(1)

Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 1239/2013 (2) („Izvorna uredba”) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe u rasponu do 11,5 % na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula ili ploča i ćelija vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”). Dalje u tekstu te se mjere nazivaju „mjere na snazi”, a ispitni postupak koji je doveo do mjera uvedenih Izvornom uredbom dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Komisija je Provedbenom odlukom 2013/707/EU (3) potvrdila prihvaćanje izmijenjene preuzete obveze u vezi s cijenama („preuzeta obveza”) za vrijeme primjene konačnih mjera. Nakon toga Komisija je donijela Provedbenu odluku 2014/657/EU (4) o pojašnjenju u pogledu provedbe preuzete obveze. Donijela je i pet provedbenih uredbi o povlačenju prihvaćanja preuzete obveze za nekoliko proizvođača izvoznika (5).

(3)

Komisija je 5. svibnja 2015. objavila Obavijest o pokretanju djelomične privremene revizije antidampinških i kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz proizvoda iz postupka revizije (6). Revizija je po opsegu bila ograničena na referentno mjerilo koje se upotrebljava kao referenca za mehanizam prilagodbe cijena utvrđen u prethodno navedenoj preuzetoj obvezi. Prekinuta je u siječnju 2016. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/12 (7).

(4)

Nakon ispitnog postupka za sprječavanje izbjegavanja mjera Vijeće je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/184 (8) proširilo konačnu kompenzacijsku pristojbu uvedenu Provedbenom uredbom (EU) br. 1239/2013 na uvoz u Uniju kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) poslanih iz Malezije i Tajvana, neovisno o tome jesu li deklarirani kao proizvod podrijetlom iz Malezije i Tajvana.

(5)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (9) kompenzacijskih mjera na snazi koje se primjenjuju na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (10) („Osnovna uredba”).

(6)

Zahtjev je 4. rujna 2015. podnio EU ProSun („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) u Uniji te su ga podržali proizvođači iz Unije čija zajednička proizvodnja čini više od 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda koju proizvodi onaj dio industrije Unije koji je izrazio ili potporu ili protivljenje zahtjevu. Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i ponavljanja štete industriji Unije.

(7)

Nakon što je, nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 25. stavkom 1. Osnovne uredbe, utvrdila da postoje dokazi dostatni za opravdanje pokretanja revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je 5. prosinca 2015. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (11) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(8)

Istog je dana Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (12) i djelomičnu privremenu reviziju (13) antidampinških mjera na snazi koje se primjenjuju na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine. Radi se o usporednom, ali različitom postupku koji je uređen zasebnom Uredbom.

(9)

Komisija je prije početka revizije zbog predstojećeg isteka mjera i u skladu s člankom 10. stavkom 7. i člankom 33. točkom (a) Osnovne uredbe obavijestila kinesku vladu da je primila primjereno dokumentirani zahtjev za reviziju i pozvala kinesku vladu na savjetovanja u cilju pojašnjavanja situacije u pogledu sadržaja zahtjeva za reviziju i postizanja zajedničkog rješenja. Kineska vlada prihvatila je ponuđena savjetovanja te su savjetovanja održana 2. prosinca 2015. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići zajedničko rješenje. Međutim, primjereno su uzete u obzir primjedbe koje su dostavila nadležna tijela NRK-a.

(10)

Istog je dana Komisija po službenoj dužnosti pokrenula djelomičnu privremenu reviziju u skladu s člankom 19. stavkom 3. Osnovne uredbe, ograničenu na ispitivanje je li zadržavanje mjera koje su trenutačno na snazi za ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama u interesu Unije (14) („Obavijest o pokretanju privremene revizije”).

(11)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencije obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do 30. rujna 2015. („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je u obavijestima o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz Kine koji su joj poznati i kineska nadležna tijela, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se pokretanje ispitnog postupka na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(13)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u obavijestima o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje u Uniji, uzimajući u obzir obujam proizvodnje i zemljopisni položaj, koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak se sastojao od šest proizvođača iz Unije za module i triju za ćelije. U uzorak su bili uključeni vertikalno integrirani proizvođači i proizvođači koji nisu vertikalno integrirani. Komisija je pozvala sve zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Sva trgovačka društva koja su privremeno odabrana pristala su da ih se uključi u uzorak.

(16)

Primjedbe na predloženi uzorak primljene su od nekoliko zainteresiranih strana. Kritizirale su činjenicu da su nazivi i lokacija nekoliko proizvođača iz Unije bili povjerljivi, zbog čega nisu mogli dati primjedbe na udjel odabranih proizvođača u ukupnom obujmu proizvodnje i prodaje industrije Unije.

(17)

Komisija je podsjetila na to da su svi proizvođači iz Unije u uzorku, osim društava SolarWorld, WARIS Srl („Waris”) i Sillia VL („Sillia”), u fazi pokretanja postupka zatražili da njihovi nazivi budu povjerljivi. Komisija je poštovala te zahtjeve, ali ih je pozvala da potvrde svoju želju da ostanu anonimni tijekom ispitnih postupaka revizije i da dostave obrazloženje svojeg zahtjeva. Sva predmetna društva, osim jednog, potvrdila su svoj izvorni zahtjev i dostavila obrazloženje svojih zahtjeva. Konkretno, društva su navela da se boje gubitka poslovnih aktivnosti u NRK-u i/ili opskrbe sirovinama i elementima iz NRK-a. Utvrđeno je da su ti razlozi opravdani. Stoga je Komisija odlučila prihvatiti njihov zahtjev za anonimnost i odbiti zahtjeve zainteresiranih strana da se otkrije identitet i lokacija proizvođača iz Unije u uzorku. Od anonimnih društava samo je Jabil Assembly Poland sp. zoo. („Jabil”) pristao da se njegov naziv otkrije u konačnom uzorku.

(18)

Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da Komisija nije definirala industriju Unije prije odabira njezina privremenog uzorka. Stoga nije mogao dostaviti primjedbe o reprezentativnosti potonjeg. Osim toga, neki od odabranih proizvođača iz Unije, kao što je SolarWorld, vertikalno su integrirani jer proizvode ćelije koje uglavnom upotrebljavaju za vlastitu proizvodnju modula. Stoga postoji rizik da je proizvodnja istog konačnog proizvoda, modula, uračunana dvaput.

(19)

Iz Obavijesti o pokretanju postupka proizlazi da se „industrija Unije” odnosi na sve proizvođače modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) iz Unije. Osim toga, industrija Unije već je jasno definirana u početnom ispitnom postupku. Konačno, proizvodnja ćelija namijenjena vlastitim potrebama odbijena je pri ispitivanju položaja i reprezentativnosti industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(20)

Nekoliko drugih zainteresiranih strana tvrdilo je da Komisija nije trebala uključiti u uzorak društva Waris i Sillia jer su oni mali proizvođači modula iz Unije. Kao takvi imaju vrlo specifičan poslovni model koji nije reprezentativan. Umjesto njih Komisija je trebala uključiti velika i srednja društva kao što je Jabil.

(21)

Komisija je odbila taj argument jer je u uzorak uključila znatan broj velikih i srednjih proizvođača modula. Waris i Sillia uključeni su u uzorak kako bi se osigurala šira zemljopisna reprezentativnost.

(22)

Nakon pokretanja postupka Komisija je iz uzorka morala isključiti društvo Silia zbog izostanka suradnje. Kao rezultat toga, preostali proizvođači iz Unije u uzorku činili su 38,8 % ukupne prodaje u EU-u i 55 % ukupne proizvodnje modula u Uniji. U pogledu ćelija činili su 76,6 % ukupnog obujma prodaje u EU-u i 77 % ukupne proizvodnje u Uniji. Stoga se i dalje smatralo da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(23)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u obavijestima o pokretanju postupka.

(24)

Dva su nepovezana uvoznika dostavila zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na njihov mali broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(25)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Kine zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od kineskih nadležnih tijela zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(26)

Iako su 86 proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika iz Kine dostavili podatke zatražene u Prilogu I. Obavijesti o pokretanju postupka za potrebe odabira uzorka, tri najveća proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika (u pogledu izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniji u skladu s bazom podataka iz članka 14. stavka 6.) nisu dostavili zatražene podatke. U tim je okolnostima Komisija odabrala uzorak sljedećih triju proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika s najvećim obujmom izvozne prodaje u Uniji koji su dostavili zatražene podatke i surađivali u ispitnom postupku:

(27)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim proizvođačima izvoznicima koji su Komisiji poznati te s kineskim nadležnim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(28)

Upitnik je poslan kineskoj vladi, uključujući posebne upitnike za Kinesku razvojnu banku, Kinesku izvozno-uvoznu banku („EXIM”), Bank of Beijing, Kinesku banku za izgradnju („CCB”), Industrijsku i poslovnu banku Kine („ICBC”), China Merchants Bank („MEB”), China Mingsheng Bank („MiB”), Ping An Bank, Suzhou Bank, i Kinesko društvo za osiguranje izvoza i kredita (Sinosure) na temelju činjenice da su, u skladu s podatcima u zahtjevu, fotonaponskoj industriji pružili zajmove i financijske usluge. Uz to, od kineske vlade zatraženo je da upitnik za banke proslijedi svim ostalim financijskim institucijama za koje kineska vlada zna da su pružale zajmove predmetnoj industriji („fotonaponska industrija”). Taj upitnik za kinesku vladu uključivao je i posebne upitnike za one proizvođače polisilicija, proizvođače ekstrudiranog aluminija i proizvođače stakla koji su djelomično ili u cijelosti u vlasništvu države i koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije opskrbljivali fotonaponsku industriju tim sirovinama. Upitnici su poslani i trima proizvođačima izvoznicima ili skupinama proizvođača izvoznika, proizvođačima iz Unije u uzorku te svim uvoznicima i korisnicima koji su se javili.

(29)

Komisija je odgovore na upitnik primila od EXIM-a, CCB-a, ICBC-a, MEB-a, MiB-a i društva Sinosure, ali ne i od drugih financijskih institucija navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi, triju proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođača iz Unije u uzorku i četiriju uvoznika/korisnika.

(30)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanja vjerojatnosti nastavka i ponavljanja subvencioniranja, vjerojatnosti ponavljanja štete te interesa Unije:

(31)

Odgovor MiB-a na upitnik, zaprimljen preko kineske vlade, nije provjeren jer je 30. lipnja 2016. ta banka navela da neće prihvatiti provjeru na licu mjesta. Na temelju podataka koje su dostavila tri proizvođača iz uzorka čini se da je, uz EXIM, CCB, ICB, MEB i MiB, osamnaest financijskih institucija, odnosno Poljoprivredna banka Kine, Banka Kine, Komunikacijska banka, Kineska razvojna banka, China Everbright Bank, China Trust Commercial Bank, Hua Xia Bank, Industrijska banka Kine, Poljoprivredna poslovna banka Jiangnan, Ping An Bank, Poljoprivredna poslovna banka, Razvojna banka Shanghai Pudong i Financijski ured Xiantao, pružalo zajmove tim proizvođačima u uzorku.

(32)

Komisija je 20. prosinca 2016. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih namjerava zadržati kompenzacijske mjere na snazi te je sve zainteresirane strane pozvala da dostave primjedbe. Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana te ih je, prema potrebi, uzela u obzir. Nakon objave Kineska gospodarska komora, Wacker, Solar Power Europe („SPE”) i Solar Alliance for Europe („SAFE”) zatražili su saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima koje im je i odobreno.

(33)

S obzirom na to da Odbor iz uvodne izjave 790. nije dostavio mišljenje, Komisija je objavila da razdoblje primjene mjera namjerava smanjiti s 24 mjeseca na 18 mjeseci. Pozvala je zainteresirane strane da o tome iznesu svoje primjedbe.

(34)

Proizvod iz postupka revizije jednak je kao u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja postojećih mjera („početni ispitni postupak”), tj. kristalni silicijski fotonaponski moduli ili ploče i ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama (ćelije debljine koja ne prelazi 400 mikrometara), podrijetlom ili poslani iz Narodne Republike Kine („proizvod iz postupka revizije” ili „predmetni proizvod”), trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 8501 31 00, ex 8501 32 00, ex 8501 33 00, ex 8501 34 00, ex 8501 61 20, ex 8501 61 80, ex 8501 62 00, ex 8501 63 00, ex 8501 64 00 i ex 8541 40 90 (oznake TARIC 8501310081, 8501310089, 8501320041, 8501320049, 8501330061, 8501330069, 8501340041, 8501340049, 8501612041, 8501612049, 8501618041, 8501618049, 8501620061, 8501620069, 8501630041, 8501630049, 8501640041, 8501640049, 8541409021, 8541409029, 8541409031 i 8541409039), osim ako su u provozu u smislu članka V. GATT-a.

(35)

Sljedeće vrste proizvoda isključene su iz definicije proizvoda iz postupka revizije:

(36)

Kao i u početnom ispitnom postupku proizvod iz postupka revizije i proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te jednaku osnovnu krajnju upotrebu. Slično tome, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Kini te proizvod koji se prodaje za izvoz u Uniju imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednaku upotrebu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(37)

U skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja.

(38)

Na zahtjev kineske vlade Komisija je odobrila produljenje roka za 14 dana za dostavljanje odgovora na upitnik, što je dovelo do ukupnog roka od 50 dana za podnošenje odgovora na upitnik.

(39)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da je, s obzirom na širinu upitnika, 50 dana odobrenih za popunjavanje odgovora na upitnik nedovoljno. Kineska vlada navela je da Komisija nije učinila sve što je u njezinoj moći jer je „sebi odobrila 11 mjeseci za ocjenu podataka za koje je od kineske vlade zatražila da ih dostavi u roku od 50 dana”. Kineska vlada usporedila je i rokove koji su odobreni i/ili koji su se primjenjivali u početnom ispitnom postupku i drugim antisubvencijskim ispitnim postupcima s rokovima u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Kineska vlada tvrdila je i da je cilj rokova određenih u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera bio staviti kinesku vladu u težak položaj i spriječiti je da surađuje u najvećoj mogućoj mjeri. Komisija napominje da se u Osnovnoj uredbi propisuje da se zainteresiranim stranama odobrava najmanje 30 dana za dostavljanje odgovora na upitnik i najviše 15 mjeseci za zaključivanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Ti su pravni rokovi poštovani te je kineska vlada imala 20 dana više od propisanog najkraćeg roka. Stoga argument kineske vlade nije osnovan.

(40)

U svojem pismu o produljenju roka od 7. siječnja 2016. Komisija je podsjetila kinesku vladu da bi u odgovoru na upitnik trebalo obuhvatiti programe subvencija i koristi za sve proizvođače izvoznike proizvoda iz postupka revizije. Kineska vlada odgovorila je pismom od 21. siječnja 2016. u kojem je izrazila zabrinutost u pogledu opsega upitnika i obavijestila Komisiju da će u podatcima o pojedinim društvima u svojem odgovoru na upitnik, kao i u početnom ispitnom postupku, obuhvatiti samo proizvođače izvoznike ili skupine proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je pismom od 22. siječnja 2016. izrazila svoje neslaganje sa stajalištem kineske vlade o tom pitanju i istaknula da, za razliku od početnog ispitnog postupka, nekoliko najvećih proizvođača izvoznika, među kojima su tri najveća u pogledu obujma izvoza u Uniju proizvoda iz postupka revizije, nije surađivalo u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, što je dovelo do razine suradnje koja je bila znatno niža nego u početnom ispitnom postupku. Kao posljedica toga, podatci važni za utvrđivanje nalaza o subvenciji vjerojatno bi se ispustili kad bi se u odgovoru kineske vlade na upitnik obuhvatile samo skupine proizvođača izvoznika u uzorku. Unatoč tome, Komisija je, u duhu dobre suradnje, iznimno u tom pismu prihvatila da kineska vlada može ograničiti podatke o pojedinim društvima u svojem odgovoru na upitnik na deset najvećih proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika u RIPR-u, čiji su nazivi navedeni u pismu i koji su uključivali tri društva u uzorku, te je izrazila spremnost na odobrenje dodatnog produljenja roka do 2. veljače 2016.

(41)

Kineska vlada dostavila je nepotpuni odgovor na upitnik u tri dijela: prvi 26. siječnja 2016., drugi 3. veljače 2016. i treći 5. veljače 2016. U popratnom pismu uz podnesak od 26. siječnja 2016. kineska vlada izrazila je želju da pojasni razloge za svoj nepotpuni odgovor na upitnik te je ponovila svoje stajalište u pogledu ograničenja opsega odgovora na upitnik na tri skupine proizvođača izvoznika u uzorku, što je ponovljeno i u cijelom njezinu odgovoru na upitnik.

(42)

Nakon objave kineska vlada izrazila je nezadovoljstvo činjenicom da Komisija „kritizira činjenicu da je kineska vlada dostavila podatke nakon 26. siječnja 2016.” Komisija napominje da je prethodna uvodna izjava činjenični opis načina na koji je kineska vlada dostavila svoj odgovor na upitnik. Iz tog zakašnjelog odgovora nisu proizišle nikakve pravne posljedice.

(43)

Komisija je kineskoj vladi poslala pisma za dopunu podataka 14. ožujka 2016. („prvo pismo za dopunu podataka”) i 14. srpnja 2016. („drugo pismo za dopunu podataka”) na koja je kineska vlada odgovorila 8. travnja 2016. i 22. srpnja 2016. Komisija je kineskoj vladi 14. srpnja 2016. poslala raspored provjera te je od kineske vlade zatražila da dostavi primjedbe i popuni logističke podatke koji nedostaju.

(44)

U duhu dobre suradnje, Komisija je 19. srpnja 2016. poslala detaljno pismo najave posjeta. Kineska vlada odgovorila je 2. kolovoza 2016. te je predložila drukčiji vremenski raspored provjera, uključujući drukčije trajanje nekih dijelova provjere. Kao što je Komisija istog dana objasnila u odgovoru, to se nije moglo prihvatiti jer izmijenjeni raspored više nije imao logičan slijed. Osim toga, Komisija nije mogla prihvatiti izmijenjeni vremenski raspored provjera svih dijelova.

(45)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da je iz prethodno navedenog vidljivo da je kineska vlada fleksibilna u svojoj suradnji, dok Komisija nije. Komisija bi htjela naglasiti da je prethodna uvodna izjava činjenični opis korespondencije prije posjeta radi provjere.

(46)

Posjet radi provjere održan je od 8. kolovoza 2016. do 12. kolovoza 2016. na temelju rasporeda koji je predložila Komisija.

(47)

Nijedna banka navedena u uvodnoj izjavi 29. nije dostavila zatražene podatke o fotonaponskoj industriji tvrdeći da su obvezne poštovati pravne zahtjeve i ugovorne odredbe u pogledu povjerljivosti podataka o zajmovima pojedinih društava. Banke su pozvale Komisiju da se osloni na podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici ili skupine proizvođača izvoznika u uzorku.

(48)

U svojem je drugom pismu za dopunu podataka Komisija pozvala kinesku vladu da od deset najvećih proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika proizvoda iz postupka revizije zatraži da bankama odobre dostavljanje podataka o pojedinom društvu Komisiji u okviru trenutačnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Kineska vlada navela je da ne može zatražiti od kineskih proizvođača izvoznika, prisiliti ih ili im naložiti da surađuju u ovom ili bilo kojem drugom ispitnom postupku. Međutim, ta se izjava ne odnosi na poziv Komisije. Nadalje je kineska vlada navela da Komisija može izravno zatražiti od tih društava da Komisiji dostave relevantne podatke. Komisija je, doista, upotrijebila relevantne podatke koje su dostavila tri društva u uzorku. Međutim, budući da se zahtjev za odobrenje odnosio na podatke u posjedu financijskih institucija, posebno u pogledu procjena kreditnog rizika, tri društva u uzorku nisu mogla dostaviti sve relevantne podatke. Komisija smatra da je kineska vlada bila obvezna uspostaviti potrebne kontakte između banaka i proizvođača izvoznika kako bi banke mogle dostaviti zatražene podatke.

