30.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/1

(1)

U skladu s člankom 35. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte te se dodjela plaćanja uvjetuje uporabom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i definiranjem postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabiola (sadržaj THC-a) iz članka 32. stavka 6. te Uredbe. Trenutačno se člankom 9. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 (2) predviđa samo obveza uporabe sjemena sorti navedenih u „Zajedničkom katalogu sorti poljoprivrednih biljnih vrsta” i uporabe sjemena koje je certificirano u skladu s Direktivom Vijeća 2002/57/EZ (3). Pravila za određivanje sorte konoplje i provjeru njihova sadržaja THC-a trenutačno utvrđena člankom 45. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 (4) i Prilogom toj Uredbi trebalo bi uključiti u članak 9. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014.

(2)

Pravila za određivanje sorte konoplje i provjeru sadržaja THC-a temelje se na pretpostavci da se konoplja uzgaja kao glavni usjev, ali nisu u potpunosti prikladna za konoplju koja se uzgaja kao postrni usjev. Budući da se pokazalo da je ta druga metoda uzgoja prikladna za industrijsku konoplju te da je usklađena s okolišnim zahtjevima, opravdano je prilagoditi obje odredbe kako bi se uzele u obzir značajke konoplje koja se uzgaja kao postrni usjev. U tom je kontekstu također primjereno predvidjeti definiciju konoplje koja se uzgaja kao postrni usjev.

(3)

Člankom 24. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 utvrđuju se zahtjevi za aktiviranje prava na plaćanje. Kako bi se izbjegla različita tumačenja, primjereno je pojasniti da se za potrebe članka 31. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 također dio prava na plaćanje smatra u cijelosti aktiviranim. Međutim, potrebno je izričito navesti da se plaćanje izračunava na temelju odgovarajućeg dijela prihvatljivog hektara.

(4)

Člancima 38. do 48. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 utvrđena su pravila o dopuni odredaba o standardnim praksama ekologizacije uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1307/2013. Na temelju iskustva stečenog tijekom prve godine primjene tih praksi potrebno je izmijeniti određene aspekte tih pravila radi pojednostavnjenja provedbe praksi ekologizacije u korist poljoprivrednika i nacionalnih uprava uz održavanje ili poboljšanje utjecaja na okoliš i klimu. Izmjenama bi se posebno trebalo pridonijeti poduzimanju mjera utvrđenih u zaključcima Petogodišnjeg pregleda provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. i omogućiti napredak u pogledu poduzimanja mjera na poljoprivrednoj površini povezanih s bioraznolikošću u okviru zajedničke poljoprivredne politike (5).

(5)

U pravilima o izračunu udjela različitih usjeva za raznolikost usjeva iz članka 40. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 razdoblje raznolikosti usjeva temelji se na tradicionalnim načinima uzgoja u državama članicama. Primjereno je dopustiti da države članice odrede različita razdoblja na regionalnoj ili podregionalnoj razini kako bi se uzeli u obzir mogući različiti klimatski uvjeti na državnom području države članice. U određenim situacijama, kada postoji znatna raznolikost usjeva na maloj površini, trebala bi postojati mogućnost da ih se, radi pojednostavnjenja prijave uzgajanih usjeva, prijavi kao jedan miješani usjev.

(6)

U pogledu zemlje na ugaru, utvrđivanje razdoblja iz članka 45. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 tijekom kojeg ne bi trebalo biti poljoprivredne proizvodnje ključno je za osiguranje ekološke učinkovitosti te zemlje i izbjegavanje zabune s drugim površinama kao što su travnjaci. Kako bi se uzeli u obzir različiti agroklimatski uvjeti u Uniji, države članice trebale bi imati mogućnost odrediti razdoblje u kojem bi se poljoprivrednicima omogućilo da nastave s uzgojem glavnih usjeva prije kraja godine. Međutim, takvo razdoblje ne bi trebalo biti kraće od šest mjeseci radi ostvarenja ciljeva ekološke učinkovitosti i izbjegavanja moguće zamjena s drugim površinama.

