DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/891

оd 13. ožujka 2017.

o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 37. točku (a) podtočke i., ii., iii. i iv., točke (b) i (c), točku (d) podtočke i., iii. do vi., viii., x., xi. i xii. i točku (e) podtočku i., članak 173. stavak 1. točke (b), (c), (d) i (f) do (j), članak 181. stavak 2., članak 223. stavak 2. točku (a) i članak 231. stavak 1.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (2), a posebno njezin članak 62. stavak 1. i članak 64. stavak 6. točku (a),

budući da:

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom dopunjuje Uredba (EU) br. 1308/2013 u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točkama (i) i (j) te Uredbe, uz iznimku tržišnih standarda, i dopunjuje Uredba (EU) br. 1306/2013 u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima.

Međutim, glava II. ove Uredbe primjenjuje se samo na proizvode iz sektora voća i povrća kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i takve proizvode namijenjene za preradu.

GLAVA II.

PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE

POGLAVLJE I.

Zahtjevi i priznavanje

Odjeljak 1.

Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

Odjeljak 2.

Kriteriji priznavanja i ostali zahtjevi

Članak 3.

Pravni status proizvođačkih organizacija

Na temelju svojih pravnih i administrativnih struktura države članice određuju pravne subjekte koji mogu podnijeti zahtjev za priznavanje na temelju članka 154. Uredbe (EU) br. 1308/2013. One prema potrebi utvrđuju i odredbe o jasno definiranim dijelovima pravnih subjekata koji mogu podnijeti zahtjev na temelju tog članka. Države članice mogu donijeti dopunska pravila o priznavanju proizvođačkih organizacija i o pravnim subjektima koji mogu podnijeti zahtjev za priznavanje kao proizvođačke organizacije.

Članak 4.

Obuhvaćeni proizvodi

1.   Države članice priznaju proizvođačke organizacije za proizvod ili skupinu proizvoda navedenu u zahtjevu za priznavanje.

2.   Države članice priznaju proizvođačke organizacije za proizvod ili skupinu proizvoda koji su namijenjeni isključivo za preradu ako proizvođačke organizacije mogu jamčiti bilo sustavom ugovora o isporuci ili na drugi način da se takvi proizvodi dostavljaju samo za preradu.

Članak 5.

Minimalni broj članova

Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 države članice utvrđuju minimalni broj članova.

Pri utvrđivanju minimalnog broja članova proizvođačke organizacije, države članice mogu predvidjeti da se, ako je jedan podnositelj zahtjeva za priznavanje u cijelosti ili djelomično sastavljen od članova koji su i sami pravni subjekti ili jasno definirani dijelovi pravnih subjekata koje čine proizvođači, minimalni broj proizvođača može izračunati na temelju broja proizvođača udruženih sa svakim pojedinim pravnim subjektom ili jasno definiranim dijelovima pravnih subjekata.

Članak 6.

Minimalno trajanje članstva

1.   Minimalno razdoblje trajanja članstva proizvođača ne smije biti kraće od jedne godine.

2.   O istupu iz članstva treba obavijestiti proizvođačku organizaciju u pisanom obliku. Države članice utvrđuju otkazni rok, koji ne smije biti dulji od šest mjeseci, i datume kada istup stupa na snagu.

Članak 7.

Strukture i djelatnosti proizvođačkih organizacija

Države članice osiguravaju da proizvođačke organizacije raspolažu osobljem, infrastrukturom i opremom potrebnima za ispunjenje zahtjeva utvrđenih u člancima 152., 154. i 160. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i da su osposobljene za provedbu njihovih temeljnih zadaća, posebno s obzirom na:

Članak 8.

Vrijednost odnosno količina proizvodnje namijenjene tržištu

1.   Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 vrijednost ili količina proizvodnje namijenjene tržištu izračunavaju se na istoj osnovici kao i vrijednost proizvodnje koja se stavlja na tržište u skladu s člancima 22. i 23. ove Uredbe.

2.   U slučajevima kad su povijesni podaci o proizvodnji člana stavljenoj na tržište nedovoljni za primjenu stavka 1., vrijednost proizvodnje namijenjene tržištu jednaka je stvarnoj vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci. Tih 12 mjeseci obuhvaćeno je razdobljem od tri godine koje prethodi godini podnošenja zahtjeva za priznavanje.

Članak 9.

Minimalna vrijednost proizvodnje stavljene na tržište

Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 osim minimalnog broja članova, države članice utvrđuju i minimalnu vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za proizvođačke organizacije koje provode operativni program.

Članak 10.

Nabava tehničkih sredstava

Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 7. točke (b) ove Uredbe smatra se da proizvođačka organizacija koja je priznata za neki proizvod za koji je potrebno pribaviti tehnička sredstva ispunjava svoju obvezu ako osigura odgovarajuću razinu tehničkih sredstava sama ili preko svojih članova, društava kćeri ili udruženja proizvođačkih organizacija čija je članica, ili povjeravanjem dijela proizvodnje vanjskim izvršiteljima.

Članak 11.

Glavne djelatnosti proizvođačke organizacije

1.   Glavna djelatnost proizvođačke organizacije jest objedinjavanje ponuda i stavljanje na tržište proizvoda svojih članova za koje je priznata.

Stavljanje na tržište iz prvog podstavka provodi proizvođačka organizacija ili se ono provodi uz nadzor proizvođačke organizacije u slučaju povjeravanja vanjskim izvršiteljima kako je utvrđeno u članku 13. Stavljanje na tržište među ostalim uključuje donošenje odluke o proizvodu koji će se prodati, način prodaje i, osim u slučaju prodaje dražbom, pregovaranje o njegovoj količini i cijeni.

Proizvođačke organizacije vode evidenciju, uključujući računovodstvene dokumente, najmanje pet godina, kojima se dokazuje da je proizvođačka organizacija objedinila ponude i stavila na tržište one proizvode svojih članova za koje je priznata.

2.   Pojedina proizvođačka organizacija može prodavati proizvode proizvođača koji nisu članovi proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija, ako je priznata za te proizvode i ako je gospodarska vrijednost te djelatnosti niža od vrijednosti njezine proizvodnje stavljene na tržište izračunate u skladu s člankom 22.

3.   Stavljanje na tržište voća i povrća kupljenog izravno od druge proizvođačke organizacije kao i proizvoda za koje proizvođačka organizacija nije priznata ne smatra se dijelom djelatnosti proizvođačke organizacije.

4.   Ako se primjenjuje članak 22. stavak 8., stavak 2. ovog članka primjenjuje se mutatis mutandis na predmetna društva kćeri.

Članak 12.

Stavljanje na tržište proizvodnje bez posredovanja proizvođačke organizacije

1.   Ako proizvođačka organizacija to odobri i ako se time ispunjavaju uvjeti koje su utvrdile država članica i proizvođačka organizacija, pridruženi proizvođači mogu:

2.   Postotak proizvodnje bilo kojeg pridruženog proizvođača stavljen na tržište bez posredovanja proizvođačke organizacije ne smije premašiti 25 % količine ili vrijednosti. Međutim države članice mogu odrediti niži postotak. Ipak, države članice mogu povećati taj postotak do 40 % u slučaju proizvoda obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 (8) ili ako pridruženi proizvođači svoju proizvodnju stave na tržište preko druge proizvođačke organizacije koju odredi njihova matična proizvođačka organizacija.

Članak 13.

Povjeravanje djelatnosti vanjskim izvršiteljima

1.   Djelatnosti za koje država članica može dopustiti da budu povjerene vanjskim izvršiteljima u skladu s člankom 155. Uredbe (EU) br. 1308/2013 odnose se na ciljeve utvrđene u članku 152. stavku 1. točki (c) te Uredbe i mogu uključivati, među ostalim, prikupljanje, skladištenje, pakiranje i stavljanje na tržište proizvoda članova proizvođačke organizacije.

2.   Proizvođačka organizacija koja neku djelatnost povjerava vanjskom izvršitelju sklapa pisani poslovni dogovor u obliku ugovora, sporazuma ili protokola s drugim subjektom uključujući s jednim ili više svojih članova ili s društvom kćeri, radi provedbe predmetne djelatnosti. Proizvođačka organizacija ostaje odgovorna za osiguranje provedbe djelatnosti koja je povjerena vanjskom izvršitelju te za opću kontrolu upravljanja i nadzor poslovnog dogovora za provedbu djelatnosti.

Međutim, smatra se da je djelatnost provela proizvođačka organizacija ako ju je provelo udruženje proizvođačkih organizacija ili zadruga čiji su članovi i sami zadruge čiji je proizvođačka organizacija član ili društvo kći koje ispunjava zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8.

3.   Opća kontrola upravljanja i nadzor iz stavka 2. prvog podstavka moraju biti učinkoviti i zahtijevaju da se ugovorom, sporazumom ili protokolom o povjeravanju djelatnosti vanjskom izvršitelju:

Ugovore, sporazume ili protokole o povjeravanju djelatnosti vanjskim izvršiteljima i izvješća iz točke (b) prvog podstavka proizvođačka organizacija čuva najmanje pet godina radi ex-post kontrola i oni su dostupni svim članovima na zahtjev.

Članak 14.

Transnacionalne proizvođačke organizacije

1.   Sjedište transnacionalne proizvođačke organizacije nalazi se u državi članici u kojoj organizacija ostvaruje većinu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište izračunate u skladu s člancima 22. i 23.

Osim toga, sjedište se može osnovati u državi članici u kojoj se nalazi većina pridruženih proizvođača, ako se predmetne države članice tako dogovore.

2.   Ako transnacionalna proizvođačka organizacija provodi operativni program i ako se u trenutku podnošenja novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište ostvaruje u drugoj državi članici ili ako se većina pridruženih proizvođača nalazi u državi članici u kojoj se ne nalazi sjedište te transnacionalne proizvođačke organizacije, sjedište će se zadržati u državi članici u kojoj se trenutačno nalazi do završetka provedbe novog operativnog programa.

Međutim, ako se po završetku provedbe tog novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište i dalje ostvaruje ili se većina članova organizacije i dalje nalazi u državi članici koja nije ona u kojoj se sjedište trenutačno nalazi, sjedište će se premjestiti u tu drugu državu članicu, osim ako se predmetne države članice dogovore da se lokacija sjedišta ne mijenja.

3.   Država članica u kojoj se nalazi sjedište transnacionalne proizvođačke organizacije odgovorna je za:

Članak 15.

