(1)

Europska komisija („Komisija”) uvela je 16. kolovoza 2017. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1480 (2) („privremena uredba”) privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Europsku uniju („Unija”) određenih proizvoda od lijevanog željeza s lamelarnim grafitom (poznatog i kao sivo željezo) ili lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom (poznatog i kao duktilno lijevano željezo) i njihovih dijelova podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Komisija je 10. prosinca 2016. pokrenula ispitni postupak objavom Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) nakon pritužbe koju je 31. listopada 2016. podnijelo sedam proizvođača iz Unije, odnosno Fondatel Lecompte SA, Ulefos Niemisen Valimo Oy Ltd, Saint-Gobain PAM SA, Fonderies Dechaumont SA, Heinrich Meier Eisengießerei GmbH & Co. KG, Saint-Gobain Construction Products UK Ltd i Fundiciones de Odena SA („podnositelji pritužbe”), koji predstavljaju više od 40 % ukupne proizvodnje određenih proizvoda od lijevanog željeza u Uniji.

(3)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. („razdoblje ispitnog postupka”), a ispitivanjem kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), podnositelji pritužbe, Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”), ad hoc udruženje nepovezanih uvoznika Free Castings Imports („FCI”), dva nepovezana uvoznika, indijski proizvođači izvoznici i sedam kineskih proizvođača izvoznika dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima.

(5)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana sa CCCME-om, FCI-jem i podnositeljima pritužbe. Održana su dva saslušanja s CCCME-om kojima je predsjedao službenik za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(6)

Komisija je razmotrila podnesene primjedbe zainteresiranih strana te je na njih odgovorila u nastavku.

(7)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala nužnima za donošenje svojih konačnih zaključaka. Kako bi se provjerili odgovori na upitnike nepovezanih uvoznika, obavljeni su posjeti radi provjere u poslovnim prostorima sljedećih strana:

(8)

Komisija je sve strane obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz NRK-a i konačno naplatiti iznose osigurane privremenom pristojbom te prekinuti ispitni postupak o uvozu u Uniju proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz Indije („konačna objava”).

(9)

Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. CCCME, FCI, industrija Unije i tri proizvođača izvoznika podnijeli su primjedbe u pisanim podnescima nakon konačne objave te na saslušanjima. Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i uzete u obzir.

(10)

CCCME i Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory tvrde da je privremena objava Komisije bila nedostatna čime se utjecalo na njihova prava na obranu te su zatražili da Komisija dostavi dodatna pojašnjenja i objavu.

(11)

U pogledu izračuna dampinga, te su strane zatražile dodatne informacije o konkretnoj metodologiji koja je primijenjena za svaku vrstu proizvoda, uobičajenoj vrijednosti koja je dobivena na temelju tih metodologija po vrsti proizvoda, dampinškim maržama koje su proizašle iz tih različitih metodologija, iznosima primijenjenima za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit te obujmu prodaje različitih vrsta proizvoda prodanih na indijskom tržištu s udjelom profitabilnih transakcija.

(12)

CCCME je zatražio i da Komisija dostavi popis vrsta proizvoda s ukupnim obujmom izvoza svih kineskih proizvođača izvoznika u uzorku po vrsti proizvoda i ukupnim obujmom domaće prodaje indijskih proizvođača.

(13)

Osim toga, CCCME je tvrdio da Komisija nije objavila informacije o konkretnim vrstama proizvoda proizvođača iz analogne zemlje te da kineski proizvođači izvoznici i CCCME nisu bili u mogućnosti utvrditi postojanje razlika na temelju kojih bi bila potrebna prilagodba jer nisu znali koje su vrste proizvoda upotrijebljene za određivanje uobičajene vrijednosti.

(14)

Metodologija koja je primijenjena za izračun dampinške marže detaljno je opisana u uvodnim izjavama 61.–98. privremene uredbe. Kako bi se zaštitile komercijalno osjetljive informacije indijskih proizvođača koji surađuju i kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, detaljni izračuni o dampingu objavljeni su samo proizvođačima izvoznicima u uzorku, uključujući metodologiju primijenjenu za izračun uobičajene vrijednosti za svaku vrstu proizvoda.

(15)

Međutim, zbog činjenice da su uobičajene vrijednosti utvrđene na temelju podataka samo dviju skupina trgovačkih društava u analognoj zemlji, nije bilo moguće osigurati objedinjene podatke o uobičajenoj vrijednosti, a da se pritom ne otkriju komercijalno osjetljivi podatci koji se odnose na te strane. Stoga je uobičajena vrijednost objavljena u rasponima.

(16)

Komisija nije provela opće objedinjene izračune po vrsti proizvoda koje prodaju svi kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Umjesto toga, Komisija je provela izračune po vrsti proizvoda po proizvođaču izvozniku. Osim toga, objedinjeni podatci koje je CCCME zatražio za sve kineske proizvođače izvoznike u uzorku i analogne indijske proizvođače koji se odnose na obujam prodaje po vrsti proizvoda predstavljaju komercijalno osjetljive informacije u smislu članka 19. osnovne uredbe. Stoga je Komisija taj zahtjev odbacila.

(17)

Unatoč tome, dokument u kojem su detaljno navedena tehnička svojstva cijelog asortimana vrsta proizvoda koje su indijski proizvođači u uzorku prodali na analognom tržištu i tržištu Unije uključen je u spis koji nije povjerljiv prije privremene objave.

(18)

Kako bi potkrijepio svoj zahtjev za daljnju objavu, CCCME je izrazio dvojbu u pogledu dosljednosti marže sniženja cijena i dampinške marže objavljene u privremenoj uredbi te isto ponovio nakon konačne objave. Tvrdio je da bi, s obzirom na to da je Indija izabrana kao analogna zemlja te da su kineski i indijski proizvođači izvoznici imali slične marže sniženja cijena, logična posljedica bila ta da bi proizvođači izvoznici iz obiju zemalja trebali imati podjednako slične dampinške marže. CCCME je tvrdio da informacije koje su mu bile dostupne nisu bile dostatne za razumijevanje nalaza Komisije u tom pogledu te iznošenje primjedbi na njih.

(19)

Komisija je napomenula da se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 179. privremene uredbe, razlike u maržama sniženja cijena indijskih i kineskih proizvođača izvoznika objašnjavaju razlikom u ponudi proizvoda u kineskom i indijskom izvozu u Uniju. Komisija je podsjetila da marže sniženja cijena proizlaze iz usporedbe proizvoda koje su izvezli kineski proizvođači izvoznici sa sličnim proizvodima koje je prodala industrija Unije, dok dampinške marže kineskih proizvođača izvoznika proizlaze iz usporedbe proizvoda koji su izvezeni iz NRK-a u Uniju sa sličnim proizvodima koji se prodaju na indijskom domaćem tržištu. Tako je nepodudaranje tih dviju marži mogući ishod, što priznaje i sam CCCME.

(20)

Osim toga, tijekom saslušanja održanog 8. rujna 2017. s CCCME-om kojim je predsjedao službenik za saslušanja, Komisija je objasnila zašto je prilagodba za nepovratni dio PDV-a na dampinšku maržu koja je utvrđena za kineske proizvođače izvoznike utjecala na usporedbu indijskih i kineskih rezultata. I ta je prilagodba bila predmetom primjedbi CCCME-a na koje se odgovara u nastavku.

(21)

S obzirom na izračune štete, CCCME je tvrdio da Komisija nije uzela u obzir zahtjev CCCME-a za potpuni pristup izračunima o učincima obujma i cijena, marži štete i pokazateljima štete te svim ostalim povjerljivim informacijama na kojima su se ti izračuni temeljili. U tom je pogledu CCCME naveo da obveza Komisije da poštuje povjerljivost nije apsolutna te bi trebala biti u ravnoteži s pravima zainteresiranih strana na obranu. CCCME je kao primjer naveo da mu Komisija nije objavila svojstva proizvoda koja su upotrijebljena za usporedbu cijena na strani industrije Unije.

(22)

CCCME je nadalje predložio načine kojima bi Komisija mogla postići ono što on smatra potrebnom ravnotežom između povjerljivosti i prava na obranu. To je uključivalo, primjerice, prijedloge o pružanju „objedinjenih objava”. CCCME je predložio da bi Komisija mogla pružiti izračune sniženja cijena s objedinjenim podatcima za sve kineske proizvođače izvoznike u uzorku i objedinjenim podatcima za sve proizvođače iz Unije u uzorku. CCCME je smatrao da bi pružanjem takvih objedinjenih podataka zainteresiranim stranama koje same nisu aktivne kao gospodarski subjekti na tržištu Komisija ispravno poštovala povjerljivost podataka na kojima se oni temelje.

(23)

CCCME je kritizirao činjenicu da je Komisija dosljedno davala prednost povjerljivosti na štetu prava CCCME-a na obranu bez bilo kakve ocjene konkretnih okolnosti, položaja CCCME-a s obzirom na informacije o kojima se radi te, općenitije, bez ispravnog uzimanja u obzir važnosti prava na obranu.

(24)

Komisija se ne slaže s tom ocjenom. Ona je pojedinačno analizirala svaku informaciju koju je CCCME zatražio te je 25. kolovoza 2017. CCCME-u dostavila sve informacije osim informacija koje nisu postojale, nisu bile dio spisa ili su bile povjerljive. Ako informacije nisu bile dio spisa ili su bile povjerljive, Komisija je primjereno obrazložila svoje odbijanje objave. Konkretno, Komisija nije provela opće objedinjene izračune sniženja cijena i izračune sniženja cijena po kontrolnom broju proizvoda („PCN” ili „vrsta proizvoda”). Umjesto toga, provela je izračune sniženja cijena po vrsti proizvoda i po proizvođaču izvozniku. Stoga objedinjene informacije nisu upotrebljavane u ispitnom postupku te stoga nisu ni bile dijelom spisa.

(25)

U pogledu povjerljivih informacija, Komisija je podsjetila da ima obvezu štititi takve informacije u skladu s člankom 19. osnovne uredbe. Nadalje, Komisija je smatrala da otvoreni spis predmeta koji je dostupan stranama, među ostalim i CCCME-u, sadržava sve informacije koje su relevantne za izlaganje njihovih predmeta i koje su upotrebljavane u ispitnom postupku. Ako su informacije ocijenjene kao povjerljive, u otvorenom spisu nalazili su se njihovi smisleni sažeci. Sve zainteresirane strane, uključujući CCCME, imale su pristup otvorenom spisu te su mogle izvršiti uvid u njega. U pogledu CCCME-a, Komisija je primijetila da ga nijedan pojedinačni proizvođač izvoznik u uzorku nije ovlastio za pristup povjerljivim informacijama tih proizvođača iako on, među ostalim, predstavlja kinesku industriju odljevaka. Stoga povjerljivu objavu poslanu pojedinačnim kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku nije bilo moguće dostaviti CCCME-u.

(26)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je smatrala da su CCCME i proizvođač izvoznik dobili priliku da u potpunosti ostvare svoja prava na obranu te je odbacila njihove tvrdnje.

(27)

CCCME je nakon konačne objave ponovio svoju tvrdnju kako se nije nalazio u položaju koji bi mu omogućio da u potpunosti ostvari svoja prava na obranu. CCCME nije zatražio nove informacije niti je iznio nove argumente. Konkretno, CCCME nije odgovorio na dopis o objavi u kojem je Komisija detaljno razmotrila pitanja koja je 15. rujna 2017. dostavio službeniku za saslušanja. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je CCCME-u, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 10.–26. ove Uredbe, omogućila potpuni pristup informacijama koje nisu povjerljive i uredno obrazložila svoje odbijanje objave povjerljivih informacija ili informacija koje nisu bile dio spisa.

(28)

Popis kineskih proizvođača izvoznika uključenih u prilog ovoj Uredbi izmijenjen je kako bi uključivao nazive dvaju proizvođača izvoznika koji su u privremenoj uredbi izostavljeni ili im je naziv pogrešno napisan.

(29)

Tijekom ispitnog postupka jedan kineski proizvođač izvoznik izvan uzorka obavijestio je Komisiju o promjeni svojeg naziva. Komisija je bila zadovoljna podnesenim dokazima. U skladu s time izmijenjen je popis kineskih proizvođača izvoznika.

(30)

CCCME je pozvao Komisiju da odobri pojedinačno ispitivanje za 18 kineskih proizvođača izvoznika izvan uzorka koji su formalno zatražili takvo ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe.

(31)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 27. privremene uredbe, ispitivanje tako velikog broja zahtjeva bilo bi preveliko opterećenje te ne bi omogućilo dovršenje ispitnog postupka u roku utvrđenom osnovnom uredbom. Komisija stoga nije odobrila nijedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

(32)

Tijekom ovog ispitnog postupka CCCME i dva kineska proizvođača izvoznika ponovili su tvrdnju da, s obzirom na to da je odjeljak 15. Protokola o pristupanju NRK-a WTO-u postao nevažeći nakon 11. prosinca 2016., odabir analogne zemlje više nije opravdan te bi postojanje dampinga trebalo utvrditi na temelju domaćih cijena i troškova kineskih proizvođača izvoznika.

(33)

Komisija je primijenila zakonodavstvo koje je trenutačno na snazi. U članku 2. stavku 7. točkama (a) i (b) osnovne uredbe propisana je primjena metodologije analogne zemlje za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u slučaju proizvođača izvoznika iz NRK-a.

(34)

FCI je ponovio tvrdnju da je razmatrano razdoblje prekratko za bilo kakvo smisleno utvrđivanje, osobito o obujmu uvoza iz NRK-a, te da je razdoblje koje je kraće od četiri godine u suprotnosti s ustaljenom praksom Komisije koja obično odabire razdoblje od najmanje četiri godine.

