19.10.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 269/7 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1900
оd 18. listopada 2017.
o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Varaždinsko zelje (ZOI))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 3. točku (b),
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Hrvatske za registraciju naziva „Varaždinsko zelje” kao zaštićene oznake izvornosti objavljen je u Službenom listu Europske unije (2). |
(2) |
„Varaždinsko zelje” proizvod je od zelja izveden od autohtone čuvane sorte „Varaždinski kupus” (Brassica oleracea var. capitata f. alba), koji se proizvodi unutar administrativnog područja Varaždinske županije u Hrvatskoj. |
(3) |
Komisija je 7. listopada 2015. zaprimila prigovor Slovenije. Obrazloženu izjavu o prigovoru Komisija je zaprimila 4. prosinca 2015. |
(4) |
S obzirom na to da je taj prigovor smatrala prihvatljivim, Komisija je dopisom od 28. siječnja 2016. pozvala Hrvatsku i Sloveniju da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razdoblja od tri mjeseca kako bi postigle međusobni dogovor u skladu sa svojim unutarnjim postupcima. |
(5) |
Na zahtjev podnositelja zahtjeva rok za savjetovanja produljen je za tri dodatna mjeseca. |
(6) |
Dogovor među strankama nije postignut. Informacije o savjetovanjima provedenima između Hrvatske i Slovenije propisno su dostavljene Komisiji. Komisija bi stoga trebala donijeti odluku u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući u obzir rezultate tih savjetovanja. |
(7) |
U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 podnositelji prigovora navode da je upis „Varaždinskog zelja” kao zaštićene oznake izvornosti u suprotnosti s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 te da bi se time ugrozilo postojanje proizvoda identičnog naziva, zakonito prisutnog na tržištu više od pet godina prije datuma objave navedene u članku 50. stavku 2. točki (a). |
(8) |
Tvrdi se da je naziv „Varaždinsko zelje” u sukobu s homonimnim nazivom sorte kupusa koji je upisan u registar 1967. Godine 1967. sorta „Varaždinski” uvrštena je na Popis utvrđenih domaćih i odomaćenih stranih sorti poljoprivrednog bilja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Godine 1989. na istom sa popisu navodi kao „Varaždinski kupus”/„Varaždinsko zelje”. Danas je ta sorta uvrštena na popise svih država koje su nastale raspadom SFRJ. Republika Slovenija upisala je sortu „Varaždinski”/„Varaždinsko” u registar nakon proglašenja samostalnosti. Hrvatska sorta „Varaždinski kupus” i slovenske sorte „Varaždinsko 2” i „Varaždinsko 3” uvrštene su u Zajednički katalog sorata povrtnih vrsta Europske unije. |
(9) |
Prema navodima podnositelja prigovora proizvod od tih sorata poznat je kao „Varaždinsko zelje” u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji i Crnoj Gori. U Republici Sloveniji varaždinsko zelje navodno se proizvodi već više od 75 godina. Tržišna proizvodnja svježeg varaždinskog zelja u Sloveniji procjenjuje se na otprilike 2 800–4 000 tona godišnje. |
(10) |
Prema mišljenju podnositelja prigovora upis „Varaždinskog zelja” u registar mogao bi dovesti u zabludu slovenske potrošače jer proizvođači i potrošači u Republici Sloveniji „Varaždinsko zelje” ne povezuju s podrijetlom ili područjem navedenim u točki 4. jedinstvenog dokumenta, već prije svega s kvalitetom i prikladnošću za kiseljenje. |
(11) |
Podnositelj prigovora tvrdi da bi se upisom predloženog naziva ugrozilo postojanje identičnog slovenskog naziva „Varaždinsko zelje” s obzirom na sortu i na proizvode koji su zakonito prisutni na tržištu u Republici Sloveniji. Upisom predloženog naziva uzrokovala bi se gospodarska šteta proizvođačima „Varaždinskog zelja” u Republici Sloveniji jer bi ga morali prestati proizvoditi. Time bi se ugrozila i proizvodnja sjemenja dviju slovenskih sorata kupusa upisanih u Zajednički katalog Europske unije, to jest sorte Varaždinsko 2 i Varaždinsko 3 jer se njihov proizvod u Sloveniji prodaje kao Varaždinsko zelje. |
(12) |