Spajanja proizvođačkih organizacija

1.   Kad se proizvođačke organizacije spoje, proizvođačka organizacija nastala spajanjem preuzima prava i obveze pojedinačnih proizvođačkih organizacija koje su se spojile. Država članica osigurava da nova proizvođačka organizacija ispunjava sve kriterije priznavanja te joj dodjeljuje novi broj za potrebe jedinstvenog sustava identifikacije kako je navedeno u članku 22. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Proizvođačka organizacija nastala spajanjem može usporedno i odvojeno provoditi programe do 1. siječnja godine koja slijedi godinu spajanja, ili može udružiti operativne programe od trenutka spajanja.

Članak 34. ove Uredbe primjenjuje se na operativne programe koji su udruženi.

2.   Iznimno od odredaba stavka 1. drugog podstavka države članice na temelju propisno opravdanog zahtjeva mogu odobriti da se operativni programi nastave usporedno provoditi sve do njihovog prirodnog završetka.

Članak 16.

Članovi neproizvođači

1.   Države članice mogu utvrditi uvjete pod kojima bilo koja fizička ili pravna osoba koja nije proizvođač može biti prihvaćena kao član proizvođačke organizacije.

2.   Pri utvrđivanju uvjeta iz stavka 1. države članice posebno osiguravaju ispunjenje zahtjeva iz članka 153. stavka 2. točke (c) i članka 159. točke (a) podtočke i. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3.   Fizičke ili pravne osobe iz stavka 1. ne smiju se:

Države članice fizičkim ili pravnim osobama mogu ograničiti pravo ili zabraniti da glasaju o odlukama povezanim s operativnim fondovima, u skladu s uvjetima iz stavka 1.

Članak 17.

Demokratska odgovornost proizvođačkih organizacija

1.   Ako proizvođačka organizacija ima pravnu strukturu kojom se zahtijeva demokratska odgovornost na temelju primjenjivog nacionalnog zakonodavstva, smatra se da ona ispunjava ovaj zahtjev za potrebe ove Uredbe osim ako država članica odluči drukčije.

2.   Za proizvođačke organizacije koje se ne ubrajaju u one iz stavka 1., države članice utvrđuju maksimalni postotak prava glasa i udjela ili kapitala koje svaka fizička ili pravna osoba može imati u proizvođačkoj organizaciji. Maksimalni postotak prava glasa i udjela ili kapitala mora biti manji od 50 % ukupnih prava glasa i manji od 50 % udjela ili kapitala.

U opravdanim slučajevima države članice mogu utvrditi veći maksimalni postotak udjela ili kapitala koje pravna osoba može imati u proizvođačkoj organizaciji uz uvjet da su donesene mjere kojima se osigurava izbjegavanje svake zloporabe moći te pravne osobe.

Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju proizvođačkih organizacija koje na dan 17. svibnja 2014. provode operativni program, maksimalni postotak udjela ili kapitala koji je utvrdila država članica na temelju prvog podstavka primjenjuje se tek nakon završetka tog operativnog programa.

3.   Tijela država članica na temelju analize rizika provode kontrole prava glasa i udjela. Ako su članovi proizvođačke organizacije i sami pravne osobe, tim se provjerama obuhvaćaju identiteti fizičkih i pravnih osoba koje imaju udjele i kapital članova.

4.   Ako je proizvođačka organizacija jasno definirani dio pravne osobe, države članice donose mjere kojima ograničuju ili zabranjuju ovlasti te pravne osobe da mijenja, odobrava ili odbija odluke proizvođačke organizacije.

Odjeljak 3.

Udruženja proizvođačkih organizacija

Članak 18.

Pravila o proizvođačkim organizacijama koja se primjenjuju na udruženja proizvođačkih organizacija

Članci 3. i 6., članak 11. stavak 3. i članci 13., 15. i 17. primjenjuju se mutatis mutandis na udruženja proizvođačkih organizacija. Ako udruženje proizvođačkih organizacija prodaje proizvode svojih pridruženih proizvođačkih organizacija, primjenjuje se članak 11. stavak 2. mutatis mutandis.

Članak 19.

Priznavanje udruženja proizvođačkih organizacija

1.   Države članice mogu priznati udruženja proizvođačkih organizacija na temelju članka 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za djelatnost ili djelatnosti koje se odnose na proizvod ili skupinu proizvoda navedenu u zahtjevu za priznavanje ako je udruženje proizvođačkih organizacija sposobno učinkovito provoditi te djelatnosti.

2.   Udruženje proizvođačkih organizacija priznato u skladu s člankom 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 može provoditi bilo koju od djelatnosti ili funkcija proizvođačke organizacije, čak i onda kad predmetne proizvode i dalje stavljaju na tržište njegovi članovi.

3.   Za određeni proizvod ili skupinu proizvoda i djelatnost proizvođačka organizacija član je samo jednog udruženja proizvođačkih organizacija koje provodi operativni program.

4.   Države članice mogu donijeti dopunska pravila o priznavanju udruženja proizvođačkih organizacija.

Članak 20.

Članovi udruženja proizvođačkih organizacija koji nisu proizvođačke organizacije

1.   Države članice mogu utvrditi uvjete pod kojima fizičke ili pravne osobe koje nisu priznate proizvođačke organizacije mogu biti članovi nekog udruženja proizvođačkih organizacija.

2.   Članovi priznatog udruženja proizvođačkih organizacija koji nisu priznate proizvođačke organizacije ne smiju se:

Države članice mogu dopustiti, ograničiti ili zabraniti pravo tim članovima da glasuju o odlukama koje se odnose na operativne programe.

Članak 21.

Transnacionalno udruženje proizvođačkih organizacija

1.   Sjedište transnacionalnog udruženja proizvođačkih organizacija nalazi se u državi članici u kojoj proizvođačke organizacije koje su njegovi članovi ostvaruju većinu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište.

Osim toga, sjedište se može osnovati u državi članici u kojoj se nalazi većina pridruženih proizvođačkih organizacija, ako se predmetne države članice tako dogovore.

2.   Ako transnacionalno udruženje proizvođačkih organizacija provodi operativni program i ako se u trenutku podnošenja novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište ostvaruje u drugoj državi članici ili ako se većina pridruženih proizvođačkih organizacija nalazi u državi članici u kojoj nije sjedište tog transnacionalog udruženja, sjedište će se zadržati u državi članici u kojoj se trenutačno nalazi do završetka provedbe novog operativnog programa.

Međutim, ako se po završetku provedbe tog novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište i dalje ostvaruje ili se većina pridruženih proizvođačkih organizacija i dalje nalazi u državi članici koja nije ona u kojoj se sjedište trenutačno nalazi, sjedište će se premjestiti u tu drugu državu članicu, osim ako se predmetne države članice dogovore da se lokacija sjedišta ne mijenja.

3.   Država članica u kojoj se nalazi sjedište transnacionalnog udruženja proizvođačkih organizacija odgovorna je za:

POGLAVLJE II.

Operativni fondovi i operativni programi

Odjeljak 1.

Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište

Članak 22.

Osnovica za izračun

1.   Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište pojedine proizvođačke organizacije izračunava se na temelju proizvodnje same proizvođačke organizacije i njezinih pridruženih članova i njom se obuhvaća samo proizvodnja onog voća i povrća za koje je proizvođačka organizacija priznata. Vrijednošću proizvodnje stavljene na tržište može se obuhvatiti voće i povrće koje ne mora biti u skladu s tržišnim standardima, ako se ti standardi ne primjenjuju.

Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište pojedinog udruženja proizvođačkih organizacija izračunava se na temelju proizvodnje samog udruženja proizvođačkih organizacija i proizvođačkih organizacija koje su njezini članovi te se njom obuhvaća samo proizvodnja onog voća i povrća za koje je udruženje proizvođačkih organizacija priznato. Pri ovom izračunu mora se izbjegavati dvostruko uračunavanje.

2.   Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište ne obuhvaća vrijednost prerađevina voća i povrća ili druge proizvode koji nisu proizvodi sektora voća i povrća.

Međutim, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište voća i povrća namijenjenog za preradu koje su proizvođačka organizacija, udruženje proizvođačkih organizacija ili njihovi pridruženi proizvođači ili društva kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz stavka 8. ovog članka, bilo sami ili povjeravanjem vanjskim izvršiteljima, preradili u jedan od proizvoda od voća i povrća navedenog u Prilogu I. dijelu X. Uredbi (EU) br. 1308/2013 ili u neki drugi prerađeni proizvod naveden u ovom članku i detaljnije opisan u Prilogu I. ovoj Uredbi, izračunava se kao paušalna stopa u postocima od vrijednosti iznosa ispostavljenih računa za te prerađene proizvode. Paušalne stope iznose:

3.   Države članice mogu dopustiti proizvođačkim organizacijama da uključe vrijednost nusproizvoda u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište.

4.   Vrijednošću proizvodnje stavljene na tržište obuhvaćena je vrijednost proizvoda povučenih s tržišta koji se ustupaju kako je utvrđeno člankom 34. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Vrijednost se izračunava na temelju prosječne cijene tih proizvoda koje stavljaju na tržište druge proizvođačke organizacije u predmetnom razdoblju.

5.   Samo proizvodnja proizvođačke organizacije i pridruženih članova koju je ta proizvođačka organizacija stavila na tržište ubraja se u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište. Proizvodnja pridruženih proizvođača proizvođačke organizacije koju je na tržište stavila neka druga proizvođačka organizacija koju je odredila njihova matična organizacija, ubraja se u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište ove druge proizvođačke organizacije. Mora se izbjegavati dvostruko uračunavanje.

6.   Osim ako se primjenjuje stavak 8., proizvodnja voća i povrća stavljena na tržište fakturira se u fazi „franko organizacija proizvođača” kao proizvod naveden u Prilogu I. dijelu IX. Uredbi (EU) br. 1308/2013 koji je prerađen i zapakiran, isključujući:

7.   Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište može se također izračunati na istoj osnovi kako je utvrđeno u stavku 6. u fazi „franko udruženje proizvođačkih organizacija”.

8.   Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište može se izračunati i na istoj osnovi kako je utvrđeno u stavku 6. u fazi „franko društvo kćer”, pod uvjetom da je barem 90 % udjela ili kapitala društva kćeri u vlasništvu:

9.   U slučaju povjeravanja vanjskim izvršiteljima, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište izračunava se u fazi „franko proizvođačka organizacija” i njom se obuhvaća dodana gospodarska vrijednost djelatnosti koju je proizvođačka organizacija povjerila vanjskom izvršitelju – svojim članovima, trećim stranama ili nekom drugom društvu kćeri, osim onog navedenog u stavku 8.