(35)

Komisija je napomenula da je razmatrano razdoblje utvrđeno pri pokretanju postupka u skladu sa standardnom praksom Komisije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 35. privremene uredbe, razmatrano razdoblje pokriva tri pune kalendarske godine i razdoblje ispitnog postupka. Komisija nije imala razloga da odstupi od svoje standardne prakse i odabere neko drugo razdoblje. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(36)

U svakom slučaju, čak i ako bi Komisija prihvatila stajalište FCI-ja i uključila 2012. u analizu štete, u obujmu uvoza iz NRK-a i dalje bi se vidjelo povećanje od 10 % tijekom cijelog tog razdoblja.

(37)

Budući da nije bilo drugih primjedbi u pogledu razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja, potvrđena je uvodna izjava 33. privremene uredbe.

(38)

U uvodnoj izjavi 36. privremene uredbe navedena je privremena definicija predmetnog proizvoda.

(39)

U uvodnim izjavama 39.–60. privremene uredbe navedene su tvrdnje indijskih proizvođača izvoznika, jednog kineskog proizvođača izvoznika, FCI-ja i dvaju zasebnih nepovezanih uvoznika te ocjena Komisije o tim tvrdnjama u pogledu opsega proizvoda.

(40)

Nakon uvođenja privremenih mjera, dva nepovezana uvoznika i FCI podnijeli su zahtjeve za pojašnjenje i daljnje tvrdnje o tome da bi određene vrste proizvoda trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Zahtjevi za isključivanje odnosili su se na sljedeće vrste proizvoda:

(41)

U pogledu zahtjeva jednog uvoznika da se potvrdi isključivanja proizvoda koje se odnosi na poklopce za ulazne otvore i rešetke za kanale podložne normi EN 1433, Komisija je potvrdila da rešetke za kanale podliježu normi EN 1433 te su stoga isključene iz predmetnog proizvoda u skladu s uvodnim izjavama 44. i 60. privremene uredbe. U pogledu poklopaca za ulazne otvore, Komisija je napomenula da oni imaju ista fizička svojstva i primjene te podliježu istoj normi kao i rešetke za kanale. Stoga je Komisija isključila poklopce za ulazne otvore iz predmetnog proizvoda.

(42)

U pogledu zahtjeva FCI-ja da se potvrdi isključivanje proizvoda koje se odnosi na penjalice i ključeve za podizanje, Komisija je utvrdila da se takve penjalice i ključevi za podizanje ne smatraju dijelom opsega proizvoda iz ovog ispitnog postupka jer imaju drukčiju funkciju od onih opisanih u definiciji predmetnog proizvoda. Oni su dodaci predmetnom proizvodu, no nemaju ista tehnička svojstva kao predmetni proizvod ili njegovi dijelovi. Naime, penjalice i ključevi za podizanje ne upotrebljavaju se za pokrivanje podzemnih ili potpovršinskih sustava ili omogućivanje pristupa ili pogleda na podzemne ili potpovršinske sustave.

(43)

Uvoznik naveden u uvodnoj izjavi 41. dostavio je dodatne informacije o svojem zahtjevu za isključivanje proizvoda na koji se upućuje u uvodnim izjavama 45.–53. privremene uredbe za gatic dijelove čija je dimenzija veća od 1 000 mm. Takvi dijelovi nisu obuhvaćeni područjem primjene norme EN 124 i više su nego dvostruko skuplji od tradicionalnih poklopaca za ulazne otvore.

(44)

Budući da dijelovi čija je dimenzija manja od 1 000 mm mogu biti dio proizvoda čija je dimenzija veća od 1 000 mm, ne mogu se razlikovati od predmetnog proizvoda ni u jednome od fizičkih i tehničkih svojstava tog proizvoda. Komisija je to pitanje obradila u uvodnim izjavama 51.–53. privremene uredbe. Stoga nije važna razlika u cijeni proizvoda.

(45)

Gatic je nakon konačne objave ostao pri svojoj tvrdnji da dijelove poklopca za pristup s pojedinačnim slobodnim otvorom/slobodnim područjem većim od 1 000 mm treba isključiti iz opsega proizvoda jer takvi veliki dijelovi nisu obuhvaćeni normom EN124. Štoviše, carinska tijela država članica mogu jednostavno razlikovati dijelove sa slobodnim otvorom većim od 1 000 mm (koji ne podliježu mjerama) od dijelova sa slobodnim otvorom manjim od 1 000 mm (koji podliježu mjerama). Stoga ne postoji valjani razlog da se iz područja primjene mjera ne isključe dijelovi sa slobodnim otvorom većim od 1 000 mm.

(46)

U uvodnim izjavama 52. i 53. privremene uredbe utvrđeno je da se sva fizikalna i tehnička svojstva predmetnog proizvoda primjenjuju i na gatic dijelove, neovisno o dimenziji slobodnog otvora proizvoda. Ove značajke ne mijenja činjenica da gatic dijelovi s pojedinačnim slobodnim otvorom većim od 1 000 mm nisu obuhvaćeni normom EN 124. Predmetni proizvod doista nije definiran normom i njime je obuhvaćen širi asortiman vrsta proizvoda od onih koji su obuhvaćeni normom EN 124. Stoga je Komisija tu tvrdnju odbacila.

(47)

Još je jedan uvoznik podnio zahtjev za izričito isključivanje proizvoda koji podliježu normi EN 1253 iz predmetnog proizvoda.

(48)

Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 54.–56. privremene uredbe, Komisija je potvrdila da ti proizvodi nisu dio opsega proizvoda iz ovog ispitnog postupka te je u skladu s time prilagodila definiciju proizvoda u izvršnom dijelu.

(49)

FCI je tvrdio da u Uniji ne postoji proizvodnja cestovnih poklopaca u skladu s njemačkim standardima i da duktilni cestovni poklopci više neće biti dostupni u Uniji ako se na uvoz cestovnih poklopaca iz NRK-a uvedu konačne antidampinške mjere.

(50)

Komisija je napomenula da među proizvođačima iz Unije u uzorku ima onih koji proizvode cestovne poklopce, uključujući i one u skladu s njemačkim standardima.

(51)

Komisija je podsjetila da se konačne antidampinške mjere ne uvode kako bi se za uvoz iz NRK-a zatvorilo tržište predmetnog proizvoda. Ako u Uniji ne postoji proizvodnja određenih vrsta cestovnih poklopaca u skladu s njemačkim standardima, korisnici i dalje imaju mogućnost da taj proizvod nabave iz trećih zemalja, uključujući NRK.

(52)

FCI je podnio zahtjev za isključivanje poklopaca zapornog ventila za vodu, jer nisu obuhvaćeni normom EN 124, ali podliježu normi EN 1563. Poklopci zapornog ventila za vodu kategorija su cestovnih poklopaca. Potonji su već bili predmetom zahtjeva za isključivanje koji je odbačen u uvodnoj izjavi 59. privremene uredbe. Stoga je Komisija odbacila i zahtjev za isključivanje poklopaca zapornog ventila za vodu iz predmetnog proizvoda.

(53)

FCI je podnio zahtjev za dodatno isključivanje rešetki koje podliježu normi EN 124, jer imaju potpuno istu funkciju kao i rešetke za kanale koje podliježu normi EN 1433. Rešetke su obuhvaćene drukčijim normama, jer se rešetke za kanale koje podliježu normi EN 1433 testiraju zajedno s kanalom ispod njih, dok se rešetke koje podliježu normi EN 124 testiraju samostalno, slično kao i kanalske rešetke i poklopci za ulazne otvore.

(54)

Komisija je napomenula da su tehnička svojstva tih rešetki, kanalskih rešetki i poklopaca za ulazne otvore jednaka jer svi navedeni proizvodi podliježu normi EN 124. Ne može ih se jednostavno i izravno razlikovati od drugih vrsta predmetnog proizvoda pa je stoga odbačen zahtjev za isključivanje iz predmetnog proizvoda rešetki obuhvaćenih standardom EN 124.

(55)

FCI je nakon konačne objave ponovio svoju tvrdnju da rešetka za kanale koja podliježe normi EN 1433 i rešetke koje podliježu normi EN124 imaju jednaka fizikalna i materijalna svojstva i jednak proizvodni proces. Stoga su oni u stvari identični proizvodi. Nadalje, FCI je tvrdio da je navod Komisije da se samostojeće rešetke za kanale ne mogu jednostavno i izravno razlikovati od drugih vrsta predmetnog proizvoda očito u suprotnosti s činjenicama predmeta.

(56)

Komisija je napomenula da je područje primjene norme EN 124 ograničeno na pokrove za ulazne otvore i kanalske rešetke. Rešetke koje podliježu normi EN 124 stoga se smatraju dijelom tih proizvoda. Stoga se rešetka za kanale koja podliježe normi EN 1433 i rešetke koje podliježu normi EN 124 ne mogu smatrati identičnim proizvodima.

(57)

Tvrdnjom da se takve rešetke koje podliježu normi EN 124 ne mogu jednostavno vizualno razlikovati od drugih vrsta predmetnog proizvoda Komisija je smatrala da se takve rešetke ne mogu jednostavno vizualno razlikovati od rešetki koje se upotrebljavaju kao poklopac za ulazni otvor ili kanalske rešetke kojima se omogućuje prolaz vode u kanal ili ulazni otvor, a koje su obuhvaćene predmetnim proizvodom kao njegov dio. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(58)

Podnositelji pritužbe ponovili su svoje protivljenje odabiru Indije kao analogne zemlje na temelju narušavanja tržišta koja proizlaze iz izvoznih subvencija, poreza na izvoz i dvostruke politike vozarina koji utječu na cijenu željezne rudače.

(59)

Komisija je na te tvrdnje odgovorila u uvodnim izjavama 80. i 81. privremene uredbe. Nije iznesen nijedan novi argument pa je stoga ta tvrdnja odbačena.

(60)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 88. privremene uredbe, za izračun uobičajene vrijednosti za privremene dampinške marže, za svaku vrstu proizvoda koje su izvezli kineski proizvođači izvoznici u uzorku, prvo je utvrđena uobičajena vrijednost za svakog analognog indijskog proizvođača te su potom te uobičajene vrijednosti po vrsti proizvoda zajedno ponderirane primjenom količine koju je proizveo svaki indijski proizvođač.

(61)

Komisija je nakon privremene objave zaprimila primjedbe nekoliko zainteresiranih strana u kojima se tvrdi da je moguće da je primjenom izračunanih vrijednosti povećana uobičajena vrijednost utvrđena u analognoj zemlji.

(62)

Konkretno, CCCME je tvrdio da je Komisija imala diskrecijsko pravo pri izračunu uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji do razine „dostatnih količina” pod uvjetima iz članka 2. stavka 2. osnovne uredbe.

(63)

CCCME je tvrdio i da bi, ako je jedan kineski proizvođač izvoznik zadovoljio test reprezentativnosti, ista uobičajena vrijednost utemeljena na cijeni tada trebala biti primijenjena na sve ostale kineske proizvođače izvoznike za istu vrstu proizvoda.

(64)

Komisija je prihvatila oba tehnička argumenta koja se odnose na test dostatne količine i na primjenu uobičajene vrijednosti utemeljene na cijeni te je u skladu s time revidirala izračun uobičajene vrijednosti.

(65)

Budući da je više proizvođača u uzorku u analognoj zemlji surađivalo u ispitnom postupku, Komisija je ponovno razmotrila utvrđivanje uobičajene vrijednosti kako bi u što većoj mjeri smanjila primjenu izračunanih uobičajenih vrijednosti.

(66)

U tom je pogledu, u slučajevima u kojima je postojala uobičajena vrijednost utemeljena na cijeni domaće prodaje u Indiji koja je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine i u dostatnim količinama, ta cijena primijenjena umjesto prosjeka uobičajene vrijednosti dobivenog na temelju te cijene i izračunane uobičajene vrijednosti drugih proizvođača. To je u skladu s člankom 2. stavkom 7. prema kojemu bi uobičajenu vrijednost trebalo izračunati davanjem prednosti domaćim cijenama istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji.

(67)

Ako nijedan od indijskih proizvođača u uzorku nije prodavao neku vrstu proizvoda na domaćem tržištu, ali je barem jedan indijski proizvođač u uzorku proizvodio tu vrstu proizvoda, uobičajena vrijednost izračunana je primjenom troška proizvodnje uvećanog za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit od domaće prodaje koju je taj indijski proizvođač ostvario u uobičajenom tijeku trgovine. Izražen u obliku postotka prometa, ukupni iznos troškova prodaje i općih i administrativnih troškova te dobiti koji su primijenjeni u tim slučajevima bio je u rasponu od 1 % do 10 % za proizvode sivog željeza te u rasponu od 10 % do 20 % za proizvode od duktilnog željeza.

(68)

Ako nije postojalo podudaranje na razini vrste proizvoda, Komisija je primijenila uobičajenu vrijednost utemeljenu na domaćoj prodaji svih vrsta proizvoda za čiju se proizvodnju upotrebljavaju iste sirovine, a koja je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine. Za četiri od pet kineskih proizvođača izvoznika u uzorku taj se slučaj odnosio na manje od 1,2 % ukupnog obujma izvoza. Za jednog kineskog izvoznika u uzorku odnosio se na više od 50 % obujma izvoza. Navedeni kineski izvoznik prodavao je relativno skupe specijalizirane proizvode koji se nisu mogli usporediti s vrstama proizvoda koje proizvode i prodaju proizvođači u uzorku u analognoj zemlji te za njih nije bilo moguće kvantificirati usklađivanje uobičajene vrijednosti naviše. Primjena prosječne uobičajene vrijednosti svih vrsta proizvoda od iste sirovine nije povećala dampinšku maržu tog proizvođača izvoznika.

