DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1639

оd 13. srpnja 2018.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju elementi kodeksa ponašanja koji izrađuju administratori referentnih vrijednosti koje se temelje na ulaznim podacima doprinositeljâ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (1), a posebno njezin članak 15. stavak 6. četvrti podstavak,

budući da:

(1)

U članku 15. Uredbe (EU) 2016/1011 propisuje se da administrator referentne vrijednosti koja se temelji na ulaznim podacima doprinositeljâ izrađuje kodeks ponašanja za tu referentnu vrijednost u kojem se jasno određuju odgovornosti doprinositeljâ u pogledu doprinosa ulaznih podataka. Ako administrator pruža obitelj referentnih vrijednosti koja se sastoji od više referentnih vrijednosti koje se temelje na ulaznim podacima doprinositeljâ, za obitelj referentnih vrijednosti može se izraditi jedan kodeks ponašanja. U članku 15. stavku 2. te uredbe navode se minimalni elementi koji se moraju uvrstiti u svaki kodeks ponašanja izrađen na temelju tog članka. Nije potrebno izraditi kodeks ponašanja ako je riječ o referentnoj vrijednosti koja je referentna vrijednost na temelju reguliranih podataka kako je definirana člankom 3. stavkom 1. točkom 24. te uredbe.

(2)

Kako bi se osiguralo ispravno utvrđivanje referentne vrijednosti, ključno je da ulazni podaci koje pružaju doprinositelji sadržavaju sve značajke koje se zahtijevaju metodologijom te da su potpuni. U kodeksu ponašanja stoga bi trebalo dovoljno detaljno opisati te značajke i odrediti koje podatke doprinositelj mora uzeti u obzir, koje podatke može izuzeti te način na koji administratoru mora proslijediti ulazne podatke.

(3)

Ključni je čimbenik u osiguravanju cjelovitosti referentne vrijednosti koja se temelji na doprinosima ulaznih podataka taj da osobe koje doprinositelj odredi za podnošenje ulaznih podataka imaju odgovarajuće znanje, vještine, izobrazbu i iskustvo za obavljanje funkcije. Kodeks ponašanja trebao bi stoga sadržavati odredbu kojom se od svakog doprinositelja zahtijeva da izvrši niz provjera u pogledu osoba koje će postati podnositelji prije no što ih odobri kao podnositelje.

(4)

Pouzdanost referentne vrijednosti uvelike ovisi o točnosti njezinih ulaznih podataka. Stoga je ključno da doprinositelji prije i nakon podnošenja provjere ima li sumnjivih unosa podataka te da potvrde poštuju li se zahtjevi iz kodeksa ponašanja. Kodeks ponašanja trebao bi stoga sadržavati odredbe kojima se od doprinositeljâ zahtijeva da provjere podatke prije i nakon pridonošenja.

(5)

Rizik od pogrešaka ili manipulacije nedvojbeno je najveći ako doprinositelji pri dostavljanju ulaznih podataka mogu primijeniti diskrecijsko pravo. Stoga bi kodeksom ponašanja od doprinositeljâ trebalo zahtijevati da utvrde politike kojima se određuje kada, kako i tko smije primijeniti diskrecijsko pravo.

(6)

Kodeks ponašanja trebao bi sadržavati odredbe kojima se od doprinositeljâ zahtijeva da vode evidenciju o podacima koji su uzeti u obzir pri svakom doprinosu te o svakoj povezanoj primjeni diskrecijskog prava. Takva je evidencija iznimno važan alat kojim se utvrđuje pridržava li se doprinositelj politika koje se zahtijevaju u kodeksu ponašanja i kojima se nastoji osigurati pružanje svih relevantnih ulaznih podataka.

(7)

Pravilno utvrđivanje sukoba interesa i upravljanje njima na razini doprinositeljâ nužan je korak prema postizanju cjelovitosti i točnosti referentne vrijednosti. Zato bi kodeks ponašanja trebao sadržavati odredbe kojima se zahtijeva da sustavi i kontrole doprinositelja sadržavaju registar sukoba interesa u kojem bi doprinositelj trebao evidentirati utvrđene sukobe interesa i mjere poduzete za upravljanje njima.

