|
10.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/5 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/1925
od 18. rujna 2018.
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća za pridruživanje uspostavljenog Euro-mediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane, u vezi s donošenjem strateških prioriteta EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 217. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane (1) („Euro-mediteranski sporazum”) potpisan je 17. srpnja 1995. i stupio je na snagu 1. ožujka 1998. |
|
(2) |
Člankom 80. Euro-mediteranskog sporazuma Vijeće za pridruživanje, osnovano Euro-mediteranskim sporazumom, ovlašćuje se za donošenje odgovarajućih odluka radi postizanja ciljeva Euro-mediteranskog sporazuma. |
|
(3) |
U skladu s člankom 90. Euro-mediteranskog sporazuma stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje svojih obveza u okviru Euro-mediteranskog sporazuma te brinu za to da se postignu u njemu utvrđeni ciljevi. |
|
(4) |
Vijeće je u svojim zaključcima od 14. prosinca 2015. pozdravilo Zajedničku komunikaciju Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije od 18. studenoga 2015. o preispitivanju europske politike susjedstva. Vijeće je u njima posebice potvrdilo svoju namjeru započinjanja nove faze suradnje s partnerima u 2016. koja bi mogla dovesti do uspostavljanja novih prioriteta partnerstva, ako je primjenjivo, usmjerenih na dogovorene prioritete i interese. |
|
(5) |
Vijeće je u svojim zaključcima od 17. listopada 2016. pozdravilo Zajedničku komunikaciju Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije od 29. rujna 2016. o jačanju potpore EU-a za Tunis. Vijeće u njima ponovno ističe svoju predanost pružanju potpore tranziciji Tunisa, naglašava izvanrednu situaciju u Tunisu i strateški interes EU-a za podupiranje stvaranja demokratskog i jakog Tunisa koji je stabilan u odnosu na svoje susjedstvo i potrebu da politički napredak bude popraćen gospodarskim napretkom iste razine te u tu svrhu poziva na mobilizaciju svih instrumenata koji su dostupni EU-u i na pojačani angažman EU-a i država članica u bliskoj suradnji s tuniskim vlastima. |
|
(6) |
Unija i Republika Tunis trebali bi surađivati kako bi postigli zajednički cilj kako je utvrđen u strateškim prioritetima. Razvoj prosperitetnog i stabilnog, demokratskog Tunisa od uzajamnog je strateškog interesa. |
|
(7) |
Uz rješavanje najhitnijih problema Unija i Republika Tunis trebali bi i dalje raditi na postizanju glavnih ciljeva svojeg dugoročnog partnerstva, a posebno surađivati na stvaranju budućih mogućnosti za mlade, ubrzavanju društveno-gospodarskih reformi te nastavljanju i jačanju procesa demokratske tranzicije. |
|
(8) |
Stajalište Unije u okviru Vijeća za pridruživanje u vezi s donošenjem strateških prioriteta EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020. trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu odluke, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Vijeća za pridruživanje uspostavljenog Euro-mediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane, u vezi s donošenjem strateških prioriteta EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020. temelji se na nacrtu odluke Vijeća za pridruživanje priloženom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. rujna 2018.
Za Vijeće
Predsjednik
G. BLÜMEL
NACRT
ODLUKA br. 1/2018 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-TUNIS
od …
o donošenju strateških prioriteta EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020.