(69)

CCCME i Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory izrazili su i svoje neslaganje s metodologijom koju je Komisija primijenila pri izračunu uobičajene vrijednosti za vrste proizvoda koje su prodane u nedostatnim količinama. Nakon promjena utvrđenih u uvodnim izjavama 64.–68., ta tvrdnja nije više bila relevantna jer nije bilo takvog slučaja izračuna uobičajene vrijednosti.

(70)

CCCME je nakon konačne objave tvrdio da bi Komisija pri izračunu uobičajene vrijednosti trebala primijeniti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit od domaće prodaje koju su ostvarili svi indijski proizvođači u uobičajenom tijeku trgovine.

(71)

U okolnostima navedenima u uvodnoj izjavi 67. te u skladu s jasnim sadržajem članka 2. stavka 6. osnovne uredbe, Komisija je bila obvezna primijeniti iznose za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit od domaće prodaje istovjetnog proizvoda koju je ostvario indijski proizvođač koji je proizvodio predmetnu vrstu proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine.

(72)

Stoga je odbačena tvrdnja CCCME-a da bi Komisija trebala odabrati različite troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit od drugih trgovačkih društava koja nisu proizvodila predmetnu vrstu proizvoda i izračunati njihovu prosječnu vrijednost u određenom obliku.

(73)

CCCME je nakon konačne objave od Komisije zatražio da potvrdi da neizravni porezi nisu bili uključeni u troškove proizvodnje indijskih proizvođača, da nisu utjecali na test profitabilnosti te da nisu bili uključeni u domaće cijene koje su primijenjene za određivanje uobičajene vrijednosti.

(74)

Komisija je potvrdila da ni u cijenama ni u troškovima koji su primijenjeni za određivanje uobičajene vrijednosti nisu bili uključeni neizravni porezi te da neizravni porezi nisu imali nikakav utjecaj na test profitabilnosti.

(75)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu izvozne cijene, potvrđena je uvodna izjava 89. privremene uredbe.

(76)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi uobičajenu vrijednost trebalo prilagoditi na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe, kako bi odražavala činjenicu da kineski proizvođači izvoznici nisu sami osmislili predmetni proizvod. Proizvod je osmislio nepovezani uvoznik.

(77)

Budući da su indijski proizvođači u uzorku osmislili istovjetni proizvod koji se prodavao na njihovu domaćem tržištu, Komisija je prihvatila tu tvrdnju. Relativna kvantifikacija prilagodbe provedena je na temelju odgovarajućih podataka proizvođača iz Unije u uzorku.

(78)

CCCME je tvrdio da je prilagodba za neizravne poreze bila nezakonita te nije bila navedena u uvodnoj izjavi 91. privremene uredbe među prilagodbama provedenima na temelju članka 2. stavka 10. CCCME je tvrdio da se prilagodba za djelomičan povrat PDV-a temelji na ocjeni Komisije o statusu NRK-a kao zemlje bez tržišnog gospodarstva.

(79)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Komisija je provela prilagodbu na temelju članka 2. stavka 10. točke (b) za razliku neizravnih poreza između izvozne prodaje iz NRK-a u Uniju (pri čemu se naplaćuje porez na izvoz po stopi od 17 %, a 5 % od toga se potom vraća) i neizravnih poreza na domaću prodaju u Indiji (pri čemu su porezi isključeni iz domaće cijene). Ova prilagodba nije ni na koji način povezana s primjenom metodologije analogne zemlje za NRK. U uvodnoj izjavi 91. privremene uredbe ta prilagodba nije navedena, a izostavljena je pogreškom. Međutim, ta je prilagodba navedena u posebnoj privremenoj objavi koja je dana proizvođačima izvoznicima u uzorku. Nijedan od njih nije iznio primjedbe na tu prilagodbu.

(80)

CCCME je nakon konačne objave ponovno naveo svoje protivljenje u pogledu činjenice da je Komisija iskoristila članak 2. stavak 10. točku (b) osnovne uredbe kako bi osigurala usporedivost između izvozne cijene iz NKR-a i uobičajene vrijednosti iz Indije. CCCME je tvrdio da, budući da je sustav PDV-a na izvoz jedan od razloga zbog kojih NRK nije zemlja tržišnoga gospodarstva, isti se sustav ne može primijeniti za prilagodbu radi usporedbe cijena. Taj je argument odbačen. U članku 2. stavku 7. točki (a) osnovne uredbe od Komisije se zahtijeva pronalaženje alternativnog izvora uobičajene vrijednosti kada se radi o zemlji netržišnoga gospodarstva te kada društvo ne zahtijeva da mu se odobri tretman tržišnog gospodarstva („MET”). Nakon određivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je obvezna osigurati pravednu i razumnu usporedbu, u skladu s odredbama članka 2. stavka 10. osnovne uredbe.

(81)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 79., izvoz odljevaka iz NKR-a podliježe djelomično povratnom PDV-u na izvoz, dok domaća prodaja u Indiji ostvaruje povrat svih poreza. Stoga, kako bi se osigurala pravedna usporedba te u skladu s ustaljenom sudskom praksom (3), Komisija je bila obvezna prilagoditi uobičajenu vrijednost na temelju članka 2. stavka 10. točke (b) osnovne uredbe, upravo kako je to Komisija učinila i za druge razlike koje su utjecale na usporedbu na temelju drugih odredbi članka 2. stavka 10. osnovne uredbe.

(82)

U slučaju da je društvu u NRK-u bio odobren MET, primijenila bi se ista prilagodba uobičajene vrijednosti jer bi se utvrdila jednaka razlika u porezu.

(83)

CCCME i dva kineska proizvođača izvoznika tvrdili su da bi Komisija trebala objaviti razloge za primjenu skraćenog kontrolnog broja proizvoda (PCN), kojim se određuju različite vrste proizvoda, za izračune te utjecaj na pravednu usporedbu.

(84)

U tom je pogledu Komisija napomenula da se pridržavala svoje obveze osiguravanja pravedne usporedbe te da joj je skraćeni PCN omogućio da usporedi ukupni obujam izvoza s najsličnijim vrstama istovjetnog proizvoda uzimajući u obzir njihova osnovna fizička svojstva. Komisija nije utvrdila nikakvu razliku u tržišnoj vrijednost svojstava proizvoda koja su izostavljena u skraćenom PCN-u. Osim toga, nijedan kineski proizvođač izvoznik nije iznio kvantificirani zahtjev za prilagodbu za razlike u fizičkim svojstvima.

(85)

Nakon konačne objave CCCME i dva kineska proizvođača izvoznika ponovili su svoju tvrdnju da Komisija nije osigurala usporedivost cijena. CCCME je tvrdio da bi Komisija trebala provesti prilagodbe za razlike u proizvodima neovisno o tome odražavaju li se u značajkama izvornih PCN-a ili ne. CCCME je tvrdio da nije imao pristup tehničkim svojstvima proizvoda koji su prodavali indijski proizvođači te da objava cijelog PCN-a proizvoda koji su proizvodili indijski proizvođači nije bila dostatna.

(86)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Komisija je podsjetila da je u lipnju 2017. svim zainteresiranim stranama stavila na raspolaganje razvrstavanje proizvoda proizvedenih u analognoj zemlji na temelju petnaest tehničkih svojstava izvornog PCN-a. Osim kataloga proizvoda, koje indijski proizvođači nisu imali, Komisija nije posjedovala niti jedan alternativan izvor tehničkih informacija koje po prirodi nisu bile povjerljive ili koje bi se mogle smisleno sažeti za davanje na uvid drugim zainteresiranim stranama.

(87)

Štoviše, iako je bio u potpunosti upoznat s petnaest svojstava proizvoda koji proizvode indijski proizvođači u izvornom PCN-u, CCCME nije naveo niti jednu specifičnu tvrdnju o tome kakvu prilagodbu treba poduzeti, ne samo izvan PCN-a već i unutar njega. Osim toga, Komisija tijekom posjeta radi provjere nije utvrdila potrebu za takvom prilagodbom. Napominje se je da je sam CCCME u svojem podnesku od 22. prosinca 2016. koji se odnosi na odabir analogne zemlje naglasio da bi se „odabirom Indije isto tako riješila pitanja usporedivih vrsta proizvoda, ponovno zbog veće reprezentativnosti podataka […]. Odabirom Indije kao analogne zemlje izvorni podatci bit će znatno brojniji te je stoga puno veća vjerojatnost da će Komisija imati dostatne podatke za usporedbu vrsta proizvoda.” Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(88)

CCCME je tvrdio da bi Komisija trebala prilagoditi troškove proizvodnje indijskih proizvođača za navodne nepravilnosti koje su proizlazile iz malog obujma proizvodnje proizvoda od duktilnog željeza. CCCME nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potvrdio tu tvrdnju.

(89)

Budući da je za prodaju proizvoda od duktilnog željeza u Indiji utvrđeno da je reprezentativna, Komisija je utvrdila da takva prilagodba nije opravdana. U svakom slučaju, s obzirom na to da ta tvrdnja nije bila potkrijepljena, Komisija ju je morala odbaciti.

(90)

CCCME je nakon konačne objave ponovio ovu tvrdnju i naveo da je Komisiji objasnio da su navodne nepravilnosti dovele do neprihvatljivo visokog troška proizvodnje. CCCME je dodao da u nedostatku objave informacija o troškovima koji se odnose na indijske proizvođače nije mogao podnijeti argumentirani zahtjev za prilagodbu.

(91)

Komisija nije primila nijedno detaljno objašnjenje u vezi s tim zahtjevom. U svojim primjedbama o privremenoj objavi CCCME je tvrdio da „može postojati nepravilnost u proizvodnji ili prekomjernoj potrošnji različitih troškovnih čimbenika koja dovodi do neopravdano visokog jediničnog troška proizvodnje”. CCCME nije bio jasan ili se nije izjasnio u pogledu pogođenih troškova proizvodnje, referentne vrijednosti u odnosu na koju bi trebalo odrediti navodnu nepravilnost te načina na koji bi trebalo izračunati prilagodbu.

(92)

Komisija se nije složila da se takav zahtjev ne može podnijeti u nedostatku objave troškova proizvodnje indijskih proizvođača.

(93)

Kao prvo, podatci o troškovima indijskih proizvođača bili su po prirodi povjerljivi i nisu se mogli sažeti za davanje na uvid drugim zainteresiranim stranama na način koji bi bio značajan za potrebe CCCME-a i istodobno jamčio zaštitu osjetljivih poslovnih podataka indijskih proizvođača.

(94)

Drugo, proizvodni procesi u Indiji i NRK-u vrlo su slični. To je potvrđeno u uvodnoj izjavi 79. privremene uredbe i u podnesku CCCME-a od 22. prosinca 2016. koji se odnosi na odabir Indije kao analogne zemlje. CCCME je tvrdio da su „većina kineskih proizvođača male ljevaonice te da proizvodni proces nije automatiziran već se više odvija ručno”. Ujedno je navedeno kako je „opće poznato da su Indija i Kina na sličnim razinama razvoja i veličine” te „u pogledu ostalih elemenata koji utječu na troškove i cijene” te da su Kina i Indija„sličnije jedna drugoj nego što su to Kina i bilo koja druga zemlja”. Stoga je CCCME, koji tvrdi da predstavlja veliki broj kineskih proizvođača svih veličina, mogao podnijeti svoje zahtjeve bez potrebe za pristupom povjerljivim podatcima indijskih proizvođača. Na temelju vlastitog znanja o industriji trebao je biti u mogućnosti odrediti obrasce proizvodnje i proizvodne omjere koji su doveli do navodnih neprihvatljivih jediničnih troškova proizvodnje te potkrijepiti tvrdnju o prilagodbi.

(95)

Komisija nije pronašla niti jedan element kojim bi se opravdala usklađivanje troškova proizvodnje indijskih proizvođača u vezi s određivanjem uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji. S obzirom na to da je utvrđeno da je obujam proizvodnje indijskih proizvođača reprezentativan te u nedostatku bilo kojeg konkretnog i argumentiranog zahtjeva CCCME-a, Komisija je odbacila tvrdnju da je trošak proizvodnje indijskih proizvođača potrebno prilagoditi.

(96)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija neopravdano prilagodila njegove izvozne cijene za troškove kredita s obzirom na to da on nije imao takvih troškova.

(97)

Komisija je tu tvrdnju odbacila. Kako bi se osigurala pravedna usporedba cijena, na izvoznu cijenu svih kineskih proizvođača izvoznika koji su svojim kupcima dali uvjete plaćanja primijenjena su usklađenja za troškove kredita s obzirom na to da je svaki odobreni kredit čimbenik koji se uzima u obzir pri utvrđivanju naplaćenih cijena. Za tog je proizvođača izvoznika utvrđeno da je odobravao kredite svojim kupcima te je stoga prilagodba za troškove kredita bila opravdana unatoč tome što to društvo nije posuđivalo novac kako bi premostilo razdoblje između isporuke i plaćanja kupca.

(98)

CCCME je nakon konačne objave tvrdio da bi Komisija trebala prilagoditi uobičajenu vrijednost kada se temelji na cijenama, kako bi se obuhvatili neizravni porezi obračunati za materijale fizički ugrađene u istovjetni proizvod.

(99)

Međutim, s obzirom na to da u ovom slučaju materijali ugrađeni u istovjetni proizvod nisu uključivali uvozna davanja ili nepovratne poreze, prijedlog CCCME-a da je trebalo doći do prilagodbe cijena nije bio relevantan.