(49)

Tijekom posjeta radi provjere kineska vlada tvrdila je da je od proizvođača izvoznika u uzorku zatražila da relevantan Dodatak upitniku za kinesku vladu proslijede financijskim institucijama od kojih su primili zajmove, kreditne linije i/ili kreditno osiguranje. Kineska vlada tvrdila je i da je Dodatak proslijedila drugim financijskim institucijama koje su navedene u popratnom pismu uz upitnik. Kad je Komisija tijekom posjeta radi provjere zatražila dokaze o tome, nije ih mogla dobiti ni za jednu od tih radnji.

(50)

Nakon objave kineska vlada izrazila je nezadovoljstvo prethodno navedenim izjavama. Komisija napominje da je u uvodnoj izjavi 49. naveden činjenični opis razvoja događaja.

(51)

Tijekom posjeta kineskoj vladi radi provjere Komisija je nastojala provjeriti odgovor na upitnik te je zatražila popratne dokumente upotrijebljene za njegovu izradu, u skladu s odredbama članaka 11. i 26. Osnovne uredbe. Osim nekoliko iznimaka, ti popratni dokumenti nisu bili dostupni čak i kad su bili posebno zatraženi. Zbog toga se odgovor na upitnik nije mogao u potpunosti provjeriti. Stoga je Komisija, uz standardni popis dokaza, sastavila i popis dokumenata koji su na licu mjesta zatraženi, ali nisu dostavljeni. Na kraju posjeta kineska vlada pregledala je popis te su ga kineska vlada i Komisija potpisale („popis dokumenata koji nisu dostavljeni”). Popis je sadržavao 28 stavki i objašnjenja/primjedbe za svaku od njih.

(52)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da se popis dokumenata koji su zatraženi, ali nisu dostavljeni, može podijeliti u četiri kategorije, odnosno na navodno „nepostojeće dokumente”, „dokumente koji su u izradi i nisu službeno izdani”, „osjetljiva i povjerljiva izvješća o procjenama kreditnog rizika” i „podatke koji su dostavljeni u drugim podnesenim dokumentima”. Komisija napominje da popis dokumenata koji nisu dostavljeni uključuje stavku „dokazi o liberalizaciji financijskih tržišta (Narodna banka Kine, ‚NBK’)”, koju je kineska vlada, kako se čini, osporavala u svojim primjedbama nakon objave.

(53)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je da bi, kad bi se uklonili dokumenti koji su obuhvaćeni jednom od četiriju prethodno navedenih kategorija, popis sadržavao samo nekoliko dokumenta koji su zatraženi, ali nisu dostavljeni. Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Komisija je imala razlog zatražiti takozvane „nepostojeće” dokumente jer su spomenuti u drugim dokumentima koji su ranije dostavljeni tijekom ovog i/ili početnog ispitnog postupka. Neki od „dokumenata koji se izrađuju i nisu službeno izdani” mogli su se dostaviti Komisiji nakon njihova službenog donošenja, ali nisu. U pogledu „osjetljivih i povjerljivih izvješća o procjenama kreditnog rizika” u Osnovnoj uredbi pružaju se postupovna jamstva da će se ti podatci zaštiti o daljnjeg širenja. Konačno, čak i da je Komisija prihvatila dostavljanje podataka „u drugim dokumentima”, ti su dokumenti činili samo mali dio popisa.

(54)

Nakon objave kineska je vlada tvrdila i da je Komisija u slučaju nedostavljanja „određenih dokumenata” primijenila raspoložive podatke, ne povezujući te dokumente s podatcima koji su Komisiji potrebni. Kineska vlada tvrdila je da je Komisija stoga primijenila raspoložive podatke na temelju nepoznatog sadržaja, što nije u skladu s odredbama WTO-a. Komisija primjećuje da su razlozi zbog kojih su ti dokumenti zatraženi navedeni u upitniku, tijekom posjeta radi provjere, u Komisijinim pismima kineskoj vladi od 22. siječnja 2016. i 23. rujna 2016. te u dokumentu o objavi.

(55)

Nakon posjeta radi provjere na licu mjesta Komisija je 23. rujna 2016. obavijestila kinesku vladu da razmatra upotrebu raspoloživih podataka umjesto podataka koji nedostaju te ju je obavijestila o posljedicama nesuradnje u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 6. Osnovne uredbe.

(56)

U svojem se pismu od 13. listopada 2016. kineska vlada usprotivila Komisijinu razmatranju primjene odredaba članka 28. Osnovne uredbe, tvrdeći da to pravno i činjenično nije opravdano. Kineska vlada navela je i da se činjenicom da banke Komisiji nisu dostavile zatražene podatke pokazalo da kineska vlada nema znatnu kontrolu nad njima. Ponovila je i prethodna objašnjenja zašto se zatraženi podatci nisu mogli dostaviti.

(57)

Kineska vlada tvrdila je da Komisija nije objasnila zašto podatci koje je kineska vlada dostavila nisu dovoljni i zašto su potrebni dodatni podatci. Komisija je kineskoj vladi objasnila zašto je zatražene podatke smatrala potrebnima (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 40.).

(58)

Kineska vlada nadalje je navela da je Komisijino pismo o namjeri upotrebe raspoloživih podataka bilo izrazito nejasno i neprecizno. Kineska vlada u svojim je primjedbama nakon objave ponovila da je Komisijino pismo sadržavalo „iznimno oskudne podatke o razlozima za primjenu raspoloživih podataka”. Komisija napominje da su nedostatci navedeni za svaki predmet, program subvencije i/ili subjekt (npr. financijske subjekte) i da je popis dokumenata koji nisu dostavljeni sporazumno sastavljen (vidjeti uvodnu izjavu 51.).

(59)

Kineska vlada tvrdila je da Komisija nije mogla pripisati odgovornost kineskoj vladi za nesuradnju proizvođača izvoznika iz Kine jer su ta društva neovisna i kineska vlada nema kontrolu nad njima. O njima nije dostavila baš nikakve podatke.

(60)

Komisija kineskoj vladi ne pripisuje odgovornost za nesuradnju. Međutim, kineska vlada odgovorna je za vlastiti odgovor na upitnik kojim su, u pogledu zatraženih podataka o pojedinim društvima, obuhvaćena samo tri proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija stoga smatra da kineska vlada nije učinila sve što je u njezinoj moći jer nije dostavila zatražene podatke.

(61)

Kineska vlada preispitivala je i kako nedostupnost primjeraka određenih dokumenata može na bilo koji način utjecati na podatke u spisu ili ih diskreditirati ili ometati ispitni postupak. Kineska vlada u svojem je pismu ocijenila da dokazi koji nisu dostavljeni imaju malu dokaznu vrijednost (ne navodeći točno na koje „nedostupne dokaze” kineska vlada upućuje) i da se, stoga, zbog nedostupnosti tih dokaza kineski pravni okvir ne bi trebao dovesti u pitanje. Komisija se ne slaže s izjavom da podatci koje kineska vlada nije dostavila imaju malu dokaznu vrijednost. Dokazna vrijednost podataka može se ocijeniti tek nakon što se oni dostave. Cilj je postupka provjere provjeriti točnost odgovora na upitnik. U tom se pogledu potvrđuje da tijekom posjeta radi provjere Komisija nije mogla u potpunosti potvrditi podatke u spisu.

(62)

Kineska vlada tvrdila je i da je Komisija pogrešno utvrdila šest dokumenata koji nisu dostavljeni tijekom postupka provjere i da je primjena članka 28. neopravdana. U tom je pogledu dovoljno podsjetiti da je popis dokumenata koji nisu dostavljeni sporazumno sastavljen.

(63)

Kineska vlada uputila je na Prilog II. Sporazumu WTO-a o antidampingu i članak 28. stavak 3. Osnovne uredbe u skladu s kojim „kod donošenja zaključaka treba koristiti svaku informaciju, koja se može provjeriti, a koja je predana na način koji omogućuje njeno korištenje u ispitnom postupku bez posebnih poteškoća, koja je dostavljena na vrijeme, i koja je, ako je to potrebno, predana na odgovarajućem mediju ili kompjutorskom jeziku”. Uputila je i na nekoliko odluka povjerenstva WTO-a (15) u kojima izraz „koja se može provjeriti” ne znači da se podatci stvarno trebaju provjeriti na licu mjesta. Tvrdila je da Komisija ne može odbiti informacije i upotrijebiti raspoložive podatke neovisno o kontekstu i prirodi okolnosti kad god neki podatci nisu dostupni tijekom provjere.

(64)

Komisija napominje da bi se podatci koji će se uzeti u obzir najprije trebali moći provjeriti. Osim toga, u izvješću povjerenstva u predmetu „SAD – čelične ploče” riječ „provjeriti” definirana je kao „potvrditi ili ispitati točnost ili ispravnost, posebno ispitivanjem ili usporedbom podataka itd.; provjeriti ili utvrditi ispitnim postupkom”. U ovom konkretnom slučaju Komisija smatra da je postupala u skladu s izvješćima povjerenstva spomenutima u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(65)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da je Komisija proširila svoje razloge i obrazloženje primjene raspoloživih podataka, što, prema mišljenju kineske vlade, nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („SCM”) i člankom 28. stavkom 4. Osnovne uredbe. Komisija napominje da je u skladu s člankom 28. stavkom 4. Osnovne uredbe kineska vlada obaviještena o razlozima pismom od 23. rujna 2016. i da je kineskoj vladi pružena mogućnost dostavljanja primjedbi na pismo do 6. listopada 2016. Nakon što je zatražila i dobila produljenje tog roka, kineska vlada dostavila je primjedbe pismom od 13. listopada 2016. U članku 28. stavku 4. Osnovne uredbe navodi se i da se „ako se obrazloženja smatraju nezadovoljavajućima, razlozi odbijanja tih dokaza ili podataka objavljuju i daju kod objavljivanja nalaza”, što je poštovano dokumentom o općoj objavi od 20. prosinca 2016.

(66)

Kineska vlada navela je i da Komisijina primjena raspoloživih podataka nije pravno dosljedna jer će se Komisija, s jedne strane, usmjeriti na promjene nakon početnog ispitnog postupka, dok su, s druge strane, upitnik i priloženi dodatci prezahtjevni u smislu traženih podataka. Kineska vlada kritizirala je i činjenicu da Komisija u upitniku nije navela da će se usmjeriti na moguće promjene nakon početnog ispitnog postupka. Nadalje, kineska vlada navela je da je Komisija zatražila više podataka nego u početnom ispitnom postupku. Komisija odbacuje te primjedbe jer je, kao prvo, kako bi analizirala moguće promjene morala prikupiti i podatke o trenutačnom stanju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kao drugo, upitnik se nije razlikovao od drugih standardnih upitnika za vladu u antisubvencijskom ispitnom postupku iako je, naravno, prilagođen programima koji su navedeni u zahtjevu. To znači da su podatci o stavkama subvencije koje nisu utvrđene već u početnom ispitnom postupku, nego su utvrđene u međuvremenu, doista zatraženi u upitniku.

(67)

Kineska vlada u svojim je primjedbama na objavu zadržala stajalište da su nedostajali podatci za pet, a ne za sedam proizvođača izvoznika. Komisija je prihvatila tu tvrdnju uz sljedeće pojašnjenje: od deset najvećih proizvođača izvoznika u Uniju tri su bila u uzorku. Dodatna dva dostavila su odgovor na upitnik za odabir uzorka, dok preostalih pet nije. U upitniku za vladu Komisija je od kineske vlade zatražila da odgovori na pitanja o fotonaponskoj industriji, a upitnik je zatim, kako bi se smanjilo opterećenje, ograničen na deset najvećih proizvođača izvoznika. Međutim, kineska vlada odgovorila je na upitnik za vladu uzimajući u obzir samo tri društva u uzorku i nije dostavila podatke o ostalih sedam proizvođača izvoznika.

(68)

U pogledu razine reprezentativnosti Komisija se ne slaže s primjedbom kineske vlade da Komisijino ustrajanje na tome da kineska vlada dostavi podatke o deset najvećih proizvođača izvoznika znači da njezin uzorak nije reprezentativan za donošenje zaključaka u ovom ispitnom postupku. Komisija namjerava pojasniti da je uzorak reprezentativan jer su njime ispunjeni uvjeti utvrđeni u Osnovnoj uredbi – njime su obuhvaćeni najveći proizvođači prema obujmu koji su surađivali. U svojem je podnesku nakon objave kineska vlada pitala što bi se promijenilo tim dodatnim podatcima. Komisija primjećuje da nije mogla otpočetka isključiti mogućnost da će biti nužno primijeniti članak 27. stavak 4. Osnovne uredbe. U toj situaciji podatcima o deset najvećih proizvođača izvoznika samo bi se dodatno povećala kvaliteta zaključaka jer bi baza podataka bila veća.

(69)

Komisija ni u kojem trenutku nije prekršila svoje obveze provođenja ispitnog postupka po službenoj dužnosti, kako je kineska vlada navela nakon objave. Naprotiv, Komisija je ispitala podatke koji su bili raspoloživi, iako su bili nepotpuni, te je uložila najveće napore kako bi popunila praznine u raspoloživim podatcima.

(70)

Komisija stoga odbija primjedbe kineske vlade da zatraženi podatci nisu relevantni.

(71)

Kineska vlada tvrdila je i da je u dokumentu o općoj objavi Komisija pogrešno prikazala širinu podataka koji nedostaju te je uputila na skup podataka koje je kineska vlada dostavila.

(72)

U pogledu financijskih institucija i dobavljača ulaznih materijala kineska vlada dostavila je primjedbu da smatra nelogičnim da je Komisija zatražila suradnju 3 800 banaka i svih dobavljača ulaznih materijala. Komisija napominje da ta primjedba nije točna. Komisija je od kineske vlade samo zatražila da posebne upitnike proslijedi financijskim institucijama i dobavljačima ulaznih materijala, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 28.

(73)

U pogledu primjedbi kineske vlade na njezinu navodnu punu suradnju Komisija je napomenula da sljedeći najvažniji podatci koji nedostaju nisu primjereno riješeni do kraja ispitnog postupka. Kineska vlada nije dostavila nijedan od podataka zatraženih u Komisijinu pismu kineskoj vladi od 23. rujna 2016. Uskratila je podatke o deset najvećih proizvođača izvoznika. Nadalje, nije omogućila primitak odgovora na upitnik Kineske razvojne banke, Bank of Beijing, Ping An Bank i Suzhou Bank. Nedostajali su i podatci o tržišnim udjelima za tržišta polisilicija, stakla i aluminija u NRK-u. Konačno, kineska vlada odbila je posebne upitnike proslijediti i. drugim financijskim institucijama za koje kineska vlada zna da su za deset najvećih proizvođača izvoznika osigurale zajmove i ii. dobavljačima polisilicija, stakla i aluminija. U pogledu potonjih kineska vlada navela je da prosljeđivanje Dodatka nije smatrala potrebnim.

(74)

S obzirom na nalaze u ovom odjeljku Komisija smatra da su, u načelu, ispunjeni uvjeti za upotrebu raspoloživih podataka u smislu članka 28. Osnovne uredbe.

(75)

Kako bi odgovorila na primjedbe na objavu Komisija je za svaki od programa subvencija analiziran u sljedećim odjeljcima točno utvrdila koji podatci na temelju raspoloživih podataka nisu uzeti u obzir i kojim su podatcima oni zamijenjeni.

(76)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku kritizirao je primjenu članka 28. Osnovne uredbe jer je smatrao da je ta primjena usmjerena protiv njega. Istaknuo je da u pogledu njega Komisija nije slijedila postupak predviđen u tom članku. Komisija se ne može složiti s tim stajalištem. Komisija nije zanemarila nikakve podatke koje je dostavio taj proizvođač izvoznik. Naprotiv, upotrijebila je sve raspoložive podatke, uključujući podatke tog proizvođača izvoznika.

(77)

Svi programi subvencija koji se ocjenjuju proizlaze iz provedbe središnjeg planiranja, kao što je to bio slučaj u početnom ispitnom postupku.

(78)

S obzirom na skraćeno trajanje kompenzacijskih mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije Komisija je svoju analizu usmjerila na moguće izmjene politika, dokumenata o planovima te pravne/praktične primjene koje bi te izmjene prouzročile.

(79)

Nakon objave kineska vlada navela je da Komisija nije uložila dovoljno napora kako bi došla do utemeljenog zaključka o nastavku subvencioniranja jer se u znatnoj mjeri oslanjala na svoje nalaze o subvencioniranju iz početnog ispitnog postupka koje je kineska vlada osporavala tijekom tog ispitnog postupka. Uputila je i na izvješće Žalbenog tijela SAD – antidampinške i kompenzacijske pristojbe (stavak 354.), u skladu s kojim samo upućivanje na nalaze ispitnog postupka nije dovoljno za utemeljeno i primjereno objašnjenje.

(80)

Primjedbe kineske vlade iz početnog ispitnog postupka analizirane su i razmotrene u Izvornoj uredbi te zaključci doneseni u početnom ispitnom postupku nisu osporavani pred sudom (16). U tom kontekstu Komisija ne razumije zbog čega ti nalazi ne mogu biti dio osnove na temelju koje Komisija donosi zaključke u trenutačnom ispitnom postupku, pod uvjetom da za podatke na kojima se temelje ti zaključci u ispitnom postupku revizije nije utvrđeno da su izmijenjeni, jer to znači da su ponovno ocijenjeni. Nadalje, kako je dokazano analizom podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka i vidljivo iz ove Uredbe, Komisija se ne slaže s izjavom da se u znatnoj mjeri oslanjala na zaključke donesene u početnom ispitnom postupku. U tom se pogledu te s obzirom na djelomičnu primjenu članka 28. Osnovne uredbe na kinesku vladu Komisija poslužila raspoloživim podatcima koji su, u određenim slučajevima, doveli do toga da je Komisija svoje nalaze temeljila na zaključcima iz početnog ispitnog postupka.

(81)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da NRK i dalje intenzivno subvencionira svoju fotonaponsku industriju i naveo je niz političkih dokumenata i planova te zakonodavstvo na kojima se temelji državna potpora u tom sektoru. Komisija je pregledala i analizirala dokumente navedene u zahtjevu te dodatne dokumente koje su tijekom ispitnog postupka dostavili kineska vlada i proizvođači izvoznici u uzorku.

(82)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da je kineska vlada fotonaponsku industriju uključila u „strateške” industrije u 12. petogodišnjem planu (17). Kineska vlada objavila je i poseban plan za solarnu fotonaponsku industriju (podređen glavnom 12. petogodišnjem planu), tj. 12. petogodišnji plan za solarnu fotonaponsku industriju. U tom je planu kineska vlada izrazila potporu „izuzetnim poduzećima” (18) i „ključnim poduzećima” (19) te preuzela obvezu „promicanja provedbe različitih politika za potporu fotonaponskom sektoru” (20) i „definiranja općeg razvoja politika potpora za industriju, financiranje, poreze…” (21). Tim je planovima obuhvaćeno razdoblje 2011. – 2015., a time i razdoblje ispitnog postupka revizije.