10.   U slučaju smanjenja proizvodnje zbog prirodnih nepogoda, klimatskih uvjeta, bolesti životinja ili bilja ili najezde nametnika svako obeštećenje iz osiguranja primljeno na temelju mjera osiguranja uroda obuhvaćenih poglavljem III. odjeljkom 7. ili na temelju istovjetnih mjera koje je poduzela proizvođačka organizacija zbog tih uzroka, može se uračunati u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište.

Članak 23.

Referentno razdoblje i gornja granica financijske pomoći Unije

1.   Države članice za svaku proizvođačku organizaciju određuju 12-mjesečno referentno razdoblje, koje počinje najranije 1. siječnja treće godine prije godine za koju je potpora zatražena i završava najkasnije 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju je potpora zatražena;

12-mjesečno razdoblje predstavlja računovodstveno razdoblje predmetne proizvođačke organizacije.

Metodologija utvrđivanja referentnog razdoblja ne smije se mijenjati tijekom operativnog programa osim u opravdanim situacijama.

2.   Gornja granica financijske pomoći Unije iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 izračunava se svake godine na temelju vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište tijekom referentnog razdoblja proizvođača koji su članovi proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija na dan 1. siječnja godine za koju je potpora zatražena.

3.   Osim metode utvrđene u stavku 2., za proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija koja nisu transnacionalna države članice mogu odlučiti da će upotrebljavati stvarnu vrijednost proizvodnje u određenom referentnom razdoblju predmetne proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija. U tom slučaju pravilo se primjenjuje na sve proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija koja nisu transnacionalna u toj državi članici.

4.   U slučaju smanjenja vrijednosti proizvoda od najmanje 35 % zbog razloga koji ne proizlaze iz odgovornosti i kontrole proizvođačke organizacije, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište tog proizvoda predstavlja 65 % njegove vrijednosti u prethodnom referentnom razdoblju.

Proizvođačka organizacija opravdava razloge iz prvog podstavka nadležnom tijelu predmetne države članice.

Ovaj se stavak primjenjuje i u svrhu utvrđivanja ispunjenja zahtjeva minimalne vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište kako je predviđeno člankom 9.

5.   Ako su povijesni podaci o proizvodnji stavljenoj na tržište nedavno priznatih proizvođačkih organizacija nedovoljni za primjenu stavka 1., kao vrijednost proizvodnje stavljene na tržište uzima se vrijednost proizvodnje namijenjene tržištu koju je proizvođačka organizacija navela u svrhu priznavanja.

Članak 24.

Računovodstvo

Države članice osiguravaju da su proizvođačke organizacije u skladu s nacionalnim standardima računovodstva temeljena na troškovima kojima se neovisnim revizorima omogućuje da na vrijeme utvrde, provjere i potvrde njihove troškove i prihode.

Odjeljak 2.

Operativni fondovi

Članak 25.

Financiranje operativnih fondova

1.   Financijske doprinose operativnom fondu iz članka 32. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuje proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija.

2.   Svi pridruženi proizvođači ili organizacije imaju mogućnost koristiti operativni fond i demokratski sudjelovati u odlukama o uporabi operativnog fonda proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija i financijskih doprinosa operativnom fondu.

3.   Statutom proizvođačke organizacije ili statutom udruženja proizvođačkih organizacija od pridruženih se proizvođača ili organizacija zahtijeva da plaćaju financijske doprinose u skladu sa statutima za uspostavljanje i popunjavanje operativnog fonda predviđenog u članku 32. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 26.

Obavijest o procijenjenom iznosu

1.   Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija obavješćuju državu članicu koja im je dodijelila priznanje o procijenjenim iznosima financijske pomoći Unije i doprinosa njezinih članova te same proizvođačke organizacije ili udruženja operativnim fondovima za sljedeću godinu najkasnije do 15. rujna zajedno s operativnim programima ili zahtjevima za odobrenje izmjena postojećeg operativnog programa.

Međutim države članice mogu utvrditi kasniji datum od 15. rujna.

2.   Izračun procijenjenog iznosa operativnih fondova temelji se na operativnim programima i vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. Izračun se dijeli na troškove za sprečavanje krize i mjere upravljanja krizom, te ostale mjere.

Odjeljak 3.

Operativni programi

Članak 27.

Nacionalna strategija

1.   Nacionalna strategija iz članka 36. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući nacionalni okvir iz članka 36. stavka 1. te Uredbe, uspostavlja se prije godišnjeg podnošenja nacrta operativnih programa. Nacionalni se okvir integrira u nacionalnu strategiju nakon što se podnese Komisiji i, prema potrebi, nakon što se izmijeni u skladu s člankom 36. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Nacionalna strategija može se podijeliti na regionalne elemente.

2.   Osim elemenata iz članka 36. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013., u nacionalnoj strategiji integrirane su sve odluke i odredbe koje je donijela zemlja članica za potrebe članaka 152. do 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3.   Analiza početnog stanja predstavlja dio postupka izrade nacrta nacionalne strategije i provodi se u okviru odgovornosti države članice.

U njoj se utvrđuju i procjenjuju prioritetne potrebe, ciljevi, očekivani rezultati i kvantificirani dometi u odnosu na početno stanje.

Njome se i utvrđuju instrumenti i aktivnosti za postizanje tih ciljeva.

4.   Države članice nadziru i procjenjuju nacionalnu strategiju i njezinu provedbu kroz operativne programe.

Nacionalna strategija može se izmijeniti prije godišnjeg podnošenja nacrta operativnih programa.

5.   Države članice u nacionalnoj strategiji utvrđuju maksimalne postotke financiranja iz operativnog fonda koje se mogu potrošiti na svaku pojedinu mjeru ili vrstu aktivnosti da bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između različitih mjera.

Članak 28.

Nacionalni okvir za aktivnosti zaštite okoliša

Osim podnošenja predloženog okvira iz članka 36. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice obavješćuju Komisiju o svim izmjenama nacionalnog okvira, koje podliježu postupku utvrđenom u tom podstavku.

Komisija na primjeren način nacionalni okvir stavlja na raspolaganje drugim državama članicama.

Članak 29.

Dopunske odredbe država članica

Države članice mogu donijeti pravila kojima se dopunjuju Uredba (EU) br. 1308/2013, ova Uredba i Provedbena uredba (EU) 2017/892 u vezi s prihvatljivosti mjera, aktivnosti ili troškova u okviru operativnih programa.

Članak 30.

Odnos prema programima ruralnog razvoja, državne potpore i promocije

1.   Ako je u okviru programa ruralnog razvoja države članice dodijeljena potpora za postupke koji su istovjetni postupcima koji bi mogli biti prihvatljivi na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ta država članica osigurava da korisnik može primiti potporu za određenu aktivnost samo u okviru jednog sustava.

Ako država članica uključi takve postupke u svoj program ili programe ruralnog razvoja, osigurava da su u nacionalnoj strategiji navedene zaštitne mjere, odredbe i provjere uspostavljene da bi se izbjeglo dvostruko financiranje iste aktivnosti ili postupka.

2.   Proizvođačke organizacije kojima je dodijeljena podrška iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili članka 19. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 (9) ne provode operativni program u istom razdoblju.

3.   Prema potrebi i ne dovodeći u pitanje članak 34. stavke 1. i 3. i članak 35. Uredbe (EU) br. 1308/2013, razina potpore za mjere obuhvaćene ovom Uredbom ne smije prijeći razinu koja se primjenjuje na mjere u okviru programa ruralnog razvoja.

4.   Potpora za aktivnosti zaštite okoliša koje su istovjetne obvezama povezanim s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili ekološkim uzgojem kako je navedeno u člancima 28. i 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ograničena je na maksimalne iznose utvrđene u Prilogu II. toj Uredbi za plaćanja povezana s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili plaćanja povezana s organskim uzgojem. Ti se iznosi mogu povećati u propisno potkrijepljenim slučajevima uzimajući u obzir posebne okolnosti koje su opravdane u nacionalnoj strategiji i u operativnim programima proizvođačkih organizacija.

5.   Stavak 4. ne primjenjuje se na aktivnosti zaštite okoliša koje se izravno ili neizravno ne odnose na određenu parcelu.

6.   Ako proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija ili sektorske organizacije koriste programe promocije odobrene u okviru Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10), države članice osiguravaju da korisnik može primiti potporu za određenu aktivnost samo u okviru jednog sustava.

Članak 31.

Prihvatljivost aktivnosti za potporu u okviru operativnih programa

1.   Operativnim programima nisu obuhvaćeni aktivnosti i troškovi navedeni u Prilogu II. Otvoreni popis prihvatljivih aktivnosti utvrđen je u Prilogu III.

2.   Troškovi u okviru operativnih programa koji su prihvatljivi za dobivanje potpore ograničeni su na stvarno nastale troškove. Međutim države članice mogu odrediti standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova u sljedećim slučajevima:

Osim toga, države članice mogu odlučiti da će upotrebljavati diferencirane veličine jediničnih troškova da bi se uzele obzir regionalne ili lokalne posebnosti.

Države članice revidiraju standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova najmanje svako pet godina.

3.   Države članice osiguravaju da su odgovarajući izračuni prikladni i točni te unaprijed utvrđeni na temelju pravednog, ravnopravnog i provjerljivog izračuna. U tom cilju države članice:

4.   Kako bi aktivnost bila prihvatljiva, proizvodi za koje je proizvođačka organizacija priznata moraju činiti više od 50 % vrijednosti proizvoda obuhvaćenih tom aktivnošću. Osim toga, predmetni proizvodi moraju potjecati od članova proizvođačke organizacije ili pridruženih proizvođača druge proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija. Članci 22. i 23. primjenjuju se mutatis mutandis za izračun vrijednosti.

5.   Ulaganja u fizičku imovinu uključuju sljedeće obveze:

Međutim za potrebe prvog podstavka, točke (b), države članice mogu propisati da se primjenjuje razdoblje različito od razdoblja fiskalne amortizacije. Takvo razdoblje navodi se i opravdava u njihovim nacionalnim strategijama te je njime obuhvaćeno najmanje razdoblje iz članka 71. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

6.   Ulaganja, uključujući ona u okviru ugovora o leasingu, mogu se financirati iz operativnog fonda u jednom iznosu ili u identičnim obrocima kako je odobreno u operativnom programu. Države članice mogu odobriti izmjene operativnog programa kojim se propisuje nova raspodjela obroka u opravdanim slučajevima.

Ako razdoblje fiskalne amortizacije ulaganja premašuje trajanje operativnog programa, može se prenijeti u sljedeći operativni program.