(100)

Kako je detaljno navedeno u prethodnim uvodnim izjavama, Komisija je uzela u obzir određene primjedbe zainteresiranih strana te je ponovno izračunala dampinšku maržu kineskih proizvođača izvoznika.

(101)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

Tablica 1.

Konačne dampinške marže

(102)

Komisija nakon objave nije zaprimila nikakve druge primjedbe u pogledu Indije.

(103)

Komisija je stoga potvrdila svoje privremene nalaze u kojima je utvrdila da nema dampinga za skupine proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku.

(104)

Stoga je Komisija potvrdila da je utvrdila da nema dampinga za proizvođače izvoznike izvan uzorka koji surađuju u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe ni dampinga za sve ostale proizvođače izvoznike iz Indije s obzirom na to da izvoz indijskih proizvođača izvoznika koji surađuju predstavlja vrlo velik obujam (otprilike 85 %) ukupnog indijskog izvoza u Uniju.

(105)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu industrije Unije i proizvodnje u Uniji, Komisija je potvrdila svoje zaključke navedene u uvodnim izjavama 108.–111. privremene uredbe.

(106)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu potrošnje u Uniji, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 112.–114. privremene uredbe.

(107)

CCCME je ponovio svoje zabrinutosti iz podneska od 23. siječnja 2017. u pogledu pouzdanosti podataka o uvozu predmetnog proizvoda. Doveo je u pitanje metodu koju su podnositelji pritužbe primijenili za dobivanje podataka o uvozu ograničenih na predmetni proizvod primjenom prilagođenih podataka Eurostata, a koje je Komisija prihvatila, te je tvrdio da bi Komisija svoje ispitivanje štete trebala objektivno utemeljiti na pozitivnim dokazima, a ne na nepotkrijepljenim pretpostavkama podnositelja pritužbe. CCCME je nadalje tvrdio da je na Komisiji teret dobivanja pouzdanih podataka o uvozu.

(108)

U prilog svojoj tvrdnji da podatci o uvozu koje je upotrijebila Komisija navodno nisu bili pouzdani i da se ne mogu smatrati pozitivnim dokazom, CCCME je 6. studenoga 2017. prvi puta dostavio podatke o obujmu izvoza za predmetni proizvod iz NRK-a za koje je tvrdio da se temelje na carinskim statističkim podatcima o izvozu NRK-a za predmetni proizvod, a koje je prikupio na temelju pojedinačnih transakcija i uz zaštitu povjerljivosti. CCCME je nadalje tvrdio da na temelju opisa proizvoda može utvrditi koji proizvodi nisu predmetni proizvod te da posljedično može izračunati stvaran obujam predmetnog proizvoda koji je izvezen iz NRK-a.

(109)

Komisija je napomenula da je CCCME sam izračunao obujam izvoza predmetnog proizvoda, čak i na temelju pojedinačnih transakcija, primjenom carinskih podataka NRK-a, čime su isključeni određeni opisi proizvoda. Komisija je razmotrila podatke o izvozu koje je dostavio CCCME i utvrdila da ti podatci ne mogu izmijeniti njezine nalaze o kretanjima tržišnog udjela, obujmu uvoza i potrošnji u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je nadalje napomenula da CCCME nije dostavio niti jedan dokaz o iscrpnosti i točnosti prikupljanja podataka. Komisija je ujedno napomenula da CCCME nije naveo službenu bazu podataka carinskih tijela NRK-a kojom se koristio, a koja bi mu omogućila prikupljanje podataka na temelju pojedinačnih transakcija i utvrđivanje opisa proizvoda. Konačno, Komisija je napomenula da statistički podatci o izvozu iz NRK-a nisu nužno identični statističkim podatcima o uvozu koje je prikupio Eurostat zbog vremena potrebnog od izvoza iz NRK-a do stvarnog uvoza u Uniju. Komisija je analizirala podatke o izvozu koje je dostavio CCCME i utvrdila da ti podatci ne mogu izmijeniti njezine nalaze o kretanjima tržišnog udjela, obujmu uvoza i potrošnji u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. Kao posljedicu navedenog Komisija je odbacila tvrdnju da su podatci o uvozu koje je upotrijebila bili nepouzdani.

(110)

Komisija je napomenula da se metoda koju su podnositelji pritužbe primijenili za dobivanje podataka o uvozu povezanih s predmetnim proizvodom tijekom razmatranog razdoblja temeljila na podatcima Eurostata. Ta metoda uključivala je za 2013. ukupni opseg za oznake KN 7325 10 50 i 7325 10 92, udio od 30 % za oznaku KN 7325 10 99 i oznaku KN 7325 99 10, umanjeno za fiksni obujam. Nakon promjene u oznakama KN, podnositelji pritužbe primijenili su za 2014. do razdoblja ispitnog postupka udio od 60 % za oznaku KN 7325 10 00 u pogledu uvoza iz NRK-a i oznaku KN 7325 99 10, umanjeno za fiksni obujam.

(111)

Budući da Komisija nije pronašla nikakav drugi alternativni izvor informacija koje bi točnije odražavale podatke o uvozu predmetnog proizvoda, smatrala je najprikladnijom metodu utemeljenu na podatcima Eurostata. Stoga je odbacila tvrdnju CCCME-a.

(112)

I FCI i CCCME tvrdili su da su u metodologiju koja je primijenjena za procjenu uvoza iz NRK-a neispravno uključeni svi proizvodi uvezeni pod oznakom KN 7325 99 10, umanjeno za fiksni obujam, kako su predložili podnositelji pritužbe, s obzirom na to da se ta oznaka nije obično primjenjivala na predmetni proizvod prije uvođenja antidampinških mjera 2005., te da podnositelji pritužbe nisu dostavili dokaze o tome da se ta oznaka KN primjenjivala na uvoz predmetnog proizvoda nakon 2009. Stoga je FCI zatražio isključivanje ili uzimanje u obzir udjela te oznake KN pri izračunu obujma uvoza predmetnog proizvoda.

(113)

Komisija je napomenula da je analizom uvoza pod tom oznakom KN od uvođenja privremenih mjera do početka listopada 2017. utvrđeno postojanje znatnog uvoza od 6 796 tona pod oznakom TARIC 7325991051 iz NRK-a koji se isključivo odnosi na predmetni proizvod. Stoga je jasno da se predmetni proizvod uvozi i pod oznakom KN 7325 99 10. Međutim, Komisija nije imala nikakvih dokaza o tome da je uvoz ostalih proizvoda pod tom oznakom KN od 2005. pratio ista kretanja kao predmetni proizvod. Stoga bi primjena postotka tijekom razmatranog razdoblja bila nepouzdana.

(114)

Komisija je stoga odlučila da neće prilagoditi obujam uvoza iz NRK-a. Komisija je nadalje napomenula da, čak i kad bi isključila tu oznaku KN iz svoje analize, i dalje bi bilo zamjetno usporedivo povećanje obujma uvoza u tržišnom udjelu tijekom razmatranog razdoblja.

(115)

CCCME je tvrdio da ni podnositelji pritužbe ni Komisija nisu objasnili procijenjeni postotak obujma uvoza predmetnog proizvoda pod oznakom KN 7325 10 99 te razlog zbog kojeg je postotak obujma uvoza pod oznakom 7325 10 99 bio stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(116)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 122. privremene uredbe, Komisija je obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a temeljila utvrdila na temelju metode koju su predložili podnositelji pritužbe jer ju je smatrala pouzdanom i objektivnom. Nijedna strana nije predložila nikakvu pouzdaniju metodu. Za isključivanje rešetki za kanale, Komisija je uzela prosječnu prodaju rešetki za kanale kineskih proizvođača izvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka, koja je iznosila 10 % ukupnog uvoza. Taj postotak primijenjen je na razmatrano razdoblje. Budući da CCCME nije dostavio nikakve alternativne podatke o obujmu uvoza rešetki za kanale iz NRK-a, ta je tvrdnja odbačena.

(117)

FCI je tvrdio da nije moguće utvrditi nikakvo znatno povećanje uvoza u tom slučaju u kojemu se, uzimajući u obzir sve godine nakon isteka antidampinških mjera 2010., uvoz povećao samo između 2013. i 2014, a iako je uvoz u razdoblju ispitnog postupka bio iznad razina iz 2013., te razine bile su znatno ispod razina uvoza iz 2010. i 2011.

(118)

Komisija je utvrdila da je razmatrano razdoblje razumno i u skladu sa standardnom praksom Komisije za ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete. Stoga nije uzela u obzir prethodne godine kako je to predložio FCI.

(119)

U pogledu sniženja cijena, FCI je tvrdio da privremeni izračuni dovode u zabludu jer su u njima cijene proizvoda koje su kineske ljevaonice prodale uvoznicima u Uniji uspoređene s cijenama proizvoda koje je industrija Unije prodavala krajnjim kupcima te u njima nisu u obzir uzeti troškovi koje su isključivo snosili nepovezani uvoznici. Ti troškovi uključuju troškove za istraživanje i razvoj, troškove izrade uzoraka i prototipova, troškove certifikacije, troškove homologacije, provjere kvalitete i sukladnosti, troškove skladištenja i troškove prodaje.

(120)

Komisija je provjerila te podatke i odlučila prilagoditi marže sniženja cijena za te troškove. Cijene franko tvornica industrije Unije prilagođene su naniže ponderiranim prosjekom troškova za istraživanje i razvoj proizvođača iz Unije u uzorku čime su obuhvaćeni svi relevantni troškovi navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi. Prilagodba je iznosila 2,2 % prometa proizvođača iz Unije uključenih u uzorak.

(121)

Osim toga, izvršena je prilagodba od približno 33 EUR po toni na uvoznu cijenu za troškove uvoza na temelju podataka dvaju nepovezanih uvoznika koji su provjereni nakon uvođenja privremenih mjera.

(122)

CCCME je zatražio više pojedinosti o maržama sniženja cijena po proizvođaču izvozniku uključenom u uzorak. Za potrebe utvrđivanja štete analiziran je učinak dampinškog uvoza na cijene kao jedan od pokazatelja štete, a u skladu s člankom 3. stavkom 3. osnovne uredbe sniženje cijena mora biti znatno. U ovom se slučaju znatnim može smatrati sniženje cijena u rasponu od 31,6 % do 39,2 %. Za ovakav nalaz nije nužno da se za svaku transakciju utvrdi sniženje cijena. Razlog za to je taj što se učinak i utjecaj dampinškog uvoza na industriju Unije analizira u cijelosti, a to uključuje sniženje cijena uzrokovano dampinškim uvozom. U svakom slučaju, za informativne svrhe marže sniženja cijena proizvođača izvoznika u uzorku su sljedeće:

Tablica 2.

Marže sniženja cijena

(123)

Podnositelji pritužbe nakon konačne objave iznijeli su prigovor na metodologiju koju je Komisija primijenila za prilagodbu njihovih cijena franko tvornica naniže umjesto prilagodbe uvoznih cijena naviše, s obzirom na to da većinu troškova za istraživanje i razvoj uopće ne snose uvoznici već proizvođači u NRK-u. Nadalje, podnositelji pritužbe smatrali su da su troškovi nakon uvoza bili preveliki te da mogu uključivati troškove povezane s uvozom rešetki za kanale te netočnu uvoznu pristojbu od 2,7 % umjesto 1,7 % za sve proizvode od duktilnog željeza.

(124)

Prilagodba troškova za istraživanje i razvoj na maržu sniženja cijena i razinu uklanjanja štete temeljena je, s jedne strane, na provjerenim podatcima proizvođača iz Unije uključenih u uzorak te, s druge strane, na dokazima iznesenima tijekom posjeta radi provjere nepovezanim uvoznicima, kojima se dokazuje da im takvi troškovi nastaju u proizvodnji predmetnog proizvoda u NRK-u. Budući da podnositelji pritužbe nisu dostavili dokaze za svoju tvrdnju da ti troškovi nisu nastali nepovezanim uvoznicima, Komisija je njihovu tvrdnju odbacila.

(125)

Izračun troškova nakon uvoza temelji se na provjerenim podatcima dvaju nepovezanih uvoznika uključenih u uzorak. Ti su se podatci odnosili isključivo na predmetni proizvod i stoga nisu uključivali isključene proizvode (npr. rešetke za kanale). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(126)

Komisija je u pogledu prilagodbe za uvozne carine primijenila stopu carinske pristojbe koja se primjenjuje na uvoz proizvoda od duktilnog željeza. Nije uzela u obzir moguće lažne deklaracije kako bi se izbjeglo plaćanje točne razine uvoznih carina. Stoga je i ta tvrdnja odbačena.

(127)

FCI je nakon konačne objave dostavio rezultate dvaju nedavnih javnih nadmetanja koja su provela talijanska javna tijela, a na kojima su pobijedili proizvođači iz Unije (njihov preprodavatelj), nudeći nižu cijenu za istovjetni proizvod od cijene nepovezanih uvoznika za predmetni proizvod, a koja je bila mnogo niža od one koju su prijavili podnositelji pritužbe i one navedene u privremenoj uredbi.

(128)

Komisija je napomenula da takvi najnoviji nepotvrđeni dokazi nisu dostatni kako bi se zaključio da su njezini provjereni podatci za razmatrano razdoblje nepouzdani. Štoviše, raspon proizvoda u tim javnim nadmetanjima razlikuje se od raspona proizvoda prosječne proizvodnje i njezinih odgovarajućih troškova proizvodnje. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(129)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu uvoza iz NRK-a te nakon revizije izračuna sniženja cijena utvrđenih u uvodnim izjavama 119.–122., Komisija je potvrdila sve ostale zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 115.–128. privremene uredbe.