VIJEĆE ZA PRIDRUŽIVANJE EU-TUNIS,
uzimajući u obzir Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane (1),
budući da:
|
(1) |
Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane („Euro-mediteranski sporazum”) potpisan je 17. srpnja 1995. i stupio je na snagu 1. ožujka 1998. |
|
(2) |
Člankom 80. Euro-mediteranskog sporazuma Vijeće za pridruživanje ovlašćuje se za donošenje odgovarajućih odluka radi postizanja ciljeva Sporazuma. |
|
(3) |
U skladu s člankom 90. Euro-mediteranskog sporazuma stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje svojih obveza u okviru Sporazuma te brinu za to da se postignu u njemu utvrđeni ciljevi. |
|
(4) |
U okviru preispitivanja europske politike susjedstva iz 2016. predložena je nova faza suradnje s partnerima koja će omogućiti veći osjećaj odgovornosti obiju strana. |
|
(5) |
Europska unija i Republika Tunis odlučili su osnažiti svoje povlašteno partnerstvo dogovorom o skupu strateških prioriteta za razdoblje 2018.–2020. s ciljem podupiranja i jačanja otpornosti i stabilnosti u Republici Tunisu. |
|
(6) |
Stranke Euro-mediteranskog sporazuma trebale bi postići dogovor o tekstu strateških prioriteta, kojima se povlašteno partnerstvo EU-a i Tunisa prenosi u konkretno djelovanje za razdoblje 2018.–2020. Tim bi se prioritetima trebala podržati provedba Euro-mediteranskog sporazuma s naglaskom na suradnji na obostranim interesima koji su zajednički određeni, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Vijeće za pridruživanje donosi strateške prioritete EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020., kako su navedeni u dokumentu pod nazivom „Jačanje povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa: strateški prioriteti za razdoblje 2018.–2020.” koji se nalazi u Prilogu, te preporučuje da ih stranke provedu.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u …
Za Vijeće za pridruživanje EU-Tunis
Predsjednik
PRILOG
Jačanje povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa: strateški prioriteti za razdoblje 2018.–2020.
1. Uvod
Tunis je donio stratešku odluku kada se čvrsto povezao s europskim područjem te je razvoj prosperitetnog i stabilnog, demokratskog Tunisa u susjedstvu EU-a od uzajamnog strateškog interesa.
Povlašteno partnerstvo između EU-a i Tunisa dokaz je posebnih i dinamičnih bilateralnih odnosa koji su uspostavljeni te zajedničke težnje za ostvarivanjem pomaka prema što bliskijim vezama između Tunisa i europskog područja. Dugoročan cilj jest razviti ambiciozan okvir za buduće odnose nakon 2020. na temelju postignutog napretka i uz potpuno iskorištavanje prilika za bliskije veze koje pruža europska politika susjedstva u razdoblju 2018.–2020.
Tunis je u kontekstu povlaštenog partnerstva u potpunosti predan provedbi reformi koje su nužne za održiv društveno-gospodarski razvoj zemlje te osiguravanju dugoročnog napretka u demokratskoj tranziciji. Uzimajući u obzir težinu zadatka i poteškoće kroz koje Tunis prolazi, Europska unija ponavlja svoju predanost podupiranju što skorije provedbe tih reformi.
Strateškim prioritetima opisanima u ovom dokumentu povlašteno partnerstvo prenosi se u konkretno djelovanje za razdoblje 2018.–2020. Stvaranje budućih mogućnosti za mlade zauzimat će središnje mjesto u mjerama obiju strana. Naglasak će biti na ubrzavanju društveno-gospodarskih reformi, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i sklapanje detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini (DCFTA). Neophodna će i dalje biti demokratska konsolidacija, posebice učinkovita provedba Ustava iz 2014. i dobro upravljanje. Obje će strane pojačati suradnju u području sigurnosti i borbe protiv terorizma te u pogledu migracija i mobilnosti dovršetkom pregovora o pojednostavnjenju postupka izdavanja viza i o ponovnom prihvatu te sve aktivnije sudjelovanje Tunisa u programima EU-a. Usporedno s tim naporima ostvarivat će se unapređenje političkog dijaloga na visokoj razini i dijaloga s civilnom društvom te vidljivost partnerstva.
Ti se prioriteti temelje na petogodišnjem planu razvoja Tunisa za razdoblje 2016.–2020. (1) i Zajedničkoj komunikaciji Jačanje potpore EU-a za Tunis (2).
2. Strateški prioriteti povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa za razdoblje 2018.–2020.
Partnerstvo za mlade
EU i Tunis smatraju da je glavni cilj unaprijediti izglede za budućnost mladih, kao što pokazuje Partnerstvo EU-a i Tunisa za mlade, koje su 1. prosinca 2016. pokrenuli tuniski predsjednik i Visoki predstavnik/potpredsjednik. Kako bi se bolje odgovorilo na potrebe mladih Tunižana, razne tekuće i buduće mjere trebale bi biti dosljednije. Na temelju dijaloga pokrenutog radi provedbe tog partnerstva EU i Tunis obvezali su se da će učvrstiti mjere za promicanje zapošljavanja i zapošljivosti mladih, mobilnosti te većeg sudjelovanja mladih u javnom životu i politici, a posebno u lokalnim inicijativama. Za ostvarenje zapošljivosti bit će potrebna reforma obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, bliskije veze između privatnog sektora i sustava obrazovanja i osposobljavanja te promicanje inovativnih inicijativa koje pokreću mladi i pružanje potpore tim inicijativama, posebno u području novih tehnologija i kulture. Potpora razvoju tuniske nacionalne strategije za mlade bit će ključan element partnerstva, kao što će to biti i jačanje institucija i organizacija posvećenih mladima.