(8)

U skladu s načelom proporcionalnosti ovom se Uredbom izbjegava prekomjerno administrativno opterećenje za administratore i doprinositelje s obzirom na značajne i neznačajne referentne vrijednosti tako što se administratorima značajnih ili neznačajnih referentnih vrijednosti dopušta da sastave kodekse ponašanja koji nisu toliko detaljni kao oni potrebni za ključne referentne vrijednosti.

(9)	Administratorima bi trebalo dati dovoljno vremena za pripremu kodeksa ponašanja koji su usklađeni sa zahtjevima ove Uredbe. Stoga bi ovu Uredbu trebalo početi primjenjivati dva mjeseca od dana njezina stupanja na snagu.

(10)	Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala dostavilo Komisiji.

(11)

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala provelo je otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Opis ulaznih podataka

Kodeks ponašanja koji na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1011 treba izraditi administrator („kodeks ponašanja”) uključuje jasan opis barem sljedećih informacija o ulaznim podacima koje treba navesti, kao i povezane zahtjeve:

(a)	vrste ili vrsti ulaznih podataka koje treba pružiti;

(b)	traženih standarda u pogledu kvalitete i točnosti ulaznih podataka kojima treba udovoljiti;

(c)	minimalne količine ulaznih podataka koje treba pružiti;

(d)	redoslijeda prednosti, ako postoji, prema kojem treba dostavljati različite vrste ulaznih podataka;

(e)	oblika u kojem treba pružiti ulazne podatke;

(f)	učestalosti podnošenja ulaznih podataka;

(g)	rokova podnošenja ulaznih podataka;

(h)	postupaka za prilagodbu i standardizaciju ulaznih podataka koje je, prema potrebi, svaki doprinositelj dužan uspostaviti.

Članak 2.

Podnositelji

1. Kodeks ponašanja uključuje odredbu kojom se osigurava da osoba smije djelovati kao podnositelj ulaznih podataka u ime doprinositelja samo ako se doprinositelj uvjerio da ta osoba ima vještine, znanje, izobrazbu i iskustvo potrebne za obavljanje te funkcije.

2. Kodeks ponašanja sadržava opis postupka dužne pažnje koji je doprinositelj dužan primijeniti kako bi se uvjerio u to da osoba ima vještine, znanje, izobrazbu i iskustvo potrebne za podnošenje ulaznih podataka u njegovo ime. Opis tog postupka uključuje zahtjev za sljedeće provjere:

(a)	identiteta osobe;

(b)	kvalifikacija osobe; i

(c)	ugleda osobe, među ostalim provjeru je li osoba prethodno zbog nesavjesnog rada bila isključena iz podnošenja ulaznih podataka za referentnu vrijednost.

3. U kodeksu ponašanja pobliže se određuje postupak i sredstvo komunikacije koje doprinositelj treba upotrijebiti kako bi administratora obavijestio o identitetu svake osobe koja u njegovo ime podnosi ulazne podatke te kako bi administrator mogao provjeriti je li podnositelj ovlašten za podnošenje podataka u ime doprinositelja.

Članak 3.

Politike kojima se osigurava da doprinositelj dostavlja sve relevantne ulazne podatke

Kodeks ponašanja uključuje odredbe kojima se od doprinositelja zahtijeva da uspostave i poštuju najmanje sljedeće politike:

(a)

politiku ulaznih podataka koja uključuje barem opis:

i.	podataka koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju doprinosa ulaznih podataka; i

ii.	podataka koje doprinositelj može izuzeti iz doprinosa ulaznih podataka, uz razlog ili razloge za izuzimanje tih podataka;

(b)

politiku prosljeđivanja podataka administratoru, koja uključuje barem:

i.	opis postupka koji će se primijeniti za siguran prijenos podataka; i

ii.	krizne planove za podnošenje ulaznih podataka u slučaju tehničkih ili operativnih poteškoća, privremene odsutnosti podnositelja ili nedostupnosti ulaznih podataka koji se zahtijevaju metodologijom.

Članak 4.