(7)

Razlika između različitih obilježja krajobraza navedenih u članku 45. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 izvor je nesigurnosti za poljoprivrednike kada prijavljuju ekološki značajne površine. Radi smanjenja te nesigurnosti pojednostavnjenja upravljanja programom za nadležna tijela država članica i rješavanja složenosti na koju nailaze poljoprivrednici kada prijavljuju ekološki značajne površine, živice i šumske pojaseve iz točke (a) te odredbe i drvorede iz točke (c) te odredbe trebalo bi razvrstati kao jednu vrstu obilježja krajobraza tako da se na njih primjenjuje jedinstveno ograničenje dimenzija. Osim toga, zbog istog razloga površine iz članka 45. stavka 4. točke (d) Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi razvrstati u poljsko grmlje.

(8)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (51) Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, čak i ako su najveće dimenzije obilježja krajobraza potrebne kako bi se osiguralo da je površina pretežno poljoprivredna, ta ograničenja dimenzija ne bi trebala dovesti do isključenja obilježja koja prelaze te dimenzije, a koja su korisna za bioraznolikost. Stoga bi površinu koja se može smatrati obilježjem krajobraza u skladu s člankom 45. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo izračunati do maksimalne dimenzije obilježja.

(9)

S obzirom na visoke ekološke koristi obalne vegetacije iz članka 45. stavka 4. petog podstavka i članka 45. stavka 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, primjereno je utvrditi da bi svu obalnu vegetaciju trebalo uzeti u obzir za potrebe izračuna ekološki značajnih površina.

(10)

Zbog istih razloga navedenih u uvodnim izjavama (7) i (8) u vezi s člankom 45. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, rubovi polja, trenutačno navedeni u točki (e) te odredbe, trebali bi se spojiti s graničnim pojasevima u članku 45. stavku 5. te Uredbe te bi trebalo odrediti jedinstveno ograničenje dimenzija u odnosu na granične pojaseve i rubove polja. Takve najveće dimenzije u odnosu na granične pojaseve i rubove polja trebale bi se odnositi na površinu koja se može smatrati graničnim pojasevima i rubovima polja u skladu s člankom 45. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014. Kako bi se poljoprivrednicima osigurala maksimalna fleksibilnost, definiciju graničnih pojaseva u okviru GAEC 1, SMR 1 ili SMR 10 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te rubova polja zaštićenih u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 kako je navedeno u tom Prilogu, trebalo bi dopuniti drugim graničnim pojasevima i rubovima polja, odnosno svim vrstama pojasa koji nisu obuhvaćeni tim dvjema kategorijama iz pravila o višestrukoj sukladnosti.

(11)

U skladu s člankom 46. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013 dopušteno je obilježja krajobraza i granične pojaseve pokraj obradivog zemljišta smatrati ekološki značajnim površinama. Kako bi se što više iskoristile ekološke koristi obilježja krajobraza i graničnih pojaseva iz članka 45. stavaka 4. i 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 te potaknula zaštita i održavanje dodatnih elemenata, tu bi odredbu trebalo dopuniti pravilima koja pružaju fleksibilnost, uzimajući u obzir druge ekološki vrijedne elemente koji udovoljavaju definiciji tih vrsta ekološki značajne površine i koji nisu pokraj obradivog zemljišta poljoprivrednoga gospodarstva. Stoga, ako se takav granični pojas i rub polja ili obilježje krajobraza nalazi pokraj ekološki značajne površine koja je izravno pokraj obradivog zemljišta poljoprivrednoga gospodarstva, trebalo bi ga također priznati kao ekološki značajnu površinu.

(12)

Zbog istih razloga navedenih u uvodnim izjavama (7) i (8) u vezi s člankom 45. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, najveće dimenzije utvrđene u pogledu pojaseva prihvatljivih hektara duž rubova šuma iz članka 45. stavka 7. te Uredbe trebale bi se odnositi na površinu koja se može smatrati takvim pojasom u skladu s tom odredbom.

(13)

U svjetlu odredaba članka 46. stavka 2. točke (g) prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 primjereno je pojasniti da je određivanje zahtjeva u pogledu uporabe mineralnih gnojiva i/ili sredstava za zaštitu bilja relevantno samo ako su ti ulazni proizvodi odobreni.