Tu predanost mladima obje će strane nadopuniti radom na sljedećim strateškim prioritetima:
|
2.1. |
Uključiv i održiv društveno-gospodarski razvoj Politički napredak Tunisa može se održati samo ako će ga pratiti gospodarski napredak sličnih razmjera. S obzirom na osjetljivu društveno-gospodarsku situaciju u Tunisu, koja je obilježena visokom nezaposlenošću mladih (osobito obrazovanih) te znatnim regionalnim i socijalnim razlikama, jedan od ključnih ciljeva bit će doprinos zaokretu tuniskog gospodarstva kako bi postalo konkurentnije i raznovrsnije te kako bi se preobrazilo na uključiv i održiv način, vodeći pritom računa o međunarodnim obvezama o okolišu i klimatskim promjenama. EU će i dalje podupirati i poticati strukturne reforme. Konkretnije, mjere u području društveno-gospodarskog razvoja bit će organizirane oko sljedećih obveza:
Kako bi se potaknuo socijalni razvoj, obje se strane obvezuju da će i dalje promicati:
Obje su strane i dalje u potpunosti predane postupku pregovora o detaljnom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini (DCFTA) te su dogovorile konkretan akcijski plan za 2018. kako bi omogućile ostvarenje napretka radi ubrzanja pregovora s ciljem njihova zaključenja u najkraćem mogućem roku. EU i Tunis i dalje će promicati modernizaciju tuniskog gospodarstva na korist svima, uključujući regije i zajednice u najnepovoljnijem položaju, te poticati otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade. Obje se strane obvezuju da će povećati gospodarsku integraciju Tunisa na europskom tržištu te u regiji Magreba. Kako bi se ojačala uloga inovacija i istraživanja u gospodarskom, socijalnom i regionalnom razvoju, EU i Tunis radit će na uključivanju Tunisa u europski istraživački prostor, posebice promicanjem visokog obrazovanja, jačanjem upravljanja te mehanizmima za promicanje javnog istraživanja i prijenosa tehnologije između akademske zajednice i industrije. |
|
2.2. |
Demokracija, dobro upravljanje i ljudska prava EU i Tunis i dalje će pridavati posebnu važnost procesu demokratske reforme i promicanju dobrog upravljanja i vladavine prava, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te jačanju uloge i sudjelovanja civilnog društva. Obje će strane i dalje promicati proces političkih reformi djelotvornom provedbom Ustava i izvršenjem međunarodnih obveza Tunisa. Prioritetni aspekti u području dobrog upravljanja i poštovanja vladavine prava osobito će uključivati sljedeće:
Prioritetne obveze koje se odnose na poštovanje i promicanje ljudskih prava uključivat će sljedeće:
|
|
2.3. |
Stvaranje bliskijih veza među narodima, mobilnost i migracije Stvaranje bliskijih veza između tuniskog i europskog društva produbljivanjem razmjena među narodima, društvima i kulturama ključan je stup povlaštenog partnerstva. Dimenzija mobilnosti od posebne je važnosti u provedbi partnerstva za mlade. Djelotvorna provedba pridruživanja Tunisa programu Obzor 2020. i njegovo sudjelovanje u programima Kreativna Europa i Erasmus+ činit će okosnice tih nastojanja. Koordinirano upravljanje migracijama politički je prioritet Tunisa, ali i EU-a. Obje će strane težiti poboljšanju dijaloga i suradnje, posebice u pogledu provedbe Partnerstva za mobilnost, kojim se konsolidira borba protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija, i spremnosti Europe da podupre provedbu tuniskog sustava azila. Ta suradnja, kojom će se odražavati i regionalna dimenzija tih pitanja, uključivat će sljedeće:
|
|
2.4. |
Sigurnost i borba protiv terorizma EU i Tunis suočavaju se sa zajedničkim sigurnosnim prijetnjama koje od obiju strana iziskuju koordinirano djelovanje i postupanje u skladu sa zajedničkim vrijednostima demokracije i ljudskih prava. Tunis namjerava provesti svoju globalnu i višesektorsku strategiju za suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma. Prioritetna područja za suradnju uključivat će sljedeće:
