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, koja se odnosi na praćenje i procjenu znatnog akutnog onečišćenja, te o tome izvijestiti skupinu OTSOPA 2020. Na sastanku BONN 19 treba razmotriti mogućnost obostranog sudjelovanja Bonskog sporazuma i HELCOM-a na ključnim sastancima. (usp. BAAP 2016.–2019., točka A.3.3.).	nova
29.	B.9.	Analizirati trendove u okviru projekta BE-AWARE 2030. Ocijeniti rezultate i postupiti u skladu s njima.	u tijeku	NL i ugovorne stranke		nova
30.	B.9.	Razmjenjivati informacije/iskustva u vezi sa sve većim plovilima, energijom iz obnovljivih izvora, industrijom odobalne nafte i plina, UPP gorivima i širenju luka, autonomnim brodovima i radioaktivnim materijalima.		ugovorne stranke		nova

Zadaci 31.–40. povezani sa strateškim ciljem C (odgovor)

Zadatak	Strateška mjera	Opis	Ciljni datum	Voditelj	Napredak	Status
31.	C.1. C.4.	Razmjenjivati informacije o stečenom iskustvu koje se odnose na nezgode, uključujući nezgode u vjetroelektranama i mjestima zakloništa te gospodarenje otpadom nakon nezgoda u kojima je došlo do onečišćenja.	OTSOPA BONN	ugovorne stranke		u tijeku
32.	C.1. C.5.	Održavati učinkovitost sustava POLREP za prijavljivanje nezgoda u kojima dolazi do onečišćenja te za upravljanje zahtjevima i ponudama za pomoć služeći se Zajedničkim komunikacijskim i informacijskim sustavom Europske komisije u izvanrednim slučajevima onečišćenja mora (CECIS MP).	u tijeku	EU, NO, DK	šestomjesečni projekt koji obuhvaća dvije radionice i devet zemalja	u tijeku
33.	C.2.	Izraditi, održavati i ažurirati zajedničke planove za odgovor na pomorske nezgode (Plan DENGERNETH (Njemačka), MANCHEPLAN (Ujedinjena Kraljevina i Francuska), Plan za četverostranu zonu (Belgija), Plan NORBRIT (Ujedinjena Kraljevina i Norveška), Memorandum o razumijevanju između Ujedinjene Kraljevine i Irske), [Biskajski zaljev].	aktivnosti se provode prema potrebi	relevantne ugovorne stranke		u tijeku
34.	C.3.	Nastaviti s razmjenom informacija o nacionalnim sustavima za zaštitu divljih vrsta.	u tijeku	FR, SE i ugovorne stranke		u tijeku
35.	C.7. C.6.	Poticati i, ako je to moguće, provoditi istraživanje i razvoj te razmjenjivati informacije o gorivima nove generacije.		NO i projektni partneri	prijedlog za poziv GU ECHO na podnošenje ponuda za 2019.	u tijeku
36.	C.7. C.6.	Utvrditi odgovore i uspostaviti pripravnost na goriva nove generacije.		NO i projektni partneri	ovisno o ishodu zadatka 35.
37.	C.6.	Razmjenjivati informacije o nezgodama u kojima dolazi do onečišćenja i poticati daljnje istraživanje takvih nezgoda, uključujući: • nesreće do kojih dođe noću, u uvjetima loše vidljivosti i lošim vremenskim uvjetima, • nesreće koje uključuju teško ulje i kemijske nesreće, potencijalno u okviru projekata financiranih izvana, • tehnologije, opremu i druga operativna sredstva za odgovor, osobito senzore za integrirani nadzor, izradu modela plutanja naftne mrlje i alate za potporu odlučivanju te tehnologije odgovora.		ugovorne stranke		u tijeku
39.	C.6.	Razmotriti i izraditi projektni prijedlog za regionalnu procjenu rizika od opasnih i štetnih tvari.		ugovorne stranke i Tajništvo		u tijeku
40.	C.6.	Poticati kontinuirano istraživanje opasnih i štetnih tvari, među ostalim u području tehnologija odgovora na opasne i štetne tvari, ispitivanje svojstava i ponašanja takvih tvari u nestandardnim uvjetima, kao i daljnji razvoj i validaciju naprednih alata za potporu odlučivanju.		ugovorne stranke		u tijeku
41.	C.8.	Razmjenjivati informacije o nacionalnim sustavima za procjenu rizika, što obuhvaća vuču u izvanrednim situacijama.	aktivnosti se provode prema potrebi	ugovorne stranke		nova

---

(1)  Norveška nije članica Europske unije. Norveška doprinosi na temelju jednakovrijednoga nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva EU-a koje je obvezujuće za nju kao članicu Europskoga gospodarskog prostora (EGP).

Prilog I.

Aktualna verzija MARPOL-a

Aktualna verzija MARPOL-a za priloge od I. do VI. i Protokol 1.