(83)

U ožujku 2016. objavljen je 13. petogodišnji plan, kojim je obuhvaćeno razdoblje 2016. – 2020. Kao odgovor na drugo pismo za dopunu podataka kineska vlada samo je dostavila kinesku verziju s engleskim prijevodom sadržaja. U 13. petogodišnjem planu fotonaponska industrija uključena je u taj strateški plan (22). Naglasak 13. petogodišnjeg plana na tehnološka otkrića proširen je na proizvode i usluge povezane s energijom, posebno uključujući fotonaponske ćelije nove generacije.

(84)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da je dostavila 13. petogodišnji plan i da je iz tog dokumenta vidljivo da se ne potiče solarna industrija.

(85)

Engleska verzija 13. petogodišnjeg plana zatražena je tijekom posjeta radi provjere te je uključena u popis dokumenata koji nisu dostavljeni. Ispisani primjerak engleske verzije bio je dostupan kineskoj vladi tijekom posjeta radi provjere te se kineska vlada obvezala dostaviti ga kad se bude mogao staviti na raspolaganje Komisiji. Kao što je vidljivo na web-mjestu Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme (NDRC) (23), engleska verzija tog dokumenta objavljena je 7. prosinca 2016. te nikad nije dostavljena Komisiji. Budući da od kineske vlade nije dobila potpunu i službenu englesku verziju plana, Komisija se morala osloniti na interni prijevod tog dokumenta te je kinesku vladu tijekom posjeta radi provjere suočila s ulomcima navedenima u uvodnoj izjavi 83. Iako je kineska vlada navela da se u tim upućivanjima određuje smjer tehnološke inovacije, nije zanijekala postojanje tih upućivanja. Konačno, potrebno je napomenuti da se, s obzirom na to da od kineske vlade nije dobila potpunu englesku verziju Plana, u dokumentu o objavi Komisija oslanjala na svoj interni engleski prijevod (vidjeti bilješku 22).

(86)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je da se ulomci navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi 83. i uvodnoj izjavi 87. u nastavku odnose na razvoj domaćih modernih infrastrukturnih mreža, uključujući upotrebu/proizvodnju solarne energije, ali ne i na proizvodnju materijala za proizvodnju te energije. Kineska vlada navela je i da se poglavlje 23., u kojem su opisane strateške industrije u nastajanju, uopće ne odnosi na solarnu industriju te je zanijekala postojanje upućivanja na fotonaponske ćelije u okviru 8. istog poglavlja.

(87)

U poglavlju 30. Plana navodi se „Nastavit ćemo poticati razvoj energije vjetra i fotonaponske energije”. Jednostavnim tumačenjem te izjave proizlazi da potpora „fotonaponskoj energiji” uključuje potporu kineskoj fotonaponskoj industriji. To je tumačenje potvrđeno u okviru 8. „Razvoj strateških industrija u nastajanju” u poglavlju 23. „Razvijanje strateških industrija u nastajanju”. Taj se okvir odnosi na „postizanje napretka u ključnim tehnologijama, kao što je fotonaponska tehnologija nove generacije, i promicanje njihove industrijske primjene”, što je jasno upućivanje na materijal potreban za proizvodnju energije. Još jedno upućivanje u tom pogledu vidljivo je u odjeljku 1. istog poglavlja koji glasi: „Pružat ćemo potporu razvoju informacijske tehnologije nove generacije,… zelene tehnologije s niskom emisijom ugljika”. U tom se pogledu zelena tehnologija u Kini obično povezuje s fotonaponskom industrijom. Nadalje, kako je navedeno u uvodnim izjavama 378. i 389., fotonaponska industrija navedena je kao poticana industrija u Katalogu ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država. Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je fotonaponska industrija uključena u taj strateški plan.

(88)

U pogledu posebnog 13. petogodišnjeg plana za solarnu fotonaponsku industriju kineska vlada u svojem je odgovoru od 22. srpnja 2016. navela da dokument još nije objavljen. Tijekom posjeta radi provjere, tj. manje od 20 dana nakon toga, kineska vlada umjesto toga pretvarala se da neće izdati taj dokument o politici te nije dostavila nikakve daljnje dokaze. Konačno, kineska vlada uputila je na nepostojanje 13. petogodišnjeg plana za solarnu industriju kao još jedan pokazatelj da se ta industrija ne potiče.

(89)

Međutim, Odluka 40. Državnog vijeća, Odluka Državnog vijeća od 10. listopada 2010. i Nacionalni plan za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnički razvoj (2006. – 2020.) kojima se na različite načine podupire razvoj fotonaponske industrije te potiče financijska i fiskalna potpora fotonaponskoj industriji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 102. Izvorne uredbe, još su uvijek na snazi. Na snazi je još uvijek i Zakon NRK-a o znanstvenom i tehnološkom napretku u kojem se navodi niz mjera za potporu fotonaponskoj industriji. Stoga, čak i ako nije izdan poseban 13. petogodišnji plan za solarnu industriju, to ne znači prekid državne potpore fotonaponskoj industriji jer su svi ostali vladini planovi, projekti i drugi dokumenti dovoljni kako bi se potkrijepio taj zaključak.

(90)

Zaključno, u početnom ispitnom postupku (24) zaključeno je da kineska vlada provodi politiku odobravanja povlaštenih zajmova fotonaponskom sektoru. Kineska vlada tijekom ovog ispitnog postupka nije dostavila nikakve dokaze da se ta situacija promijenila. Tijekom ispitnog postupka nisu izneseni nikakvi elementi kojima bi se osporio prethodni nalaz, nego su utvrđeni novi dokazi kojima se potvrđuje raniji nalaz.

(91)

Uz to, u Izvješćima o kineskoj monetarnoj politici koja izdaje državno tijelo, „Skupina za analizu monetarne politike Narodne banke Kine”, potvrđeno je postojanje politike kineske vlade jer se tijekom cijelog RIPR-a izvješćivalo da će se „uloga financijskog sektora poboljšati kako bi se pružile bolje financijske usluge te promicali reforma i razvoj željezničkog... i drugih ključnih sektora” (25), da će se „strateškim industrijama u nastajanju i drugim ključnim područjima nacionalnoga gospodarstva... pružiti veća potpora” (26), da će „NBK slijediti strateške odrednice Središnjeg odbora Partije i Državnog vijeća” (27) i da će se pružati „bolje financijske usluge radi potpore strategiji razvoja temeljenog na inovacijama, financijski proizvodi prilagoditi potrebama poduzeća koja djeluju u području tehnoloških inovacija te će se financijske institucije poticati da poboljšaju potporu... strateškim industrijama u nastajanju i drugim ključnim područjima” (28) ili da će se „financijske institucije poticati da unaprijede potporu strategiji prelaska Kine s proizvodnje velike količine proizvoda na proizvodnju kvalitetnih proizvoda pružanjem dobrih financijskih usluga za stratešku prilagodbu strukture industrije, izgradnju infrastrukture, brodogradnju, logistiku, energiju, znanost i tehnologiju, kulturu i druga ključna područja” (29).

(92)

Tijekom ovog ispitnog postupka prethodno navedeno potvrđeno je i nalazima za tri proizvođača izvoznika u uzorku. Na primjer, u Godišnjem izvješću za 2014. koje je Američkoj komisiji za vrijednosne papire i burzu (SEC) dostavio jedan od proizvođača izvoznika u uzorku navedeno je sljedeće: „Do sada su nam Kineska razvojna banka i banka China Minsheng Bank pružale zajmove za financiranje naših projekata proizvodnje solarne energije. Budući da se ti zajmovi djelomično temelje na ciljevima politike, uvjeti i dostupnost tih zajmova mogu se promijeniti u mjeri u kojoj vlada može promijeniti svoje stajalište u pogledu solarne industrije. Ako u budućnosti od tih ili drugih banaka ne budemo mogli dobiti financiranje po komercijalno privlačnim uvjetima, možda ćemo imati poteškoća u financiranju svojih projekata. Ne možemo jamčiti da ćemo u traženom razdoblju ili uopće uspješno pronaći dodatne odgovarajuće izvore financiranja ili po uvjetima ili uz troškove koje smatramo privlačnima ili prihvatljivima, što nam može otežati ili onemogućiti provođenje planova rasta” (30).

(93)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da fotonaponska industrija nije uključena u ključne industrije, strateške industrije ili industrije u nastajanju te da se prethodno navedene politike stoga ne odnose na nju.

(94)

U tom se pogledu upućuje na uvodnu izjavu 87. u kojoj je zaključeno da se fotonaponska industrija smatra ključnom/strateškom industrijom.

(95)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 333. i 400. Izvorne uredbe i potvrđeno ovim ispitnim postupkom, među ostalim, u uvodnoj izjavi 83., fotonaponska industrija smatra se ključnom/strateškom industrijom te zaključci utvrđeni u Izvornoj uredbi i dalje vrijede i stoga se potvrđuju.

(96)

Komisija je analizirala sve programe subvencija utvrđene u zahtjevu za reviziju i od kineskih nadležnih tijela zatražila da joj dostave podatke o svim drugim eventualnim povezanim programima subvencija. Na temelju podataka sadržanih u zahtjevu za reviziju Komisija je zatražila podatke o sljedećim programima koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija državnog tijela:

(97)

Zahtjev je sadržavao navode da je kineska vlada nastavila subvencionirati svoju fotonaponsku industriju u okviru politike davanja povlaštenih zajmova.

(98)

Pravna osnova za povlaštene zajmove jednaka je kao u početnom ispitnom postupku, tj. Zakon NRK-a o poslovnim bankama („Zakon o bankama”), Opća pravila o zajmovima (koja provodi Narodna banka Kine), Odluka 40. Državnog vijeća o proglašavanju i provedbi privremenih odredbi o poticanju prilagodbe industrijske strukture.

(99)

Te se pravne odredbe provode na temelju odluka banaka u državnom vlasništvu koje su javna tijela u smislu članka 2. točke (b) Osnovne uredbe u vezi s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. Osnovne uredbe (vidjeti sljedeći odjeljak) ili su, u drugom slučaju, povjerene vladi i ona ih usmjerava u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. prve alineje Osnovne uredbe.

(100)

Subvencije u obliku zajmova u okviru politike odobrile su banke u državnom vlasništvu. Stoga je nužno utvrditi da su te banke javna tijela.

(101)

U skladu sa Žalbenim tijelom WTO-a (Nagodba br. 379, stavak 318.) važeći test za utvrđivanje je li poduzetnik u državnom vlasništvu javno tijelo jest sljedeći: „Važno je je li subjektu povjerena ovlast za izvršavanje javnih funkcija, a ne kako se to postiže. Postoje brojni različiti načini na koje bi vlada u užem smislu mogla subjektima dati ovlast. U skladu s tim, različite vrste dokaza mogu biti relevantne kako bi se pokazalo da je ta ovlast dodijeljena konkretnom subjektu. Dokaz da subjekt, de facto, izvršava javne funkcije može služiti kao dokaz da posjeduje ili da su mu povjerene javne ovlasti, posebno ako se tim dokazom upućuje na stalnu i sustavnu praksu. Smatramo da iz toga proizlazi da dokaz da vlada provodi znatnu kontrolu nad subjektom i njegovim postupanjem može, u određenim okolnostima, poslužiti kao dokaz da odgovarajući subjekt ima javne ovlasti i te ovlasti izvršava pri obnašanju javnih funkcija. Međutim, naglašavamo da, osim izričite delegacije ovlasti u okviru pravnog instrumenta, postojanje samo službenih veza između subjekta i vlade u užem smislu vjerojatno nije dovoljno za utvrđivanje nužnog posjedovanja javnih ovlasti. Stoga se, na primjer, samom činjenicom da je vlada većinski dioničar subjekta ne dokazuje da vlada izvršava znatnu kontrolu nad ponašanjem tog subjekta, a još manje da mu je vlada dodijelila javne ovlasti. Međutim, u nekim slučajevima, kad se dokazima upućuje na to da su formalni pokazatelji vladine kontrole višestruki te pritom postoje dokazi da se takav nadzor provodio u znatnoj mjeri, tada se na temelju tih dokaza može zaključiti da predmetni subjekt izvršava javne ovlasti.”

(102)

U ovom slučaju zaključak da je bankama u državnom vlasništvu koje su trima proizvođačima u uzorku odobrile povlaštene zajmove u okviru politike dodijeljena ovlast za izvršavanje javnih funkcija temelji se na sljedećim razmatranjima.

(103)

Komisija je zatražila podatke o državnom vlasništvu nad financijskim institucijama jer je to formalna naznaka na temelju koje se, u kombinaciji s dokazom da se ta službena kontrola provodi u znatnoj mjeri, može zaključiti da predmetni subjekt izvršava javne ovlasti. U svojem odgovoru na upitnik kineska vlada dostavila je podatke o vlasničkoj strukturi za 17 financijskih institucija čije bilance navodno ukupno čine 80 % ukupnog bankarskog sektora. Dostavljeni podatci temeljili su se na različitim izvorima. Konkretno, kineska je vlada tvrdila da su četiri banke u državnom vlasništvu (ICBC, Poljoprivredna banka, Banka Kine i Kineska banka za izgradnju). Kineska vlada navela je da drži manje od 50 % udjela u četirima drugim bankama (Komunikacijskoj banci, banci China Everbright Bank, Industrijskoj banci i Razvojnoj banci Shanghai Pudong). Za preostalih devet banaka tvrdilo se da država u njima nema udjele.

(104)

Tijekom provjere činilo se da su dostavljeni podatci o vlasničkoj strukturi bili netočni jer nisu uključivali udjele u neizravnom vlasništvu države, iako su oni bili navedeni u nekim od javno dostupnih podataka. Od kineske je vlade zatraženo da u tom pogledu revidira svoj odgovor na upitnik te da izvijesti o izravnom i neizravnom vlasništvu. Kineska vlada odbila je to učiniti. Komisija stoga nije mogla provjeriti točnost i ispravnost prijavljenih podataka o vlasničkom udjelu države u bankama i drugim financijskim institucijama.

(105)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da se podatci o vlasničkoj strukturi odnose na institucije kojima je već obuhvaćeno 80 % ukupnog bankarskog sektora, da podatci o neizravnim udjelima države nisu dostupni i da, stoga, Komisijin zahtjev nije razuman. Kineska vlada navela je i da bi Komisija suradnju kineske vlade ocijenila nedostatnom bez obzira na to kako bi ona surađivala. Komisija opovrgava potonji navod. Uz to, potrebno je pojasniti da, bez dostavljanja drugih podataka Komisiji, Komisija nije mogla provjeriti izjavu da je podatcima o vlasničkoj strukturi koje je dostavila kineska vlada navodno „obuhvaćeno 80 % ukupnog bankarskog sektora”. Međutim, da je ta neprovjerena izjava istinita, podatcima o vlasničkoj strukturi ne bi se potvrdile tvrdnje kineske vlade o zakonskoj strukturi tih banaka.

(106)

Komisija je stoga donijela sljedeće zaključke. Kao prvo, na temelju odgovora kineske vlade na upitnik utvrdila je da su ICBC, Poljoprivredna banka, Banka Kine i CCB u javnom vlasništvu. Kao drugo, primijenila je raspoložive podatke u pogledu Komunikacijske banke, banke China Everbright Bank, Industrijske banke i Razvojne banke Shanghai Pudong uključivanjem neizravnih vlasničkih udjela na temelju podataka u spisu u tom pogledu. Od devet preostalih banaka, za koje je utvrđeno da su navodno u većinskom privatnom vlasništvu kineske vlade, samo su tri odobrile zajmove društvima u uzorku. Stoga šest drugih banaka nije bilo predmet daljnjeg ispitivanja. Jedna od njih bio je MEB, za koji je na temelju procjene svih elemenata u spisu nakon provjere utvrđeno da je u javnom vlasništvu (vidjeti uvodne izjave 167. do 187.). Komisija nije dalje ispitivala druge dvije banke, Hua Xia Bank i Ping An Bank, jer je njihov postotak zajmova proizvođačima u uzorku bio neznatan. Stoga je za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija zaključila da je devet banaka, ICBC, Poljoprivredna banka, Banka Kine, CCB, MEB, Komunikacijska banka, China Everbright Bank, Industrijska banka i Razvojna banka Shanghai Pudong, u javnom vlasništvu.

(107)

Komisija je od kineske vlade zatražila podatke o udjelu zajmova koje su banke u kojima je kineska vlada većinski ili jedini dioničar, banke u kojima kineska vlada ima udjel, ali nije najveći dioničar, banke u kojima kineska vlada nema udjel i banke koje su u stranom vlasništvu, odobrile industriji u cjelini i fotonaponskoj industriji. Kineska vlada nije dostavila smislen odgovor na to pitanje, čak i nakon što je njegov opseg smanjen na banke koje pružaju financiranje za deset najvećih proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika. Kineska vlada nije predložila nikakve druge izvore tih podataka. Svrha je tog zahtjeva bila utvrditi razlikuje li se struktura odobravanja zajmova ovisno o vlasništvu. Kad bi se na temelju tih podataka doista pokazalo da banke u državnom vlasništvu imaju veći udio industrijskih sektora kojima je potrebno osigurati povlaštene uvjete u skladu sa središnjim planiranjem, to bi bio pokazatelj da se javne ovlasti provode u znatnoj mjeri.

(108)

U raspravi o zahtjevu za dostavu podataka tijekom posjeta radi provjere kineska vlada odgovorila je da banke u NRK-u nisu odobrile povlaštene zajmove i/ili kreditne linije fotonaponskoj industriji. Ta je izjava proturječna nalazima za tri proizvođača izvoznika u uzorku, od kojih su svi primili povlaštene zajmove i/ili kreditne linije od četiriju provjerenih banaka i drugih banaka navedenih u uvodnoj izjavi 29.

(109)

Stoga je Komisija do svojih nalaza o bankama u državnom vlasništvu kao javnim tijelima došla na temelju odgovora na upitnik koje je preko kineske vlade primila za EXIM, CCB, ICBC, MEB i MiB te od triju proizvođača izvoznika u uzorku, na temelju posjeta radi provjere, podataka raspoloživih iz drugih izvora, zahtjeva za reviziju te nalaza iz početnog ispitnog postupka za koje je utvrđeno da se nisu promijenili.

(110)

Svrha posebnog upitnika za financijske institucije („Dodatak A”) bila je provjera navoda u pritužbi da su kineske banke u državnom vlasništvu javna tijela. Komisija je tražila podatke o tome jesu li bankama u državom vlasništvu povjerene ovlasti za izvršavanje javnih funkcija u pogledu fotonaponske industrije, npr. na temelju sastava upravnog odbora ili odbora dioničara, kako je utvrđeno u Statutu, zapisnika sa sastanaka dioničara/direktora, državljanstva dioničara/direktora, politika odobravanja zajmova i procjene rizika u odnosu na zajmove fotonaponskoj industriji te na temelju podataka proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju.

(111)

Komisija je u svojem pismu najave posjeta predvidjela provjeru četiriju banaka koje su dostavile odgovore na Dodatak A upitniku i osigurale zajmove proizvođačima izvoznicima u uzorku, tj. banaka EXIM, ICBC, CCB i MEB. Uključila je detaljan, ali ne i konačan popis tema koje će se razmatrati tijekom provjere. Komisija je u pismu najave posjeta navela da se od kineske vlade „zahtijevaju svi popratni dokumenti koji su upotrijebljeni pri pripremi [njezinih…] utemeljenih odgovora, uključujući i polazne izvorne dokumente i zahtjeve”.