Kod zamjenskih ulaganja preostala se vrijednost zamijenjenog ulaganja:

Ako se ulaganje proda prije završetka razdoblja iz stavka 5., ali se ne zamijeni, potpora Unije isplaćena za financiranje ulaganja vraća se i nadoknađuje Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP) razmjerno s brojem punih godina koje preostaju do završetka razdoblja amortizacije iz stavka 5. prvog podstavka, točke (b).

7.   Aktivnosti, uključujući ulaganja, mogu se provoditi na pojedinačnim gospodarstvima ili prostorima pridruženih proizvođača proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija ili njihovih društava kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8., uključujući i slučajeve kad su aktivnosti povjerene članovima proizvođačkih organizacija ili udruženja proizvođačkih organizacija, pod uvjetom da pridonose ciljevima operativnoga programa.

Ako pridruženi proizvođač istupi iz proizvođačke organizacije, države članice osiguravaju da proizvođačka organizacija vrati ulaganje ili njegovu preostalu vrijednost, te da se ona doda operativnom fondu.

Međutim, u opravdanim slučajevima države članice mogu predvidjeti da proizvođačka organizacija ne mora nadoknaditi ulaganja ili njegovu preostalu vrijednost.

8.   Aktivnosti, uključujući ulaganja, povezana s preradom voća i povrća u prerađevine voća i povrća mogu biti prihvatljiva za potporu ako se takvim aktivnostima i ulaganjima provode ciljevi navedeni u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući i one iz članka 160. te Uredbe, i pod uvjetom da su utvrđeni u nacionalnoj strategiji iz članka 36. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

9.   Ulaganja u nematerijalnu imovinu mogu biti prihvatljiva za potporu ako se takvim ulaganjima provode ciljevi navedeni u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući i one iz članka 160. te Uredbe, i pod uvjetom da su utvrđeni u nacionalnoj strategiji iz članka 36. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 32.

Operativni programi udruženja proizvođačkih organizacija

1.   Države članice mogu odobriti da pridruženi proizvođači udruženja proizvođačkih organizacija koji nisu proizvođačke organizacije, ali koji su članovi takvih udruženja na temelju članka 20., financiraju mjere koje provodi udruženje proizvođačkih organizacija razmjerno s doprinosom pridruženih proizvođačkih organizacija.

2.   Članci 30., 31., 33. i 34. ove Uredbe i članci 4. do 7. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 primjenjuju se mutatis mutandis na operativne programe udruženja proizvođačkih organizacija. Međutim, uravnoteženost između aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke (b) Provedbene uredbe (EU) 2017/892 nije propisana u odnosu na dijelove operativnih programa udruženja proizvođačkih organizacija.

3.   Gornje granice za izdatke za sprečavanje krize i upravljanje krizom iz članka 33. stavka 3. četvrtog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013, u okviru operativnih programa udruženja proizvođačkih organizacija izračunavaju se na razini svake pridružene proizvođačke organizacije.

Članak 33.

Odluka

1.   Države članice:

2.   Države članice donose odluke o operativnim programima i operativnim fondovima najkasnije do 15. prosinca godine u kojoj su podneseni.

Države članice obavješćuju proizvođačke organizacije o tim odlukama najkasnije do 15. prosinca.

Međutim u opravdanim situacijama takve se odluke mogu donijeti nakon tog datuma, ali najkasnije do 20. siječnja nakon datuma podnošenja. U odluci o odobrenju može se predvidjeti da su troškovi prihvatljivi za potporu od 1. siječnja godine nakon podnošenja.

Članak 34.

Izmjene operativnih programa

1.   Proizvođačke organizacije mogu zatražiti izmjene operativnih programa, uključujući njihovog trajanja, za sljedeće godine. Države članice utvrđuju rokove za podnošenje i odobrenje takvih zahtjeva da bi se odobrene izmjene primjenjivale od 1. siječnja sljedeće godine.

U opravdanim situacijama takvi se zahtjevi mogu odobriti nakon rokova koje su utvrdile države članice, ali najkasnije do 20. siječnja nakon godine podnošenja zahtjeva. U odluci o odobrenju može se predvidjeti da su troškovi prihvatljivi za potporu od 1. siječnja nakon godine podnošenja zahtjeva.

2.   Države članice mogu dopustiti izmjene operativnih programa tijekom godine, pod uvjetima koje one utvrđuju. Odluke o tim izmjenama donose se do 20. siječnja godine nakon godine u kojoj su izmjene zatražene.

Države članice mogu ovlastiti proizvođačke organizacije da tijekom godine:

Države članice utvrđuju uvjete pod kojima se operativni programi mogu izmijeniti tijekom godine bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela države članice. Te su izmjene prihvatljive za dodjelu potpore samo ako proizvođačka organizacija o tome bez odlaganja obavijesti nadležno tijelo.

Države članice mogu povećati postotke iz drugog podstavka, točke (c), kad je riječ o spajanjima proizvođačkih organizacija iz članka 15. stavka 1.;

3.   Zahtjevima za izmjene trebaju se priložiti popratni dokumenti u kojima su navedeni razlog, vrsta i učinci izmjena.

Odjeljak 4.

Potpora

Članak 35.

Predujmovi

1.   Države članice mogu dopustiti proizvođačkim organizacijama da podnesu zahtjev za isplatu predujma za dio potpore. Ta isplata predujma odgovara predviđenim troškovima koji proizlaze iz operativnog programa tijekom razdoblja od tri ili četiri mjeseca, počevši od mjeseca u kojem je zahtjev za isplatu predujma podnesen.

Države članice utvrđuju uvjete kojima se osigurava da se financijski doprinosi u operativni fond ubiru u skladu s člancima 24. i 25. i da su prethodno isplaćeni predujmovi i odgovarajući doprinos proizvođačke organizacije stvarno potrošeni.

2.   Tijekom tekuće programske godine mogu se podnositi zahtjevi za oslobađanje jamstva uz predočenje dokazne dokumentacije, poput računa i potvrda o izvršenim plaćanjima.

Jamstva se oslobađaju do 80 % iznosa isplaćenih predujmova.

3.   U slučaju neispunjavanja operativnog programa ili ozbiljnog propusta u ispunjavanju obveza predviđenih u članku 5. točkama (b) i (c) Provedbene uredbe (EU) 2017/892 jamstvo se zadržava, ne dovodeći u pitanje druge administrativne kazne koje se primjenjuju u skladu s ovom glavom, poglavljem V. odjeljkom 3.

U slučaju neispunjavanja drugih zahtjeva, jamstvo se gubi razmjerno s masom utvrđene nepravilnosti.

Članak 36.

Prestanak operativnog programa i prekid priznanja

1.   Ako proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija prestane provoditi svoj operativni program prije završetka njegova predviđena trajanja, ne izvršavaju se daljnje isplate toj organizaciji ili udruženju za aktivnosti provedene nakon datuma prestanka.

2.   Potpora primljena za prihvatljive aktivnosti koje su provedene prije prestanka operativnog programa ne vraća se pod uvjetom:

3.   Financijska pomoć Unije za višegodišnje obveze, kao što su aktivnosti zaštite okoliša, ako se njihovi dugoročni ciljevi i očekivane koristi ne mogu ostvariti zbog prekida mjere, vraća se i nadoknađuje EFJP-u.

4.   Članak se primjenjuje mutatis mutandis u slučaju dobrovoljnog prekida priznanja, povlačenja priznanja ili raspuštanja proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija.

5.   Neosnovano isplaćeni iznosi vraćaju se u skladu s člankom 67.

POGLAVLJE III.

Mjere za sprječavanje kriza i upravljanje krizama

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 37.

Odabir mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom

Države članice mogu predvidjeti da se jedna ili više mjera navedenih u članku 33. stavku 3. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 1308/2013 ne primjenjuju na njihovom državnom području.

Članak 38.

Zajmovi za financiranje mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom

Zajmovi uzeti za financiranje mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom na temelju članka 33. stavka 3. petog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013 u opravdanim situacijama mogu se prenijeti na sljedeći operativni program ako je razdoblje njihove isplate dulje od trajanja operativnog programa.

Odjeljak 2.

Ulaganja kojima se upravljanje količinama stavljenima na tržište čini učinkovitijim

Članak 39.

Ulaganja povezana s upravljanjem količinama

1.   Države članice u svojoj nacionalnoj strategiji navode popis prihvatljivih ulaganja usmjerenih na povećanje učinkovitosti upravljanja količinama stavljenima na tržište kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Prije odobravanja operativnih programa koji sadržavaju aktivnosti povezane s ulaganjima iz stavka 1. države članice zahtijevaju opravdanje da je predloženo ulaganje prikladno za učinkovito sprečavanje ili bolje podnošenje krize.

Odjeljak 3.

Potpora za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova

Članak 40.

Uvjeti za dobivanje potpore za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova

1.   Države članice donose detaljne odredbe o potpori za administrativne troškove uspostave uzajamnih fondova kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Potporom iz stavka 1. obuhvaćeni su financijska pomoć Unije i doprinos proizvođačke organizacije. Ukupan iznos te potpore za ne smije biti veći od 5 %, odnosno 4 %, odnosno 2 % doprinosa proizvođačke organizacije uzajamnom fondu u prvoj, drugoj i trećoj godini njegova korištenja.

3.   Proizvođačka organizacija može primiti potporu iz stavka 1. samo jednom i samo tijekom prve tri godine korištenja fonda. Kad proizvođačka organizacija zatraži potporu samo u drugoj ili trećoj godini korištenja fonda, financijska potpora iznosi: 4 %, odnosno 2 %.

4.   Države članice mogu odrediti gornju granicu iznosa koje proizvođačka organizacija može primiti kao potporu za administrativne troškove za osnivanja uzajamnih fondova.

Odjeljak 4.

Ponovna sadnja voćnjaka nakon obveznoga krčenja

Članak 41.

Ponovna sadnja voćnjaka

1.   Ako države članice u svoje nacionalnu strategiju uključe ponovnu sadnju voćnjaka nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (e) Uredbe (EU) br. 1308/2013, poduzete mjere moraju ispunjavati zahtjeve Direktive Vijeća 2000/29/EZ (12).

2.   Ponovna sadnja voćnjaka ne obuhvaća više od 20 % ukupnih izdataka u okviru operativnih programa. Države članice mogu odlučiti da se utvrdi manji postotak.

Odjeljak 5.

Povlačenja s tržišta

Članak 42.

Raspon

U ovom se odjeljku utvrđuju pravila o povlačenju s tržišta i besplatnoj distribuciji kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (f), odnosno članku 34. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 43.