Sustavi i kontrole

1. Kodeks ponašanja uključuje odredbe kojima se osigurava da sustavi i kontrole iz članka 15. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) 2016/1011 uključuju, među ostalim, sljedeće elemente:

(a)	provjere prije doprinosa kako bi se otkrili mogući sumnjivi ulazni podaci, uključujući provjere u obliku preispitivanja podataka koje obavlja druga osoba;

(b)	provjere nakon doprinosa kako bi se potvrdilo da su ulazni podaci dostavljeni u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja i utvrdili svi sumnjivi ulazni podaci;

(c)	praćenje prijenosa ulaznih podataka na administratora u skladu s mjerodavnim politikama.

2. Kodeksom ponašanja doprinositelju se može dopustiti upotreba automatskog sustava za dostavljanje ulaznih podataka u kojem fizičke osobe ne mogu mijenjati doprinose ulaznih podataka, no samo ako se na takvo dopuštenje u kodeksu ponašanja primijene sljedeći uvjeti:

(a)	doprinositelj može redovito pratiti radi li automatski sustav ispravno; i

(b)	doprinositelj prije dostavljanja novih ulaznih podataka provjerava automatski sustav nakon svakog ažuriranja ili promjene njegova softvera.

U tom se slučaju kodeksom ponašanja ne treba od doprinositelja zahtijevati da uspostavi provjere iz stavka 1.

3. U kodeksu ponašanja definiraju se postupci koje doprinositelj mora utvrditi kako bi otklonio moguće pogreške u dostavljenim ulaznim podacima.

4. Kodeksom ponašanja propisuje se da doprinositelj redovito preispituje sustave i kontrole za dostavljanje ulaznih podataka koje uspostavi, u svakom slučaju barem jednom godišnje.

Članak 5.

Politike o primjeni diskrecijskog prava pri doprinošenju ulaznih podataka

Ako se kodeksom ponašanja predviđa da doprinositelj primjenjuje diskrecijsko pravo pri doprinošenju ulaznih podataka, od doprinositelja se mora zahtijevati da utvrdi politike o primjeni diskrecijskog prava kojima se pobliže određuje najmanje sljedeće:

(a)	okolnosti u kojima doprinositelj može primijeniti diskrecijsko pravo;

(b)	osobe u organizaciji doprinositelja kojima je dopušteno primijeniti diskrecijsko pravo;

(c)	unutarnje kontrole kojima se uređuje primjena diskrecijskog prava doprinositelja u skladu s njegovim politikama;

(d)	osobe u organizaciji doprinositelja koje su ovlaštene provesti ex post evaluaciju primjene diskrecijskog prava.

Članak 6.

Politike o vođenju evidencije

1. Kodeks ponašanja uključuje odredbe kojima se od doprinositelja zahtijeva da utvrde politike o vođenju evidencije kojima se osigurava da doprinositelj vodi evidenciju o svim relevantnim informacijama potrebnima kako bi se provjerilo pridržava li se doprinositelj kodeksa ponašanja, uključujući evidenciju o barem sljedećim informacijama:

(a)	politikama i postupcima doprinositelja kojima se uređuje doprinos ulaznih podataka i svim bitnim izmjenama tih politika ili postupaka;

(b)	registru sukobâ interesa iz članka 8. stavka 1. točke (b) ove Uredbe;

(c)	svim stegovnim postupcima pokrenutima protiv bilo kojeg člana osoblja doprinositelja u pogledu aktivnosti povezanih s referentnim vrijednostima;

(d)	popisu podnositeljâ i osobama koje izvršavaju provjere doprinosa, uključujući njihova imena i funkcije u organizaciji doprinositelja te datume njihova ovlaštenja i, prema potrebi, datume prestanka njihova ovlaštenja za obavljanje funkcija povezanih s podnošenjem;

(e)

u pogledu svakog doprinosa ulaznih podataka:

i.	dostavljenim ulaznim podacima;

ii.	podacima uzetima u obzir pri utvrđivanju doprinosa ulaznih podataka i svim izuzetim podacima;

iii.	svakoj primjeni diskrecijskog prava;

iv.	svim izvršenim provjerama ulaznih podataka;

v.	cjelokupnoj komunikaciji povezanoj s doprinosom ulaznih podataka koja se odvija između podnositelja i drugih osoba u organizaciji doprinositelja zaduženih za provjere doprinosa.