MARPOL obuhvaća pravila namijenjena sprečavanju slučajnog onečišćenja te onečišćenja zbog rutinskih operacija koja su podijeljena u šest tehničkih priloga.

(b)   Prilog I. – Pravila o sprečavanju onečišćenja naftom

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. ožujka 2018. – Rezolucija MEPC.276(70)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene obrasca B Dodatka međunarodnoj svjedodžbi o sprečavanju onečišćenja uljem (IOPP))

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.276(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene pravila 12. – spremnici za ostatke ulja (mulj))

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.276(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene odredaba Polarnog kodeksa koje se odnose na okoliš)

Izmjena Priloga I. – stupila na snagu 1. ožujka 2016. – Rezolucija MEPC.256(67)

Izmjena Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjena pravila 43. – posebni zahtjevi za upotrebu ili prijevoz ulja u antarktičkom području)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.248(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga 1. MARPOL-u – zahtjevi u pogledu obvezne opremljenosti instrumentom za stabilnost) – MEPC 66/21/Corr.1

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., III., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2015. – Rezolucija MEPC.238(65)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I. i II. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa RO)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. listopada 2014. – Rezolucija MEPC.235(65)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene obrazaca A i B dodataka svjedodžbi IOPP na temelju Priloga I. MARPOL-u)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju priloga I., II., IV. i V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2011. – Rezolucija MEPC.190(60)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (sjevernoameričko kontrolno područje emisija)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2011. – Rezolucija MEPC.189(60)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje novog poglavlja 9. u Prilog I. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2011. – Rezolucija MEPC.187(59)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene pravila 1., 12., 13., 17. i 38. iz Priloga I. MARPOL-u, Dodatka svjedodžbi IOPP i dijelova I. i II. Knjige o uljima)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. siječnja 2011. – Rezolucija MEPC.186(59)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje novog poglavlja 8. u Prilog I. MARPOLU-u i posljedične izmjene obrasca B Dodatka svjedodžbi IOPP)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. prosinca 2008. – Rezolucija MEPC.164(56)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (uređaji za prihvat izvan posebnih područja i ispuštanje otpadnih voda)

Izmjene Priloga I. – stupile na snagu 1. kolovoza 2007. – Rezolucija MEPC.141(54)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene pravila 1., dodavanje pravila 12.A, posljedične izmjene svjedodžbe IOPP i izmjene pravila 21. revidiranog Priloga I. MARPOL-u)

Tekst Priloga I. MARPOL-u – od 1. siječnja 2007. – Rezolucija MEPC.117(52)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog I. MARPOLU-u)

(c)   Prilog II. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima u razlivenom stanju

Izmjene Priloga II. MARPOL-u – stupile na snagu 1. rujna 2017. – Rezolucija MEPC.270(69)

Izmjene Priloga Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena s njom povezanim Protokolom iz 1978. (izmjene Priloga II. MARPOL-u – revidirani postupak skupine GESAMP za procjenu opasnosti)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.265(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene odredaba Polarnog kodeksa koje se odnose na okoliš)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., III., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2015. – Rezolucija MEPC.238(65)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I. i II. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa RO)

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju priloga I., II., IV. i V. MARPOLU-u)

Tekst Priloga II. MARPOL-u – od 1. siječnja 2007. – Rezolucija MEPC.118(52) (kako je izmijenjena)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog II. MARPOLU-u)

Međunarodni kodeks za prijevoz kemikalija u razlivenom stanju (IBC) koji se provodi putem pravila 11. iz Priloga II. – tankeri izgrađeni 1. srpnja 1986. ili kasnije – Rezolucija MEPC.119(52)

Izmjene Međunarodnog kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (Kodeks IBC)

Rezolucija MEPC.225(64) izmjene poglavlja 17., 18. i 19. koje su stupile na snagu 1. lipnja 2014.

BLG.1/Circ.19 Proizvodi koji su razvrstani ili ponovno razvrstani od donošenja izmijenjenog Kodeksa IBC 2004.

BLG.1/Circ.19/Corr.1 Proizvodi koji su razvrstani ili ponovno razvrstani od donošenja izmijenjenog Kodeksa IBC 2004.

Kodeks za prijevoz kemikalija u razlivenom stanju (BCH) koji se provodi putem pravila 11. iz Priloga II. – tankeri izgrađeni prije 1. srpnja 1986. – Rezolucija MEPC.144(54)

Izmjene Kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju (Kodeks BCH)

(d)   Prilog III. – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku

Izmjena Priloga III. MARPOL-u – (izmjena Dodatka o kriterijima za utvrđivanje štetnih tvari u pakiranom obliku) stupila je na snagu 1. ožujka 2016. – Rezolucija MEPC.257(67)

Izmjena Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973.