Komisija je ocijenila argumente navedene u obrazloženim izjavama o prigovoru i informacijama koje su joj dostavljene u vezi sa savjetovanjima između zainteresiranih strana te je zaključila da bi se naziv „Varaždinsko zelje” trebao registrirati kao zaštićena oznaka izvornosti. |
(13) |
Zahtjevi za upis „Varaždinskog zelja” kao zaštićene oznake izvornosti ispunjeni su. Karakteristična svojstva predmetnog proizvoda, i to visok ukupni sadržaj fenola i flavonoida, visok sadržaj suhe tvari te iznimno visok udio šećera, uglavnom su posljedica prirodnih i ljudskih čimbenika njegova jedinstvenog zemljopisnog okruženja. Visok sadržaj suhe tvari i iznimno visok udio šećera u „Varaždinskom zelju” posljedica su načina proizvodnje odnosno ostavljanja proizvoda u polju do kasne jeseni, zahvaljujući otpornosti na niske temperature. Visok ukupni sadržaj fenola i flavonoida u „Varaždinskom zelju” posljedica su genetskih značajki te okolišnih uvjeta i uvjeta uzgoja. „Varaždinsko zelje” proizvodi se isključivo od sjemenja čuvane sorte „Varaždinski kupus” upisane u sortnu listu EU-a. Pojam čuvana sorta govori da se sjeme proizvodi samo na definiranom zemljopisnom području i nigdje drugdje. |
(14) |
Što se tiče tvrdnje o zavaravajućem karakteru naziva, Komisija smatra da se naziv odnosi na područje na kojem se proizvod proizvodi. On sam po sebi ne može dovesti potrošače u zabludu u pogledu podrijetla proizvoda. |
(15) |
Što se tiče tvrdnje da je naziv koji treba upisati u registar homoniman dvama upisanim sortama zelja te da bi se njegovim upisom u registar ugrozilo postojanje proizvoda od tih sorata, poznatih pod nazivom varaždinsko zelje u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji i Crnoj Gori, Komisija smatra da, u pogledu proizvoda koji se stavlja na tržište u Sloveniji, pojam „Varaždinsko”, rabljen kao pridjev uz imenicu „zelje” jednostavno označava sortu zelja. Naziv „Varaždinsko zelje”, kako se koristi u Sloveniji, ukazuje na to da se proizvod sastoji od zelja sorte Varaždinsko. Nisu pronađeni dokazi o korištenju tog naziva neovisno o sorti zelja. S obzirom na navedeno i budući da je glavna uloga termina „Varaždinsko” ukazivanje na sortu, Komisija smatra da nije primjereno odobriti prijelazno razdoblje za korištenje slovenskog naziva „Varaždinsko zelje” kao takvog. |
(16) |
Međutim, za sjemenje i proizvode od kupusa koji se proizvode izvan zemljopisnog područja, na oznakama se bez vremenskog ograničenja dopušta korištenje naziva sorata Varaždinsko 2 i Varaždinsko 3, uvrštenih u Zajednički katalog sorata povrtnih vrsta Europske unije. U skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1151/2012, bez obzira na upis naziva „Varaždinsko zelje” kao zaštićene oznake izvornosti, nazivi Varaždinsko 2 i Varaždinsko 3 mogu se koristiti na oznakama pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti navedeni za takvo korištenje. Konkretno, u odnosu na proizvod od zelja, na oznaci bi trebalo jasno istaknuti zemlju podrijetla, bez ikakva upućivanja na Hrvatsku. Time će se dodatno zajamčiti pružanje točne informacije potrošačima u odnosu na proizvod koji se stavlja na tržište pod upisanom zaštićenom oznakom izvornosti. |
(17) |
Na temelju prethodno navedenoga naziv „Varaždinsko zelje” trebalo bi upisati u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. |
(18) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Naziv „Varaždinsko zelje” (ZOI) upisuje se u registar.
Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).
Članak 2.
Ako se u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 pojam „Varaždinsko” koristi na oznakama s upućivanjem na sortu proizvoda od zelja, u istom vidnom polju navodi se i zemlja podrijetla, slovima jednako velikima kao i slova naziva.
U tim se slučajevima zabranjuje korištenje zastava, grbova, znakova ili drugih grafičkih prikaza na oznakama koji bi potrošače mogli dovesti u zabludu, posebno u vezi sa svojstvima, podrijetlom ili provenijencijom.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. listopada 2017.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) SL C 223, 8.7.2015., str. 7.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 оd 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).