2. Kodeksom ponašanja zahtijeva se da se u politikama o vođenju evidencije propiše da je informacije potrebno čuvati najmanje pet godina odnosno tri godine ako je riječ o evidenciji telefonskih razgovora ili elektroničkih komunikacija te da se ta evidencija mora čuvati na mediju koji omogućuje pristup tim informacijama radi buduće upotrebe.

3. Administrator može odlučiti izostaviti zahtjev iz stavka 1. točke (e) podtočke iv. ako je riječ o doprinositelju koji doprinosi ulazne podatke za značajnu referentnu vrijednost.

4. Administrator može odlučiti izostaviti jedan ili oba zahtjeva iz stavka 1. točke (e) podtočki iv. i v. ako je riječ o doprinositelju koji doprinosi ulazne podatke za neznačajnu referentnu vrijednost.

Članak 7.

Prijava sumnjivih ulaznih podataka

1. Kodeksom ponašanja od doprinositelja se zahtijeva uspostava dokumentiranih internih postupaka kojima se propisuje da njegovo osoblje mora službi za praćenje usklađenosti doprinositelja, ako takva postoji, i višem rukovodstvu prijaviti sve sumnjive ulazne podatke.

2. U kodeksu ponašanja određuju se uvjeti pod kojima doprinositelj mora administratoru prijaviti sumnjive ulazne podatke i određuje postupak i sredstva komunikacije koje doprinositelj treba upotrijebiti kako bi kontaktirao administratora.

Članak 8.

Sukobi interesa

1. Kodeksom ponašanja od doprinositelja se zahtijeva uspostava sustava i kontrola povezanih s upravljanjem sukobima interesa koji uključuju barem sljedeće elemente:

(a)

utvrđivanje politike o sukobima interesa koja obuhvaća:

i.	postupak utvrđivanja sukoba interesa i upravljanja njima, uključujući svako unutarnje izbijanje sukoba interesa;

ii.	korake za sprječavanje sukoba interesa ili za smanjivanje rizika od njih tijekom postupka zapošljavanja podnositeljâ;

iii.	korake za sprječavanje sukoba interesa u politikama nagrađivanja osoblja doprinositelja ili za smanjivanje rizika od njih;

iv.	korake za sprječavanje sukoba interesa koji proizlaze iz upravljačke strukture doprinositelja ili za smanjivanje rizika od njih;

v.	zahtjeve u pogledu komunikacije između podnositeljâ i drugog osoblja u organizaciji doprinositelja;

vi.	svako fizičko ili organizacijsko razdvajanje podnositeljâ i drugog osoblja doprinositelja koje je potrebno za sprječavanje sukoba interesa ili za smanjivanje rizika od njih;

vii.	pravila i mjere za rješavanje problema eventualne financijske izloženosti doprinositelja financijskom instrumentu ili financijskom ugovoru koji se poziva na referentnu vrijednost za koju doprinositelj dostavlja ulazne podatke;

(b)	uspostavljanje registra sukoba interesa koji će se upotrebljavati za evidentiranje svih utvrđenih sukoba interesa i svih mjera poduzetih za upravljanje njima te utvrđivanje zahtjeva u pogledu stalnog ažuriranja registra i omogućavanja pristupa registru unutarnjim ili vanjskim revizorima.

2. Kodeksom ponašanja od članova osoblja doprinositelja uključenih u postupak dostavljanja podataka zahtijeva se da budu osposobljeni u području svih politika, postupaka i kontrola koji se odnose na utvrđivanje i sprječavanje sukoba interesa te upravljanje njima.

3. Administrator može odlučiti izostaviti jedan ili oba zahtjeva iz stavka 1. točke (a) podtočki iii., v., vi. i vii. ako je riječ o doprinositelju koji doprinosi ulazne podatke za neznačajnu referentnu vrijednost.

Članak 9.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 25. siječnja 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 171, 29.6.2016., str. 1.

(2) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).