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Tekst Priloga III. MARPOL-u – od 1. siječnja 2014. – Rezolucija MEPC.193(61)

Tekst Priloga III. MARPOL-u – od 1. siječnja 2010. – Rezolucija MEPC.156(55)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., III., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

(e)   Prilog IV. – Pravila o sprečavanju onečišćenja otpadnim vodama s brodova

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. rujna 2017. – Rezolucija MEPC.274(69)

Izmjene Priloga Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene Priloga IV. MARPOL-u – posebno područje Baltičkog mora i obrazac svjedodžbe ISPP) Izmjene Priloga IV.

Izmjene Priloga II. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.265(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene odredaba Polarnog kodeksa koje se odnose na okoliš)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., III., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju priloga I., II., IV. i V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.200(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (odredbe o posebnom području i određivanje Baltičkog mora kao posebnog područja na temelju Priloga IV. MARPOL-u)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.200(62)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. prosinca 2008. – Rezolucija MEPC.164(56)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (uređaji za prihvat izvan posebnih područja i ispuštanje otpadnih voda)

Izmjene Priloga IV. – stupile na snagu 1. kolovoza 2007. – Rezolucija MEPC.143(54)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje pravila 13. Prilogu IV. MARPOLU-u)

Tekst Priloga IV. MARPOL-u – od 1. kolovoza 2005. – Rezolucija MEPC.115(51)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog IV. MARPOLU-u)

(f)   Prilog V. – Pravila o sprečavanju onečišćenja smećem s brodova

Tekst Priloga V. MARPOL-u – od 31. prosinca 1988.

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. ožujka 2018. – Rezolucija MEPC.277(70)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga V. MARPOL-u – tvari štetne za morski okoliš i obrazac Knjige o smeću)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. siječnja 2017. – Rezolucija MEPC.265(68)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene odredaba Polarnog kodeksa koje se odnose na okoliš)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.246(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene priloga I., II., III., IV. i V. MARPOL-u radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.216(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju priloga I., II., IV. i V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.201(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (revidirani Prilog V. MARPOLU-u)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.201(62)

Izmjene Priloga V. – stupile na snagu 1. kolovoza 2005. – Rezolucija MEPC.116(51)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Dodatka Prilogu V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga V. MARPOL-u – stupile na snagu 1. ožujka 2002. – Rezolucija MEPC.89(45)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga V. MARPOLU-u)

Izmjene Priloga V. MARPOL-u – stupile na snagu 1. siječnja 1997. – Rezolucija MEPC.65(37)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1978. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjena pravila 2. i dodavanje novog pravila 9. u Prilog V.)

(g)   Prilog VI – Pravila o sprečavanju onečišćenja zraka s brodova Izmjene Priloga VI.

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2019. – Rezolucija MEPC.286(71)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (radi proglašavanja Baltičkog mora i Sjevernog mora kontrolnim područjima emisija NOx te radi izmjene dostavnice o gorivu)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. ožujka 2018. – Rezolucija MEPC.278(70)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (izmjene Priloga VI. MARPOL-u – sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. rujna 2017. – Rezolucija MEPC.271(69)

- Izmjene Priloga Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene pravila 13. iz Priloga VI. MARPOL-u – zahtjevi za bilježenje operativne usklađenosti s obzirom na kontrolna područja emisija NOx iz razreda III)

Izmjene Priloga VI. MARPOL-u – stupile na snagu 1. ožujka 2016. – Rezolucija MEPC.258(67)

Izmjena Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene pravila 2. i 13. te Dodatka svjedodžbi IAPP)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2016. – Rezolucija MEPC.247(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (radi uvođenja obvezne primjene Kodeksa III)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. ožujka 2015. – Rezolucija MEPC.251(66)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (izmjene pravila 2., 13., 19. i 20. i Dodatka svjedodžbi IAPP iz Priloga VI. MARPOL-u te certifikacije motora s dvojnim gorivom na temelju Tehničkog kodeksa za NOx iz 2008.)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. kolovoza 2013. – Rezolucija MEPC.217(63)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (regionalni dogovori o lučkim uređajima za prihvat na temelju Priloga VI. MARPOL-u te certifikacija brodskih dizelskih motora opremljenih sustavima za selektivnu katalitičku redukciju na temelju Tehničkog kodeksa za NOx iz 2008.)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.203(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (dodavanje pravila o energetskoj učinkovitosti brodova)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.203(62)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. siječnja 2013. – Rezolucija MEPC.202(62)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973. (određivanje kontrolnog područja emisija u Karipskom moru)

MEPC 62/24/Corr.1 – sadržava nekoliko ispravaka Rezolucije MEPC.202(62)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. veljače 2012. – Rezolucija MEPC.194(61)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (revidirani obrazac Dodatka svjedodžbi IAPP)

Izmjene Priloga VI. – stupile na snagu 1. kolovoza 2011. – Rezolucija MEPC.190(60)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (sjevernoameričko kontrolno područje emisija)

Tekst Priloga VI. MARPOL-u – od 1. srpnja 2010. – Rezolucija MEPC.176(58)

Izmjene Priloga Protokolu iz 1997. uz Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (revidirani Prilog VI. MARPOL-u)