Trogodišnji prosjek za povlačenja s tržišta za besplatnu distribuciju

1.   Ograničenje od 5 % količine proizvodnje stavljene na tržište iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 izračunava se na temelju aritmetičke sredine ukupne količine proizvoda za koje je proizvođačka organizacija priznata i koju je proizvođačka organizacija stavila na tržište tijekom tri prethodne godine.

2.   Za novopriznate proizvođačke organizacije podaci za tržišne godine prije priznavanja uzimaju se:

Članak 44.

Prethodna obavijest o postupcima povlačenja

1.   Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija unaprijed u pisanom ili elektroničkom obliku obavješćuju nadležna tijela država članica o namjeri povlačenja proizvoda.

U takvoj se obavijesti posebno navodi popis proizvoda koje se namjerava povući i njihova glavna svojstva u skladu s važećim tržišnim standardima, procijenjena količina svakog pojedinog proizvoda, njihova predviđena namjena i mjesto gdje se povučeni proizvodi mogu pregledati kako je predviđeno u članku 29. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Obavijesti sadržavaju i pisanu izjavu kojom se dokazuje da su povučeni proizvodi u skladu s važećim tržišnim standardima ili minimalnim zahtjevima iz članka 15. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

2.   Države članice utvrđuju detaljna pravila za proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija u vezi s obavijestima iz stavka 1., posebno u vezi s vremenskim rokovima.

Članak 45.

Potpora

1.   Potpora za povlačenje s tržišta, koja se sastoji od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije, ne smije biti veća od iznosa utvrđenih u Prilogu IV.

Za proizvode koji nisu navedeni u Prilogu IV., države članice utvrđuju maksimalne iznose potpore, koja se sastoji od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije, na razini koja ne smije biti veća od 40 % prosječnog iznosa tržišnih cijena u prethodnih pet godina u slučaju besplatne distribucije i na razini koja ne smije biti veća od 30 % prosječnog iznosa tržišnih cijena u prethodnih pet godina za namjene koje nisu besplatna distribucija.

Ako proizvođačka organizacija primi naknadu od trećih strana za povučene proizvode, potpora iz prvog podstavka smanjuje se za iznos jednak primljenoj naknadi. Kako bi bili prihvatljivi za dobivanje potpore, predmetni proizvodi ne smiju se ponovno staviti na komercijalno tržište voća i povrća.

2.   Povlačenja s tržišta ne smiju prijeći 5 % količine proizvodnje stavljene na tržište bilo kojeg zadanog proizvoda bilo koje proizvođačke organizacije. Međutim, količine koje se ustupaju na jedan od načina iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na bilo koji način koji su odobrile države članice na temelju članka 46. stavka 2. ove Uredbe, ne uzimaju se u obzir kod utvrđivanja tog postotka.

Količina proizvodnje stavljene na tržište iz prvog podstavka izračunava se kao prosjek količine proizvodnje stavljene na tržište u prethodne tri godine. Ako ti podaci nisu na raspolaganju, primjenjuje se količina proizvodnje stavljena na tržište za koju je proizvođačka organizacija priznata.

Postoci iz prvog podstavka su godišnje prosječne vrijednosti iz trogodišnjeg razdoblja, uključujući predmetnu godinu i dvije prethodne, s pet postotnih bodova godišnje margine prekoračenja.

3.   Financijskom pomoći Unije za voće i povrće povučeno s tržišta koje je besplatnom distribucijom ustupljeno dobrotvornim organizacijama i institucijama iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pokrivaju se samo plaćanja za proizvode koji su ustupljeni u skladu sa stavkom 1. ovog članka i za troškove iz članka 16. stavka 1. i članka 17. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Članak 46.

Namjene povučenih proizvoda

1.   Države članice utvrđuju dopuštene namjene za proizvode koji se povlače s tržišta. One donose odredbe kojima se osigurava da ne dođe do negativnog utjecaja na okoliš ili negativnih posljedica za zaštitu bilja zbog povlačenja proizvoda ili njihove namjene.

2.   Namjene navedene u stavku 1. uključuju besplatnu distribuciju u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i ostale jednakovrijedne namjene koje odobre države članice.

Države članice mogu dopustiti dobrotvornim organizacijama i institucijama iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 da zatraže doprinos od krajnjih primatelja proizvoda povučenih s tržišta.

Kad predmetne dobrotvorne organizacije i institucije ishode odobrenje, one u skladu s obvezama iz članka 47. stavka 1. ove Uredbe vode financijske račune za predmetni postupak.

Korisnicima besplatne distribucije može se dopustiti da prerađivačima voća i povrća plate u naturi ako je takvo plaćanje samo naknada za troškove prerade i samo ako je država članica u kojoj se izvršava plaćanje predvidjela pravila kojima se osigurava da su prerađeni proizvodi namijenjeni da ih troše krajnji korisnici iz drugog podstavka.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere da bi olakšale komunikaciju i suradnju između proizvođačkih organizacija i dobrotvornih organizacija i institucija iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koje su odobrile.

3.   Dopušteno je proizvode ustupiti prerađivačkoj industriji. Države članice donose detaljne propise kojima se osigurava da se ne naruši tržišno natjecanje za pojedine industrije unutar Unije ili za uvezene proizvode, te da se povučeni proizvodi ponovno ne stave na komercijalno tržište. Alkohol dobiven destilacijom smije se koristiti isključivo u industrijske svrhe ili za proizvodnju energije.

Članak 47.

Obaveze primatelja proizvoda povučenih s tržišta

1.   Primatelji povučenih proizvoda iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 obvezuju se:

Države članice mogu odlučiti da primatelji ne moraju voditi zapisnik iz prvog podstavka, točke (b), ako primaju količine manje od maksimalne, koju one utvrde na temelju dokumentirane analize rizika.

2.   Primatelji povučenih proizvoda za druge namjene obvezuju se:

Odjeljak 6.

Zelena berba i neubiranje

Članak 48.

Uvjeti za primjenu zelene berbe i neubiranja

1.   Zelena berba i neubiranje, kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (g) Uredbe (EU) br. 1308/2013, dopuna su uobičajenim praksama uzgoja i razlikuju se od njih.

2.   Voćke i povrtno bilje podvrgnuto zelenoj berbi ili neubiranju ne upotrebljavaju se za daljnje proizvodne svrhe u istom razdoblju rasta nakon izvođenja tog postupka.

3.   Mjere zelene berbe ne poduzimaju se za voće i povrće čija je normalna berba već započela, a mjere neubiranja ne poduzimaju se ako je komercijalna proizvodnja uzeta s predmetne površine tijekom uobičajenog proizvodnog ciklusa.

Prvi podstavak ne primjenjuje se kad je razdoblje berbe voća i povrća dulje od jednog mjeseca. U takvim slučajevima količinama iz stavka 4. nadoknađuje se samo proizvodnja koja se bere tijekom šest tjedana nakon postupka zelene berbe ili neubiranja. Te voćke i povrtno bilje ne upotrebljavaju se za daljnje proizvodne svrhe u istom razdoblju rasta nakon izvođenja tog postupka.

Za potrebe drugog podstavka države članice mogu zabraniti primjenu mjera zelene berbe i neubiranja ako je u slučaju zelene berbe izveden znatan dio uobičajene berbe i ako je u slučaju neubiranja već uzet znatan dio komercijalne proizvodnje. Država članica koja namjerava primjenjivati ovu odredbu u svojoj nacionalnoj strategiji utvrđuje koliko se dio smatra znatnim.

Zelena berba i neubiranje ne primjenjuju se za isti proizvod i na istoj površini u određenoj godini, osim za potrebe drugog podstavka kad se oba postupka mogu primjenjivati istodobno.

4.   Potporom za zelenu berbu obuhvaćeni su samo proizvodi koji se fizički nalaze na poljima i koji su stvarno podložni zelenoj berbi. Iznose naknade, koji se sastoje od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije za zelenu berbu i neubiranje, utvrđuju države članice u skladu s člankom 49. prvim stavkom točkom (a) kao plaćanja po hektaru na razini kojom se ne pokriva više od 90 % maksimalne razine potpore za povlačenje s tržišta primjenjive na povlačenja s namjenom koja nije besplatna distribucija kako je navedeno u članku 34. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

5.   Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija unaprijed u pisanom ili elektroničkom obliku obavješćuju nadležna tijela države članice o namjeri zelene berbe ili neubiranja.

Članak 49.

Obveze država članica

Države članice donose:

Države članice provjeravaju provode li se mjere na ispravan način, uključujući u odnosu na odredbe iz prvog podstavka, točaka (a) i (b). Ako države članice utvrde da se mjere ne provode ispravno, ne odobravaju primjenu mjera.

Odjeljak 7.

Osiguranje ljetine

Članak 50.

Cilj aktivnosti osiguranja ljetine

Aktivnosti povezane s osiguranjem ljetine, kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (h) Uredbe (EU) br. 1308/2013, pridonose očuvanju prihoda proizvođača i pokriću tržišnih gubitaka koje ima proizvođačka organizacija ili njezini članovi kad su pogođeni prirodnim katastrofama, klimatskim nepogodama i, kad je to primjenjivo, bolestima ili najezdama nametnika.

Članak 51.

Provedba aktivnosti osiguranja ljetine

1.   Države članice donose detaljne odredbe o provedbi mjera osiguranja ljetine, uključujući i odredbe kojima se osigurava da mjere osiguranja ljetine ne narušavaju natjecanje na tržištu osiguranja.

2.   Države članice mogu odobriti dodatna nacionalna financijska sredstva kao potporu aktivnostima osiguranja ljetine, za koje se koriste sredstva iz operativnog fonda. Međutim, ukupna javna potpora za osiguranje ljetine ne smije prijeći:

Najveća stopa iz točke (b) prvog podstavka primjenjuje se čak i u slučajevima kad se operativnom fondu inače odobrava financijska pomoć Unije u visini od 60 % u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3.   Aktivnosti osiguranja ljetine ne pokrivaju isplate osiguranja kojima se proizvođače obeštećuje za više od 100 % pretrpljenog gubitka prihoda, uzimajući u obzir svaku naknadu koju proizvođač dobiva iz drugih sustava potpore u odnosu na osigurani rizik.

POGLAVLJE IV.

Nacionalna financijska pomoć

Članak 52.

Stupanj organiziranosti proizvođača i definicija regije

1.   Za potrebe članka 35. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 stupanj organizacije proizvođača u određenoj regiji države članice izračunava se na temelju vrijednosti voća i povrća koje je proizvedeno u predmetnoj regiji i koje na tržište stavljaju:

Vrijednost proizvedenog voća i povrća dijeli se ukupnom vrijednošću proizvodnje voća i povrća koje je proizvedeno u toj regiji.