Europska unija također će nastaviti u potpunosti sudjelovati u skupini G7 + 6, koja osigurava koordinaciju među glavnim partnerima Tunisa. Osim toga, mogla bi se dodatno razviti i druga područja partnerstva povezana sa sigurnošću, odnosno obranom. |
3. Daljnji koraci u jačanju povlaštenog partnerstva EU-a i Tunisa
Važnost koju obje strane pridaju svojem odnosu i dalje će se nastaviti odražavati u intenzitetu političkih kontakata i redovitih posjeta, što je dio šireg političkog dijaloga o svim temama od zajedničkog interesa, uključujući regionalna i globalna pitanja. Trebalo bi konsolidirati regionalnu dimenziju tih rasprava. Obje su strane u tom pogledu svjesne važnosti svoje suradnje u kontekstu Unije za Mediteran. Uz postojeće dijaloge obje će strane surađivati s ciljem organiziranja sastanaka između EU-a i Tunisa na visokoj razini i sudjelovanja tuniskih ministara na određenim neformalnim tematskim sastancima s članovima Vijeća Europske unije. Obje strane potiču parlamentarnu suradnju između Europskog parlamenta i Skupštine narodnih zastupnika [Assemblée des Représentants du Peuple].
Tijela Sporazuma o pridruživanju (Vijeće za pridruživanje, Odbor za pridruživanje i tehnički pododbori) i dalje će biti poželjni forumi za djelotvornu provedbu partnerstva. EU i Tunis nastojat će povećati djelotvornost i dodanu vrijednost svojeg rada te što je više moguće grupirati taj rad prema glavnim prioritetnim temama u skladu sa strateškim prioritetima.
Kako bi prethodno navedeni prioriteti bili opipljiviji, Tunis treba predložiti plan djelovanja, a EU ga treba odobriti. Tim javnim dokumentom utvrdit će se najhitnije mjere (zakonodavne, strateške i operativne) koje su nužne za društveno-gospodarski oporavak zemlje. Taj plan djelovanja bit će fleksibilan i operativan mehanizam za praćenje koje će se odvijati dvaput godišnje.
U Zajedničkoj komunikaciji EU se obvezao znatno ojačati svoju financijsku potporu Tunisu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo. EU i Tunis nastojat će maksimalno iskoristiti postojeće financijske mogućnosti, uključujući nove instrumente kao što su plan vanjskih ulaganja EU-a, čime će na najbolji mogući način iskoristiti komplementarnost i učinci poluge između subvencija EU-a i zajmova financijskih institucija. Obje će strane nastojati poboljšati sinergiju političkih i sektorskih dijaloga te provedbu financijske suradnje. Radit će i na jačanju mehanizama za koordinaciju i dijaloga s financijskim partnerima i međunarodnim donatorima, što je pod nadležnošću tuniske strane u pogledu utvrđivanja prioriteta i njihove provedbe.
Naposljetku, obje se strane obvezuju da će strateški odnos između EU-a i Tunisa učiniti vidljivijim te da će među građanima na obje strane Sredozemlja promicati koristi svoje suradnje.
(1) Tim se planom zagovara novi model razvoja za održiv i uključiv rast, a strukturiran je oko pet prioriteta: i. dobrog upravljanja, reforme javne uprave i borbe protiv korupcije; ii. tranzicije iz jeftinog gospodarstva u gospodarsko čvorište; iii. ljudskog razvoja i socijalne uključenosti; iv. ostvarenja regionalnih ambicija te v. zelenog gospodarstva, koje je stup održivog razvoja.
(2) Ta Komunikacija Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije Europskom parlamentu i Vijeću (JOIN (2016) 47 final od 29. rujna 2016.) temelji se na pet prioriteta: i. promicanju dobrog upravljanja i reforme javne uprave; ii. jačanju uloge civilnog društva; iii. ulaganju u budućnost: otvaranje radnih mjesta i poticanje održivog društveno-gospodarskog razvoja; iv. smanjenju razlika u društvu; v. potpori za rješavanje sigurnosnih izazova te vi. zajedničkim naporima usmjerenima na bolje upravljanje migracijama i mobilnošću.