(130)

CCCME je napomenuo da je Komisija svoju analizu makroekonomskih podataka u pogledu podnositelja pritužbe i povezane industrije temeljila na stvarnim podatcima, a u pogledu ostatka industrije Unije na procjenama koje su dostavili podnositelji pritužbe. CCCME je tvrdio da se te procjene ne mogu smatrati pozitivnim dokazima jer njihovi iznosi i izvori nisu objavljeni zainteresiranim stranama. CCCME je ponovio svoju tvrdnju nakon konačne objave.

(131)

Komisija je naglasila da svoju analizu industrije Unije nije raščlanila na podnositelje pritužbe i one koji nisu podnijeli pritužbu te je napomenula da je zatražila makroekonomske podatke od industrije Unije te je te podatke koje je upotrijebila u ispitnom postupku stavila na raspolaganje u otvorenom spisu dostupnom zainteresiranim stranama. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32. privremene uredbe, Komisija je i na licu mjesta u prostorima podnositelja pritužbe provjerila izvore i postupak koje su podnositelji pritužbe slijedili pri prikupljanju podataka za ostatak industrije. Osim toga, provjerenim podatcima koji su dobiveni od društava u uzorku obuhvaćen je znatan dio cjelokupnih makroekonomskih podataka, tj. 48 % ukupnog obujma proizvodnje i 43 % ukupne prodaje industrije Unije. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju CCCME-a.

(132)

FCI je nakon konačne objave tvrdio da Komisija proturječi samoj sebi jer se u uvodnoj izjavi 132. privremene uredbe navodi da je Komisija ocijenila makroekonomske pokazatelje koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Međutim, u uvodnoj izjavi 131. navedeno je da se makroekonomski podatci temelje na provjerenim podatcima dobivenima od društava obuhvaćenih uzorkom koja čine 48 % ukupnog obujma proizvodnje i 43 % ukupne prodaje industrije Unije. Očito je da podatci kojima se obuhvaća manje od 50 % ukupne proizvodnje nisu reprezentativni za industriju Unije u cjelini. Na temelju prethodno navedenog, nalazi Komisije o makroekonomskim pokazateljima temelje se na djelomičnim i zavaravajućim podatcima kojima se ne dopušta pravilna ocjena cjelokupne situacije industrije Unije.

(133)

Komisija je napomenula da je na licu mjesta u prostorima podnositelja pritužbe provjerila makroekonomske podatke koji se odnose na cjelokupnu industriju Unije. Povrh toga, Komisija je temeljito provjerila društva uključena u uzorak, koja čine veliki dio obujma proizvodnje industrije Unije. Stoga se makroekonomski podatci ne temelje samo na društvima obuhvaćenima uzorkom.

(134)

Nadalje, FCI je tvrdio da su podatci o makroekonomskim pokazateljima problematični, na što ukazuje činjenica da je Komisija morala više puta provjeriti prvotne izvore podataka u prostorima odvjetnika podnositelja pritužbe. Osim toga, podnositelji pritužbe dostavili su različite inačice podataka o makroekonomskim pokazateljima, svaki put s drugačijim podatcima. Sama ta činjenica pokazuje da je metodologija kojom se koriste podnositelji pritužbe nepovratno manjkava.

(135)

Osim toga, FCI je naveo da su podatci na kojima se temelje nalazi Komisije djelomični. Zapravo, podatci se odnose samo na podnositelje pritužbe i na samo jednog od dvojice proizvođača koji podupiru pritužbu. Podatci ukupno obuhvaćaju manje od 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(136)

Podnositelji pritužbe pojasnili su nakon konačne objave da su za objedinjavanje podataka upotrijebili detaljne podatke o pokazateljima iz odgovora na upitnike, koje su potpisali odgovorni službenici u predmetnim društvima te dostavili podnositelji pritužbe i jedan od proizvođača koji podupire pritužbu, koji su podatke naknadno ažurirali kako bi se obuhvatilo razdoblje ispitnog postupka. Podnositelji pritužbe izradili su procjene za podatke koji se odnose na ostale proizvođače iz Unije koje se temelje na njihovim podatcima o istraživanju tržišta. U nedostatku konkretnih podataka za pojedine proizvođače iz Unije, podnositelji pritužbe primijenili su konzervativan pristup pretpostavivši 100-postotnu iskorištenost kapaciteta i nepromjenjive podatke o prodaji tijekom razmatranog razdoblja.

(137)

Činjenica da su podnositelji pritužbe tijekom ispitnog postupka ažurirali makroekonomske podatke nije utjecala na pouzdanost konačnih podataka koje su objedinili. Komisija je provjerila konačne podatke i zaključila da su pouzdani. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju FCI-ja.

(138)

CCCME je ujedno tvrdio da Komisija nije provela segmentiranu analizu po državi članici, što je dovelo do podjele između država članica s tržištem pretežno duktilnog željeza i onih s tržištem pretežno sivog željeza.

(139)

Komisija je uputila na uvodnu izjavu 199. privremene uredbe u kojoj je naglasila da je tržište Unije jedinstveno tržište te da su proizvodi od duktilnog i proizvodi od sivog željeza međusobno zamjenjivi proizvodi. Stoga je odbacila tvrdnju koju je iznio CCCME.

(140)

CCCME je prvo tvrdio da podatke o uvozu za 2013. godinu nije moguće usporediti s podatcima o uvozu za kasnije godine i razdoblje ispitnog postupka zbog promjena u carinskim oznakama za predmetni proizvod koje su nastupile 2014. Drugo, CCCME je tvrdio da primjena neusporedivih skupova podataka ne omogućuje Komisiji da izvede zaključke o kretanju obujma uvoza. CCCME je naposljetku tvrdio da bi Komisija, da je analizirala učinke obujma s obzirom na podatke koji se temelje na istoj metodologiji, tj. za razdoblje od 2014. do razdoblja ispitnog postupka, zaključila da ne postoji povećanje uvoza.

(141)

Komisija je napomenula da je razdobljem za ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno razdoblje od 2013. do razdoblja ispitnog postupka. Za svoju analizu kretanja uvoza Komisija je prihvatila metodu podnositelja pritužbe za dobivanje podataka o uvozu predmetnog proizvoda primjenom podataka Eurostata, a te je podatke provjerila i prihvatila kao razumne. Nisu bili dostupni nikakvi alternativni izvori informacija. Komisija je stoga odbacila tvrdnju CCCME-a.

(142)

FCI i CCCME tvrdili su da nalaz Komisije iz uvodne izjave 139. privremene uredbe nije potkrijepljen činjenicama jer se obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a smanjio između 2014. i razdoblja ispitnog postupka, što je u suprotnosti s navedenim u uvodnoj izjavi 139. privremene uredbe.

(143)

Komisija je prihvatila te podneske. Smanjenje obujma proizvodnje od 2014. godine do razdoblja ispitnog postupka pretežno je potaknuto padom potrošnje koji je naveden u tablici 3. uvodne izjave 113. privremene uredbe. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja, unatoč tome što se potrošnja smanjila za 8 %, dampinški uvoz iz NRK-a povećao se za 16 %, a obujam proizvodnje industrije Unije smanjio za 4 %.

(144)

FCI je tvrdio da su podnositelji pritužbe izračunali svoju iskorištenost kapaciteta kako je navedena u tablici 6. uvodne izjave 137. privremene uredbe na temelju triju smjena. Prema FCI-ju, opće je poznato na tržištu proizvoda od lijevanog željeza da se za ljevaonicu koja radi u dvije smjene smatra da se nalazi u dobrom položaju, dok je treća proizvodna smjena skupa te radi s nižim proizvodnim kapacitetom.

(145)

Argument FCI-ja nije bio potkrijepljen nikakvim dokazima, a u svakom slučaju nije isključivao mogućnost postojanja treće smjene. Komisija je također napomenula da bi, čak i kad bi se iskorištenost kapaciteta izračunavala na temelju dviju smjena, to kretanje ostalo isto kako je i navedeno u tablici 6. privremene uredbe te bi i dalje postojao znatan rezervni kapacitet. Uz pretpostavku da proizvodnja ostane stabilna tijekom svih smjena, iskorištenost kapaciteta na temelju dviju smjena iznosila bi približno 80 %.

(146)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta te nakon ispravka iz uvodne izjave 139. privremene uredbe kako je navedeno u uvodnim izjavama 142. i 143., Komisija je potvrdila sve ostale zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 137.–142. privremene uredbe.

(147)

FCI i CCCME tvrdili su da nalaz iz uvodne izjave 145. privremene uredbe nije potkrijepljen činjenicama jer se obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a smanjio između 2014. i razdoblja ispitnog postupka, što je u suprotnosti s navedenim u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe.

(148)

Komisija prihvaća pogrešno upućivanje na povećanje uvoza između 2014. i razdoblja ispitnog postupka u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe te napominje da je smanjenje obujma prodaje nastupilo tijekom cijelog razmatranog razdoblja te ga je stoga moguće pripisati padu potrošnje kako je navedeno u tablici 3. uvodne izjave 113. privremene uredbe te povećanju obujma dampinškog uvoza iz NRK-a tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja, unatoč tome što se potrošnja smanjila za 8 %, dampinški uvoz iz NRK-a povećao se za 16 %, što je rezultiralo znatno većim povećanjem tržišnog udjela dampinškog uvoza iz NRK-a, to jest za 26 %.

(149)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu obujma prodaje i tržišnog udjela te nakon ispravka iz uvodne izjave 145. privremene uredbe kako je navedeno u uvodnim izjavama 147. i 148., Komisija potvrđuje sve ostale zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 143.–146. privremene uredbe.

(150)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi u pogledu rasta, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnoj izjavi 147. privremene uredbe.

(151)

FCI je tvrdio da nalaz iz uvodne izjave 149. privremene uredbe nije potkrijepljen činjenicama jer se smanjena razina zaposlenosti ne može povezati s povećanim količinama uvoza iz NRK-a s obzirom na to da se u jedinoj godini tijekom koje se povećao uvoz (od 2013. do 2014.) povećala i zaposlenost u industriji Unije. U godinama u kojima se zaposlenost smanjivala, smanjivao se i uvoz iz NRK-a.

(152)

Komisija je napomenula da se u kretanju tijekom cijelog razmatranog razdoblja pokazuje smanjeni broj zaposlenika, što je uglavnom posljedica smanjene proizvodnje. S druge strane, smanjena proizvodnja bila je posljedica smanjene prodaje u Uniji zbog smanjene potražnje i povećanog dampinškog uvoza tijekom razmatranog razdoblja. Taj slijed događaja odražava se u analizi cijelog razmatranog razdoblja, a ne usporedbom kretanja iz godine u godinu. Stoga se argument FCI-ja ne može prihvatiti.

(153)

FCI je tvrdio da se razinama zaposlenosti i produktivnosti ne potkrepljuje nalaz o postojanju materijalne štete. Razine zaposlenosti ostale su relativno stabilne, osobito ako se uzme u obzir da su tijekom razmatranog razdoblja četiri društva prestala s proizvodnjom proizvoda iz ispitnog postupka. Povećale su se razine produktivnosti.

(154)

Komisija je napomenula da se smanjenje zaposlenosti može nadalje pripisati naporima industrije Unije da smanji troškove proizvodnje i poveća učinkovitost u pogledu rastuće konkurencije od dampinškog uvoza iz NRK-a. To povećanje učinkovitosti rezultiralo je povećanjem produktivnosti za 3 %. Stoga je argument FCI-ja odbačen.

(155)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu zaposlenosti i produktivnosti, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnoj izjavi 149. privremene uredbe.

(156)

FCI je tvrdio da je stanje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka slično stanju u doba kad su 2011. opozvane mjere protiv određenih odljevaka podrijetlom iz NRK-a jer se građevinska industrija još uvijek nije oporavila od gospodarske krize, a nekoliko država članica u Uniji znatno je smanjilo svoje proračune za infrastrukturne projekte.

(157)

Međutim, FCI upućuje na statističke podatke Eurostata kojima se ne potkrepljuju te tvrdnje. Statistički podatci o proizvodnji u sektoru građevinarstva upućuju na povećanje tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja proizvoda od lijevanog željeza u Uniji nije profitirala od tog rasta, kako je prikazano u tablici 3. privremene uredbe. Stoga Komisija odbacuje taj podnesak. Stoga se argument FCI-ja ne može prihvatiti.

(158)

FCI je nakon konačne objave tvrdio da se u uvodnoj izjavi 157. pogrešno zaključuje kako statistički podatci o sektoru građevinarstva pokazuju povećanje od stavljanja izvan snage antidampinških mjera 2011. Promatrajući razvoj građevinske industrije od kraja razdoblja ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera sredinom 2010., FCI tvrdi da se taj sektor još nije oporavio od gospodarske krize iz razdoblja 2008./2009.

(159)

Komisija napominje da od 2013. sektor građevinarstva pokazuje uzlazno kretanje, time pokazujući spor oporavak od prethodnog silaznog kretanja. To je u suprotnosti s tvrdnjom FCI-ja da je trenutačna situacija industrije Unije identična onoj do 2011. jer je sektor građevinarstva u tom razdoblju pokazivao silazno kretanje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(160)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi u pogledu visine dampinga i oporavka od prethodnog dampinga, Komisija potvrđuje svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 150. i 151. privremene uredbe.

(161)

FCI je tvrdio da nije moguće utvrditi nikakvo znatno smanjenje prodajnih cijena ako se u obzir uzme smanjenje troškova proizvodnje pa se stoga smanjenje prodajnih cijena ne može smatrati znakom materijalne štete.