Vrijednošću voća i povrća koje se proizvodi u predmetnoj regiji i koje stavljaju na tržište organizacije, udruženja i grupe iz prvog podstavka, točaka (a) i (b) obuhvaćeni su samo oni proizvodi za koje su proizvođačke organizacije, udruženja i grupe priznate. Članak 22. primjenjuje se mutatis mutandis.

U izračun te vrijednosti uključeno je samo voće i povrće koje u predmetnoj regiji proizvode proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, proizvođačke grupe i njihovi članovi te koje oni pribavljaju i stavljaju na tržište.

Za izračun ukupne vrijednosti voće i povrća proizvedenog u toj regiji metodologija utvrđena u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (13) primjenjuje se mutatis mutandis.

2.   Stupanj organiziranosti proizvođača u pojedinoj regiji države članice smatra se posebno niskim ako je prosječna vrijednost stupnjeva organizacije izračunata u skladu sa stavkom 1. za posljednje tri godine za koje su dostupni podaci niža od 20 %.

3.   Nacionalna financijska pomoć dodjeljuje se samo za voće i povrće proizvedeno u regiji iz stavaka 1. i 2.

4.   Za potrebe ovog poglavlja države članice definiraju regije kao posebne dijelove svojeg državnog područja u skladu s objektivnim i nediskriminacijskom kriterijima, kao što su njihove agronomske i gospodarske značajke i njihov regionalni potencijal za poljoprivredu/uzgoj voća i povrća, ili njihova institucionalna ili administrativna struktura te za koje su dostupni podaci za izračun stupnja organiziranosti u skladu sa stavkom 1.

Regije koje država članica definira za potrebe ovog poglavlja ne smije se mijenjati najmanje pet godina osim ako je takva izmjena objektivno opravdana materijalnim razlozima koji nisu povezani s izračunom stupnja organiziranosti proizvođača u predmetnoj regiji ili regijama.

Kada država članica zatraži djelomičan povrat nacionalne financijske pomoći u skladu s člankom 20. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, takav zahtjev odnosi se na istu definiciju regija kako je navedeno u zahtjevu za odobrenje.

Članak 53.

Izmjene operativnog programa

Proizvođačka organizacija koja želi zatražiti nacionalnu financijsku pomoć prema potrebi izmjenjuje svoj operativni program u skladu s člankom 34.

POGLAVLJE V.

Opće odredbe

Odjeljak 1.

Obavijesti i izvješća

Članak 54.

Obavijesti država članica o proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i proizvođačkim grupama

Države članice dostavljaju Komisiji sljedeće podatke i dokumentaciju:

Članak 55.

Obavijesti država članica o proizvođačkim cijenama voća i povrća na unutarnjem tržištu

1.   Države članice obavješćuju Komisiju do 12.00 sati (po bruxelleskom vremenu) svake srijede o ponderiranim prosječnim zabilježenim cijenama voća i povrća navedenog u Prilogu VI. tijekom prethodnog tjedna, kad su podaci dostupni.

Za voće i povrće obuhvaćeno općim tržišnim standardom utvrđenim u Prilogu I. dijelu A Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, obavješćuje se samo o cijenama proizvoda koji ispunjavaju taj standard, dok se cijene proizvoda koji su obuhvaćeni posebnim tržišnim standardom utvrđenim u dijelu B tog Priloga odnose samo na proizvode klase I.

Države članice obavješćuju o pojedinoj ponderiranoj prosječnoj cijeni koja odgovara tipovima i vrstama proizvoda, veličinama i opremama navedenim u Prilogu VI toj Uredbi. Kad se zabilježene cijene odnose na tipove, vrste, veličine ili opreme koje nisu one navedene u tom prilogu, države članice obavješćuju Komisiju o tipovima, vrstama, veličinama i opremama proizvoda kojima cijene odgovaraju.

Zabilježene cijene odnose se na cijene franko mjesto pakiranja, sortirano, upakirano i prema potrebi, na paletama, izraženo u eurima za po 100 kilograma neto težine.

2.   Države članice utvrđuju reprezentativna tržišta u proizvodnom području predmetnog voća i povrća. Države članice obavješćuju Komisiju o reprezentativnim tržištima i njihovoj težini u prosjeku u prvoj obavijesti ili kad ih izmijene. Države članice mogu dobrovoljno obavješćivati o cijenama.

Odjeljak 2.

Nadzor i procjena operativnih programa i nacionalnih strategija

Članak 56.

Zajednički pokazatelji učinkovitosti

1.   Operativni programi i nacionalne strategije podliježu nadzoru i procjeni u cilju ocjenjivanja napretka u postizanju ciljeva utvrđenih operativnim programima, kao i učinkovitosti i isplativosti u vezi s ovim ciljevima.

2.   Napredak, učinkovitost i isplativost procjenjuju se na temelju zajedničkih pokazatelja učinkovitosti, navedenih u Prilogu II. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, koji se odnose na polazno stanje i ulaganja (financijska provedba), ostvarenja, rezultate i djelotvornost provedenih operativnih programa.

3.   Države članice mogu navesti dodatne pokazatelje u svojoj nacionalnoj strategiji.

Članak 57.

Nadzor i procjena postupaka povezanih s operativnim programima

1.   Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija uspostavljaju sustav za prikupljanje, bilježenje i pohranu podataka za sastavljanje primjenjivih pokazatelja za nadzor i procjenu operativnih programa,

2.   Nadzor se provodi na način da se njegovim rezultatima:

3.   Procjena ima oblik izvješća u pretposljednjoj godini provedbe operativnog programa kako je navedeno u članku 21. stavku 4. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Nadzorom se ispituje napredak ostvaren s obzirom na ukupne ciljeve programa. U tu se svrhu upotrebljavaju zajednički pokazatelji učinkovitosti koji se odnose na polazno stanje, ostvarenje i rezultate.

Prema potrebi, u procjenu je uključena i kvalitativna procjena rezultata i učinaka aktivnosti zaštite okoliša usmjerenih:

Rezultati ove procjene trebaju poslužiti:

Izvješće o procjeni prilaže se odgovarajućem godišnjem izvješću iz članka 21. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Članak 58.

Postupci nadzora i procjene povezani s nacionalnom strategijom

1.   Države članice uvode sustav za prikupljanje, bilježenje i pohranu podataka u elektroničkom obliku prikladnom za sastavljanje pokazatelja navedenih u članku 56. S tim ciljem one se oslanjaju na podatke koje im dostavljaju proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija o nadzoru i procjeni svojih operativnih programa.

2.   Nadzor se stalno provodi radi procjene napretka u ostvarivanju ciljeva operativnih programa. U tu se svrhu upotrebljavaju podaci iz godišnjih izvješća koje dostavljaju proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija. Nadzor se provodi na način da se njegovim rezultatima:

3.   Procjena služi za ocjenu napredovanja u ostvarenju sveukupnih ciljeva strategije. U tu svrhu upotrebljavaju se rezultati nadzora i procjene operativnih programa, kako je navedeno u godišnjim izvješćima i izvješćima o pretposljednjoj godini koje dostavljaju proizvođačke organizacije. Rezultati procjene služe:

Procjena uključuje procjenu provedenu u 2020. Njezini će rezultati biti sadržani u godišnjem nacionalnom izvješću za istu godinu navedenom u članku 54. točki (b). U izvještaju se ispituje stupanj iskorištenosti financijskih sredstava, učinkovitost i isplativost provedenih operativnih programa te se vrednuju učinci i djelotvornost tih programa, u odnosu na ciljeve, domete i mjere utvrđene strategijom i, prema potrebi, ostale ciljeve utvrđene u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Odjeljak 3.

Administrativne kazne

Članak 59.

Nepoštovanje kriterija priznavanja

1.   Ako država članica utvrdi da proizvođačka organizacija ne poštuje jedan od kriterija priznavanja povezanih sa zahtjevima iz članaka 5. i 7., članka 11. stavaka 1. i 2. i članka 17., najkasnije dva mjeseca nakon utvrđivanja propusta šalje preporučenom poštom predmetnoj proizvođačkoj organizaciji pismo upozorenja u kojem navodi utvrđeni propust, korektivne mjere i rokove u kojima se te mjere moraju poduzeti, pri čemu ti rokovi nisu dulji od četiri mjeseca. Od trenutka utvrđivanja propusta države članice obustavljaju plaćanja potpore sve dok se ne poduzmu korektivne mjere na zadovoljavajući način.

2.   Ako se korektivne mjere iz stavka 1. ne poduzmu u roku koji je utvrdila država članica, priznavanje proizvođačke organizacije se suspendira. Država članica obavješćuje proizvođačku organizaciju o razdoblju suspenzije, koje počinje odmah nakon isteka roka za poduzimanje tih korektivnih mjera i ne traje dulje od 12 mjeseci od datuma na koji je proizvođačka organizacija primila pismo upozorenja. Time se ne dovodi u pitanje primjena horizontalnog nacionalnog zakonodavstva kojim može biti predviđeno obustavljanje tih mjera nakon početka povezanog pravnog postupka.

Tijekom suspenzije priznanja proizvođačka organizacija može nastaviti svoju djelatnost, ali obustavlja joj se isplata potpore sve dok se suspenzija priznanja ne ukine. Godišnji iznos potpore umanjuje se za 2 % za svaki kalendarski mjesec ili dio mjeseca u kojemu je priznanje suspendirano.

Suspenzija završava na dan kontrole kojom se potvrđuje da su predmetni kriteriji priznavanja ispunjeni.

3.   Ako se kriteriji ne ispune do kraja razdoblja suspenzije koje je utvrdilo nadležno tijelo države članice, država članica povlači priznanje s učinkom od datuma od kojeg uvjeti za priznavanje nisu ispunjeni ili, ako nije moguće utvrditi taj datum, od datuma utvrđivanja propusta. Time se ne dovodi u pitanje primjena horizontalnog nacionalnog zakonodavstva kojim može biti predviđena suspenzija priznavanja nakon početka povezanog pravnog postupka. Neisplaćena se potpora za razdoblje u kojem je utvrđeno nepoštovanje kriterija ne isplaćuje, a nepropisno isplaćena potpora se vraća.