(112)

U svojem drugom pismu za dopunu podataka Komisija je obavijestila kinesku vladu da je odgovor EXIM-a na Dodatak A nepotpun i da EXIM nije dostavio dokument koji je posebno zatražen, tj. kinesku i englesku verziju statuta društva. EXIM je u svojem odgovoru na upitnik naveo da je statut interni upravljački dokument i nije ga dostavio. U odgovoru na pismo za dopunu podataka navedeno je da je EXIM u postupku reorganizacije i da revizija statuta još nije gotova. Tijekom provjere na licu mjesta EXIM je naveo da je reorganizacija započela u ožujku/travnju 2015. i da je primjenjiva verzija statuta koji se revidira iz 1994., ali nije dostavio verziju iz 1994. Kao odgovor na zahtjev za dostavu popratnih dokaza o reorganizaciji koja je u tijeku EXIM je uputio na svoje web-mjesto. Međutim, budući da nije bilo internetske veze, taj se podatak nije mogao provjeriti na licu mjesta.

(113)

Kineska vlada u svojim je primjedbama na objavu tvrdila da je Komisija mogla provjeriti web-mjesto EXIM-a u Bruxellesu prije posjeta radi provjere na licu mjesta kako bi dobila dokaze o trenutačnoj reformi ili da je trebala predvidjeti vlastita sredstva za spajanje na internet tijekom provjere na licu mjesta. U tom kontekstu Komisija ponavlja da, iako je primio nekoliko zahtjeva, EXIM nije dostavio nijednu verziju statuta, ni u izvornoj ni u revidiranoj verziji.

(114)

Tijekom provjere Komisija je zatražila primjerak Obavijesti o osnivanju EXIM-a koju je izdalo Državno vijeće i Mjera EXIM-a za upravljanje kreditom prodavača izvoznika za visokotehnološke proizvode. EXIM je odbio dostaviti te dokumente.

(115)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da su se pojedinosti o osnivanju EXIM-a mogle pronaći i na EXIM-ovu web-mjestu te da je drugi dokument naveden u prethodnoj uvodnoj izjavi stavljen izvan snage. Stoga je kineska vlada smatrala da ta dva dokumenta navedena u prethodnoj uvodnoj izjavi ne mogu biti razlog za primjenu raspoloživih podataka. Komisija ponavlja da je u svojem pismu najave posjeta od kineske vlade i financijskih institucija zatražila da na licu mjesta pripreme zatražene podatke. Komisija podsjeća da je sam EXIM u svojem odgovoru na upitnik uputio na prvi dokument. Kako bi provjerila odgovor na upitnik, Komisija je, stoga, trebala dobiti taj dokument. U pogledu drugog dokumenta Komisija uzima u obzir primjedbu kineske vlade da je stavljen izvan snage.

(116)

U pogledu vlasničke strukture i kako je navedeno u njegovu odgovoru na upitnik, Komisija je utvrdila da je EXIM agencija za osiguranje izvoznih kredita koja je u 100-postotnom državnom vlasništvu. U pogledu upravnog odbora i njegova sastava EXIM je tijekom posjeta radi provjere dostavio proturječne podatke jer je naveo da upravni odbor još nije službeno uspostavljen zbog postupka reorganizacije koji je u tijeku. Međutim, EXIM je u svojem odgovoru na upitnik nekoliko puta uputio na upravni odbor. Ni sastav nadzornog odbora nije dostavljen i nije se mogao provjeriti. Kao posljedica toga, Komisija nije mogla provjeriti postojanje ili sastav upravnog odbora te sastav nadzornog odbora.

(117)

U odgovoru na upitnik kineska vlada objasnila je da je Statutom iz 1994. uređeno funkcioniranje EXIM-a i opisala je to funkcioniranje. Međutim, kineska vlada nije dostavila taj dokument.

(118)

Nakon objave kineska vlada nije se složila s Komisijinom ocjenom iz uvodne izjave 113., napominjući da je u godišnjem izvješću EXIM-a za 2015. navedeno da je osnivanje upravnog odbora ubrzano, ali da se upravni odbor inače ne spominje. Komisija napominje da su u upitniku i drugom pismu za dopunu podataka zatražene pojedinosti o sastavu (a ne imenovanju) upravnog odbora. Do provjere na licu mjesta nije pojašnjeno da EXIM tijekom RIPR-a navodno nije imao upravni odbor.

(119)

Primjenom raspoloživih podataka Komisija dolazi do sljedećeg zaključka: država, kao 100-postotni vlasnik EXIM-a, kontrolira EXIM imenovanjem članova njegova nadzornog odbora. Ti članovi na sastancima EXIM-a zastupaju interese države, uključujući ciljeve politike. Budući da nema upravnog odbora, nadzorni odbor ili država izravno imenuju upravu EXIM-a.

(120)

Na temelju članaka 3. i 5. Privremene uredbe o nadzornim odborima u važnim financijskim institucijama u vlasništvu države Komisija je utvrdila da Državno vijeće određuje članove nadzornog odbora i oni mu odgovaraju.

(121)

Nadalje, država obično agencijama za osiguranje izvoznih kredita dodjeljuje ovlasti za izvršavanje javnih funkcija. Dodijeljena javna funkcija odnosi se na promicanje izvoza u zemlje i za robu za koje komercijalno osiguranje ne pruža pokriće osiguranja ili to čini po stopama premije koje nisu dostupne svim izvoznicima. Vlada obično agenciji za osiguranje izvoznih kredita pruža državno jamstvo kako bi snizila njezine troškove zaduživanja na tržištima kapitala. Postojanje tog državnog jamstva opravdava se ovlašću za izvršavanje javnih funkcija te je dokaz da je ta ovlast dodijeljena agenciji. Svrha je aktivnosti tih agencija ostvarivati ciljeve javne politike, odnosno promicati izvoz. Točnije, iz naziva i sadržaja (kako je sažeto u odgovoru na upitnik) Obavijesti o osnivanju EXIM-a koju je izdalo Državno vijeće upućuje se na to da EXIM provodi kinesku izvoznu politiku. Štoviše, kako je opisano u odjeljku 3.4.1., fotonaponska industrija, kao strateška/ključna industrija, ostvaruje koristi od te potpore izvozu.

(122)

Na temelju tih razmatranja zaključuje se, na temelju raspoloživih podataka, da je država u znatnoj mjeri izvršavala službenu kontrolu, uspostavljenu na temelju njezina vlasništva, svakodnevnih poslovnih aktivnosti EXIM-a i da je država EXIM-u povjerila ovlasti za izvršavanje javnih funkcija.

(123)

Taj je zaključak dodatno potkrijepljen ispitivanjem politike odobravanja zajmova, kako je utvrđena na temelju godišnjih izvješća, čime se dokazuje da se EXIM osjeća obveznim provoditi državnu politiku pri donošenju odluka o odobravanju zajmova zbog sljedećih razloga.

(124)

Kad se od njega zatražilo da objasni svoju politiku odobravanja zajmova, tj. kako su vladini planovi i projekti uključeni, uzima li EXIM u obzir Katalog kineskih visokotehnoloških proizvoda za izvoz (ili druge kataloge, popise ili planove) u svojoj politici odobravanja zajmova, EXIM je naveo da analizira utjecaj planova na programe odobravanja zajmova ili korisnike zajma te da podupire poduzeća koja proizvode proizvode iz tog kataloga. Nakon analize godišnjeg izvješća činilo se da je u EXIM-ovu odgovoru namjerno umanjen utjecaj vladinih planova i projekata na njegovu politiku odobravanja zajmova. U godišnjem izvješću za 2015. navodi se da je EXIM-ova glavna zadaća „olakšati izvoz i uvoz kineskih mehaničkih i elektroničkih proizvoda, kompletnih setova opreme te proizvoda nove i visoke tehnologije” te, što je još važnije, da je „Banka u potpunosti iskoristila svoju ulogu financiranja politike u provedbi kineske nacionalne razvojne strategije”.

(125)

Nakon objave kineska vlada navela je da olakšavanje izvoza ne podrazumijeva nužno odobravanje povlaštenih zajmova te da su nacionalnom razvojnom strategijom obuhvaćeni svi aspekti kineskoga gospodarstva. Međutim, svrha je uvodne izjave 124. dokazati da se vladinim planovima i projektima utječe na EXIM-ovu politiku odobravanja zajmova, što se odražava u njegovim ovlastima. Stoga se odbija primjedba kineske vlade.

(126)

U pogledu statističkih podataka o izvozu različitih kategorija proizvoda koji su već zatraženi u upitniku EXIM nije dostavio zatražene podatke te se pozvao na odredbe o povjerljivosti. Tijekom posjeta radi provjere EXIM je promijenio svoje stajalište i naveo da podatci nisu dostupni. Komisija ne razumije zašto je EXIM promijenio svoje obrazloženje te je nejasno i kako se dostavljanjem konsolidiranih podataka koji se ne odnose na konkretne klijente mogu prekršiti odredbe o povjerljivosti. Međutim, EXIM je dostavio ukupne poslovne podatke za tri godine, ali nije dostavio te podatke za RIPR ni prije ni tijekom posjeta radi provjere. Stoga Komisija nije mogla provjeriti ukupne poslovne podatke za izvozne kredite u RIPR-u, kao ni podatke koji se odnose na udjel izvoznih kredita osiguranih fotonaponskoj industriji.

(127)

Kineska vlada iznenađena je, prema Komisijinu mišljenju, proturječnim izjavama iz uvodne izjave 113. Komisija napominje da EXIM nije dostavio nikakve statističke podatke o izvozu različitih kategorija proizvoda. Ono što je dostavljeno tijekom posjeta radi provjere odnosilo se na općenite komercijalne vrijednosti. Na temelju prvog Komisija bi mogla izvući podatke za predmetni proizvod, što nije bilo moguće na temelju podataka koji su na kraju dostavljeni tijekom posjeta radi provjere (samo općeniti podatci). Kineska vlada tvrdi i da je Komisija podatke za razdoblje ispitnog postupka revizije mogla ekstrapolirati upotrebom dostavljenih općenitih komercijalnih vrijednosti za trogodišnje razdoblje, što je netočno jer ti podatci nisu dostavljeni na mjesečnoj razini (kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., razdoblje ispitnog postupka revizije traje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015.

(128)

Tijekom provjere Komisija je pokušala provjeriti procjenu kreditne sposobnosti deset najvećih proizvođača izvoznika proizvoda iz postupka revizije, uključujući tri proizvođača u uzorku. EXIM je naveo da se pristup tim podatcima ne može odobriti zbog razloga povjerljivosti. Pri pokušaju provjere EXIM-ova sustava procjene kreditne sposobnosti samo s pomoću praznog obrasca za procjenu EXIM je odbio pristup takvom praznom dokumentu jer je tvrdio da sadržava poslovnu tajnu.

(129)

Nakon objave kineska vlada uputila je na odgovor na upitnik i Godišnje izvješće EXIM-a za 2015. iz kojih se vidjeti važnost procjene rizika prije donošenja odluka o odobravanju zajmova. Čak i ako se prihvati da je to dio opće politike banke, EXIM nije dostavio primjere kako se to provodi barem u pogledu društava u uzorku. Stoga tom primjedbom nisu promijenjeni nalazi Komisije.

(130)

Komisija je zatražila i primjerak EXIM-ova godišnjeg izvješća za 2015. EXIM je najprije naveo da se taj dokument ne može dostaviti ili razmatrati iako je postalo očito da je zatraženi dokument već javno dostupan na njegovu web-mjestu. Komisija je na kraju mogla pogledati zatraženi dokument na internetu, ali na početku nije smjela uzeti tiskani primjerak dokumenta ili zapisivati bilješke. Zatraženi je dokument na kraju dostavljen, ali tek nakon što su EXIM-ovi zastupnici napustili prostore u kojima se obavljala provjera i kad se o dokumentu nije moglo dalje razgovarati.

(131)

Nakon što je Komisija poslala pismo u kojem je navela da razmatra primjenu članka 28., kineska vlada tvrdila je da primjena članka 28. nije opravdana iako je banka EXIM tijekom postupka provjere najprije odbila pristup javno dostupnom dokumentu, ali ga je kineska vlada na kraju dostavila nakon provjere. Kineska vlada napomenula je da nije važno tko je dostavio dokument.

(132)

Komisija napominje da je kašnjenje u dostavljanju Godišnjeg izvješća za 2015. samo jedan od razloga za primjenu članka 28. (vidjeti uvodne izjave 112. do 118.). Potrebno je naglasiti da je odbijanjem pristupa i odbijanjem razgovora o javno dostupnom dokumentu tijekom vremena dodijeljenog odgovarajućoj financijskoj instituciji banka EXIM ometala i odgađala postupak provjere. Osim toga, zbog činjenice da je dokument dostavljen nakon što su zastupnici banke EXIM otišli Komisija nije mogla na zadovoljavajući način raspraviti i provjeriti predmetni dokument. Komisija stoga smatra da je ta financijska institucija znatno ometala postupak provjere.

(133)

U pogledu dokumenata koji se odnose na uspostavljanje poslovanja banke EXIM i upravljanja njome, tj. Obavijesti o osnivanju EXIM-a koju je izdalo Državno vijeće i Statuta, kineska vlada tvrdila je da zatraženi dokumenti nisu povezani s programom subvencija ili proizvođačima izvoznicima, da su se zahtjevom podatci tražili naslijepo i da ne postoji pravna osnova za istraživanje programa protiv kojeg u početnom ispitnom postupku nisu uvedene kompenzacijske mjere.

(134)

U tom pogledu Komisija napominje da su zatraženi dokumenti bili potrebni za potrebe ispitnog postupka, posebno kako bi se utvrdilo jesu li EXIM-u dodijeljene ovlasti za izvršavanje javnih funkcija, te da su od kineske vlade slični dokumenti zatraženi za druge financijske institucije i da ih je ona dostavila. Nadalje se napominje da je banka EXIM u svojem odgovoru na upitnik nekoliko puta uputila na te dokumente u pogledu vlasništva, upravljanja, nadzora i poslovanja te je, stoga, te dokumente bilo potrebno provjeriti. Osim toga, neki proizvođači izvoznici u uzorku naveli su da su primili financijske usluge od te financijske institucije, što je još jedan aspekt koji je Komisija htjela provjeriti i iz kojeg je vidljivo da je banka EXIM bila uključena u subvencije povezane s onima protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere.

(135)

Konačno, iz naslova i sadržaja Obavijesti o osnivanju EXIM-a koju je izdalo Državno vijeće, u mjeri u kojoj se to može zaključiti iz odgovora na upitnik, vidljivo je da je EXIM sredstvo kineske vlade za postizanje ciljeva javne politike te su mu stoga dodijeljene ovlasti za izvršavanje javnih funkcija.

(136)

Stoga, primjenom raspoloživih podataka, Komisija zaključuje da je EXIM javno tijelo.

(137)

Na temelju odgovora ICBC-a na upitnik, kako je potvrđeno u njegovu Godišnjem izvješću za 2015., Komisija je utvrdila da je država vlasnik više od 50 % njegovih dionica. ICBC je stoga službeno pod kontrolom države.

(138)

Na temelju Statuta, konkretno njegovih poglavlja 8. do 10., i odgovora ICBC-a na upitnik, Komisija je mogla utvrditi i da kineska vlada na temelju svojih dionica i preko Središnjeg odbora Komunističke partije Kine ima ovlast imenovati najvažnije funkcije u upravi banke, kao što su predsjednik upravnog odbora, potpredsjednik upravnog odbora, izvršni direktor, predsjednik nadzornog odbora, predsjednik i potpredsjednik. Štoviše, u skladu sa Statutom ICBC-a upravni odbor, među ostalim, saziva sastanke dioničara, odlučuje o poslovnoj strategiji i proračunu banke, donosi odluke o ulaganjima (i spajanjima), donosi odluke o otpuštanju viših rukovoditelja, određuje sustav upravljanja rizicima, donosi odluke o osnivanju odjela i podružnica itd. Taj otvoreni popis obveza primjer je znatne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem ICBC-a.

(139)

To je potvrđeno i člankom 34. Zakona o bankama koji se primjenjuje na sve banke koje posluju u Kini i u kojem je navedeno da „poslovne banke odobravaju zajmove u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države”. Potrebe nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te smjernice industrijskih politika države utvrđuju se u okviru središnjeg planiranja, kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.2. Promicanje fotonaponske industrije uključeno je u to.

(140)

Sudovi Unije smatraju da je ostvarivanje ciljeva gospodarske politike dio izvršavanja javne ovlasti (31).

(141)

Stoga se člankom 34. Zakona o bankama svim bankama dodjeljuju ovlasti za izvršavanje javnih funkcija. U slučaju ICBC-a službenom kontrolom na temelju vlasničke strukture i ovlastima koje su kineskoj vladi dodijeljene na temelju vlasništva u skladu sa Statutom kineskoj vladi omogućeno je izvršavanje te javne funkcije.

(142)

Konačno, ispitivanjem stvarne politike ICBC-a u pogledu odobravanja zajmova Komisija je nastojala utvrditi je li kontrola provođena u znatnoj mjeri.

(143)

Komisija je od kineske vlade zatražila odgovarajuće podatke kako bi ocijenila kako banke u NRK-u provode procjenu kreditnog rizika društava u području fotonaponske industrije prije donošenja odluke hoće li im ili neće odobriti zajmove (i/ili kreditne linije) te odluke o uvjetima dodijeljenih zajmova. U Dodatku A upitniku Komisija je zatražila podatke o tome kako banke uzimaju u obzir rizik, kako se procjenjuje kreditna sposobnost primatelja zajma, koje se premije rizika naplaćuju različitim društvima/industrijama u NRK-u i koje čimbenike banke uzimaju u obzir pri procjeni zahtjeva za dobivanje zajma ili kreditne linije. Komisija je zatražila i opis zahtjeva za dobivanje zajma i postupka njegova odobrenja. Iako je ICBC opisno odgovorio na prethodno postavljena pitanja, ni kineska vlada ni ICBC nisu u tom pogledu dostavili zadovoljavajuće popratne dokaze. Tijekom posjeta radi provjere Komisija je zatražila dokaze kojima bi se potkrijepio opisni odgovor. Međutim, kineska vlada dostavila je samo općenite odgovore bez ikakvih dokaza da se stvarno provodi bilo kakva procjena kreditnog rizika.

(144)

Komisija je zatražila i slične podatke od proizvođača izvoznika u uzorku te ih je pokušala provjeriti tijekom posjeta radi provjere proizvođača izvoznika u uzorku na licu mjesta. Većina proizvođača izvoznika odgovorila je da banke zahtijevaju određene dokumente (kao što su financijski izvještaji) i da provode neku vrstu analize kreditnog rizika prije dodjeljivanja zajmova. Međutim, svoje tvrdnje nisu mogli potkrijepiti nikakvim dokazima, na primjer dokumentima koje su dostavili. Komisija je tijekom provjere na licu mjesta zatražila dokaze (kao npr. korespondenciju itd.) da su banke doista zahtijevale takve dokumente ili da su ih društva dostavila bankama ili bilo kakvo izvješće banaka kojim se dokazuje da su takve analize kreditnog rizika doista provedene. Međutim, skupine proizvođača izvoznika u uzorku nisu mogle dostaviti takve dokaze ni bilo koje druge dokaze kojima se potvrđuju njihove tvrdnje.