(14)

Postojeći rok za sjetvu postrnih usjeva i zelenog pokrova utvrđen u članku 45. stavku 9. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 nije uvijek u skladu s agronomskim i klimatskim uvjetima. Radi boljeg ostvarenja ekoloških ciljeva te vrste ekološki značajne površine primjereno je zamijeniti rok za sjetvu postrnih usjeva i zelenog pokrova minimalnim razdobljem tijekom kojeg moraju postojati površine pod postrnim usjevima i zelenim pokrovom. Kako bi se omogućila potrebna fleksibilnost radi uzimanja u obzir sezonskih vremenskih uvjeta, trebalo bi dopustiti državama članicama da odrede to razdoblje na najprimjerenijoj zemljopisnoj razini. Međutim, budući da je trajanje postrnih usjeva i zelenog pokrova na terenu ključni čimbenik za osiguravanje učinkovitog preuzimanja preostalih nitrata i pokrivenosti tla dok površina nije pokrivena glavnim usjevom, najmanju dužinu razdoblja trebalo bi utvrditi na razini Unije. Radi usklađenosti s tumačenjem definicije trave ili druge travolike paše iz članka 4. stavka 1. točke i. Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi omogućiti i podusjev mahunastih usjeva u glavnom usjevu. Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost među istovrijednim praksama obuhvaćenima obvezama i programima certificiranja iz članka 43. stavka 3. točke (a) odnosno točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, trebalo bi uskladiti pravila o postrnim usjevima ili zelenom pokrovu koji ispunjavaju uvjete za ekološki značajnu površinu.

(15)

Čak i kada bi se, kao opće pravilo, samo površine s usjevima koji vežu dušik i koji se uzgajaju kao čiste vrste smatrale ekološki značajnim površinama te budući da se u okviru tradicionalnih načina uzgoja takvi usjevi često miješaju s drugim usjevima, primjereno je dopustiti da se, u skladu s člankom 45. stavkom 10. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, i površine s mješavinama smatraju ekološki značajnim površinama uz uvjet da je osigurano da u takvim mješavinama prevladavaju usjevi koji vežu dušik. Osim toga, na temelju iskustva s primjenom prvog podstavka članka 45. stavka 10. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 i u svjetlu provedbe Direktive Vijeća 91/676/EEZ (7) i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), suvišno je propisivati posebna pravila o lokaciji tih usjeva koji vežu dušik. Umjesto toga i u cilju jačanja napora država članica da riješe rizik od otjecanja dušika u jesen, državama članicama trebalo bi dopustiti da, prema potrebi, utvrde dodatne uvjete u pogledu usjeva koji vežu dušik. Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost među istovrijednim praksama obuhvaćenima obvezama i programima certificiranja iz članka 43. stavka 3. točke (a) odnosno točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, trebalo bi uskladiti pravila o ispunjavaju uvjeta za ekološki značajnu površinu za usjeve koji vežu dušik.

(16)

Iskustvo u primjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 pokazalo je da određene odredbe o vrstama ekološki značajnih površina trebaju biti detaljnije u pogledu zahtjeva za „nikakvu proizvodnju”, uključujući pravila o košnji i ispaši, kako bi se ispunio cilj bioraznolikosti i osigurala usklađenost s ostalim instrumentima zajedničke poljoprivredne politike. Konkretno, u pogledu zahtjeva „da nema poljoprivredne proizvodnje”, koji se primjenjuje na vrste ekološki značajnih površina iz članka 45. stavka 2., članka 45. stavka 4. točke (e), članka 45. stavaka 5. i 7. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, potrebno je pojasniti da bi proizvodnju trebalo tumačiti kao poljoprivrednu djelatnost u smislu članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke i. Uredbe (EU) br. 1307/2013, a ne u širem smislu članka 4. stavka 1. točke (c) podtočaka ii. i iii. iste uredbe te da ne bi trebalo utjecati na pravila o minimalnom zemljišnom pokrovu u okviru GAEC 4 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013. Osim toga, kako bi se povećale koristi za okoliš, trebalo bi poticati djelovanja poljoprivrednika koja su, primjerice, obuhvaćena poljoprivredno-okolišno-klimatskom obvezom, a posebno olakšavanje oprašivanja, radi zaštite i unapređenja bioraznolikosti u cilju stvaranja zelenog zemljišnog pokrova.