4.   Ako država članica utvrdi da proizvođačka organizacija ne poštuje bilo koji drugi kriterij priznavanja utvrđen u članku 154. Uredbe (EU) br. 1308/2013 osim onih navedenih stavku 1., najkasnije dva mjeseca nakon utvrđivanja propusta šalje preporučenom poštom predmetnoj proizvođačkoj organizaciji pismo upozorenja u kojemu navodi utvrđeni propust, korektivne mjere i rokove u kojima se te mjere moraju poduzeti, pri čemu ti rokovi nisu dulji od četiri mjeseca.

5.   Ako se korektivne mjere iz stavka 4. ne poduzmu u roku koji je utvrdila država članica, plaćanja se obustavljaju, a godišnji se iznos potpore smanjuje za 1 % za svaki započeti kalendarski mjesec ili dio mjeseca nakon isteka tog roka. Time se ne dovodi u pitanje primjena horizontalnog nacionalnog zakonodavstva kojim može biti predviđeno obustavljanje tih mjera nakon početka povezanog pravnog postupka.

6.   Države članice povlače priznavanje ako proizvođačka organizacija ne dokaže da ispunjava kriterije minimalne količine ili vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište na temelju zahtjeva iz članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 do 15. listopada druge godine nakon godine u kojoj ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Povlačenje stupa na snagu od datuma od kojeg uvjeti za priznavanje nisu ispunjeni ili, ako taj datum nije moguće utvrditi, od datuma kad je utvrđeno neispunjavanje tih uvjeta. Neisplaćena se potpora za razdoblje u kojem je utvrđeno nepoštovanje kriterija ne isplaćuje, a nepropisno isplaćena potpora se vraća.

Međutim, ako proizvođačka organizacija dostavi državi članici dokaz da zbog prirodnih nepogoda, nepovoljnih klimatskih događaja, bolesti ili najezde nametnika, unatoč tome što je poduzela mjere za sprečavanje rizika, ne može ispuniti kriterije priznavanja utvrđene u članku 154. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu minimalne količine ili vrijednosti proizvodnje namijenjene tržištu koje su utvrdile države članice, država članica može za predmetnu godinu odstupiti od kriterija minimalne količine ili vrijednosti proizvodnje namijenjene tržištu u pogledu te proizvođačke organizacije.

7.   U slučajevima kad se primjenjuju stavci 1., 2., 4. i 5., države članice mogu izvršiti plaćanja nakon isteka roka utvrđenog u članku 10. Provedbene uredbe (EU) 2017/892. Međutim, ta se plaćanja ne izvršavaju nakon 15. listopada druge godine nakon godine provedbe programa.

8.   Stavci 1. do 5. primjenjuju se mutatis mutandis u slučajevima kad proizvođačka organizacija ne dostavi državi članici podatke koji se zahtijevaju na temelju članka 21. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Članak 60.

Prijevara

1.   Države članice mogu obustaviti plaćanja i suspendirati priznavanje proizvođačkoj organizaciji ili udruženju proizvođačkih organizacija koje je pod istragom nacionalnog tijela zbog optužbe za prijevaru povezanu s potporom obuhvaćenom Uredbom (EU) br. 1308/2013 dok se ne utvrdi krivnja.

2.   Kad se ustanovi da je proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija počinilo prijevaru povezanu s potporom koja je obuhvaćena Uredbom (EU) br. 1308/2013, države članice, ne dovodeći u pitanje druge kazne koje se primjenjuju u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom:

Članak 61.

Novčana kazna za neprihvatljive iznose

1.   Plaćanja se izračunavaju na temelju aktivnosti prihvatljivih za potporu.

2.   Država članica ispituje zahtjev za dodjelu potpore i utvrđuje iznose koji su prihvatljivi za potporu. Utvrđuje iznos koji:

3.   Ako je iznos utvrđen prema stavku 2. točki (a) veći od iznosa utvrđenog prema stavku 2. točki (b) za više od 3 %, primjenjuje se novčana kazna. Iznos novčane kazne jest razlika između iznosa izračunatih na temelju stavka 2. točaka (a) i (b). Međutim, novčana se kazna ne primjenjuje ako proizvođačka organizacija može dokazati da nije odgovorna za uvrštavanje neprihvatljivog iznosa.

4.   Stavci 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis na neprihvatljive troškove utvrđene tijekom terenskih kontrola ili naknadnih kontrola.

5.   Ako je vrijednost proizvodnje stavljene na tržište deklarirana i provjerena prije podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore, za utvrđivanje iznosa iz stavka 2. točaka (a) odnosno (b) upotrebljavaju se iskazane i odobrene vrijednosti.

6.   Kad na završetku operativnog programa nisu ispunjeni uvjeti iz članka 33. stavka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013, ukupan iznos potpore za posljednju godinu operativnog programa smanjuje se razmjerno s iznosom troškova koji nisu nastali zbog aktivnosti zaštite okoliša.

Članak 62.

Administrativne kazne nakon kontrola prvog stupnja postupaka povlačenja

1.   Ako se nakon kontrole iz članka 29. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 utvrde neusklađenosti povezane s marketinškim standardima ili minimalnim zahtjevima iz članka 15. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, kojima se prekoračuju utvrđena dopuštena odstupanja, predmetna proizvođačka organizacija mora platiti novčanu kaznu koja se izračunava u skladu s postotkom povučenih neusklađenih proizvoda:

2.   Novčane kazne iz stavka 1. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje bilo koju kaznu koja se primjenjuje na temelju članka 61.

Članak 63.

Administrativna kazna koja se primjenjuje na proizvođačke organizacije u vezi s postupcima povlačenja

Troškovi za postupke povlačenja nisu prihvatljivi ako se proizvodi koji nisu ustupljeni kako je država članica predvidjela člankom 46. stavkom 1. ili ako je povlačenje imalo negativan učinak na okoliš ili ikakve negativne posljedice za zaštitu bilja, ne dovodeći u pitanje bilo koju kaznu koja se primjenjuje na temelju članka 61.

Članak 64.

Administrativne kazne koje se primjenjuju na primatelje proizvoda povučenih s tržišta

Ako se tijekom kontrola provedenih u skladu s člancima 29. i 30. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 ustanove nepravilnosti koje se mogu pripisati primateljima proizvoda povučenih s tržišta, ti primatelji:

Izuzeće predviđeno prvim stavkom, točkom (a) stupa na snagu odmah i traje najmanje jednu godinu uz mogućnost produljenja.

Članak 65.

Administrativne kazne povezane sa zelenom berbom i neubiranjem

1.   Ako proizvođačka organizacija nije ispunila svoje obveze povezane sa zelenom berbom, u obliku novčane kazne plaća iznos naknade za područja za koje obveza nije poštovana. Neispunjavanje obaveza uključuje slučajeve kad:

2.   Ako proizvođačka organizacija nije ispunila svoje obveze povezane sa zelenom berbom, u obliku novčane kazne plaća iznos naknade za područja u pogledu kojih obveza nije poštovana. Neispunjavanje obaveza uključuje slučajeve kad:

Prvi podstavak, točka (b) ovog stavka ne primjenjuje se kad se primjenjuje članak 48. stavak 3. drugi podstavak.

3.   Novčane kazne navedene u stavcima 1. i 2. primjenjuju se dodatno novčanim kaznama na temelju članka 61.

Članak 66.

Sprečavanje terenske kontrole

Zahtjev za priznavanje, odobrenje operativnog programa ili zahtjev za dodjelu potpore odbija se za predmetnu stavku ili dio troška ako proizvođačka organizacija, uključujući njezine članove ili relevantne predstavnike, spriječi provedbu terenske kontrole.

Članak 67.

Plaćanje povrata potpore i novčanih kazni

1.   Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija ili drugi predmetni subjekti vraćaju nepropisno isplaćenu potporu s kamatama te plaćaju novčane kazne predviđene u ovom odjeljku.

Pri izračunu kamata:

2.   Povrat potpore, kamate i izrečene novčane kazne uplaćuju se EFJP-u.

POGLAVLJE VI.

Proširenje pravila

Članak 68.

Uvjeti za proširenje pravila

1.   Članak 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 primjenjuje se za proizvode sektora voća i povrća i prerađevina voća i povrća pod uvjetom da su pravila iz stavka 4. tog članka:

Međutim države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u ovom stavku, prvom podstavku, točki (a) ako je cilj pravila koja se proširuju jedan od onih iz članka 164. stavka 4. prvog podstavka, točaka (a), (e), (f), (h), (i), (j), (m) i (n) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Pravila koja su obvezujuća za sve proizvođače u određenom gospodarskom području ne primjenjuju se na proizvode isporučene za preradu na temelju ugovora koji je potpisan prije početka berbe, osim ako se proširenjem izričito obuhvaćaju takvi proizvodi, uz iznimku pravila o izvješćivanju o tržištu iz članka 164. stavka 4. prvog podstavka, točke (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3.   Pravila o proizvođačkim organizacijama ili udruženjima proizvođačkih organizacija ne smiju biti obvezujuća za proizvođače ekoloških proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 834/2007 osim ako na njih pristane 50 % proizvođača obuhvaćenih tom Uredbom u gospodarskom području u kojem proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija djeluje i ta organizacija ili udruženje pokriva najmanje 60 % takve proizvodnje u tom području.

4.   Pravila iz članka 164. stavka 4. prvog podstavka, točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 ne primjenjuju se na proizvode koji su proizvedeni izvan posebnog gospodarskog područja iz članka 164. stavka 2 te Uredbe.

Članak 69.

Nacionalna pravila

1.   Za potrebe članka 164. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 države članice mogu odlučiti da je gospodarsko područje koje se uzima u obzir u slučaju proširenja pravila sektorske organizacije regija ili cijelo državno područje na kojem su uvjeti proizvodnje i stavljanja na tržište homogeni.

2.   Za potrebe utvrđivanja reprezentativnosti proizvođačkih organizacija i udruženja proizvođačkih organizacija u smislu članka 164. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice utvrđuju pravila isključujući:

Članak 70.

Obavijest o proširenju pravila i gospodarskim područjima

1.   Kad pojedina država članica obavješćuje o obvezujućim pravilima koje je propisala za određeni proizvod i gospodarsko područje na temelju članka 164. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013, odmah obavješćuje Komisiju:

2.   Kad država članica utvrdi nacionalna pravila o reprezentativnosti u slučaju proširenja pravila sektorskih organizacija na temelju članka 164. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013, o tim pravilima i njihovom obrazloženju obavješćuje Komisiju zajedno s obavijesti o samom proširenju pravila.

3.   Prije javnog objavljivanja proširenih pravila Komisija obavješćuje države članice o tim pravilima na način koji smatra prikladnim.

Članak 71.