(145)

Prva prepreka u tom pogledu bilo je odbijanje kineske vlade da dostavi podatke utvrđene u prethodnom odjeljku 3.1. Druga je prepreka bilo odbijanje kineske vlade da odobri pristup procjeni kreditne sposobnosti koju provodi ICBC.

(146)

U svojem pismu za dopunu podataka od 14. ožujka 2016. Komisija je obavijestila kinesku vladu da je odgovor ICBC-a na Dodatak A nepotpun jer nije uključivao sljedeće zatražene podatke: zajmove osigurane za deset najvećih proizvođača izvoznika proizvoda iz postupka revizije; potpuni odgovor o procjeni kreditne sposobnosti; potporu banke u provedbi vladinih planova i projekata.

(147)

U pogledu zajmova i/ili kreditnih linija osiguranih za deset najvećih proizvođača izvoznika proizvoda iz postupka revizije ICBC nije dostavio nikakve podatke te se pozvao na pravne i ugovorne obveze u pogledu povjerljivosti prema kojima ne može objaviti podatke o zajmu pojedinom društvu bez njegova pristanka. Međutim, Komisija se konačno, za potrebe utvrđivanja koristi za tri proizvođača u uzorku koji surađuju, mogla osloniti na provjerene podneske u njihovim odgovorima na upitnik.

(148)

Tijekom provjere Komisija je pokušala provjeriti procjenu kreditne sposobnosti proizvođača izvoznika u uzorku, deset najvećih proizvođača izvoznika i fotonaponskog sektora u cjelini. ICBC u tom pogledu nije dostavio nikakve podatke i pozvao se na pitanja povjerljivosti. Naveo je i da u svojem sjedištu ne drži izvješća o proizvođačima u fotonaponskom sektoru. Iako je ICBC Komisiji dopustio da kratko pogleda izvješće o procjeni koje je odabrao, napominje se da se taj dokument nije odnosio ni na jedno društvo koje surađuje ili na fotonaponski sektor. Uz to, s obzirom na vrijeme njegova podnošenja (na kineskom) Komisija nije mogla shvatiti sadržaj u vremenu raspoloživom tijekom posjeta radi provjere. Nadalje, Komisija nije smjela uzeti primjerak dokumenta. U svojim odgovorima na upitnik i pismo za dopunu podataka ICBC je tvrdio da „pri procjeni zajma/kreditne linije ne uzima u obzir vladinu politiku, planove ili projekte za industriju ili druge zakone”. Međutim, činilo se da se godišnjim izvješćem banke dokazuje suprotno jer se u njemu navodi da je ICBC „prilagodio i poboljšao kreditnu politiku za industriju kako bi osigurao financijsku potporu realnom gospodarstvu u skladu s makroekonomskom politikom, prevladavajućim kretanjima u sektorskoj politici i značajkama poslovanja industrije te važnim strateškim inicijativama zemlje” i da je ICBC „pružio potporu društvima za očuvanje energije i zaštitu okoliša te ‚internacionalizaciji’ istaknutih proizvodnih objekata”.

(149)

Nakon objave kineska vlada dostavila je primjedbu da je Komisija pogrešno protumačila citate, a posebno pojam „potpore” u tim citatima, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 148. Kineska vlada dostavila je i niz citata iz godišnjih izvješća dviju belgijskih banaka (odnosno banaka KBC i Belfius) i njemačke banke (odnosno Deutsche Bank) u kojima se također koristi pojam „potpore”. Iako riječ „potpora” doista može imati brojna značenja u različitim kontekstima, u citatu iz godišnjeg izvješća ICBC-a upućuje se na „financijsku potporu”. To je, u kombinaciji s drugim citatima iz uvodne izjave 139. i drugim nalazima, kao što je činjenica da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ICBC odobravao povlaštene zajmove i kreditne linije nekima od proizvođača izvoznika u uzorku, dovelo do zaključka da ICBC pri ocjeni zajma/kreditne linije uzima u obzir vladinu politiku, planove ili projekte za industriju te druge zakone. Komisija stoga zadržava svoje nalaze iz uvodnih izjava 139. do 148.

(150)

Na temelju ocjene svih raspoloživih podataka u spisu Komisija zaključuje da je ICBC trima proizvođačima u uzorku, koji predstavljaju fotonaponsku industriju, zajmove odobrio bez procjene kreditne sposobnosti jer ta banka nije mogla dokazati postojanje te procjene. Iz toga se može zaključiti da su ICBC-u dodijeljene javne ovlasti i da je te ovlasti izvršavao odobravanjem zajmova u skladu sa zahtjevima središnjeg planiranja te da je, stoga, izvršavao javne funkcije. Taj je zaključak dodatno potvrđen ulomcima iz godišnjih izvješća.

(151)

Zaključno, Komisija je utvrdila da je ICBC javno tijelo.

(152)

Na temelju Godišnjeg izvješća CCB-a za 2015. Komisija je utvrdila da je država vlasnik više od 50 % njegovih dionica. CCB je stoga službeno pod kontrolom države.

(153)

Kako je CCB potvrdio tijekom upravnog postupka i kako je navedeno u poglavljima 11. i 12. Statuta, kineska vlada, u svojstvu većinskog dioničara, ima ovlast imenovati većinu članova upravnog odbora, koji je izvršno tijelo skupštine dioničara koje upravlja CCB-om i koje odgovara skupštini. Isto se primjenjuje na nadzorni odbor, tj. nadzorno tijelo Banke, kako je navedeno u poglavlju 16. Statuta. Štoviše, u skladu sa Statutom CCB-a i zapisnikom sa sastanka upravnog odbora, upravni odbor, među ostalim, donosi odluke o proračunu banke, ulaganjima, otpuštanju glavnog izvršnog revizora i tajnika upravnog odbora. Deset neizvršnih članova upravnog odbora, od ukupno petnaest članova, predstavlja upravu CCB-a. Taj otvoreni popis obveza dokaz je znatne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem CCB-a.

(154)

Tijekom provjere Komisija je pokušala provjeriti procjenu kreditne sposobnosti proizvođača izvoznika u uzorku i fotonaponskog sektora u cjelini. CCB u tom pogledu nije dostavio nikakve podatke i pozvao se na povjerljivost. Nakon Komisijina ustrajanja dokumenti o kreditnoj sposobnosti mogli su se nakratko pogledati. U tom je pogledu potrebno napomenuti da, s obzirom na praktične okolnosti, tj. činjenicu da su se dokumenti, koji su bili na kineskom, mogli samo nakratko vidjeti i da se nisu mogli uzeti kao dokaz, Komisija nije mogla na zadovoljavajući način provjeriti podatke sadržane u odgovoru na upitnik. Nadalje se napominje i da se dokumenti nisu odnosili ni na predmetni sektor ni na RIPR. Navedeni financijski subjekt odbio je Komisijin prijedlog da joj stavi na raspolaganje anonimnu verziju zatraženih dokumenata kako bi ih Komisija mogla uzeti kao dokaze. Stoga se ne može reći, kao što je kineska vlada tvrdila, da je taj financijski subjekt učinio sve što je bilo u njegovoj moći.

(155)

Kineska vlada u svojem je odgovoru na Komisijino pismo o mogućoj primjeni članka 28. navela da Komisija ne može od službenika banke očekivati da joj dopuste kopiranje različitih vrsta dokumenata i neograničeni pristup tim podatcima jer ih obvezuju pravila o povjerljivosti podataka. Nadalje, tvrdila je da Komisija zemlji izvoznici i navodno neovisnim bankama nameće nerazuman teret dokaza.

(156)

Komisija nije zatražila „sve vrste dokumenata” ili „neograničeni pristup” tim dokumentima. Stoga je primjedbu da je Komisija kineskoj vladi ili financijskim institucijama nametnula nerazuman teret dokaza potrebno odbiti.

(157)

Nakon objave kineska vlada dostavila je za četiri banke koje je Komisija posjetila na licu mjesta opću napomenu da je Komisijina analiza očito pristrana jer godišnja izvješća predmetnih banaka sadržavaju dokaze da te banke ne odobravaju povlaštene zajmove poticanim industrijama.

(158)

Kineska vlada uz tu je primjedbu dodala da je u dokumentu o općoj objavi Komisija uputila na Odluku 40. u kojoj su navedene poticane industrije, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 191. Izvorne uredbe. Kineska vlada utvrdila je proturječnost s tim nalazom u godišnjim izvješćima dviju od četiriju provjerenih banaka, u kojima se navode stroži ulazni standardi ili smanjenje zajmova koji se odobravaju sektorima koji su u Odluci 40. navedeni kao poticani sektori.

(159)

Komisija bi htjela naglasiti da je ispitnim postupkom utvrđeno da su četiri banke koje je Komisija provjerila de facto odobravale povlaštene zajmove i/ili kreditne linije trima proizvođačima izvoznicima u uzorku. Ti se nalazi, koji su proturječni primjedbama kineske vlade iz dviju prethodnih uvodnih izjava, temelje na podatcima koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku. Nijedna banka nije dostavila podatke o zajmovima i/ili kreditnim linijama koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije odobreni trima društvima u uzorku ili fotonaponskoj industriji u cjelini. Stoga je postojala razlika između provjerenih podataka društava u uzorku i godišnjih izvješća dviju navedenih banaka. Komisija je prednost dala podatcima koji su na licu mjesta primljeni od društava u uzorku i stoga je odbila primjedbu kineske vlade. U svojim odgovorima na upitnik i pismo za dopunu podataka CCB je naveo da banka vladinu politiku za industriju uzima u obzir kao smjernicu, ali da ona za banku nije obvezujuća pri donošenju odluka o njezinoj politici odobravanja zajmova. Međutim, u godišnjem izvješću banke potvrdilo se da CCB provodi vladine planove, što dokazuju sljedeći ulomci: „Grupa je proaktivno odgovorila na strukturnu reformu države na strani ponude te je odgovarajuće reagirala na razvojne strategije... Pružili smo potporu... strateškim industrijama u nastajanju.”; „U skladu s nacionalnim sektorskim politikama i promjenama u vanjskom poslovnom okruženju Grupa je 2015. primjereno optimizirala kreditne politike…”

(160)

U svojim primjedbama na objavu kineska vlada napomenula je da sljedeći citat: „U skladu s nacionalnim sektorskim politikama i promjenama u vanjskom poslovnom okruženju Grupa je 2015. primjereno optimizirala kreditne politike…” ne znači da je banka odobravala povlaštene zajmove određenim industrijama. Komisija odbija tu primjedbu jer je citiranu rečenicu potrebno tumačiti u vezi s drugim citatima iz prethodne uvodne izjave. U svakom slučaju napomena kineske vlade nije jasna jer se odnosi na MEB, dok je citirana rečenica preuzeta iz godišnjeg izvješća CCB-a. Komisija pretpostavlja da je za potrebe potkrepljivanja argumenta „MEB” tiskarska pogreška.

(161)

Kineska vlada osporavala je i citat: „Grupa je proaktivno odgovorila na strukturnu reformu države na strani ponude te je odgovarajuće reagirala na razvojne strategije…”, navodeći da je izvučen iz konteksta i da se ne odnosi na poticane ili strateške industrije ili industrije u nastajanju te da je Komisija, u svakom slučaju, pogrešno protumačila upotrebu pojma „u nastajanju” u godišnjem izvješću CCB-a. Komisija napominje da cijeli citat, uključuju rečenicu koja slijedi odmah iza njega, glasi kako slijedi (kurziv dodan): „Snažno smo poticali razvoj realnoga gospodarstva. Grupa je proaktivno odgovorila na strukturnu reformu države na strani ponude te je odgovarajuće reagirala na razvojne strategije, uključujući strategiju ‚jedan pojas i jedan put’ (eng. ‚One Belt and One Road’), zone slobodne trgovine, usklađeni razvoj pokrajine Peking-Tianjin-Hebei i gospodarskog pojasa uz rijeku Yangtze. Pružili smo potporu ključnim nacionalnim građevinskim projektima, novoj vrsti urbanizacije, novoj izgradnji ruralnih područja i strateškim industrijama u nastajanju.” Stoga, s obzirom na to da je i te citate potrebno tumačiti zajedno s ostalima, Komisija nije smatrala potrebnim promijeniti svoje nalaze iz uvodne izjave 159.

(162)

Kineska vlada napomenula je i da su analiza kreditnog rizika i sustav upravljanja banke detaljno opisani u godišnjem izvješću CCB-a. Međutim, kineska vlada nije iznijela nikakve nove elemente u tom pogledu. U svakom slučaju, oni su apstraktni te se na temelju njih ne mogu ocijeniti pojedinačni slučajevi niti su oni dokaz da se ta procjena doista provodi. Stoga Komisija nije smatrala potrebnim promijeniti svoje nalaze iz uvodnih izjava 152. do 159.

(163)

U svojem je odgovoru na Komisijino pismo u kojem je navela da razmatra primjenu članka 28. kineska vlada tvrdila da zatraženi dokumenti ni u kojem slučaju nisu relevantni u okviru provjere i da se Komisija trebala oslanjati na podatke koje je mogla prikupiti ili koji su već sadržani u odgovoru na upitnik. Tvrdila je da činjenica da CCB (ili kineska vlada) nije dostavio dokumente nije razlog za primjenu članka 28.

(164)

U tom se pogledu napominje da su zatraženi dokumenti bili potrebni za provjeru tvrdnji iskazanih u odgovoru na upitnik i da Komisija nije mogla smatrati da su dostavljeni dokumenti dovoljni jer se nisu odnosili na iznesene tvrdnje ili su one njima samo djelomično potkrijepljene. Budući da nije bilo provjerenih dokumenata iz kojih je vidljivo da je banka provodila odgovarajuću procjenu rizika, Komisija je zadržala svoj zaključak da CCB nije provodio procjene kreditne sposobnosti. Naprotiv, njegove odluke o odobravanju zajmova bile su u skladu s ciljem provedbe vladine politike te su društvima u uzorku odobravani povlašteni zajmovi.

(165)

Na temelju ocjene svih raspoloživih podataka u spisu Komisija zaključuje da je CCB dvama proizvođačima u uzorku, koji predstavljaju fotonaponsku industriju, zajmove odobrio bez procjene kreditne sposobnosti jer ta banka nije mogla dokazati postojanje te procjene. Iz toga se može zaključiti da su CCB-u dodijeljene javne ovlast i da je te ovlasti izvršavao odobravanjem zajmova u skladu sa zahtjevima središnjeg planiranja. Stoga je izvršavao javne funkcije. Taj je zaključak dodatno potvrđen ulomcima iz godišnjih izvješća.

(166)

Komisija, stoga, zaključuje da je CCB javno tijelo.

(167)

Komisija je utvrdila da je MEB član grupe China Merchants Group, konglomerata u državnom vlasništvu koji je pod izravnim nadzorom Povjerenstva Državnog vijeća za nadzor državne imovine i upravljanje njome (32). Na temelju njegovih godišnjih izvješća za 2014. i 2015. utvrđeno je i da je neizravno u vlasništvu države. MEB je stoga službeno pod kontrolom države.

(168)

Kako je navedeno u poglavljima 10. i 13. Statuta, država, kao većinski dioničar, ima ovlasti imenovati većinu članova upravnog i nadzornog odbora. U skladu sa Statutom MEB-a, upravni odbor, među ostalim, saziva sastanke dioničara, odlučuje o poslovnoj strategiji i planovima ulaganja banke, utvrđuje strategiju upravljanja kapitalom i proračunski plan, donosi odluke o raspodjeli dobiti te odobrava ili otpušta više rukovoditelje. Taj otvoreni popis obveza dokaz je znatne kontrole države nad svakodnevnim poslovanjem MEB-a.

(169)

Tijekom provjere Komisija je pokušala provjeriti procjenu kreditne sposobnosti proizvođača izvoznika u uzorku i fotonaponskog sektora u cjelini. MEB u tom pogledu nije dostavio nikakve podatke i pozvao se na povjerljivost. Nakon Komisijina ustrajanja dokumenti o kreditnoj sposobnosti mogli su se nakratko pogledati. Iako su se ti dokumenti odnosili na predmetni sektor, nisu se odnosili na RIPR. Točnije, MEB nije dostavio svoje dokumente o kreditnoj politici za 2014. i 2015. kad je Komisija to zatražila te je Komisiji dopustio da samo nakratko pogleda dokument o kreditnoj politici za 2016. (koja nije u RIPR-u). Međutim, Komisija nije smjela uzeti dokument kao dokaz. Iako je MEB dopustio Komisiji da pogleda dokument koji se odnosio na procjenu kreditne sposobnosti jednog društva (na kineskom), napominje se da Komisija nije smjela voditi bilješke u pogledu prethodno navedenog dokumenta ili uzeti primjerak dokumenta. Zbog toga u ograničenom raspoloživom vremenu tijekom posjeta radi provjere nije bilo moguće primjereno shvatiti sadržaj.

(170)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da je, s obzirom na činjenicu da se Komisija oslanjala na postojanje kreditnog izvješća, potvrdila da banke provode procjene kreditnog rizika.

(171)

U tom se pogledu i kako je navedeno u prethodnim odjeljcima 3.1. i 3.4.1. podsjeća da ni kineska vlada ni pojedinačne banke nisu dostavile zadovoljavajuće popratne dokaze o kreditnoj procjeni koju navodno provode te, osobito, kako banke uzimaju u obzir rizik, kako se procjenjuje kreditna sposobnost korisnika zajma, koje se premije rizika naplaćuju za različita društva/industrije u NRK-u te koje čimbenike banke uzimaju u obzir pri ocjeni zahtjeva za odobravanje zajma ili kreditne linije. Samo postojanje izvješća o odobrenim kreditima na kineskom jeziku, koje je Komisija tijekom posjeta radi provjere mogla samo nakratko vidjeti u jednoj od banaka, ne može se smatrati dostatnim dokazom da banke (i ne samo jedna banka koja je stavila na raspolaganje izvješće o odobrenim kreditima, kako je prethodno navedeno) provode kreditne procjene. U svakom slučaju, u tom se izvješću izričito upućuje na državnu potporu kao jedan od razloga za odobravanje zajma te se, stoga, potvrđuje da se kreditna procjena ne provodi u skladu s tržišnim uvjetima.

(172)

Kineska vlada dostavila je primjedbu i da je usporedba razine kamatne stope za zajam odobren proizvođačima u uzorku koji surađuju i NBK-a suprotna zaključku o nepostojanju procjene kreditnog rizika.

(173)

U tom je pogledu potrebno napomenuti da prethodna usporedba nije točna jer ne postoji poveznica između razine referentne stope NBK-a i činjenice da banke ne provode procjene kreditnog rizika. Komisija ne osporava postojanje marže iznad referentne stope NBK-a; Komisija smatra da ta marža nije u skladu s tržišnim uvjetima, nego da odražava cilj banaka u pogledu provedbe politike kineske vlade koja je usmjerena na promicanje fotonaponskog sektora.

(174)

U svojim odgovorima na upitnik i pismo za dopunu podataka MEB je naveo da pri donošenju odluka o svojoj politici odobravanja zajmova nije uzimao u obzir vladinu politiku. Međutim, godišnje izvješće banke potvrđuje da CCB provodi vladine planove, što dokazuju sljedeći ulomci: „MEB se vodi nacionalnim sektorskim politikama”; „upravni odbor, nadzorni odbor i posebni odbori ozbiljno su pristupili provedbi nacionalnih politika”.