(17)

Budući da su tri glavne vrste površina koje su poljoprivrednici prijavili kao ekološki značajne površine u prvoj godini provedbe članka 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013 površine koje se upotrebljavaju ili bi se mogle upotrebljavati za proizvodnju, odnosno zemlja na ugaru, postrni usjevi ili zeleni pokrov te usjevi koji vežu dušik, na ekološki značajnim površinama vjerojatno će se upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja. Stoga je radi zaštite i unapređenja bioraznolikosti u skladu s ciljem „ekologizacije” primjereno zabraniti upotrebu sredstava za zaštitu bilja na sljedećim ekološki značajnim površinama koje se upotrebljavaju ili bi se mogle upotrebljavati za proizvodnju: zemlja na ugaru, pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šuma s proizvodnjom, postrni usjevi ili zeleni pokrov te usjevi koji vežu dušik. U slučaju da se postrni usjevi ili zeleni pokrov dobivaju podusjevom trave ili mahunastih usjeva u glavnom usjevu, ta bi se zabrana trebala primjenjivati od trenutka žetve glavnog usjeva kako bi se iz razloga proporcionalnosti izbjegle posljedice za upravljanje glavnim usjevom. Kako bi se osigurala usklađenost zabrane s uobičajenim poljoprivrednim praksama i pravna sigurnosti te izbjegle administrativne poteškoće za poljoprivrednike i nacionalne uprave, trebalo bi utvrditi da bi se zabrana u pogledu podusjeva trebala primjenjivati barem tijekom minimalnog razdoblja koje odgovara minimalnom razdoblju tijekom kojeg moraju postojati površine pod postrnim usjevima i zelenim pokrovom uspostavljene sjetvom mješavine vrsta usjeva ili do sjetve sljedećeg glavnog usjeva.

(18)

Člankom 49. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 utvrđuju se pravila na temelju kojih se pravnim osobama omogućuje pristup plaćanju za mlade poljoprivrednike iz članka 50. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Na temelju iskustva stečenog primjenom članka 49. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi dodatno pojasniti tumačenje zahtjeva iz članka 50. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 u pogledu razdoblja u kojem mladi poljoprivrednik koji vrši stvarnu i dugoročnu kontrolu nad pravnom osobom mora udovoljavati dobnoj granici. Konkretno, primjereno je pojasniti da mladi poljoprivrednik mora udovoljavati dobnoj granici od 40 godina u godini u kojoj pravna osoba koju kontrolira mladi poljoprivrednik prvi put podnosi zahtjev u okviru programa osnovnih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini.

(19)

U skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 jedinični iznos potpore dobrovoljnih proizvodno vezanih potpora proizlazi iz omjera između utvrđenog iznosa za financiranje relevantne mjere i količinskog ograničenja utvrđenog u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom ili broja hektara ili životinja prihvatljivih za potporu u predmetnoj godini. Primjereno je preoblikovati tu odredbu tako da države članice mogu utvrditi jedinični iznos potpore na vrijednost unutar raspona između te dvije vrijednosti u slučaju da je broj prihvatljivih jedinica niži od količinskog ograničenja.

(20)

U skladu s člankom 64. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. 1307/2013 moraju do 1. rujna svake godine obavijestiti Komisiju o ukupnom broju hektara koji su poljoprivrednici prijavili u okviru tog programa. Međutim te se informacije Komisiji svake godine detaljnije dostavljaju u skladu s člankom 9. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014. Članak 64. stavak 5. Delegirane uredbe (EU) 639/2014 stoga se može izbrisati.

(21)

Na temelju Komisijina iskustva u upravljanju obavijestima koje se odnose na ekologizaciju u skladu s člankom 65. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi izvršiti određene prilagodbe u pogledu njihova sadržaja, uključujući s obzirom na odredbe o ekologizaciji iz Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 kako je izmijenjena ovom Uredbom.