(162)

Kako je odgovoreno u uvodnoj izjavi 153. privremene uredbe, za prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku zabilježen je stalan pad od 5 %, dok je za prosječan jedinični trošak proizvodnje zabilježen pad od 3 % tijekom razmatranog razdoblja. S obzirom na to da je smanjenje cijena premašilo smanjenje troškova proizvodnje ta je tvrdnja odbačena.

(163)

Nakon uvođenja privremenih mjera nije podnesena nijedna primjedba u pogledu troškova rada proizvođača iz Unije u uzorku.

(164)

Nakon uvođenja privremenih mjera nije podnesena nijedna primjedba u pogledu zaliha proizvođača iz Unije u uzorku.

(165)

CCCME je doveo u pitanje zaključak Komisije o postojanju postupnog smanjenja profitabilnosti od 2006. upućujući na zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera iz 2010.

(166)

Komisija je potvrdila da je, na temelju provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i koji su dostupni u spisu, njezin zaključak naveden u uvodnoj izjavi 162. privremene uredbe točan. Komisija je stoga odbacila tvrdnju koju je iznio CCCME.

(167)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi na mikroekonomske pokazatelje, potvrđuje se zaključak utvrđen u uvodnim izjavama 152.–166. privremene uredbe.

(168)

CCCME je tvrdio da Komisija nije ispitala stanje proizvođača iz Unije iz središnjeg i istočnog dijela Europe te stoga nije mogla donijeti zaključak o šteti za industriju Unije u cjelini.

(169)

Komisija je odbacila tu tvrdnju s obzirom na to da je ispitala cijelo tržište Unije kako bi utvrdila makroekonomske pokazatelje štete. Komisija smatra da je uzorak proizvođača iz Unije dovoljno reprezentativan za potrebe njezine analize štete na temelju mikroekonomskih pokazatelja te potvrđuje postojanje trgovanja istovjetnim proizvodom unutar Unije.

(170)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 167.–170. privremene uredbe.

(171)

FCI je tvrdio da se u privremenoj uredbi ne odražava činjenica da se obujam uvoza iz NRK-a na početku povećao, a potom stalno smanjivao od 2014. do razdoblja ispitnog postupka, dok se obujam prodaje u Uniji smanjivao tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a tržišni udio industrije Unije ostao je stabilan.

(172)

Komisija je napomenula da, dok se obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije smanjio tijekom razmatranog razdoblja za 11 % odnosno 3 %, obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a povećao se za 16 % odnosno 26 % tijekom istog razdoblja. To pokazuje jasnu vezu između povećanja uvoza iz NRK-a i smanjenja tržišta za industriju Unije. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(173)

FCI je nakon konačne objave zatražio od Komisije da objasni različita kretanja između pada uvoza iz NRK-a od 8 % (s povećanjem cijena) između 2014. i razdoblja ispitnog postupka te smanjenja prodaje industrije Unije čak i tijekom tog razdoblja.

(174)

Iako se po pitanju obujma kretanje prodaje industrije Unije ne odvija usporedno s kretanjem obujma uvoza iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja, ta su kretanja slična po pitanju tržišnih udjela. Štoviše, obujam proizvodnje industrije Unije razvijao se usporedno s obujmom uvoza iz NRK-a, s povećanjem od 2013. do 2014. te padom nakon toga. To pokazuje da je industrija Unije slijedila kretanje kineskog uvoza. Nadalje, kretanje koje se ponavljalo tijekom cijelog razmatranog razdoblja potvrđuje postojanje uzročno-posljedične veze, po pitanju obujma i tržišnih udjela. Stoga je Komisija zaključila da je došlo do općenitog vremenskog poklapanja uzlaznog kretanja kineskog uvoza i silaznog kretanja pokazatelja štete u pogledu industrije Unije.

(175)

FCI je tvrdio da su se prodajne cijene proizvođača iz Unije stalno smanjivale između 2013. i razdoblja ispitnog postupka čak i kad su se cijene kineskog uvoza povećale za 4 % između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Ta dva kretanja jasno se razilaze te se stoga nikakav učinak na prodajne cijene proizvođača iz Unije ne može pripisati strategijama određivanja cijena kineskih proizvođača izvoznika.

(176)

Osim toga, FCI je tvrdio da činjenica da proizvođači iz Unije nisu povećali profitabilnost svoje prodaje unatoč tome što su se cijene kineskih proizvoda povećale jasno pokazuje da se nikakva materijalna šteta tijekom razmatranog razdoblja ne može pripisati uvozu iz NRK-a.

(177)

Komisija je odbacila te podneske jer su zbog dampinškog uvoza iz NRK-a, čak i nakon povećanja cijena tijekom razmatranog razdoblja, znatno snižene cijene proizvođača iz Unije čime je industriji Unije prouzročena materijalna.

(178)

FCI se nakon konačne objave ponovno vratio na to pitanje i od Komisije zatražio pojašnjenje uzročno-posljedične veze unatoč različitom kretanju od 2014. nadalje, s obzirom na to da je došlo do smanjenja uvoza iz NKR-a (–8 %), dok su cijene kineskih proizvoda porasle (+ 1 %), a tržišni udio industrije Unije ostao je stabilan (58,8 %).

(179)

Komisija je napomenula da radi izbjegavanja uobičajenih gospodarskih promjena promatra cjelokupno razmatrano razdoblje kako bi odredila kretanje. Nadalje, čak je i tijekom silaznog kretanja u potrošnji u Uniji u razmatranom razdoblju zabilježeno povećanje tržišnog udjela uvoza iz NRK-a.

(180)

CCCME je tvrdio da Komisija nije uspjela osigurati usporedivost cijena u svojoj analizi sniženja cijena jer nije u obzir uzela određena svojstva predmetnog proizvoda. Nadalje je tvrdio da je Komisija u obzir uzela različita svojstva proizvoda za utvrđivanje dampinške marže.

(181)

Komisija je naglasila da je razmotrila glavna svojstva proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom u svojoj usporedbi cijena te da je, na temelju dostupnih informacija, osigurala usporedivost između predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda koji se proizvodi u Uniji. Stoga je tvrdnja CCCME-a odbačena.

(182)

CCCME je tvrdio da ni CCCME ni kineski proizvođači izvoznici nisu imali mogućnost da utvrde razlike između izvezenih kineskih proizvoda i proizvoda koje su prodavali proizvođači iz Unije, a koje utječu na usporedivost cijena, niti su imali mogućnost tražiti prilagodbe za potrebe utvrđivanja sniženja cijena.

(183)

Komisija je napomenula da je kineskim proizvođačima izvoznicima objavila konkretne izračune sniženja cijena i primijenjenu metodologiju te je potvrdila da je, na temelju glavnih svojstava proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom, osigurala usporedivost između predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda koji se proizvodi i prodaje u Uniji. Nije dokazana nikakva potreba za bilo kakvom posebnom prilagodbom zbog razlike u fizičkim svojstvima. Stoga je tvrdnja CCCME-a odbačena.

(184)

CCCM je tvrdio nakon konačne objave da ni kineski proizvođači izvoznici ni CCCME nisu imali priliku pregledati Komisijin izračun obujma i vrijednosti prodaje po PCN-u koje su ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku te da stoga nisu mogli ocijeniti jesu li učinjene pogreške u tom pogledu. Stoga je CCCME tvrdio da je činjenična osnova za analizu sniženja cijena upitna te da ne dovodi do pozitivnog dokaza.

(185)

Komisija je napomenula kako je u konačnoj objavi CCCME-u objasnila razlog zbog čega ti podatci trebaju biti povjerljivi. Stoga je odbacila tvrdnju CCCME-a.

(186)

CCCME je tvrdio da Komisija nije uspjela procijeniti značaj sniženja cijena u odnosu na udio domaće prodaje proizvođača iz Unije u uzorku za koje nije utvrđeno sniženje cijena te je stoga doveo u pitanje objektivnost Komisije u njezinu ispitivanju učinka dampinškog uvoza na prodajne cijene proizvođača iz Unije. CCCME je ponovio svoju tvrdnju nakon konačne objave.

(187)

Komisija je utvrdila da je dampinški uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku iz NRK-a snizio cijene u 62,6 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije u uzroku. Komisija je utvrdila da su sve uvezene vrste proizvoda bile usporedive s vrstama proizvoda koje prodaju proizvođači iz Unije obuhvaćeni uzorkom. Komisija je nadalje napomenula da su cijene svih uvezenih vrsta proizvoda snizile prodajne cijene usporedivih vrsta proizvoda koje prodaju proizvođači iz Unije obuhvaćeni uzorkom. Stoga je Komisija zaključila da se time dostatno dokazuju štetni učinci kineskih uvoznih cijena na prodaju industrije Unije.

(188)

FCI je nakon konačne objave ponovio svoju tvrdnju da podatci o razini zaposlenosti i produktivnosti ne potkrepljuju nalaz o postojanju materijalne štete prouzročene uvozom iz NRK-a. Osim toga, sve veća učinkovitost automatiziranih proizvodnih linija zahtijeva sve manji broj radnih jedinica.

(189)

Komisija je napomenula da se smanjenje zaposlenosti može pripisati smanjenju obujma proizvodnje prouzrokovanog povećanjem količina dampinškog uvoza iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja i naporima industrije Unije da smanji troškove proizvodnje i poveća učinkovitost u pogledu rastuće konkurencije od dampinškog uvoza iz NRK-a. Smanjenje zaposlenosti veće je od povećanja produktivnosti, čime se pokazuje šteta prouzrokovana uvozom iz NRK-a.

(190)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 173. i 174. privremene uredbe.

(191)

Kako je Komisija objasnila u uvodnim izjavama 179. i 180. privremene uredbe, indijski uvoz nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije te je mogao imati samo neznatan utjecaj na štetu nanesenu industriji Unije.

(192)

Međutim, CCCME je tvrdio da je indijski uvoz mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije s obzirom na to da ne postoje dokazi na temelju kojih bi Komisija mogla zaključiti da su proizvođači izvoznici iz NRK-a preuzeli tržišni udio od industrije Unije, odgovarajuće povećanje i smanjenje indijskog tržišnog udjela i tržišnog udjela Unije identično je, promjena obujma uvoza iz Indije od 2014. do razdoblja ispitnog postupka kretala se više u skladu s promjenom obujma proizvodnje i prodaje industrije Unije nego s obujmom uvoza iz NRK-a, te je sniženje cijena zbog uvoza iz Indije veće nego sniženje cijena zbog uvoza iz NRK-a što je pokazalo da bi bilo kakvi učinci na cijene prije bili posljedica uvoza iz Indije nego uvoza iz NRK-a.

(193)

CCCME je nadalje tvrdio da bi Komisija trebala detaljno razdvojiti i razlikovati sve različite učinke indijskog uvoza te razdvojiti svaki od njih od navodno štetnih učinaka kineskog uvoza s pomoću segmentirane analize po državi članici i po sivom željezu, koje je indijski proizvod, odnosno duktilnom željezu, koje je kineski proizvod.

(194)

Komisija je smatrala da zbog razloga koji su već objašnjeni u uvodnoj izjavi 199. privremene uredbe nema potrebe za segmentiranom analizom za ispitivanje je li dampinškim uvozom iz NRK-a prouzročena materijalna šteta industriji Unije.

(195)

Komisija je napomenula da je relativno povećanje udjela koji na tržištu Unije ima uvoz iz Indije nešto više od onog NRK-a tijekom razmatranog razdoblje, no da su obujam uvoza i tržišni udio Indije u apsolutnom smislu mnogo niži od obujma uvoza i tržišnog udjela NRK-a tijekom istog razdoblja i tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(196)

Komisija je napomenula da na temelju apsolutnog obujma ne može zaključiti da je smanjenje tržišnog udjela industrije Unije u cijelosti posljedica povećanja tržišnog udjela indijskog uvoza.

(197)

Komisija je nadalje napomenula da je tvrdnja CCCME-a o kretanju obujma uvoza od 2014. do razdoblja ispitnog postupka u suprotnosti s činjenicama. Obujam izvoza iz Indije i NRK-a kretao se na isti način kao i u usporedbi s kretanjem obujma proizvodnje i prodaje industrije Unije.

(198)

Nadalje, Komisija je prepoznala sniženje cijena zbog uvoza iz Indije i potvrdila svoj zaključak iz uvodne izjave 179. privremene uredbe o tome da razlike u prosječnoj cijeni nisu indikativne zbog razlike između indijskog i kineskog izvoza s obzirom na ponudu proizvoda.

(199)

CCCME je nakon konačne objave tvrdio da su mu nedostajale informacije koje bi mu omogućile iznošenje primjedbi o razlikama u cijeni koje bi prema Komisiji bile indikativne te se stoga nije složio sa zaključkom Komisije.

(200)

Komisija je potvrdila da je, kad se u obzir uzme kretanje obujma uvoza, tržišnog udjela i cijena, moguće da se indijskim uvozom pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, ne može se pretpostaviti da je uvoz iz Indije bio jedini uzrok pogoršanja stanja industrije Unije. Ako bi se, hipotetski, uklonio učinak uvoza iz Indije, uvoz iz NRK-a još bi uvijek bio neovisan uzrok štete sam po sebi. Konkretno, razina uvoza iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka mnogo je značajnija (više nego tri puta veća) od razine uvoza iz Indije tijekom istog razdoblja.

(201)

Stoga je Komisija zaključila da se uvozom iz Indije vjerojatno pridonijelo materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, tim se uvozom nije prekinula uzročno-posljedična veza između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a zbog njegova manjeg obujma i tržišnog udjela. Osim toga, Komisija je napomenula da se NRK-u ne pripisuju nikakvi učinci od uvoza iz Indije jer se u okviru razine uklanjanja štete koja se izračunava radi provedbe pravila niže pristojbe uzimaju u obzir samo učinci dampinškog uvoza iz NRK-a.

