(1)

Odnosi između Europske unije („Unija”) i Gruzije nastavljaju se razvijati unutar okvira europske politike susjedstva (EPS) i Istočnoga partnerstva. Gruzija se priključila Istočnom partnerstvu 2009., nakon čega su pokrenuti pregovori o sporazumu o pridruživanju između EU-a i Gruzije. Taj je sporazumom (2) („Sporazum o pridruživanju”), kojim je obuhvaćeno i postupno uvođenje područja produbljene i sveobuhvatnog slobodne trgovine (DCFTA), potpisan u lipnju 2014., a na snagu je stupio 1. srpnja 2016.

(2)

Gruzija se i dalje suočava s lošim vanjskim uvjetima, što je u 2016. zbog smanjenja izvoza i doznaka iz inozemstva doprinijelo relativno slabom rastu BDP-a. Iako je regionalni i globalni rast ubrzao u 2017., i dalje ostaje izložen negativnim rizicima.

(3)

Fiskalni deficit Gruzije i dalje je znatan, a udio javnog duga u BDP-u raste. Stanje platne bilance u Gruziji i dalje je osjetljivo zbog vrlo velikog deficita tekućeg računa i visokog vanjskog duga. Gruzijske devizne pričuve stabilne su u apsolutnom iznosu, ali su se zbog sve većih potreba za pričuvama smanjile ispod razine koju Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra odgovarajućom. Gruzija se i dalje s Unijom prilagođava zahtjevima DCFTA-e.

(4)

U tom su kontekstu gruzijske vlasti i MMF u travnju 2017. dogovorili trogodišnji prošireni instrument za financiranje (EFF) u iznosu od 285,3 milijuna USD za razdoblje 2017. - 2020. Izvršni odbor MMF-a odobrio je taj aranžman 12. travnja 2017. Cilj je aranžmana EFF-a poduprijeti program gospodarske reforme koji će Gruziji pomoći pri smanjenju njezine ekonomske slabosti te promicanju većeg i uključivijeg gospodarskog rasta.

(5)

Imajući u vidu preostale potrebe Gruzije za vanjskim financiranjem, gruzijske su vlasti u lipnju 2017. od Unije zatražile dopunsku makrofinancijsku pomoć.

(6)

Od vojnog sukoba s Rusijom iz kolovoza 2008. Gruzija je ostvarila korist od dvaju programa makrofinancijske pomoći koje je Unija donirala na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu u listopadu 2008. Prvi od tih programa u iznosu od46 milijuna EUR, u cijelosti u obliku bespovratnih sredstava, proveden je 2009. – 2010. Drugi program, ponovno u iznosu od 46 milijuna EUR, pola u obliku bespovratnih sredstava i pola u obliku zajmova, proveden je u razdoblju 2015. – 2017. Unija je Gruziji na raspolaganje stavila i 610 – 746 milijuna EUR u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za razdoblje 2014. – 2020., uključujući potporu proračunu i tehničku pomoć. Osim toga, Gruzija se koristi Fondom za poticanje ulaganja u susjedstvu koji je tijekom razdoblja 2008. – 2017. projektima u Gruziji doprinio s otprilike 86 milijuna EUR.

(7)

Budući da je Gruzija obuhvaćena EPS-om, trebala bi se smatrati državom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(8)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredni financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu platnoj bilanci čija je svrha riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja platne bilance.

(9)

S obzirom na to da u platnoj bilanci Gruzije još uvijek postoji znatan preostali manjak u vanjskom financiranju koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Gruziji, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladan odgovor na zahtjev Gruzije za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Gruziji, dopunjujući sredstva koja su na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(10)

Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Gruzije čime bi se pružila potpora njezinu gospodarskom i socijalnom razvoju.

(11)

Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Gruzije za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, ponajprije međunarodne pričuve kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopuniti programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora te potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Gruziji te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(12)

Uzevši u obzir preostale potrebe Gruzije za vanjskim financiranjem, razinu njezina gospodarskog i socijalnog razvoja mjerenog dohotkom po glavi stanovnika države, pojavom siromaštva i razinom zaduženosti, dio pomoći trebao bi se dodijeliti u obliku bespovratnih sredstava.

(13)

Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima vanjskog djelovanja utvrđenima u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji i ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(14)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti potpora vanjskoj politici Unije prema Gruziji. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom aktivnosti makrofinancijske pomoći kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(15)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti potpora predanosti Gruzije vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(16)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Gruzija bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Gruziji te promicati strukturne reforme kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, otvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Makrofinancijska pomoć Unije Gruziji trebala bi također obuhvaćati mjere potpore provedbi Sporazuma o pridruživanju uključujući DCFTA. Kako bi se posebni ciljevi mogli ispravno ocijeniti, ključno je da se utvrde na provjerljiv i mjerljiv način. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva. Ako preduvjet i ciljevi nisu ispunjeni ili ako se ciljevi i načela Sporazuma o pridruživanju općenito zanemaruju, Komisija bi trebala privremeno suspendirati ili ukinuti isplatu makrofinancijske pomoći Unije.

(17)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Gruzija bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere te da Revizorski sud provodi revizije.

(18)

Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća, kao proračunskog tijela.

(19)

Iznosi makrofinancijske pomoći pružene u obliku bespovratnih sredstava te iznosi potrebnih sredstava za makrofinancijsku pomoć u obliku zajmova trebali bi biti u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima predviđenim u višegodišnjem financijskom okviru.

(20)

Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(21)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(22)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s gruzijskim vlastima uz nadzor odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Na temelju te uredbe savjetodavni bi se postupak u pravilu trebao primjenjivati u svim slučajevima osim u onima koji su predviđeni tom uredbom. S obzirom na mogući važan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, u slučajevima iznad tog praga prikladno je upotrijebiti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Gruziji, savjetodavni postupak trebao bi se primjenjivati na donošenje Memoranduma o razumijevanju ili u slučaju smanjenja, obustave ili ukidanja pomoći,