(22)

U skladu s člankom 67. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 države članice moraju obavijestiti Komisiju o ukupnom broju korisnika, iznosu plaćanja koja su dodijeljena te o ukupnoj površini i ukupnom broju životinja za koje je potpora zapravo isplaćena za svaku mjeru proizvodno vezane potpore i svaku od predmetnih posebnih vrsta poljoprivrednih djelatnosti ili posebnih poljoprivrednih sektora.

(23)

Od godine zahtjeva 2015. države članice u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 3. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 obavješćuju o ukupnom broju korisnika i ukupnoj površini ili ukupnom broju životinja za koje su podneseni zahtjevi i koje su određene za svaku mjeru dobrovoljne proizvodno vezane potpore. Nadalje, od godine zahtjeva 2016. iznos plaćanja koja su dodijeljena za svaku mjeru proizvodno vezane potpore bit će uključen u informacije koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 10. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 908/2014 (9). Stoga bi članak 67. stavak 2. Delegirane uredbe (EU) 639/2014 trebalo izbrisati.

(24)

Delegiranu uredbu (EU) br. 639/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(25)

Zbog izmjene određenih odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu vrsta ekološki značajnih površina potrebne su izmjene Priloga X. Uredbi (EU) br. 1307/2013, pri čemu će se, prema potrebi, prilagoditi popis vrsta ekološki značajnih površina i odgovarajućih faktora. U uvodnoj izjavi (45) Uredbe (EU) br. 1307/2013 naglašava se važnost dosljednog određivanja ekološki značajnih površina. Stoga faktori prenamjene i ponderiranja koji se primjenjuju na istovrijedne prakse trebaju biti u skladu s faktorima koji se primjenjuju na slične ili jednake standardne prakse. U interesu pravne sigurnosti i jednakog tretmana poljoprivrednika Prilog X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(26)

Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu treći dan od dana objave. Međutim, budući da pojašnjenje članka 49. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 i preoblikovanje članka 53. stavka 2. drugog podstavka te Uredbe odražavaju tumačenje tih odredbi od početka primjene navedene Uredbe, primjereno je te izmjene primjenjivati retroaktivno. Uzimajući u obzir vrijeme koje je nacionalnim tijelima potrebno da ažuriraju postojeće administrativne alate i dovoljno rano obavijeste poljoprivrednike o izmjenama odredbi o ekologizaciji koje su utvrđene ovom Uredbom, te izmjene trebale bi se primjenjivati samo na zahtjeve za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarske godine počevši od 1. siječnja 2018. Međutim, državama članicama trebala bi se pružiti mogućnost da ih primjenjuju na zahtjeve za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarsku godinu 2017., uzimajući pri tom u obzir da bi s gledišta poljoprivrednika sve odluke u tom pogledu trebale biti dosljedne. Trebalo bi predvidjeti obvezu obavješćivanja o posljedičnim promjenama prethodnih obavijesti koje se odnose na tu kalendarsku godinu,

1.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Konoplja

1.   Za potrebe članka 32. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 prihvatljivost površina koje se koriste za proizvodnju konoplje podliježe uporabi sjemena sorti navedenih u ‚Zajedničkom katalogu sorti poljoprivrednih vrsta’ 15. ožujka u godini za koju je odobreno plaćanje i objavljuje se u skladu s člankom 17. Direktive Vijeća 2002/53/EZ (*1). Sjeme se certificira u skladu s Direktivom Vijeća 2002/57/EZ (*2).

2.   Države članice uspostavljaju sustav za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu: ‚sadržaj THC-a’) u sortama konoplje, što im omogućuje primjenu metode iz Priloga III.

3.   Nadležno tijelo države članice vodi evidenciju u vezi s nalazima o sadržaju THC-a. Za svaku sortu evidencija najmanje obuhvaća rezultate utvrđenog sadržaja THC-a u svakom uzorku, izražene kao postotak na dva decimalna mjesta, korišteni postupak, broj izvršenih pokusa, naznaku točke na kojoj je uzorak izuzet i mjere usvojene na nacionalnoj razini.