(202)

Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 175.–182. privremene uredbe zbog prethodno navedenih razloga te stoga odbacuje tvrdnje CCCME-a.

(203)

FCI je tvrdio da je na profitabilnost industrije Unije negativno utjecalo povećanje izvoza industrije Unije u treće zemlje po cijenama nižim od njezina jediničnog troška proizvodnje.

(204)

Komisija je napomenula da izvoz u treće zemlje čini samo otprilike 10 % prodaje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je stoga zaključila da je izvoz u treće zemlje mogao samo neznatno utjecati na štetno stanje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka te stoga nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(205)

FCI je nakon konačne objave od Komisije zatražio objašnjenje o tome kako kombinacija povećanog izvoza i vrlo niskih cijena ne može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između navodne štete koju je pretrpjela industrija Unije i uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. FCI je tvrdio da je industrija Unije mogla povećati svoju profitnu maržu za 17,20 % da nije svoje proizvode prodala trećim tržištima te da je umjesto toga taj dio proizvodnje prodala na domaćem tržištu, po prosječnim cijenama u Uniji.

(206)

Komisija je napomenula kako se pretpostavka FCI-ja da su proizvođači iz Unije proizvode koje su izvezli mogli prodati na tržištu Unije po istoj cijeni po kojoj prodaju unutar Unije ne temelji niti na jednom dokazu te je stoga čista pretpostavka. Prije svega, cijene u industriji Unije izložene su pritisku zbog dampinških uvoza iz NRK-a. Drugo, prema osnovnom ekonomskom zakonu ponude i potražnje, povećanje ponude snizit će cijenu proizvoda. Nadalje, ponuda proizvoda koje su izvezli proizvođači iz Unije obuhvaćeni uzorkom može se razlikovati od njihove prosječne proizvodnje i odgovarajućeg troška proizvodnje. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju FCI-a da su proizvođači iz Unije mogli povećati svoju profitnu maržu prodajom svojih izvoza na tržištu Unije.

(207)

FCI je podnio dokaze prema kojima bi se zatvaranje ljevaonica navedeno u uvodnoj izjavi 190. privremene uredbe trebalo pripisati nekim drugim čimbenicima, a ne povećanju uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a.

(208)

Komisija u pogledu društva ACO napominje da se u javno dostupnim informacijama ukazuje na to da su cjenovni pritisak i konkurencija iz NRK-a bili jedni od razloga za zatvaranje te ljevaonice iz Unije. U pogledu ostalih zatvaranja FCI nije dostavio nikakve uvjerljive dokaze o razlozima za zatvaranje. U svakom slučaju, ta zatvaranja nisu bila ono što je potaknulo pad prodajnih cijena i profitabilnosti proizvođača iz Unije u uzorku, jer odražavaju gubitak konkurencije na unutarnjem tržištu Unije. Komisija stoga odbacuje taj podnesak i ostaje pri svojem mišljenju da su se ta zatvaranja poklopila sa štetom koju je pretrpjela Unija te se njima stoga ne prekida uzročno-posljedična veza između kineskog dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(209)

CCCME je tvrdio da je Komisija trebala razdvojiti i razlikovati štetne učinke pada potrošnje od navodnih štetnih učinaka uvoza iz NRK-a jer je jasno da se, kad se uzme u obzir kretanje obujma prodaje i proizvodnje industrije Unije, taj pad ne može pripisati uvozu iz NRK-a.

(210)

Osim toga, CCCME je tvrdio da, s obzirom na to da se povećanje uvoza iz NRK-a ne poklapa sa smanjenjem obujma prodaje industrije Unije, ne postoji činjenična osnova za navode Komisije o tome da se, s obzirom na to da je povećanje uvoza iz NRK-a veće od smanjenja potrošnje i prodaje industrije Unije, smanjenjem potražnje ne može prekinuti uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(211)

Komisija napominje da se, suprotno tvrdnjama CCCME-a, povećanje uvoza iz NRK-a ne poklapa sa smanjenjem obujma prodaje industrije Unije ako se razmatra cijelo razdoblje za procjenu štete.

(212)

Komisija stoga odbacuje tu tvrdnju i potvrđuje svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 189.–191. privremene uredbe.

(213)

FCI je tvrdio da se nacionalnim standardima i različitim zahtjevima na razini država članica Unija raščlanjuje na razna nacionalna tržišta za proizvode od lijevanog željeza.

(214)

Komisija je napomenula da, bez obzira na postojanje nacionalnih standarda za različite vrste proizvoda, proizvođači iz Unije mogu jednako kao i proizvođači izvoznici ispuniti te nacionalne zahtjeve povezane s certifikacijom proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(215)

FCI je nadalje tvrdio da se težina prodanih artikala smanjila pa stoga jednaki obujam proizvodnje u tonama znači povećan broj prodanih artikala. Prema FCI-ju, nepostojanje povećanja dobiti i tržišnog udjela trebalo bi pripisati strukturnoj promjeni u tehnologiji i proizvodnim procesima, a ne tržišnom natjecanju s proizvodima proizvedenima u NRK-u.

(216)

Komisija napominje da na temelju podataka proizvođača Unije u uzorku nije mogla utvrditi bilo kakvo značajno smanjenje težine tijekom razmatranog razdoblja. Ta se tvrdnja stoga odbacuje.

(217)

FCI je nakon konačne objave tvrdio da je došlo do općeg smanjenja težine proizvoda od lijevanog željeza. Činjenica da je obujam proizvodnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka bio istovjetan situaciji 2013. (96 %) otkriva kako je industrija Unije nužno povećala broj prodanih artikala. Stoga bi bilo koju štetu trebalo pripisati strukturnoj promjeni u tehnologiji i proizvodnim procesima, a ne tržišnom natjecanju s proizvodima proizvedenima u NRK-u.

(218)

Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku zatražila sve podatke o proizvedenim tonama i broju proizvedenih komada. U tim provjerenim podatcima nije uočeno niti jedno značajno smanjenje težine istovjetnog proizvoda. Stoga se Komisija nije složila s FCI-jem u njegovoj tvrdnji da je industrija Unije nužno povećala broj prodanih artikala. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(219)

CCCME je tvrdio da je, unatoč navodnom sniženju cijena, industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka uspjela održati svoj tržišni udio što je teško pomiriti s nalazom o postojanju uzročno-posljedične veze.

(220)

Komisija je napomenula da je tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila tržišni udio dok je tržišni udio uvoza iz NRK-a znatno povećan. Utvrdila je i postojanje značajnog sniženja cijena. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(221)

CCCME je nakon konačne objave ponovio svoju tvrdnju da nema vremenskog poklapanja između uvoza iz NRK-a i navodne štete koju je pretrpjela industrija Unije. CCCME je naglasio da su podatci pokazali da postoji vremensko poklapanje između predmetnih pokazatelja štete i kretanja potrošnje, za koje je tvrdio da se može smatrati stvarnim uzrokom bilo koje navodne štete. Nadalje je tvrdio da je to zauzvrat utjecalo na ostale pokazatelje štete kao što je profitabilnost. CCCME je naposljetku tvrdio da je Komisija u svojoj analizi štete i uzročnosti trebala razmotriti kretanja uvoza tijekom razmatranog razdoblja, a ne samo uspoređivati krajnje točke u skladu s mišljenjem Žalbenog tijela (4).

(222)

Za razliku od izvješća Žalbenog tijela, u kojem nije analizirano kretanje već samo napravljena usporedba između početne i krajnje točke razmatranog razdoblja, Komisija je u konkretnom slučaju temeljito analizirala prevladavajuća kretanja koja su se odvijala tijekom cjelokupnog razmatranog razdoblja, uključujući između svake godine tog razdoblja. Na toj je osnovi Komisija utvrdila vremensko poklapanje između uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije u tom razdoblju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(223)

CCCME je nakon objave privremene uredbe prvi puta tijekom ispitnog postupka tvrdio da je štetu koju je pretrpjela industrija Unije mogla uzrokovati sama industrija Unije jer je nekoliko proizvođača iz Unije počelo zamjenjivati vlastitu prodaju istovjetnog proizvoda prodajom mješovitih proizvoda, koje isto proizvode, te je smatrao da je trebalo uzeti u obzir tržišno natjecanje među tim proizvodima jer se time mogla prekinuti navodna uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je navodno pretrpjela industrija Unije.

(224)

Komisija je odbacila tu tvrdnju iz razloga što je CCCME, osim samo jednom brošurom proizvoda jednog od proizvođača iz Unije, nije potkrijepio niti jednim uvjerljivim dokazom. Ono što je najvažnije, nalazi Komisije temelje se na podatcima koji se odnose na proizvod iz ispitnog postupka.

(225)

Podnositelji pritužbe nakon konačne objave ponovili su da je prodaja mješovitih proizvoda minimalna i predstavlja manje od 1 % njihova poslovanja. Te su tvrdnje stoga odbijene.

(226)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedbi, Komisija je potvrdila svoje zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 202.–205. privremene uredbe.

(227)

FCI je tvrdio da uvoz iz NRK-a u razmatranom razdoblju nije imao učinak snižavanja domaćih cijena za proizvod industrije Unije iz ispitnog postupka, s obzirom na to da su se kineske cijene znatno povećale tijekom razmatranog razdoblja dok su se prosječne prodajne cijene industrije Unije postupno smanjivale u razmatranom razdoblju, a to kretanje pratilo je opće smanjenje jediničnih troškova proizvodnje, što je bilo u interesu industrije Unije.

(228)

Komisija je odbacila taj podnesak jer je zbog uvoza iz NRK-a, čak i nakon povećanja cijena tijekom razmatranog razdoblja, došlo do znatnog sniženja cijena industrije Unije čime su se smanjivale cijene u Uniji. To se potkrepljuje smanjenjem prodajnih cijena industrije Unije koje je bilo veće od smanjenja jediničnih troškova proizvodnje. Stoga je u interesu industrije Unije da se zaustavi takvo smanjivanje cijena zbog dampinškog uvoza iz Kine po niskim cijenama.

(229)

FCI je nakon konačne objave tvrdio da proizvođači iz Unije dio asortimana proizvoda doista nabavljaju iz NRK-a. Kao posljedica navedenog, uvođenje privremene pristojbe NRK-u uzrokuje probleme i proizvođačima iz Unije.

(230)

Osim toga, jedan je od proizvođača iz Unije nedavno proveo veliko ulaganje u razvoj nove ljevaonice u Sjedinjenim Američkim Državama („SAD”); uvođenje privremene pristojbe dovest će to povećanja uvoza iz SAD-a i do konsolidacije vodećeg položaja tog proizvođača iz Unije na tržištu Unije za proizvode od lijevanog željeza na štetu slobodnog i pravednog tržišnog natjecanja.

(231)

Komisija je navela da uvođenje antidampinških mjera može utjecati na sve dionike na tržištu Unije, uključujući proizvođače iz Unije. Međutim, podnositelji pritužbe i proizvođač koji podupire pritužbu tvrdili su da je u interesu Unije uvođenje konačne pristojbe kojom će se pridonijeti stvaranju jednakih uvjeta na tržištu.

(232)

Tijekom posjeta radi provjere u prostorima proizvođača navedenog u uvodnoj izjavi 230. društvo je izvijestilo Komisiju da je ulaganje u SAD-u učinjeno kako bi se zamijenilo već postojeće postrojenje. Budući da FCI nije dostavio niti jedan dokaz kojim se podupire njegova tvrdnja da će taj proizvođač upotrijebiti to ulaganje za povećanje uvoza iz SAD-a u Uniju, Komisija je tu tvrdnju odbacila.

(233)

Podnositelji pritužbe tvrdili su da neće biti u mogućnosti natjecati se s dampinškim uvozom ako se konačne stope pristojbi smanje na razine predložene u konačnoj objavi, jer uvoznici predmetnog proizvoda iz NRK-a i dalje mogu sniziti cijene industrije Unije unatoč uvođenju privremene pristojbe od prosječno 33 %.

(234)

Antidampinške mjere utvrđene su na razini potrebnoj za uklanjanje učinka štetnog dampinga. Stoga je moguće da su uvozne cijene i dalje konkurentne cijeni istovjetnog proizvoda koji prodaje industrija Unije, osobito zbog toga što se uvedena privremena antidampinška pristojba temelji na dampinškim maržama za koje je utvrđeno da su niže od razine uklanjanja štete. Stoga je Komisija tu tvrdnju odbacila.

(235)

FCI je tvrdio da je Komisija podcijenila ulogu koju je imao i radna mjesta koja je otvorio veliki konzorcij europskih MSP-ova na tržištu predmetnog proizvoda.

(236)

Komisija napominje da je tijekom ispitnog postupka utvrdila da nepovezani uvoznici snose određene troškove za osmišljavanje, certifikaciju te istraživanje i razvoj predmetnog proizvoda pa je stoga, u skladu s time, odlučila prilagoditi izračune sniženja cijena i razine uklanjanja štete kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 119. i 122. Međutim, čak i nakon takve prilagodbe, sniženje cijena i razina uklanjanja štete i dalje su znatni.

(237)

FCI je tvrdio da Komisija ne uzima u obzir važnost certifikacije predmetnog proizvoda i postojanje dugoročnih ugovora.

(238)

Komisija je napomenula da tijekom ispitnog postupka nije pronašla nikakve dokaze o postojanju takvih dugoročnih ugovora. Troškovi za certifikaciju predmetnog proizvoda ugrađeni su u prilagodbu koja je provedena za troškove istraživanja i razvoja u izračunima sniženja cijena i uklanjanja štete.

