(1)

Vijeće je 22. lipnja 2018. u skladu s člankom 121. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) zaključilo da u Rumunjskoj postoji uočeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja od – 1 % BDP-a.

(2)

S obzirom na utvrđeno značajno odstupanje, Vijeće je 22. lipnja 2018. izdalo preporuku (2) Rumunjskoj da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (3) u 2018. ne premaši 3,3 %, a u 2019. 5,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a u svakoj godini. Vijeće je Rumunjskoj preporučilo i da sve neočekivane prihode iskoristi za smanjenje deficita, dok bi mjerama konsolidacije proračuna trebalo osigurati trajno poboljšanje strukturnog salda opće države na način kojim se potiče rast. Vijeće je odredilo 15. listopada 2018. kao rok u kojem Rumunjska treba podnijeti izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na tu preporuku.

(3)

Komisija je 27. i 28. rujna 2018. u Rumunjskoj provela misiju pojačanog nadzora u svrhu izravnog nadzora na temelju članka -11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Nakon što je rumunjskim tijelima dostavila svoje privremene nalaze na očitovanje, Komisija je 21. studenoga 2018. o svojim nalazima izvijestila Vijeće. Ti su nalazi potom javno obznanjeni. U izvješću Komisije utvrđeno je da rumunjska tijela zadržavaju ciljni ukupni deficit za 2018. na razini neznatno nižoj od 3 % BDP-a te stoga ne namjeravaju djelovati na temelju Preporuke Vijeća od 22. lipnja 2018. Vlada u 2019. planira smanjiti ukupni deficit na 2,38 % BDP-a, no mjere tek trebaju biti određene.

(4)

Rumunjska su tijela 16. listopada 2018. podnijela izvješće o djelovanju koje je poduzeto kao odgovor na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. (4). U izvješću su ponovila da njihov cilj za 2018. ostaje ukupni deficit od 2,96 % BDP-a. Njihov je cilj za 2019. deficit od 2,38 % BDP-a. U izvješću nisu navedene nove mjere za 2018. Za 2019. izvješće se oslanja na ograničavanje rashoda za naknade zaposlenicima te za robu i usluge, ali to ne podupire dovoljno detaljnim i donesenim mjerama ili barem vjerodostojno najavljenim mjerama. Kada je riječ o prihodovnoj strani, u izvješću se spominju produženje postojećih mjera i određena djelovanja usmjerena na povećanje porezne discipline. Ukupno gledajući, fiskalni učinak mjera o kojima se izvješćuje manji je od onoga koji se zahtijeva u Preporuci Vijeća od 22. lipnja 2018.

(5)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. rast neto primarnih državnih rashoda iznosit će 11,3 %, što je znatno iznad referentnog mjerila za rashode od 3,3 %. Predviđa se da će strukturni saldo u 2018. i dalje biti uglavnom stabilan te da će iznositi 3,3 % BDP-a. Oba kriterija stoga upućuju na rizik od odstupanja od preporučene prilagodbe. Referentno mjerilo za rashode upućuje na odstupanje od 2,3 % BDP-a. Strukturni saldo potvrđuje taj zaključak i upućuje na manje odstupanje od 0,8 % BDP-a. Na strukturni saldo pozitivno utječu znatno viši deflator BDP-a i viša procjena potencijalnog rasta BDP-a u odnosu na srednjoročni prosjek na kojem se temelji referentno mjerilo za rashode. Taj je učinak djelomično neutraliziran učinkom povećanja javnih ulaganja, što je izglađeno u referentnom mjerilu za rashode. Stoga ukupna ocjena potvrđuje veliko odstupanje od prilagodbe koju je preporučilo Vijeće.

(6)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. predviđa se da će u 2019. rast nominalnih državnih rashoda, bez diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani i jednokratnih mjera, iznositi 7,5 %, što je znatno iznad referentnog mjerila za rashode od 5,1 % (odstupanje od 0,7 % BDP-a od preporučene prilagodbe). Strukturni saldo smanjit će se za 0,1 % BDP-a i dosegnuti deficit od 3,4 % (odstupanje od 0,9 % BDP-a). Budući da oba kriterija stoga upućuju na slično odstupanje od potrebne prilagodbe u 2019., ukupna procjena potvrđuje odstupanje od prilagodbe koju je preporučilo Vijeće.

(7)

Osim toga, u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. predviđa se deficit opće države od 3,3 % u 2018. i 3,4 % u 2019., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom.

(8)

Navedeni nalazi dovode do zaključka da je odgovor Rumunjske na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. bio nedostatan. Fiskalni napor nedostatan je kako bi se osiguralo da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2018. ne premaši 3,3 %, a u 2019. 5,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a u svakoj godini,