(175)

Nakon objave kineska vlada uputila je na Komisijino pismo od 23. rujna 2016. koje je sadržavalo citat iz Godišnjeg izvješća MEB-a za 2015. sličan prvom citatu iz uvodne izjave 174. Kineska vlada napominje da se citat „vodi nacionalnim sektorskim politikama” ne odnosi na MEB, nego na CMB Financial Leasing. Komisija napominje da je CMB Financial Leasing u cijelosti u vlasništvu MEB-a.

(176)

Kineska vlada napomenula je i da su postupci procjene kreditnog rizika detaljno opisani u godišnjem izvješću MEB-a i da fotonaponski sektor nije među deset sektora koji su najveći korisnici zajmova banke. Stoga kineska vlada ne vidjeti nikakvu proturječnost između tvrdnji koje je MEB iznio u svojim odgovorima na upitnik i pismo za dopunu podataka i sadržaja godišnjeg izvješća. Osim što je naglasila da se jedan od citata odnosi na subjekt koji je u 100-postotnom vlasništvu MEB-a, kineska vlada nije iznijela nikakve nove elemente. Budući da nije bilo provjerenih dokumenata iz kojih je vidljivo da je banka provodila odgovarajuću procjenu rizika umjesto sektorske politike za potporu fotonaponskoj industriji, Komisija je zadržala svoj zaključak da MEB nije provodio procjene kreditne sposobnosti. Naprotiv, njegove odluke o odobravanju zajmova bile su u skladu s ciljem provedbe vladine politike te je društvima u uzorku odobravao povlaštene zajmove.

(177)

U pogledu odluka o davanju zajmova i toga uzimaju li financijske institucije u obzir vladine politike i planove za industriju kineska vlada tvrdila je da odgovor na upitnik različitih banaka sadržava najizravnije i bitne činjenice i dokaze na kojima bi Komisija trebala temeljiti svoju analizu.

(178)

Kao što se može vidjeti iz odgovora na upitnik opisanih u uvodnim izjavama 137. do 185., ti se odgovori razlikuju, ali se općenito u njima nastoji zanijekati ili barem umanjiti činjenica da banke izvršavaju javne ovlasti.

(179)

Međutim, u godišnjim izvješćima svake od banaka postoje jasna upućivanja na te vladine politike, planove ili strateške industrije u nastajanju kao smjernice za njihove financijske usluge. Kineska vlada smatra da te izjave nisu proturječne jer odgovori na upitnik ne odgovaraju sadržaju godišnjih izvješća banaka. Komisija, međutim, smatra da su izjave u godišnjim izvješćima banaka, kako su prethodno navedene, očito proturječne i pobijaju izjave samih banaka u njihovim odgovorima na upitnik.

(180)

Nakon objave kineska vlada izrazila je svoje neslaganje s izjavom da Komisija nije mogla provjeriti postupak kreditne procjene i donošenja odluka. Pritom je kineska vlada uputila na dokumente koje su CCB, MEB i ICBC Komisiji dostavili tijekom provjere na licu mjesta. Komisija podsjeća da su ti dokumenti bili manjkavi, kako je prethodno utvrđeno u uvodnim izjavama 148. i 169.

(181)

Kineska vlada uputila je i na godišnja izvješća financijskih institucija i odgovarajuće odgovore na upitnik koji su, prema mišljenju kineske vlade, bili dovoljni za provjeru postupaka kreditne procjene i donošenja odluka. Komisija odbija tu primjedbu jer je i opisni sadržaj godišnjih izvješća i odgovore na upitnik trebalo na licu mjesta provjeriti na temelju relevantnih dokaza (tj. za razdoblje ispitnog postupka revizije i fotonaponsku industriju). Kako je Komisija kineskoj vladi i bankama koje je pokušala provjeriti objasnila i tijekom posjeta na licu mjesta, Komisija je trebala provjeriti i dokaze kojima se potkrepljuje izjava da su se postupci procjene kreditnog rizika i donošenja odluka, kako su opisani u odgovorima na upitnik i godišnjim izvješćima, provodili u praksi u okviru stvarnih poslovnih aktivnosti.

(182)

Kineska vlada obrazložila je i činjenicu da se niz dokumenata nije mogao dostaviti zbog njihove povjerljive prirode, Zakona o bankarskoj tajni i relevantnih ugovornih odredbi. Kineska vlada navela je da je Komisija trebala prepoznati da su banke učinile sve što su mogle s obzirom na postojeći pravni i ugovorni okvir. Kineska vlada komentirala je i da na temelju članka 28. Osnovne uredbe Komisija može ne uzeti u obzir samo lažne ili obmanjujuće podatke te se njime podrazumijeva da su podatci koji nisu isključeni i koje je zainteresirana strana dostavila u skladu sa svojim najboljim mogućnostima opravdani.

(183)

Taj je argument osporen u prethodnoj uvodnoj izjavi 48. Uz to, Komisija napominje da je u članku 29. Osnovne uredbe (u kojem se odražava članak 12. stavak 4. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama) predviđeno da „sa svim podatcima koji su po svojoj prirodi povjerljivi […] ili koje stranke u ispitnom postupku pružaju na povjerljivoj osnovi, tijela postupaju kao s takvima, ako postoji osnovanost takvog zahtjeva”. U tom kontekstu Komisija smatra da je u pravnom okviru ovog ispitnog postupka predviđeno dovoljno jamstava u pogledu postupanja s povjerljivim podatcima. Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da nadležna tijela predmetne zemlje nisu učinila sve što je u njihovoj moći kako bi osigurala pristup podatcima kojima bi se mogle potkrijepiti tvrdnje koje su iznesene u njihovu odgovoru na upitnik.

(184)

Na temelju ocjene svih raspoloživih podataka u spisu Komisija zaključuje da je MEB odobrio zajmove jednom od proizvođača u uzorku, koji predstavlja fotonaponsku industriju, u skladu s ciljevima javne politike. Iz toga se može zaključiti da su MEB-u dodijeljene javne ovlasti i da je te ovlasti izvršavao odobravanjem zajmova u skladu sa zahtjevima središnjeg planiranja. Stoga je izvršavao javne funkcije. Taj je zaključak dodatno potvrđen ulomcima iz godišnjih izvješća.

(185)

Komisija, stoga, zaključuje da je MEB javno tijelo.

(186)

Uz te četiri provjerene banke, Komisija je utvrdila da je i većina drugih banaka koje proizvođačima u uzorku odobravaju zajmove u javnom vlasništvu (vidjeti uvodnu izjavu 106.). Konačno, najmanje je jedno od društava u uzorku obavijestilo Komisiju da je primilo znatne zajmove od Kineske razvojne banke koje kineska vlada uopće nije spomenula. Na temelju javno dostupnih podataka o toj banci Komisija je zaključila da je više od 50 % njezinih dionica u izravnom ili neizravnom vlasništvu države. Stoga je za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija zaključila da je deset banaka, ICBC, Poljoprivredna banka, Banka Kine, CCB, MEB, Kineska razvojna banka, Komunikacijska banka, China Everbright Bank, Industrijska banka i Razvojna banka Shanghai Pudong, u javnom vlasništvu. ICBC, Poljoprivredna banka, Banka Kine i CCB odobrili su tijekom RIPR-a [40 % – 50 %] zajmova proizvođačima u uzorku. Komunikacijska banka, China Everbright Bank, Industrijska banka i Razvojna banka Shanghai Pudong odobrile su tijekom RIPR-a [10 % – 20 %] zajmova proizvođačima u uzorku. MEB je odobrio [0 % – 10 %], a Kineska razvojna banka [20 % – 30 %] zajmova. Na temelju podataka u spisu nije se mogla utvrditi vlasnička struktura preostalih šest banaka za koje kineska vlada nije dostavila nikakve podatke.

(187)

Budući da kineska vlada nije surađivala u pogledu tih drugih šest banaka, koje nisu među četiri provjerene banke, Komisija je morala primijeniti raspoložive podatke kako bi ocijenila jesu li tih šest banaka javna tijela.

(188)

Prvo, Komisija je utvrdila su te banke u javnom vlasništvu (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu i uvodnu izjavu 106.).

(189)

Drugo, Komisija je utvrdila da su četiri banke u uzorku odobrile znatan dio [15 % –25 %] zajmova koje su tri društva u uzorku dobila tijekom RIPR-a. Stoga se nalazi o njima mogu smatrati reprezentativnima.

(190)

Treće, Komisija je primijetila da je većina ugovora o zajmu svih deset banaka, koje je Komisija dobila od triju proizvođača u uzorku koji surađuju, sastavljena prema istom ili sličnom modelu i da se stopa na zajam koju su sve banke u većini slučajeva dogovorile temeljila na referentnoj stopi NBK-a uvećanoj za maržu ispod tržišne stope.

(191)

Stoga je Komisija smatrala da nalazi za četiri provjerene banke čine najbolje raspoložive podatke za ocjenu drugih banaka u javnom vlasništvu zbog tih sličnosti i reprezentativnosti četiriju banaka koje su provjerene.

(192)

Na temelju toga Komisija zaključuje da su i ostalih šest banaka, koje nisu među četiri provjerene banke, javna tijela.

(193)

U skladu s tim Komisija je izračunala koristi za tih deset banaka u javnom vlasništvu.

(194)

Kineska vlada tvrdila je da Komisijin nalaz u početnom ispitnom postupku da su kineske banke u državnom vlasništvu javna tijela više nije valjan jer Narodna banka Kine („NBK”) više ne određuje donju granicu stopa na zajmove tako da se kineska vlada više ne upliće u financijsko tržište. Kineska vlada tvrdila je da je NBK 20. srpnja 2013. prestao kontrolirati kamatne stope na zajmove koji se nude financijskim institucijama ukidanjem donje granice kamatne stope na zajmove. NBK je u obavijesti objavljenoj 27. listopada 2015. odlučio ukinuti i promjenjivu gornju granicu kamatne stope za depozite.

(195)

Komisija smatra da ta tvrdnja nema učinak jer su nalazi utvrđeni u prethodnom odjeljku sami po sebi dovoljni za utvrđivanje da su kineske banke u javnom vlasništvu javna tijela.

(196)

U svakom slučaju najprije se napominje da se Komisijin nalaz (donesen u početnom ispitnom postupku) da su kineske banke u državnom vlasništvu javna tijela nije temeljio samo na činjenici da NBK određuje stope na zajmove i promjenjivu gornju granicu kamatnih stopa na depozite, nego da je bio rezultat analize niza elemenata opisanih u uvodnim izjavama 158. do 168. Izvorne uredbe. Radi lakšeg snalaženja, ti se elementi odnose na i. uplitanje vlade povezano s državnim vlasništvom u velikim bankama, ii. činjenicu da banke u državnom vlasništvu u NRK-u drže vrlo velik tržišni udjel, ostavljajući time vrlo malo prostora bankama u privatnom vlasništvu, te su vodeći akteri na kineskom financijskom tržištu, iii. državnu kontrolu na temelju vlasništva, administrativne kontrole poslovnog ponašanja banaka ili čak zakonskih dokumenata, iv. ulogu NBK-a u ograničavanju načina određivanja i kretanja kamatnih stopa i v. zakonska pravila kojima se od banaka zahtijeva da u svojim kreditnim politikama poštuju nacionalne politike/sektorske ciljeve. U trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera jedina promjena koju je kineska vlada navela odnosi se na točku iv. Točke i do iii. i v. potvrđene su u ocjeni provedenoj u uvodnim izjavama neposredno prije ove.

(197)

Drugo, u odlukama navedenima u prethodnoj uvodnoj izjavi 194. navodno su ukinute gornja i donja granica kamatnih stopa. Međutim, u tekstu relevantnih objavljenih odluka NBK-a financijske institucije samo se potiče, ali se od njih ne zahtijeva, da se prilagode tržišnom određivanju cijena kamatnih stopa na zajmove. To znači da kineske banke u državnom vlasništvu i dalje smiju zajmove odobravati po povlaštenim stopama te su, zapravo, to obvezne činiti na temelju članka 34. Zakona o bankama koji ima prednost pred običnim poticanjem u odluci NBK-a.

(198)

Treće, iako je NBK objavio odluku o ukidanju donje granice stope, napominje se i da se u članku 38. Zakona o bankama i dalje navodi da „poslovne banke utvrđuju kamatnu stopu na zajam u skladu s gornjim i donjim granicama kamatne stope na zajam koje je propisala Narodna banka Kine”. Zakon o bankama izmijenjen je kasnije samo u pogledu drugih aspekata. Time se dokazuje da nije bilo izmjena zakonodavnog okvira koji banke trebaju poštovati jer su odluke NBK-a samo izvršni regulatorni akti. Nadalje, NBK primjenjuje pravnu osnovu na način da svaki dan može ponovno uvesti višu ili nižu granicu.

(199)

Četvrto, tijekom posjeta radi provjere neke od četiriju banaka provjerenih na licu mjesta spomenule su postojanje nove stope na zajmove koja se temelji na ponudama banaka objavljenima na Šangajskom međubankovnom tržištu uvedene u listopadu 2013. Međutim, kineska vlada u svojem odgovoru na upitnik nije navela taj podatak u potporu svojoj tvrdnji da je kinesko tržište liberalizirano. Na temelju podataka dostupnih javnosti čini se da je ta takozvana povlaštena stopa na zajam (eng. loan prime rate – LPR) jednogodišnja stopa na zajam koja se temelji na najboljoj stopi na zajam koju je devet odabranih poslovnih banaka s potporom države ponudilo kao referentnu za tržište zajmova. Iako je NBK tvrdio da će se uvođenjem LPR-a „promicati liberalizacija kamatnih stopa i poboljšati sustav referentne stope na financijskim tržištima”, neovisni su analitičari u vrijeme njezina uvođenja zaključili da uloga „Šangajskog međubankovnog tržišta nije dovoljno učinkovita da bi se njome utjecalo na stope između banaka i njihovih klijenata”. (33) Nakon analize čini se da se, iako se LPR objavljuje svakog radnog dana nakon izračuna prosjeka svih ponuda devet banaka (pri čemu se najviša i najniža ponuda isključuju), njegova razina promijenila samo šest puta tijekom RIPR-a. Za usporedbu, dnevna jednogodišnja međubankovna stopa EURIBOR tijekom istog razdoblja promijenila se 185 puta. Nadalje, napominje se i da se čini kako je LPR vezan za referentnu stopu koju objavljuje NBK („referentna stopa NBK-a”) (34) jer je nakon svake promjene referentne stope NBK-a 2015. sljedećeg radnog dana slijedila promjena LPR-a. Nadalje, napominje se i da su promjene razine referentne stope NBK-a i LPR-a 2015. bile jednake.

(200)

Uz to, iako su provjerene banke tvrdile da se udjel kratkoročnih zajmova čija se kamatna stopa temeljila na LPR-u znatno povećao i da predstavlja velik udjel njihova portfelja kratkoročnih zajmova, ti se navodi nisu mogli potkrijepiti popratnim dokazima koje su dostavile banke niti potvrditi tijekom provjera na licu mjesta u poslovnim prostorima proizvođača izvoznika. Time se ne potkrepljuje tvrdnja da će navedene banke neovisno utvrđivati svoje kamatne stope ili slijediti tržišnu stopu i da je tržište kamatnih stopa liberalizirano.

(201)

Stoga se zaključuje da se, unatoč navodnom ukidanju donje granice stopa na zajmove i gornje granice stopa na depozite, liberalizacija kamatne stope na tržištu, kako je tvrdila kineska vlada, nije ostvarila u praksi. Zaključci doneseni u početnom ispitnom postupku, tj. da su kineske banke u državnom vlasništvu javna tijela jer su im povjerene, imaju i provode javne ovlasti, vrijede i u RIPR-u te se, stoga, potvrđuju.

(202)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da je Komisija teret dokaza pogrešno stavila na kinesku vladu u pogledu njezinih tvrdnji i. da je financijsko tržište liberalizirano, ii. da je politika kineske vlade u pogledu solarnog sektora prekinuta i iii. da su navodni poremećaji na kineskom financijskom tržištu nestali. Uz to, kineska vlada tvrdila je i da se Komisija nije mogla osloniti na ocjenu „javnog tijela” na razini zemlje i da je taj nalaz trebala utvrditi za svaki predmetni financijski subjekt.

(203)

Kako je dokazano u uvodnim izjavama 195. do 201., Komisija je detaljno analizirala raspoložive dokaze, uključujući je li se situacija utvrđena u početnom ispitnog postupku toliko promijenila da njezini nalazi više ne bi vrijedili. Te su navodne promjene uključivale promjene koje je istaknula kineska vlada te su sve analizirane i razmotrene u prethodnom dijelu. Komisija napominje i da su novi dokazi o financijskim institucijama dostavljeni u ovom postupku prilično ograničeni. Napominje se i da je kineska vlada tijekom posjeta radi provjere potvrdila da nije bilo drugih promjena, osim onih koje su prethodno navedene.

(204)

U pogledu tereta dokaza i u skladu s člankom 18. stavkom 3. Osnovne uredbe podsjeća se da se dokazi predočeni u vezi s pitanjem je li vjerojatno da bi istek mjera doveo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete moraju propisno dokumentirati. Komisija je detaljno analizirala sve relevantne elemente i dokaze koje je kineska vlada dostavila u tom pogledu te je zaključila da nisu bili dovoljni za dokazivanje da se situacija znatno promijenila u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. U tom se kontekstu i s obzirom na navodne promjene koje je kineska vlada navela smatra da je kineska vlada bila odgovorna dokazati da su se te promjene doista dogodile i da Komisija taj teret nije neopravdano stavila na kinesku vladu.

(205)

U pogledu ocjene na razini zemlje Komisija napominje da je provela posebnu analizu javnog tijela za svaku financijsku instituciju za koju je kineska vlada dostavila relevantne zatražene podatke. Nažalost, kineska vlada nije dostavila podatke za sve ostale financijske institucije koje su proizvođačima izvoznicima u uzorku odobrile zajmove, kako je objašnjeno u odjeljku 3.1. Stoga Komisija nije mogla provesti analizu javnog tijela za sve te ostale financijske institucije, zbog čega argument kineske vlade nije relevantan. Kao rezultat toga, Komisija se poslužila podatcima raspoloživima u spisu i provela detaljnu analizu javnog tijela za financijski sektor u NRK-u. Među relevantnim elementima Komisija je detaljno razmotrila sve nove dokaze koje je kineska vlada dostavila u kontekstu ovog postupka, zajedno s nalazima koji su utvrđeni u početnom ispitnom postupku.

(206)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je i da se Komisija u svojem zaključku o „javnim tijelima” oslanjala na de facto neukidanje donje granice stopa na zajmove. Dalje je tvrdila da je Komisija pogrešno protumačila navodno ukidanje donje granice stope na zajmove jer bi se tim ukidanjem podrazumijevalo da bi banke sada navodno mogle odobravati zajmove po stopama nižim od 30 % referentne stope. Opovrgnuvši ukidanje te donje granice stope, kineska vlada dalje je tvrdila da banke stoga ne bi mogle odobravati povlaštene zajmove. Kineska vlada tvrdila je i da bi zahtijevanje od banaka da se prilagode tržišnom određivanju kamata na zajmove bilo jednako kontroliranju tih banaka te bi bilo u suprotnosti s duhom liberalizacije. Nadalje je kineska vlada tvrdila da je članak 38. Zakona o bankama popustljiv i da, iako su gornje granice ukinute nekoliko godina prije donjih granica, Zakon o bankama nije izmijenjen. Kineska vlada tvrdila je i da je teorija povezanosti stopa NBK-a i LPR-a pogrešna te se vratila na statističke podatke o kamatnim stopama za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju. Kineska je vlada tvrdila i da referentne stope ili granice za zajmove nikad nisu bile denominirane u USD ili EUR.

(207)

U pogledu zaključka o javnim tijelima najprije se podsjeća da je sama kineska vlada postavila pitanje ukidanja donje granice stopa na zajmove u potporu svojoj tvrdnji da se kineska vlada više ne upliće u financijsko tržište i da se kineske banke u državnom vlasništvu ne mogu smatrati javnim tijelima. Komisija je analizirala tvrdnju o ukidanju donje granice stopa i odbila je zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 194. do 201. Budući da kineska vlada nije istaknula druge znatne promjene, Komisija se oslonila na zaključke donesene u početnom ispitnom postupku koji su potvrđeni novim dokazima za RIPR te na nove elemente kao što je postojanje nove stope na zajmove (LPR) kako bi u tom pogledu donijela svoj zaključak.

(208)

U pogledu navodnog pogrešnog tumačenja ukidanja Komisija ne razumije kako bi se zbog činjenice da je donja granica stope na zajmove ukinuta banke moglo spriječiti u odobravanju povlaštenih zajmova ako je donja granica stope na zajmove u svakom slučaju bila 30 % niža od referentne stope.

(209)

U pogledu nepostojanja zahtjeva za banke da nude tržišne stope na zajmove Komisija ne razumije kako se prisiljavanje banaka da posluju u skladu s načelom slobodnog tržišta može smatrati uvođenjem posebnih politika za banke. Te prakse ne proizlaze iz posebne politike, nego iz stvaranja financijskog okvira u kojem se primjenjuju tržišna načela.

(210)

U pogledu članka 38. Zakona o bankama i kako je kineska vlada navela u svojem odgovoru na upitnik, Komisija shvaća da su svi financijski subjekti u NRK-u obvezni strogo poštovati Zakon o bankama i ne razumije kako navodna popustljivost može biti u skladu s tim pravnim načelom. U svakom slučaju, činjenica da bi se donja granica stope na zajmove ukinula nije u suprotnosti s činjenicom da bi društva iz fotonaponskog sektora ostvarila koristi od povlaštenih zajmova.

(211)

U pogledu teorije povezanosti stopa NBK-a i LPR-a Komisija napominje da predočeni statistički podatci nisu potkrijepljeni izračunima na kojima se oni temelje i da se, stoga, ne mogu uzeti u obzir. Kad bi ti statistički podatci bili točni, Komisija ne razumije zašto su ti statistički podatci važni za dokazivanje da je analiza povezanosti NBK-a i LPR-a (navodno) pogrešna. U pogledu zajmova denominiranih u USD ili EUR Komisija smatra da navodno nepostojanje referentne stope ili granica ne znači da se ti zajmovi ne mogu odobriti po povlaštenim stopama.

(212)

Uz to, kineska vlada tvrdila je i da se u Komisijinoj analizi i zaključku da su kineske banke u državnom vlasništvu javna tijela nisu poštovali temeljni pravni standardi te je uputila i na relevantne pravne i dokazne standarde koji su propisani u presudi Žalbenog tijela u predmetu SAD – ugljični čelik iz Indije; tvrdila je i da je Komisija trebala provesti detaljniju analizu, a ne samo donijeti zaključak o postojanju državnog vlasništva i znatne državne kontrole nad subjektom; tj. zaključak je trebao uključivati analizu „temeljnih karakteristika i funkcija relevantnog subjekta, njegova odnosa s državom te pravnog i gospodarskog okruženja koje prevladava u zemlji u kojoj subjekt koji je predmet ispitnog postupka posluje”. Kineska vlada uputila je i na nalaze o uplitanju vlade s obzirom na to da NBK utječe na stope zajmova i politike te da postoji obveza postupanja u skladu s člankom 38. Zakona o bankama. Na kraju je uputila na netočnost i neprimjerenost Komisijina zaključka iz početnog ispitnog postupka, kako se navodi u uvodnim izjavama 163. do 167. Izvorne uredbe.

(213)

U tom je pogledu Komisija proširila svoju analizu tog pitanja. U uvodnim izjavama 100. do 106. Komisija detaljnije utvrđuje činjenice na temelju kojih je donijela zaključak o javnom vlasništvu nad većinom banaka koje su društvima u uzorku odobravale zajmove.

(214)

U pogledu pravnog i gospodarskog okruženja Komisija ovime upućuje na zaključke donesene u prethodnoj uvodnoj izjavi 139. na temelju članka 34. Zakona o bankama.

(215)

Činjenica da banke izvršavaju javne ovlasti potvrđena je i člancima 7. i 15. Općih pravila o zajmovima (koje provodi NBK), kojima se uređuju vlastiti zajmovi, zajmovi za treće strane i namjenski zajmovi (članak 7.) te subvencioniranje kamata na zajmove (članak 15.) te Odlukom 40. Postoje i brojni dokazi, koji su potkrijepljeni neovisnim studijama i izvješćima, da se vlada još uvijek u velikoj mjeri upliće u kineski financijski sustav, kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 172. i 178. Izvorne uredbe.

(216)

Nakon objave kineska vlada navela je da su prethodno navedeni posebni zajmovi iz članka 7. Općih pravila o zajmovima ukinuti 1999. na temelju Okružnice o boljem upravljanju posebnim zajmovima (YINFA [1999.] br. 228) i da je članak 15. prestao biti relevantan jer NBK više ne određuje gornje i donje granice zajmova. Kineska vlada tvrdila je i da je Komisija u svojem razmatranju povlaštenih industrija i sektora pogrešno protumačila članak 34. Zakona o bankama koji se navodno ne odnosi na nacionalne politike, poticane industrije, strateške industrije i industrije u nastajanju. Uputila je i na članke 4., 5., 7. i 35. Zakona o bankama koji se navodno odnose na autonomiju banke, neuplitanje subjekata ili pojedinaca i vlade te ispitivanje kreditne sposobnosti korisnika zajma. Nadalje je kineska vlada dostavila primjedbu da se članak 34. ne bi trebao tumačiti sam za sebe. Na kraju je kineska vlada navela i da Komisija nije objasnila kako je iz Odluke 40. vidljivo da banke izvršavaju javne ovlasti te je uputila na uvodni dio i članak 17. te Odluke. Dodala je da je tom Odlukom, u biti, obuhvaćeno cijelo kinesko gospodarstvo i da se ona odnosi na 11. petogodišnje razdoblje.

(217)

Komisija priznaje da su posebni zajmovi ukinuti 1999. Time se ne mijenjaju zaključci koji su djelomično doneseni na temelju ostalih raspoloživih podataka.

(218)

U pogledu članka 15. Općih pravila o zajmovima Komisija se ne slaže sa stajalištem kineske vlade. Taj članak glasi: „U skladu s državnom politikom relevantni odjeli mogu subvencionirati kamate na zajmove radi promicanja rasta određenih industrija i gospodarskog razvoja u određenim područjima.” Članak je relevantan i nakon ukidanja donje i gornje granice stopa. U svakom slučaju, u članku 38. Zakona o bankama i dalje se upućuje na granice te se u svakom trenutku može ponovno aktivirati, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 199.

(219)

U pogledu Zakona o bankama najprije je potrebno napomenuti da su članci 4., 5. i 7. dio „Poglavlja I. Opće odredbe”, dok su članci 34. i 35. dio „Poglavlja IV. Temeljna pravila za odobravanje zajmova i druge poslovne aktivnosti”. U pogledu članka 4. Komisija ne smatra da je odredba u skladu s kojom banke „posluju bez uplitanja subjekata ili pojedinaca” u suprotnosti s činjenicom da su banke u državnom vlasništvu javna tijela ili, u drugom slučaju, da im je povjereno izvršavanje javnih ovlasti i da ih se u tome usmjerava. Komisija je provjerila poslovne aktivnosti i postupke donošenja odluka u pogledu financijskih usluga četiriju banaka u državnom vlasništvu. Budući da se nikakvi relevantni podatci nisu mogli dobiti za druge banke, nalazi za te banke morali su se, na temelju raspoloživih podataka, proširiti na sve ostale banke u državnom vlasništvu. Nadalje, s obzirom na to da bitni podatci koje je Komisija zatražila od tih četiriju banaka nisu dostavljeni, posebno pojedinosti o procjeni kreditnog rizika, Komisija je morala primijeniti raspoložive podatke i za utvrđivanje nalaza na temelju odgovora na upitnik te posjeta radi provjere tih četiriju banaka.

(220)

Kineska vlada uputila je i na članak 4. Zakona o bankama u skladu s kojim je „poslovanje poslovnih banaka uređeno načelima sigurnosti, likvidnosti i učinkovitosti. Poslovne banke donose vlastite odluke o svojem poslovanju, preuzimaju odgovornost za vlastite rizike, preuzimaju isključivu odgovornost za svoju dobit i gubitke te samostalno ograničavaju svoje poslovne aktivnosti. U skladu sa zakonom poslovne banke izvršavaju poslovne aktivnosti bez uplitanja bilo kojeg subjekta ili osobe. U skladu s građanskim pravom poslovne banke neovisno odgovaraju cijelom imovinom pravne osobe.”

(221)

U ovom slučaju tijekom provjere na licu mjesta Komisija nije mogla, ne samo zakonski, nego i de facto, potvrditi točnost tvrdnje da banke u odlukama o davanju zajmova ne uzimaju u obzir vladinu politiku i planove. Komisiji nije dostavljena nijedna procjena kreditne sposobnosti za fotonaponsku industriju i za RIPR. Komisija ne smatra da se člankom 4. Zakona o bankama poslovnim bankama onemogućuje da uzmu u obzir vladinu politiku i planove za industriju jer se taj članak odnosi na načela upravljanja poslovanjem. To je potvrđeno i člankom 34. Zakona o bankama. Suprotno tvrdnji kineske vlade da je Komisija „odbacila pravni okvir u kojem banke posluju” Komisija je, naprotiv, provela detaljnu analizu tog pravnog okvira te je mogla utvrditi i jasnu poveznicu između tog pravnog okvira i poslovanja tih financijskih institucija, kao što je vidljivo u njihovim godišnjim izvješćima.

(222)

Kineska vlada uputila je i na članak 5. Zakona o bankama, iz kojeg je zaključila da se „lokalna uprava ili odjeli vlade na raznim razinama, javne organizacije ili pojedinci ne smiju uplitati u poslovanje banaka”. Međutim, stvarni tekst članka 5. Zakona o bankama glasi kako slijedi: „Poslovne banke obvezne su poštovati načela jednakosti, slobodne volje, poštenja i dobre vjere u poslovanju sa svojim klijentima”. Komisija smatra da se tom formulacijom banke ne štiti od obveze da primjenjuju ciljeve politike utvrđene u članku 34.

(223)

Članci 7. i 35. Zakona o bankama odnose se na ispitivanje kreditne sposobnosti, svrhu zajma i lanac odobrenja kredita. U pogledu tih pitanja i kako je navedeno u uvodnim izjavama 128., 143., 155. i 171., banke koje surađuju nisu dostavile dokumente u potporu svojim tvrdnjama kao što su one koje se odnose na kreditnu sposobnost i postupak odobrenja. Stoga se na temelju raspoloživih podataka za te članke ne može smatrati da su u suprotnosti s Komisijinim tumačenjem članka 34.

(224)

U pogledu Odluke 40. i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 102. iz početnog ispitnog postupka, najprije se napominje da se u toj Odluci upućuje na to da će kineska vlada aktivno podupirati razvoj industrije nove energije i pospješiti razvoj solarne energije, nalaže svim financijskim institucijama da pruže kreditnu podršku samo poticanim projektima (kategorija kojoj pripadaju fotonaponski projekti) te jamčiti provedbu „ostalih povlaštenih politika za poticane projekte”. Na temelju prethodno navedenog, a posebno činjenice da se bankama nalaže da pružaju kreditnu potporu fotonaponskom sektoru, smatra se da se Odlukom 40. dokazuje da banke izvršavaju javne ovlasti. U pogledu članka 17. te Odluke i činjenice da se načela odobravanja kredita trebaju poštovati Komisija ne smatra da je taj uvjet u suprotnosti s činjenicom da banke izvršavaju javne ovlasti. U pogledu tvrdnje da je Odlukom 40. obuhvaćeno cijelo kinesko gospodarstvo Komisija napominje da se u toj Odluci upućuje na Katalog uputa za restrukturiranje industrije u kojem se razlikuju tri vrste industrija, tj. poticani, ograničeni i ukinuti projekti. Nadalje, „element poticaja” definiran je i u toj Odluci. U pogledu upućivanja na 11. petogodišnji plan napominje se da je taj plan zamijenjen 12. petogodišnjim planom, a nedavno i 13. petogodišnjim planom. Napominje se i da Odluka 40. nije stavljena izvan snage te da, stoga, još uvijek vrijedi. Nijednom odredbom u kineskom pravu ne upućuje se na to da bi tumačenje upućivanja na 11. petogodišnji plan kao dinamičkog upućivanja bilo neprimjereno.

(225)

Nadalje se mogu iznijeti sljedeća opažanja. U početnom ispitnom postupku (35) zaključeno je da na kineskom financijskom tržištu postoje različiti poremećaji, tj. državno vlasništvo u kombinaciji s poremećajima na kineskom financijskom tržištu i politikom kineske vlade da usmjeri jeftin kapital prema odabranim industrijama (čime se ugrožava ravnopravno tržišno natjecanje u međunarodnoj trgovini i daje nepoštena prednost kineskim proizvođačima), ograničenja u pogledu određivanja kamatnih stopa, pristup jeftinom kapitalu, politika odobravanja zajmova u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarstva, povlašteni pristup kreditiranju poticanih projekata i/ili industrija visoke i nove tehnologije, pristup jeftinim državnim deviznim pričuvama i povlaštenim sredstvima financiranja za Kinesku razvojnu banku (CDB).

(226)

Osim u pogledu navodne reforme kamatnih stopa koja je razmatrana u uvodnim izjavama 197. do 201., tijekom ispitnog postupka kineska vlada nije dostavila nikakve dokaze da se situacija promijenila. Osim toga, tijekom ispitnog postupka nisu izneseni nikakvi elementi kojima bi se osporili prethodni nalazi. Zaključci doneseni u početnom ispitnom postupku i dalje vrijede i tijekom RIPR-a i stoga se potvrđuju.

(227)

Na temelju tih zaključaka jasno je da se financijski sektor potiče da pridonosi strategijama koje su osmislila državna tijela. Pitanje uplitanja kineske vlade radi utjecaja na stope već je razmotreno u uvodnim izjavama 197., 198., 206. i 207. U pogledu nalaza utvrđenih u početnom ispitnom postupku napominje se da su primjedbe kineske vlade iz početnog ispitnog postupka analizirane i razmotrene u Izvornoj uredbi te da zaključci doneseni u tom pogledu u početnom ispitnom postupku nisu osporavani pred sudom. Nadalje, kineska vlada nije dostavila nikakve dokaze na temelju kojih bi se mogao promijeniti zaključak donesen u početnom ispitnom postupku niti su tijekom ispitnog postupka izneseni takvi elementi. U tom kontekstu Komisija ne razumije zašto ti nalazi ne mogu biti dio osnove na koju se Komisija oslanjala radi donošenja zaključaka u trenutačnom ispitnom postupku.

(228)

Uz to i kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, (36) čak i ako se banke u državnom vlasništvu ne bi smatrale javnim tijelima, one bi se i dalje smatrale bankama kojima je kineska vlada povjerila i kojima nalaže izvršavanje funkcija koje su obično dane vladi u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne uredbe.

(229)

Budući da je udjel zajmova koje su trima proizvođačima izvoznicima u uzorku odobrile privatne banke iz NRK-a bio neznatan i da nijedna privatna banka iz NRK-a nije dostavila odgovor na upitnik, u tom se pogledu ne utvrđuju nikakvi dodatni nalazi. U skladu s tim Komisija je odlučila iz izračuna subvencije isključiti neznatnu korist koja proizlazi iz tih zajmova. Stoga Komisija nije trebala razmotriti primjedbe kineske vlade u tom pogledu.

(230)

U trenutačnom ispitnom postupku nijednim dokumentom u spisu ne mogu se promijeniti nalazi Komisije u početnom ispitnom postupku (37) u kojem je zaključeno da kineska vlada usmjerava odobravanje povlaštenih zajmova ograničenom broju industrija koje se smatraju ključnim industrijama te da je fotonaponska industrija jedna od njih. Naprotiv, u ispitnom postupku utvrđeni su dodatni elementi kojima je potvrđen početni nalaz. Jedan proizvođač izvoznik u uzorku naveo je sljedeće: „Do sada nam je Kineska razvojna banka pružala zajmove za financiranje naših projekata proizvodnje solarne energije. Budući da se ti zajmovi djelomično temelje na ciljevima politike, u mjeri u kojoj vlada može promijeniti svoje stajalište u pogledu solarne industrije, uvjeti i dostupnost tih zajmova mogu se promijeniti” te da „kineska vlada izvršava i znatnu kontrolu nad gospodarskim rastom Kine raspodjelom resursa, kontrolom plaćanja obveza u stranim valutama, određivanjem monetarne politike i osiguravanjem povlaštenog postupanja s određenim industrijama ili društvima” (38). Osim toga, i u izvješću o odobrenim kreditima pozitivno je ocijenjena činjenica da fotonaponski sektor uživa potporu vlade i da se promiče u nacionalnoj politici. Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da nadležna tijela dopuštaju financijskim institucijama dodjeljivanje povlaštenih zajmova samo ograničenom broju industrija/društava koja postupaju u skladu s relevantnim politikama kineske vlade. Nadalje, nijedna zainteresirana strana nije mogla dostaviti dokaze da banke primjereno procjenjuju kreditnu sposobnost fotonaponske industrije.

(231)

Nakon objave kineska vlada uputila je na činjenicu da fotonaponska industrija navodno nije navedena u 13. petogodišnjem planu iz uvodne izjave 83. i da je Komisija navodno pogrešno protumačila Odluku 40. Nadalje, navela je da se iz spisa SEC-a o jednom kineskom proizvođaču ne mogu pružiti dokazi o vladinoj politici.

(232)

Najprije se napominje da su tvrdnje o 13. petogodišnjem planu i Odluci 40. razmotrene u uvodnim izjavama 87. i 89. Spisom SEC-a dopunjuju se dokazi koji su već prikupljeni i potvrđuje se postojanje posebne vladine politike kojom se podupire fotonaponska industrija.

(233)

Kineska vlada uputila je i na primjedbe koje je istaknula u pogledu uvodne izjave 172. Izvorne uredbe i koje su već razmotrene u Izvornoj uredbi. Nadalje je navela da se, na temelju izvješća Žalbenog tijela u predmetu SAD – zrakoplovi (druga pritužba), u analizi specifičnosti ne bi trebalo usmjeriti samo na „konkretne primatelje utvrđene u pritužbi, nego... i na sva poduzeća ili industrije koje ispunjuju uvjete za tu subvenciju” (39) i da se, u skladu s izvješćem povjerenstva u predmetu SAD – zrakoplovi (40), kako bi bila specifična, subvencija mora pružiti dovoljno ograničenoj „skupini” poduzeća ili industrija te je za to potrebno više od običnog dokaza da nisu sva poduzeća ili industrije ispunjivale uvjete za tu subvenciju.