(239)

Ukupni broj zaposlenika u društvima članovima FCI-ja procjenjuje se na približno 1 200 za uvoz iz svih zemalja pa će tako mjere uvedene na uvoz samo iz NRK-a imati potencijalni učinak na manji broj zaposlenika.

(240)

FCI je tvrdio da, iako bi industrija Unije i dalje mogla zadržati svoje stvarne razine zaposlenosti čak i u okolnostima prisutnosti uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a, većina društava članova FCI-ja bit će prisiljeno na zatvaranje ili na otpuštanje radnika ako Komisija odluči uvesti konačnu antidampinšku pristojbu.

(241)

Komisija je odbacila taj argument s obzirom na to da FCI nije potkrijepio svoju tvrdnju nikakvim dokazima ili analizama u kojima pokazuje da će doći do prisilnih zatvaranja ili smanjenja zaposlenosti. Naprotiv, s obzirom na znatnu razinu sniženja cijena, unatoč učinku bilo kakve konačne pristojbe, kineske uvozne cijene ostat će konkurente u odnosu na cijene industrije Unije te neće dovesti do takvih zatvaranja i smanjenja zaposlenosti.

(242)

FCI je tvrdio da nepovezani uvoznici ne mogu jednostavno i u kratkom roku pronaći alternativne izvore opskrbe, a proizvođači iz Unije proizvod iz ispitnog postupka neće prodavati nepovezanim uvoznicima jer su međusobno u izravnoj konkurenciji.

(243)

U pogledu argumenata da bi uvođenje mjera dovelo do manjka opskrbe proizvodom iz ispitnog postupka, Komisija je najprije napomenula da cilj antidampinških mjera nije zatvoriti tržište Unije za uvoz, već ponovno uspostaviti poštenu trgovinu uklanjanjem učinka štetnog dampinga. Stoga neće doći do prestanka uvoza iz NRK-a, već će se on nastaviti, ali po pravednim cijenama.

(244)

Istodobno nije moguće isključiti mogućnost da u praksi mjere protiv NRK-a neće imati učinka. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 220. privremene uredbe, nepovezani uvoznici mogli bi se potencijalno okrenuti uvozu iz drugih trećih zemalja. U tom je pogledu Komisija utvrdila da nepovezani uvoznici nisu isključivo ovisni o uvozu iz NRK-a, već da su tijekom razmatranog razdoblja proizvod iz ispitnog postupka kupovali od proizvođača iz drugih trećih zemalja, primjerice, iz Indije, Turske i Brazila. Komisija je utvrdila postojanje dodatnog uvoza iz Vijetnama, Egipta i Ukrajine.

(245)

Osim toga, Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da industrija Unije ima dostupan rezervni kapacitet s obzirom na to da posluje na razini iskorištenosti kapaciteta od približno 50 %. FCI nije dostavio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio navode o tome da industrija Unije proizvod iz ispitnog postupka neće prodavati nepovezanim uvoznicima.

(246)

FCI se nakon konačne objave vratio na pitanje sigurnosti opskrbe, navodeći kako proizvođači iz Unije nikada nisu pristali i nikada neće pristati proizvoditi odljevke u ime društava članova FCI-ja. Društva članovi FCI-ja stupila su u kontakt s nekoliko ljevaonica u Uniji i sve su odbile dostaviti materijale proizvedene prema njihovim uzorcima ili su izjavile kako nisu u mogućnosti proizvesti proizvode od lijevanog željeza za sve tražene dimenzije.

(247)

Što se tiče mogućeg prebacivanja na ostale treće zemlje, FCI je tvrdio da niti jedna od zemalja navedenih u ovoj Uredbi ne predstavlja prihvatljivu alternativu NRK-u. Indija i Turska nisu razumne alternative. One su tijekom razmatranog razdoblja izvozile samo ograničene količine predmetnog proizvoda. Konkretno, proizvođači u Indiji gotovo isključivo proizvode sivo lijevano željezo, dok proizvođači u NRK-u uglavnom proizvode duktilno lijevano željezo. Tijekom ispitnog razdoblja samo 30 000 tona proizvoda od lijevanog željeza bilo je uvezeno iz trećih zemalja koje nisu Indija, stoga je prema FCI-ju nezamislivo da se u zemljama koje nisu NRK u razumnom razdoblju počne proizvoditi dostatan obujam odljevaka. Nadalje, svaka promjena izvora uvoza za predmetni proizvod značilo bi dodatne troškove za nepovezane uvoznike. Nijedno ulaganje u uzorke koji su u vlasništvu proizvođača u NRK-u ne može se upotrijebiti na drugom mjestu te će time u slučaju uvođenja konačne pristojbe izgubiti svoju vrijednost. Osim toga, za bilo koje prebacivanje proizvodnje bit će potrebno vrijeme, a to će kašnjenje dovesti do toga da će nepovezani uvoznici napustiti tržište Unije.

(248)

Komisija je napomenula da FCI nije dostavio niti jedan dokaz kojim se podupire tvrdnja da proizvođači iz Unije nikada neće pristati proizvoditi odljevke u ime društava članova FCI-ja.

(249)

S druge strane, podnositelji pritužbe nakon konačne objave naveli su kako su spremni opskrbiti uvoznike materijalima i dostavili su dokaze da to već čine. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(250)

Činjenica da je tijekom razdoblja ispitnog postupka postojao samo ograničen uvoz iz trećih zemlja koje nisu NRK ne isključuje mogućnost prebacivanja proizvodnje na ostale treće zemlje. Nadalje, cilj mjera nije zatvoriti tržište Unije za kineski uvoz, već ponovno uspostaviti poštenu trgovinu uklanjanjem učinka štetnog dampinga. Budući da su stope konačne pristojbe niže od razine uklanjanja štete te čak niže od marža sniženja cijena za sve proizvođače izvoznike u uzorku, ne očekuje se da će imati učinak zabrane na uvoz iz NRK-a. Tome u prilog idu statistički podatci o uvozu od uvođenja privremenih antidampinških mjera, koji i dalje pokazuju značajan uvoz iz NRK-a.

(251)

Posljedični dodatni troškovi povezani s potencijalnim prebacivanjem proizvodnje stoga su uglavnom sugestivni i nisu sami po sebi povezani s uvođenjem antidampinških mjera.

(252)

U svjetlu prethodno navedenog, Komisija je odbacila sve tvrdnje FCI-ja u pogledu sigurnosti opskrbe.

(253)

FCI je tvrdio da bi mjere bile na štetu različitih potreba i posebnosti koje zahtijevaju javna tijela i privatni subjekti koji ovise o uvozu nepovezanih uvoznika, osobito u regijama koje nisu dovoljno blizu proizvođačima iz Unije.

(254)

Komisija je ponovila da se krajnji korisnici ne mogu oslanjati na dampinške cijene na štetu industrije Unije. Osim toga, u ispitnom postupku pokazalo se da unutar Unije već postoji trgovina predmetnim proizvodom i istovjetnim proizvodom, uključujući u regijama koje se ne nalaze u blizini proizvođača iz Unije.

(255)

Ukratko, ni iz jednog argumenta koji su iznijele zainteresirane strane nije vidljivo da postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a.

(256)

Svi negativni učinci na nepovezane uvoznike ne mogu se smatrati nerazmjernima, a ublaženi su s obzirom na raspoloživost drugih izvora opskrbe bilo da se radi o izvorima iz trećih zemalja ili industriji Unije. Pozitivni učinci antidampinških mjera na tržište Unije, osobito na industriju Unije, premašuju moguće negativne učinke na druge interesne skupine.

(257)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedbi, Komisija potvrđuje svoje zaključke utvrđene u uvodnoj izjavi 226. privremene uredbe.

(258)

Budući da nije utvrđeno postojanje dampinga, prekida se postupak u pogledu uvoza podrijetlom iz Indije.

(259)

Podnositelji pritužbe tvrdili su da se ne slažu sa stopom profitabilnosti od 5,3 % koja je primijenjena pri procjeni razine uklanjanja štete. Tvrdili su da je profitabilnost proizvođača iz Unije 2006. iznosila približno 10 %. Međutim, stopa profitabilnosti koja je primijenjena u procjeni štete ona je koju su 2013. ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku.

(260)

Kako je odgovoreno u uvodnoj izjavi 231. privremene uredbe, razina dobiti iz 2013. odražava dobit koja bi razumno mogla biti ostvarena u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. ako ne bi bilo dampinškog uvoza. Nadalje, ta ciljna dobit u skladu je s postotkom koji su podnositelji pritužbe predložili u svojoj pritužbi za izračune sniženja ciljnih cijena.

(261)

FCI je tvrdio da privremena procjena razine uklanjanja štete dovodi u zabludu jer se u njoj cijene proizvoda koje su kineske ljevaonice prodale uvoznicima u Uniji uspoređuju s cijenama proizvoda koje je industrija Unije prodala krajnjim kupcima te u njima nisu u obzir uzeti troškovi koje su isključivo snosili nepovezani uvoznici. Ti troškovi uključuju troškove za istraživanje i razvoj, troškove izrade uzoraka i prototipova, troškove certifikacije, troškove homologacije, provjere kvalitete i sukladnosti, troškove skladištenja i troškove prodaje.

(262)

Komisija je provjerila te podatke i odlučila prilagoditi maržu sniženja cijena (vidjeti prethodne uvodne izjave 119.–122.) i razinu uklanjanja štete za te troškove prilagođavanjem naniže cijene franko tvornica industrije Unije, uzimajući u obzir ponderirani prosjek troškova za istraživanje i razvoj u odnosu na promet proizvođača iz Unije obuhvaćenih uzorkom. Nadalje, izvršena je prilagodba uvozne cijene za provjerene troškove nakon uvoza.

(263)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda na razini dampinške marže, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(264)

Na temelju prethodno navedenog, stope po kojima će se uvesti konačna antidampinška pristojba utvrđene su u tablici 3. u nastavku:

Tablica 3.

Dampinška marža, razina uklanjanja štete i stopa pristojbe

(265)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Navedene stope pristojbi (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode ta društva, odnosno posebno navedeni pravni subjekti. Uvezeni predmetni proizvod koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji su posebno navedeni, ne može ostvarivati pogodnosti od tih stopa i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(266)

Sve tvrdnje kojima se zahtijeva primjena tih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) treba uputiti Komisiji (5) sa svim bitnim podatcima, osobito o promjenama djelatnosti društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se u skladu s time izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa pristojbi.

(267)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima člankom 1. stavkom 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(268)

Kako bi se osigurala ispravna provedba antidampinške pristojbe, stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva” ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće nisu izvozili u Uniju, osim ako su potonji usklađeni s uvjetima utvrđenima člankom 3.

(269)

Skupina proizvođača izvoznika koji surađuju ponudila je zajedno s CCME-om preuzimanje zajedničke obveze u pogledu cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. osnovne uredbe. Navedena ponuda za preuzimanje obveze trenutačno se ocjenjuje.

(270)

S obzirom na najnoviju sudsku praksu Suda (6) primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja se plaća u slučaju povrata konačnih pristojbi jer relevantnim važećim odredbama o carinskim pristojbama nije predviđena takva kamatna stopa, a primjena nacionalnih propisa dovela bi do neprimjerenog narušavanja tržišnog natjecanja među gospodarskim subjektima ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(271)

Nakon konačne objave CCCME i šezdeset i četiri proizvođača izvoznika dostavili su ponudu za preuzimanje obveze u pogledu cijena u skladu s člankom 8. osnovne uredbe.

(272)

Komisija je ocijenila tu ponudu i zaključila da bi prihvaćanje takvog preuzimanja obveze bilo nepraktično u smislu članka 8. osnovne uredbe na temelju sljedećih elemenata:

(273)

CCCME, predmetni proizvođači izvoznici i industrija Unije obaviješteni su o razlozima zbog kojih je Komisija namjeravala odbaciti ponudu za preuzimanje obveze. Industrija Unije izrazila je svoju suglasnost s odbacivanjem.

(274)

CCCME je kao odgovor na Komisijinu ocjenu ponude preuzimanja obveze dostavio određene primjedbe i prijedloge. CCCME je ponudio da će primijeniti jednu prosječnu minimalnu uvoznu cijenu na temelju najskupljih vrsta proizvoda, da će ograničiti izvoz drugih proizvoda i odrediti određene kriterije prihvatljivosti radi smanjivanja broja proizvođača izvoznika koji sudjeluju u ponudi. Međutim, iako bi se tim prijedlozima donekle mogli ublažiti određenih rizici praćenja, Komisija nije mogla procijeniti prijedloge za smanjenje broja proizvođača izvoznika kao ni rizik povezan s pouzdanošću njihovih računovodstvenih evidencija jer prijedlozi nisu bili dovoljno precizni da bi činili revidiranu ponudu. Osim toga, ograničenje broja proizvođača izvoznika koji sudjeluju u ponudi moglo bi dovesti do preusmjeravanja izvoza proizvođača izvoznika koji ne sudjeluju u ponudi preko onih koji sudjeluju u ponudi. Naposljetku, Komisija je podsjetila da je u prošlosti u sličnom slučaju preuzimanja obveza, koji je obuhvaćao znatno manji broj proizvođača izvoznika, došlo do opetovanih povreda obveze te je obveza na kraju povučena. Stoga primjedbe i prijedlozi CCCME-a nisu načelno promijenili ocjenu Komisije.

(275)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena privremenom uredbom.

(276)

Konačne stope pristojbi niže su od privremenih stopa pristojbi. Stoga bi se trebali osloboditi osigurane iznose koji premašuju konačnu stopu antidampinške pristojbe.

(277)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje.