(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se navodi da je Švedska jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Švedsku za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U njemu je ocijenjen napredak Švedske u smislu preporuke za pojedinu zemlju koju je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (3), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Švedske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadrži i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Švedskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, precijenjene cijene stambenih nekretnina i kontinuirani rast zaduženosti kućanstava predstavljaju rizik od nepravilnog ispravljanja neravnoteža. Već velika zaduženost kućanstava i dalje raste. Cijene stambenih nekretnina rastu brzo i gotovo neprekinutim ritmom već približno 20 godina. U zadnjem tromjesečju 2017. zabilježen je negativan rast. Ipak, pokazatelji vrijednosti upućuju na još uvijek vrlo visoke cijene stambenih nekretnina u odnosu na temeljne pokazatelje. Iako se čini da su banke adekvatno kapitalizirane, nepravilno ispravljanje neravnoteža moglo bi utjecati i na financijski sektor jer su banke sve izloženije hipotekama kućanstava. U tom bi slučaju, zbog sustavnih financijskih međupovezanosti moglo doći do prelijevanja na susjedne zemlje. Posljednjih su godina poduzete mjere za ograničavanje rasta hipotekarnog duga i stanogradnje. Međutim, dosad provedene mjere politika nisu bile dovoljne za rješavanje problema precijenjenih cijena u sektoru stambenih nekretnina te su i dalje prisutni ključni nedostaci u području politika, posebno u pogledu poreznih poticaja za vlasništvo nad stambenim nekretninama te funkcioniranja stambene ponude i tržišta najma nekretnina.

(3)

Švedska je 27. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program konvergencije za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita svoj sporazum o partnerstvu i relevantne programe i predloži izmjene u vezi s njima. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Švedska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. U svojem Programu konvergencije za 2018. Vlada u 2018. planira ostvariti suficit od 1,0 % BDP-a te tijekom programskog razdoblja nastaviti ispunjavati srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 1 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u 2018. smanjiti na 37,3 % te se nastaviti smanjivati do 29,0 % u 2021. Gospodarski rast i zdrave javne financije trebali bi biti glavni pokretači smanjenja udjela duga opće države u BDP-u. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Prema proljetnoj prognozi Komisije iz 2018. predviđa se da će strukturni saldo bilježiti suficit od 0,7 % BDP-a u 2018. i suficit od 1,0 % BDP-a u 2019., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Na temelju ocjene programa konvergencije za 2018. i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije iz 2018., Vijeće smatra da bi Švedska 2018. i 2019. trebala ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)

Zaduženost kućanstava i dalje raste u odnosu na već visoke početne razine. Ta se zaduženost u 2017. povećala za 7,0 %, čime se približila udjelu od 86 % BDP-a i 184 % raspoloživog dohotka, te je među najvišim razinama zaduženosti u Uniji. Nakon što se tijekom 2016. donekle smanjio, prosječni udio duga u raspoloživom dohotku za nove hipotekarne dužnike ponovno je porastao 2017. na 411 %, dosegnuvši time novu najveću razinu. Rast zaduženosti kućanstava uglavnom se temelji na većoj razini hipotekarnog zaduživanja, povezanog s visokim cijenama stambenih nekretnina i strukturnim nepravilnostima kojima se potiču ulaganja u nekretnine koja se temelje na hipotekarnom financiranju. Razine duga nepravilno su raspoređene, pri čemu se kućanstva s nižim dohotkom i mlađa kućanstva suočavaju s posebno velikim dugovanjima u odnosu na svoja primanja. Švedska je posljednjih godina uvela nekoliko makrobonitetnih mjera. Među poduzetim koracima su određivanje ograničenja omjera vrijednosti kredita i imovine, prilagodbe donje granice pondera rizika banki i uvođenje službenog pravila o otplati hipotekarnih kredita u lipnju 2016. Novi stroži zahtjev za otplatu hipotekarnih kredita s visokim omjerom duga i raspoloživog dohotka stupio je na snagu u ožujku 2018. Švedska je također donijela zakone s ciljem jačanja zakonske ovlasti makrobonitetnog tijela (Finansinspektionen). Nove se ovlasti primjenjuju od veljače 2018., a njima se tom tijelu omogućuje pravodobniji odgovor na rizike povezane sa porastom zaduženosti kućanstava s pomoću šireg raspona potencijalnih mjera. Izgleda da su mjere makrobonitetne politike koje su do sada uvedene imale ograničeni utjecaj na rast hipotekarnog pozajmljivanja. Postupnim ograničavanjem poreznog odbitka za plaćanja hipotekarnih kamata ili povećanjem periodičnih poreza na nekretnine, doprinijelo bi se ograničavanju rasta zaduženosti kućanstava, ali Vlada nije ostvarila napredak u tom smislu.

(7)

Švedsko je gospodarstvo u 2017. poraslo za 2,4 %, na temelju jake domaće potražnje. Ulaganja su zahvaljujući stambenim ulaganjima u prva tri tromjesečja porasla za 6,0 % (u odnosu na prethodnu godinu), i time su znatno doprinijela gospodarskom rastu. Unatoč naglom porastu izgradnje novih nekretnina zadnjih godina, još uvijek postoji nedostatak ponude, pogotovo cjenovno povoljnih nekretnina u blizini velikih gradova. Nedostatak dostupnih i povoljnih stambenih nekretnina može ograničiti i mobilnost na tržištu rada i učinkovitu integraciju migranata na tržište rada te doprinijeti međugeneracijskoj nejednakosti.

(8)

Nakon dva desetljeća brzog rasta cijena stambenih nekretnina, na tržištu nekretnina došlo je do postupnog smanjenja u jesen 2017., no cijene su i dalje veće od temeljnih pokazatelja. Među glavnim pokretačima su porezni poticaji kojima se potiče vlasništvo nad stambenim nekretninama i hipotekarni krediti te trajno prilagodljivi kreditni uvjeti zajedno s još uvijek relativno niskim stopama otplate hipotekarnih kredita. Osim toga, manjak stambenih nekretnina povezan je sa strukturnim nedostacima, uključujući ograničeno tržišno natjecanje u sektoru građevinarstva zbog prepreka ulasku malih i stranih poduzeća na tržište i sposobnosti velikih građevinskih poduzeća da kontroliraju zemljišne resurse. Postoje i prepreke učinkovitoj uporabi postojećih stambenih nekretnina. Na tržištu najma nekretnina, najamnine koje su niže od najamnina na tržištu stvaraju učinke ograničavanja pristupa (lock-in) i podjele na „uključene/isključene” (insider/outsider). Na tržištu stanova u kojima žive njihovi vlasnici porez na kapitalne dobitke smanjuje mobilnost vlasnika stanova. Švedska tijela nastavljaju postupno provoditi svoj plan za povećanje stanogradnje koji se sastoji od 22 točke i poboljšavati učinkovitost tržišta nekretnina. No nikakve značajne mjere politike nisu poduzete kako bi se omogućila veća fleksibilnost pri određivanju cijena najamnine ili za reviziju načina na koji je formuliran porez na kapitalne dobitke.

(9)

Naprednom gospodarstvu potrebni su visokokvalificirani radnici; odgovarajući nedostatak radne snage pojavljuje se u sektorima kao što su građevinarstvo, obrazovanje, zdravstvo, znanost, inženjerstvo te informacijske i komunikacijske tehnologije. U tom kontekstu postoje izazovi kao što je integracija osoba migrantskog podrijetla, a posebice žena, na tržište rada. Stopa zaposlenosti žena rođenih izvan EU-a znatno je niža od opće stope zaposlenosti stanovništva. Razlika u obrazovnim rezultatima koje ostvaruju učenici različitog socioekonomskog podrijetla postaje sve veća. Integraciju novopridošlih učenika migrantskog podrijetla u školski sustav potrebno je pozorno pratiti, kao i sve veći nedostatak nastavnika.

(10)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Švedske i objavila je u Izvješću za Švedsku za 2018. Ocijenila je i Program konvergencije za 2018., Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Švedskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Švedskoj nego i opseg njihove usklađenosti s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće ekonomsko upravljanje u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(11)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2018. i mišljenja (5) je da se očekuje da će Švedska poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)

Uzimajući u obzir detaljno ispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2018. i Program konvergencije za 2018. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporuci 1. u nastavku,

1.