Ukidanje proširenja pravila

Komisija donosi odluku iz članka 175. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 kojom se od države članice zahtijeva da ukine proširenje pravila o kojem je ta država članica donijela odluku na temelju članka 164. stavka 1. te Uredbe kad utvrdi sljedeće:

Odluka Komisije u pogledu tih pravila primjenjuje se od datuma na koji se predmetnu državu članicu obavijesti o takvim nalazima.

Članak 72.

Kupci proizvoda koji se prodaju sa stabla;

1.   U slučaju kad proizvođači koji ne pripadaju proizvođačkoj organizaciji prodaju svoje proizvode sa stabla, za potrebe ispunjenja pravila o izvješćivanju o proizvodnji i stavljanju na tržište smatra se da je predmetne proizvode proizveo kupac.

2.   Predmetna država članica može odlučiti da i druga osim onih navedenih u stavku 1. budu obvezujuća za kupce kad su odgovorni za upravljanje takvom proizvodnjom.

GLAVA III.

TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA – SUSTAV ULAZNIH CIJENA

Članak 73.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

Članak 74.

Izvještavanje o cijenama i količinama uvezenih proizvoda

1.   Za svaki proizvod i za razdoblja utvrđena u Prilogu VII. dijelu A države članice dostavljaju Komisiji za svaki tržišni dan do 12.00 sati u podne (po bruxelleskom vremenu) sljedećeg radnog dana, za svaku zemlju podrijetla podatke:

Za potrebe prvog podstavka, točke (a) države članice obavješćuju Komisiju o uvoznim tržištima koje smatraju reprezentativnima i koja uključuju London, Milano, Perpignan i Rungis.

Ako su ukupne količine iz prvog podstavka, točke (b) manje od deset tona, Komisiju se ne obavješćuje o odgovarajućim cijenama.

2.   Cijene iz stavka 1. prvog podstavka, točke (a) bilježe se:

One se umanjuju za sljedeće iznose:

Za troškove vozarine i osiguranja koji se oduzimaju u skladu s drugim podstavkom, države članice mogu utvrditi paušalne iznose za oduzimanje. O takvim paušalnim iznosima i načinima njihova izračuna potrebno je odmah obavijestiti Komisiju.

3.   Cijene zabilježene u skladu sa stavkom 2, kad su utvrđene u fazi veletrgovac/trgovac na malo, smanjuju se:

4.   Za proizvode na popisu u Prilogu VII. dijelu A koji podliježu posebnom tržišnom standardu, smatraju se reprezentativnim:

Koeficijent prilagodbe iz prvog podstavka, točke (c) primjenjuje se nakon odbitka iznosa navedenih u stavku 2.

Za proizvode na popisu u Prilogu VII. dijelu A koji ne podliježu posebnom tržišnom standardu, reprezentativnima se smatraju cijene proizvoda koji ispunjavaju opće tržišne standarde.

Članak 75.

Osnova za ulaznu cijenu

1.   Za potrebe članka 181. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 proizvodi sektora voća i povrća i prerađevina voća i povrća iz tog članka oni su koji su navedeni u Prilogu VII. ovoj Uredbi.

2.   Ako je carinska vrijednost proizvoda navedenih u Prilogu VII. dijelu A utvrđena u skladu s transakcijskom vrijednošću iz članka 70. Uredbe (EU) br. 952/2013 i ako je ona za više od 8 % veća od paušalne vrijednosti koju je Komisija izračunala kao paušalnu uvoznu vrijednost u trenutku izrade deklaracije o puštanju proizvoda u slobodan promet, uvoznik mora položiti jamstvo iz članka 148. Uredbe (EU) 2015/2447. (15) U tu svrhu, iznos uvozne carine koja bi se mogla naplatiti za proizvode navedene u Prilogu VII. dijelu A jest iznos carine koju bi trebalo platiti da je predmetni proizvod bio razvrstan na temelju predmetne paušalne uvozne vrijednosti.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ako je paušalna uvozna vrijednost veća od ulaznih cijena navedenih u Prilogu 2. Odjeljku I. dijela trećeg Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87 (16), ili ako deklarant, umjesto polaganja jamstva, zatraži neposredan unos u račune iznosa carina kojima roba može na kraju podlijegati.

3.   Ako se carinska vrijednost proizvoda navedenih u Prilogu VII. dijelu A izračunava u skladu s člankom 74. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 952/2013, carina se oduzima u skladu s člankom 38. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/892. U tom slučaju uvoznik polaže jamstvo u iznosu carine koju bi trebalo platiti da je predmetni proizvod bio razvrstan na temelju primjenjive paušalne uvozne vrijednosti.

4.   Carinska vrijednost robe koja se uvozi kao konsignacijska roba izravno se utvrđuje u skladu s člankom 74. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 952/2013 i u tu se svrhu primjenjuje paušalna uvozna vrijednost izračunata u skladu s člankom 38. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 u razdoblju u kojem je na snazi.

5.   Uvozniku se daje rok od mjesec dana od prodaje predmetnih proizvoda, uz ograničenje od četiri mjeseca od datuma prihvaćanja deklaracije o puštanju u slobodan promet, da dokaže da je predmetna serija prodana u skladu s uvjetima koji potvrđuju ispravnost cijena iz članka 70. Uredbe (EU) br. 952/2013, ili da utvrdi carinsku vrijednost iz članka 74. stavka 2. točke (c) te Uredbe.

Nepoštovanje jednog od ovih rokova ima kao posljedicu gubitak položenog jamstva, ne dovodeći u pitanje primjenu stavka 6.

Položeno se jamstvo oslobađa ako se carinskim tijelima pruži zadovoljavajući dokaz uvjeta ustupanja proizvoda. U protivnom se jamstvo zadržava za plaćanje uvozne carine.

Kako bi dokazao da je serija ustupljena u skladu s uvjetima utvrđenima u prvom podstavku, uvoznik stavlja na raspolaganje, osim računa, i sve dokumente potrebne za obavljanje odgovarajućih carinskih provjera u vezi s prodajom i ustupanjem svakog proizvoda iz predmetne serije, uključujući i dokumente koji se odnose na prijevoz, osiguranje, rukovanje i skladištenje serije.

Ako se tržišnim standardima iz članka 3. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 zahtijeva da se na pakiranju navede vrsta ili tip voća i povrća, tada se vrsta proizvoda ili tip voća i povrća koji su dio serije navodi na dokumentima koji se odnose na prijevoz, na računima i na nalogu za isporuku.

6.   Rok od četiri mjeseca iz stavka 5. prvog podstavka nadležna tijela države članice mogu produljiti za najviše tri mjeseca na propisno obrazložen zahtjev uvoznika.

Ako nadležna tijela država članica provjerom utvrde da nisu ispunjeni zahtjevi ovog članka, ona osiguravaju povrat dospjele carine u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) br. 952/2013. Iznos carine čiji povrat treba osigurati ili preostali iznos carine čiji povrat treba osigurati uključuje kamate od datuma kada je roba puštena u slobodan promet do datuma osiguravanja povrata. Primjenjuje se kamatna stopa koja je na snazi za postupke povrata u okviru nacionalnog prava.

GLAVA IV.

OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76.

Nacionalne novčane kazne

Ne dovodeći u pitanje novčane kazne utvrđene u Uredbi (EU) br. 1306/2013, Uredbi (EU) br. 1308/2013, ovoj Uredbi ili Provedbenoj uredbi (EU) 2017/892, države članice primjenjuju novčane kazne na nacionalnoj razini u pogledu nepravilnosti povezanih sa zahtjevima utvrđenim u tim uredbama, uključujući za proizvođačke organizacije koje ne provode operativni program. Te novčane kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćujuće da bi se osigurala odgovarajuća zaštita financijskih interesa Unije.

Članak 77.

Obavijesti

1.   Države članice imenuju jedno nadležno tijelo ili upravu odgovornu za ispunjavanje obaveza dostave obavijesti o svakoj od sljedećih tema:

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o imenovanju i detaljima za kontaktiranje određenog tijela ili uprave i o svakoj promjeni takvih podataka.

Popis imenovanih tijela i uprava koji sadržava njihove nazive i adrese daje se na raspolaganje državama članicama i javnosti prikladnim sredstvima putem sustava informiranja koji Komisija uvodi, uključujući objavu na internetu.

3.   Obavješćivanje predviđeno ovom Uredbom i Provedbenom uredbom (EU) 2017/892 provodi se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 792/2009 (17).

4.   Ako država članica ne dostavi obavijest u skladu kako se zahtijeva u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013, ove Uredbe ili Provedbene uredbe (EU) 2017/892 ili ako se obavijest pokaže netočnom u svjetlu objektivnih činjenica koje posjeduje Komisija, Komisija može obustaviti dio ili sve mjesečne isplate iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1306/2013 za sektor voća i povrća sve dok se obavijest ne dostavi na ispravan način.

Članak 78.

Obavijest o višoj sili

Za potrebe članaka 59. stavka 7. i 64. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013, nadležno tijelo države članice obavješćuje se o svakom slučaju više sile, s relevantnim dokazima koje to tijelo smatra zadovoljavajućima, u roku od 30 radnih dana od datuma na koji se dogodio slučaj više sile.

Članak 79.

Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011

Provedbena Uredba (EU) br. 543/2011 mijenja se kako slijedi:

Članak 80.

Prijelazne odredbe

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 34., na zahtjev proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija, operativni se program odobren na temelju Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011 može:

2.   Odstupajući od članka 23. gornja granica financijske pomoći Unije za 2017. izračunata je na temelju Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011.

3.   U pogledu proizvođačkih grupa osnovanih na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007, izbrisane odredbe Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011. navedene u članku 79. ove Uredbe nastavljaju se primjenjivati dok se te proizvođačke grupe ne priznaju kao proizvođačke organizacije ili predmetna država članica vrati potporu koja je isplaćena na temelju članka 116. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011.

Članak 81.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržištâ i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/892 оd 13. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u sektoru voća i povrća te prerađevina voća i povrća (vidjeti stranicu 57. ovoga Službenog lista).

(7)  Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

(8)  Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

(9)  Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(11)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(12)  Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).

(13)  Uredba (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice (SL L 33, 5.2.2004., str. 1.).

(14)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(15)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.)

(16)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(17)  Uredba Komisije (EZ) br. 792/2009 od 31. kolovoza 2009. o detaljnim pravilima u skladu s kojima države članice moraju Komisiji dostavljati podatke i dokumente pri provedbi zajedničke organizacije tržišta, sustava izravnih plaćanja, promidžbe poljoprivrednih proizvoda i režima koji se primjenjuju na najudaljenije regije i manje otoke u Egejskom moru (SL L 228, 1.9.2009., str. 3.).