4.   Ako prosječna vrijednost svih uzoraka određene sorte prelazi sadržaj THC-a utvrđen u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice primjenjuju postupak B. iz Priloga III. ovoj Uredbi za predmetnu sortu u sljedećoj godini zahtjeva. Taj se postupak primjenjuje u sljedećim godinama zahtjeva, osim ako su svi rezultati analize predmetne sorte manji od sadržaja THC-a utvrđenog u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

5.   Ako i druge godine prosječna vrijednost svih uzoraka predmetne sorte prelazi sadržaj THC-a utvrđen u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, država članica dostavlja Komisiji obavijest kojom traži dopuštenje za zabranu stavljanja na tržište takve sorte u skladu s člankom 18. Direktive 2002/53/EZ. Ta se obavijest dostavlja u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 792/2009 (*3) najkasnije do 15. siječnja u sljedećoj godini zahtjeva. Od te godine zahtjeva sorta na koju se taj zahtjev odnosi nije prihvatljiva za izravna plaćanja u predmetnoj državi članici.

6.   Za potrebe ove Uredbe “konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev” znači usjev konoplje zasijan nakon 30. lipnja određene godine.

7.   Biljke konoplje uzgajaju se pod normalnim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje 10 dana od datuma završetka cvatnje da bi se mogle izvršiti provjere potrebne za primjenu ovog članka. Konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev uzgaja se pod normalnim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje do kraja vegetacijskog razdoblja.

Međutim, države članice mogu dopustiti žetvu konoplje nakon početka cvatnje, ali prije kraja desetodnevnog razdoblja nakon završetka cvatnje, uz uvjet da inspektori navedu koje reprezentativne dijelove svake dotične parcele treba obrađivati još najmanje 10 dana nakon završetka cvatnje zbog inspekcije, a u skladu s metodom iz Priloga III.

(*1)  Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.)."

(*2)  Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.)."

(*3)  Uredba Komisije (EZ) br. 792/2009 od 31. kolovoza 2009. o detaljnim pravilima u skladu s kojima države članice moraju Komisiji dostavljati podatke i dokumente pri provedbi zajedničke organizacije tržišta, sustava izravnih plaćanja, promidžbe poljoprivrednih proizvoda i režima koji se primjenjuju na najudaljenije regije i manje otoke u Egejskom moru (SL L 228, 1.9.2009., str. 3.).”"

2.

U članku 24. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako je broj prava na plaćanje koji je poljoprivrednik prijavio veći od njegove ukupno prihvatljive površine prijavljene u skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, pravo na plaćanje ili dio prava na plaćanje koji djelomično premašuje tu prihvatljivu površinu smatra se u cijelosti aktiviranim za potrebe članka 31. stavka 1. točke (b) te Uredbe. Međutim, plaćanje se izračunava na temelju odgovarajućeg dijela prihvatljivog hektara.”

3.

Članak 40. mijenja se kako slijedi:

4.

Članak 45. mijenja se kako slijedi:

5.

U članku 49. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Mladi poljoprivrednik koji provodi učinkovitu i dugoročnu kontrolu nad pravnom osobom u smislu stavka 1. prvog podstavka točke (b) ovog članka, za potrebe članka 50. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne smije biti stariji od 40 godina u godini u kojoj pravna osoba koju kontrolira mladi poljoprivrednik prvi put podnosi zahtjev u okviru programa osnovnih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini.”

6.

U članku 53. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Godišnje plaćanje izražava se po jediničnom iznosu potpore. Može biti riječ o bilo kojem iznosu navedenom u nastavku ili, ako površina ili broj životinja prihvatljivih za potporu ne premašuje površinu ili broj životinja utvrđen prvim podstavkom ovog stavka, o iznosu između ta dva iznosa:

7.

U članku 64. briše se stavak 5.

8.

Članak 65. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

9.

U članku 67. briše se stavak 2.

10.

Dodaje se Prilog III., čiji je tekst naveden u Prilogu I. ovoj Uredbi.