(234)

U tom se pogledu napominje da su primjedbe kineske vlade iz početnog ispitnog postupka analizirane i razmotrene u Izvornoj uredbi te da zaključci doneseni u tom pogledu u početnom ispitnom postupku nisu osporavani pred sudovima Unije. U pogledu upućivanja na izvješća Žalbenog tijela i povjerenstva upućuje se na dokumente navedene u uvodnoj izjavi 172. Izvorne uredbe i na prethodno navedene dokumente. U tom pogledu Komisija smatra da su upućivanja na fotonaponsku industriju dovoljno jasna jer je industrija navedena ili prema nazivu ili jasnim upućivanjem na proizvod koji proizvodi ili industrijsku skupinu kojoj pripada.

(235)

Na temelju dokaza u spisu zaključuje se da subvencije u obliku povlaštenih zajmova nisu općenito dostupne te su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. Štoviše, nijedna zainteresirana strana nije podnijela dokaze kojima bi se upućivalo na to da se subvencija temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(236)

Zaključuje se da banke u državnom vlasništvu za koje je u prethodnoj uvodnoj izjavi 201. utvrđeno da su javna tijela daju veliku većinu zajmova skupinama proizvođača izvoznika u uzorku jer su im povjerene javne ovlasti i izvršavaju javne funkcije. Postoje dodatni dokazi da te banke stvarno izvršavaju javne ovlasti jer, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 197. do 201., postoji jasno uplitanje države (tj. NBK-a) u donošenje odluka poslovnih banaka o kamatnim stopama na zajmove koji se odobravaju kineskim društvima. U tim okolnostima praksa odobravanja zajmova tih subjekata izravno se pripisuje vladi.

(237)

Zaključno, kineska vlada nije dostavila/odbila je dostaviti podatke kojima bi se omogućilo bolje razumijevanje odnosa banaka u državnom vlasništvu i vlade, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 51., 103. i 104. Komisija stoga u pogledu zajmova koje daju banke u državnom vlasništvu u NRK-u zaključuje da još uvijek postoji financijski doprinos proizvođačima fotonaponskih proizvoda u obliku izravnog prijenosa sredstava vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. Osnovne uredbe.

(238)

Na temelju podataka o zajmovima i kreditnim linijama dobivenima od proizvođača izvoznika u uzorku i ograničenih podataka dobivenih od četiriju banaka Komisija je, na temelju raspoloživih podataka, utvrdila da u stvarnosti i u praksi banke u državnom vlasništvu izvršavaju javne ovlasti te odobravaju zajmove u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te smjernicama politika države za industriju, kako je propisano člankom 34. Zakona o bankama.

(239)

Korist postoji u smislu članka 3. stavka 2. i članka 6. točke (b) Osnovne uredbe u onoj mjeri u kojoj se zajmovi vlade ili zajmovi privatnih tijela koji su povjereni vladi ili ih ona usmjerava odobravaju uz povoljnije uvjete nego što bi ih primatelj mogao stvarno dobiti na tržištu. Nevladinim zajmovima u NRK-u ne pruža se odgovarajuća tržišna referentna stopa jer je utvrđeno da je kinesko financijsko tržište narušeno (vidjeti uvodne izjave 225. i 226.). Stoga su referentne stope izračunane primjenom metode koja je opisana u uvodnim izjavama od 246. do 248. u nastavku. Na temelju te referentne stope vidljivo je da se zajmovi fotonaponskom sektoru odobravaju prema uvjetima koji su niži od onih na tržištu.

(240)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 191. Izvorne uredbe, u skladu s Odlukom 40. fotonaponska industrija pripada poticanoj kategoriji. Odluka 40. od tada se nije mijenjala te sadržava obvezujuća pravila za sve gospodarske institucije u obliku uputa o poticanju i potpori poticanih industrija, a fotonaponska industrija jedna je od njih.

(241)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 172. Izvorne uredbe, kineska vlada usmjerava povlaštene zajmove ograničenom broju industrija, a fotonaponska industrija jedna je od njih. Na temelju prethodno navedenog može se donijeti isti zaključak, tj. da nadležna tijela dopuštaju financijskim institucijama dodjeljivanje povlaštenih zajmova samo ograničenom broju industrija/društava koja postupaju u skladu s odgovarajućim politikama kineske vlade. Na temelju dokaza u spisu i zbog izostanka suradnje kineske vlade u ovom pitanju zaključuje se da subvencije u obliku povlaštenih zajmova nisu općenito dostupne te su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. Štoviše, nijedna zainteresirana strana nije podnijela dokaze kojima se upućuje na to da se subvencija temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(242)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su tijekom RIPR-a svi proizvođači izvoznici u uzorku ostvarili korist od povlaštenih zajmova.

(243)

U skladu s tim financiranje fotonaponske industrije trebalo bi se smatrati subvencijom.

(244)

S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti ta bi se subvencija trebala smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(245)

U skladu s metodologijom primijenjenom u početnom ispitnom postupku iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. U skladu s člankom 6. točkom (b) Osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelje razlika između iznosa kamate koju društvo plaća na zajam vlade i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam koji bi moglo dobiti na tržištu.

(246)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama 236. do 241., budući da zajmovi koje daju kineske banke odražavaju znatno uplitanje vlade u bankarski sektor i ne odražavaju kamatne stope kakve se mogu naći na funkcionirajućem tržištu, određena je odgovarajuća referentna vrijednost s pomoću metode koja je opisana u nastavku. Nadalje, zbog nedostatka suradnje kineske vlade Komisija se poslužila i raspoloživim podatcima kako bi odredila odgovarajuću referentnu vrijednost za kamatnu stopu.

(247)

Kao i u početnom ispitnom postupku, pri izračunu odgovarajuće referentne vrijednosti za zajmove u valuti CNY smatra se razumnim primijeniti kineske kamatne stope, prilagođene tako da odražavaju uobičajeni tržišni rizik. Doista, u kontekstu u kojem je trenutačno financijsko stanje izvoznika utvrđeno na narušenom tržištu i ne postoje pouzdani podatci kineskih banaka o mjerenju rizika i određivanju kreditnog rejtinga, smatra se potrebnim da se kreditna sposobnost kineskih izvoznika ne uzima nominalno, nego da se primijeni uvećani iznos kako bi se odrazio mogući utjecaj narušenog kineskog tržišta na njihovu financijsku situaciju. Upotrijebljene su sljedeće referentne stope (41):

(248)

U pogledu zajmova u stranim valutama situacija je slična s obzirom na poremećaje na tržištu i izostanak valjanih kreditnih rejtinga jer i te zajmove odobravaju kineske banke. Stoga su, kao i u početnom ispitnom postupku, obveznice poduzeća po BB rejtingu u odgovarajućoj valuti izdane tijekom RIPR-a upotrijebljene za određivanje sljedećih referentnih stopa (42):

(249)

Nakon objave kineska vlada protivila se dodavanju marže kako bi se odredila referentna stopa za zajmove u CNY jer je smatrala da ne postoji činjenična osnova na temelju koje bi Komisija smatrala da se društvima u uzorku treba dodijeliti „BB” rejting s obzirom na njihove rezultate i profitabilnost te je uputila na to da se ta situacija primjenjuje na cijeli sektor. Protivila se i metodologiji upotrijebljenoj za utvrđivanje referentne stope za zajmove denominirane u EUR i USD jer NBK ne određuje donju granicu stopa na zajmove u tim valutama te ih banke mogu samostalno odobriti po bilo kojoj stopi. Uputila je i na jednog proizvođača koji surađuje za kojeg je izračunana referentna stopa bila niža od stope po kojoj su odobreni svi zajmovi.

(250)

U pogledu primijenjene marže i kreditnog rejtinga Komisija od banaka nije primila nikakve smjernice koje se upotrebljavaju za ocjenu kreditnog rejtinga društava. Nadalje, malobrojni dokumenti koje su predočila sama društva nisu bili pouzdani za potrebe procjene njihove kreditne sposobnosti. Konkretno, jedno je društvo dostavilo kreditni rejting koji se odnosi na jedno od njegovih brojnih društava koje ne posluje u fotonaponskom sektoru. Jedno drugo društvo dostavilo je dokument koji ne izdaje banka, nego agencija za kreditni rejting koja to čini uz naknadu. Treći dokument odbačen je već tijekom početnog ispitnog postupka, pri čemu nikakvi novi elementi nisu dodani u spis.

(251)

U pogledu zajmova denominiranih u EUR i USD upućuje se na uvodnu izjavu 237. u kojoj su navedeni poremećaji na tržištu. Zbog tih poremećaja opravdano je vanjsku referentnu stopu primijeniti i na te zajmove. Tvrdnja u pogledu proizvođača koji surađuje i na kojeg je uputila kineska vlada nije potkrijepljena podatcima u spisu.

(252)

Jedan proizvođač izvoznik dostavio je primjedbu da je stopa NBK-a primjerena referentna stopa za provjeru odobravaju li se zajmovi po povlaštenim uvjetima. Međutim, stopa NBK-a odnosi se, među ostalim, na međubankovne zajmove. To nije primjerena referentna stopa za odobravanje zajmova društvima iz fotonaponskog sektora u okolnostima iz ovog ispitnog postupka, posebno s obzirom na to da je prethodno objašnjeno da bi referentna stopa trebala biti za društva s BB rejtingom, dok banke obično imaju znatno bolji rejting ako žele pristup međubankovnim zajmovima.

(253)

Ta je strana dostavila primjedbu i da Komisija pri izračunu koristi nije primijenila odbitak za nekoliko zajmova koji su odobreni po stopi višoj od izračunane referentne stope. Međutim, kao i u početnom ispitnom postupku, smatralo se da ti zajmovi ne bi trebali utjecati na izračun.

(254)

Konačno, taj je proizvođač izvoznik naveo da je s njim trebalo postupati drukčije u odnosu na druga društva u uzorku jer više ne smatra da njegova financijska situacija odgovora BB rejtingu. Međutim, uzimajući u obzir da je Komisija primijenila BB rejting na sva društva (kao što je to učinila u početnom ispitnom postupku i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 256. u nastavku), ta je tvrdnja odbijena.

(255)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku naveo je da su se neki od tih zajmova odnosili samo na izvozne aktivnosti. To je uzeto u obzir pri izračunu koristi od tih zajmova.

(256)

S obzirom na prethodno navedeno, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 47., 107. i 110., od kineske vlade i proizvođača izvoznika u uzorku zatraženo je da dostave podatke o politici odobravanja zajmova kineskih banaka i načinu na koji su se zajmovi dodjeljivali proizvođačima izvoznicima. Unatoč višestrukim zahtjevima, ti podatci nisu dostavljeni. S obzirom na izostanak suradnje i sve raspoložive podatke te u skladu s odredbama članka 28. stavka 6. Osnovne uredbe, smatra se prikladnim, kao i u početnom ispitnom postupku, smatrati da bi se svim proizvođačima fotonaponskih proizvoda u Kini odobrio samo najviši stupanj „neinvesticijskog rejtinga” za obveznice (BB po Bloombergu) te na uobičajenu stopu za zajmove Narodne banke Kine primijeniti prikladnu premiju koja se može očekivati na obveznice koje izdaju poduzeća s tim rejtingom.

(257)

Tvrdilo se da bi kreditni rejting kineske fotonaponske industrije trebalo sniziti s BB na C ili niže s obzirom na „stvarna neplaćanja i izrazito loše bilance, čak i najvećih kineskih proizvođača”.

(258)

Tu je tvrdnju potrebno odbiti jer, prema raspoloživim podatcima, ne postoje informacije kojima bi se upućivalo na to da se situacija u pogledu fotonaponske industrije pogoršala ili poboljšala u odnosu na početni ispitni postupak. Stoga se smatra primjerenim zadržati metodologiju primijenjenu u početnom ispitnom postupku.

(259)

Kao posljedica toga, korist proizvođača izvoznika u uzorku izračunana je uzimajući u obzir razliku kamatne stope, izraženu u postotku, pomnoženu s nepodmirenim iznosom zajma, tj. kamatom koja nije plaćena tijekom RIPR-a. Taj je iznos zatim, prema potrebi, raspoređen na ukupan promet predmetnih proizvođača izvoznika ili ukupan promet od izvoza.

(260)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(261)

Zahtjev je sadržavao navode da su kineske banke pružale nerazmjerne kreditne linije kineskim izvoznicima proizvoda iz postupka revizije. Ispitnim postupkom potvrđeno je da su zaista sva društva nad kojima je proveden ispitni postupak primila znatne kreditne linije kineskih banaka koje su u većini slučajeva pružene besplatno.

(262)

Izvješćem povjerenstva EZ – zrakoplovi potvrđeno je da takve kreditne linije, pored učinka pojedinačnih zajmova, mogu biti izravni prijenosi sredstava u smislu odredbi prava WTO-a koja odgovara članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki i. Osnovne uredbe i stoga financijski doprinosi. Povjerenstvo je utvrdilo da korist mogućeg prijenosa sredstava proizlazi iz samog postojanja obveze izravnog prijenosa sredstava. Povjerenstvo je utvrdilo i da bi se kreditnom linijom samom po sebi mogla osigurati korist društvu primatelju i da je to stoga mogući prijenos sredstava neovisan od bilo kojih izravnih prijenosa sredstava u obliku pojedinačnih zajmova. (43)

(263)

Kreditne linije proizvođačima izvoznicima u uzorku pružile su iste banke kao i u slučaju povlaštenih zajmova u okviru politike koji su prethodno opisani u odjeljku 3.4.1.1. Te su banke javna tijela (vidjeti uvodne izjave 136., 151., 166., 185. i 186.). One izvršavaju javnu funkciju promicanja fotonaponske industrije u skladu sa središnjim planiranjem, kako je prethodno utvrđeno u odjeljku 3.2.

(264)

U skladu s odgovorima na upitnik triju proizvođača izvoznika u uzorku kreditne linije primili su besplatno. Međutim, u uobičajenim tržišnim okolnostima te kreditne linije podliježu znatnim obvezama i administrativnim pristojbama kojima se bankama omogućuje naknada za troškove i rizike.

(265)

Iznos koristi predstavljaju naknade koje se inače primjenjuju na poslovne kreditne linije za društva, a kojih su proizvođači izvoznici u uzorku u većini slučajeva bili oslobođeni. Komisija je upotrijebila naknade primijenjene za kreditnu liniju koju je tijekom početnog ispitnog postupka jednom od proizvođača izvoznika u uzorku pružila strana poslovna banka (44). Takve kreditne linije nisu pružene nijednom od triju društava u uzorku u trenutačnom ispitnom postupku. Budući da se naknade izračunavaju kao jednostavan postotak vrijednosti transakcija, nije bilo potrebno ažurirati referentnu vrijednost upotrijebljenu u početnom ispitnom postupku. Uz to, u trenutačnom ispitnom postupku nije predložena nikakva druga referentna vrijednost.

(266)

Zbog istih razloga koji su prethodno utvrđeni u uvodnim izjavama 230. do 235. subvencije u obliku nerazmjernih kreditnih linija nisu općenito dostupne te su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. Štoviše, nijedna zainteresirana strana nije podnijela dokaze kojima bi se upućivalo na to da se subvencija temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(267)

Nakon objave jedan je proizvođač izvoznik iznio pritužbu na činjenicu da je Komisija u njegov popis kreditnih linija uključila sporazum o suradnji između banke i tog društva. Komisija smatra da je uključivanje tog sporazuma opravdano jer ima jednake karakteristike kao sporazumi opisani u uvodnim izjavama 434. do 438. Izvorne uredbe. Da nema tog sporazuma, očito bi se smatralo da je izvoznik u lošijem položaju na tržištima. Stoga taj sporazum odgovara potencijalnom prijenosu sredstava ili pružanju financijskih usluga. To vrijedno „jamstvo” imalo bi određenu vrijednost na tržištu te bi primatelj „bio u boljem položaju” nego bez tog sporazuma. Kao i u početnom ispitnom postupku, u kojem su protiv sporazuma s istom bankom na isti iznos uvedene kompenzacijske mjere, Komisija zadržava mišljenje da se i protiv tog sporazuma mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(268)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su sve skupine proizvođača izvoznika u uzorku tijekom RIPR-a ostvarile korist od kreditnih linija koje su pružene besplatno ili po stopama koje su niže od onih koje se primjenjuju na tržištu.

(269)

U skladu s tim davanje tih kreditnih linija fotonaponskoj industriji trebalo bi se smatrati subvencijom.

(270)

S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti ta bi se subvencija trebala smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(271)

Odobravanje kreditnih linija besplatno ili uz naknade koje su manje od tržišnih smatra se davanjem financijskih usluga (članak 3. stavak 1. točka (a) podtočka iii. Osnovne uredbe) uz naknadu manju od primjerene. Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Zbog poremećaja na tržištu opisanih u prethodnim uvodnim izjavama 225. i 226. primjerenost naknade za financijske usluge (u ovom slučaju odobravanja kreditnih linija) nije se mogla utvrditi u odnosu na prevladavajuće tržišne uvjete u NRK-u. Stoga se u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe smatra da je korist za primatelje razlika između iznosa koji društvo plaća za kreditne linije koje odobravaju kineske banke i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivu poslovnu kreditnu liniju koju bi moglo dobiti na tržištu. Kreditne linije mogu se smatrati i mogućim prijenosom sredstava u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. Osnovne uredbe.

(272)

U početnom ispitnom postupku kreditnu liniju jednom od proizvođača izvoznika u uzorku odobrila je banka čije sjedište nije pod financijskom nadležnošću NRK-a, pri čemu se na tu kreditnu liniju plaćala naknada za rezervaciju sredstava i naknada za obradu u skladu s uobičajenom praksom na svjetskim financijskim tržištima. Iako je kreditnu liniju dodijelila kineska podružnica predmetne banke, smatra se da je to bila odgovarajuća zamjena za referentnu vrijednost. Osim toga, za izračun iznosa subvencije za taj program u trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera smatralo se prikladnim upotrijebiti naknade koje je primijenjena na tu kreditnu liniju kao referentnu vrijednost u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 267., nije se mogla utvrditi bolja referentna vrijednost.

(273)

Visina naknada koje su upotrijebljene kao referentna vrijednost primijenjena je pro-rata na iznos svake predmetne kreditne linije kako bi se dobio iznos subvencije (umanjen za naknade koje su stvarno plaćene). U slučajevima u kojima je razdoblje trajanja kredita bilo duže od jedne godine ukupni iznos subvencija raspoređen je na razdoblje trajanja kreditne linije, a odgovarajući iznos pripisan RIPR-u.

(274)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(275)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa. U svakom slučaju nema naznaka da su izvorni programi izvoznih subvencija povučeni.

(276)

Zahtjev je sadržavao navode da Sinosure proizvođačima proizvoda iz postupka revizije i dalje pruža osiguranje izvoznih kredita po povlaštenim uvjetima. U pritužbi se navodi da osiguranje izvoznih kredita društva Sinosure nije dovoljno čak ni za pokrivanje dugoročnih troškova poslovanja te da Sinosure posluje s dugoročnim gubitcima.

(277)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 279. do 283. u nastavku, Komisija je od kineske vlade i društva Sinosure zatražila podatke s pomoću upitnika, pisma za dopunu podataka i tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta, ali ni kineska vlada ni Sinosure nisu dostavili znatan broj tih podataka, zbog čega Komisija nije mogla provjeriti sve bitne elemente i podatke koji imaju jasnu i objektivnu poveznicu s programom, kao što su dokumenti i podatci navedeni u nastavku.

(278)

Novi/revidirani statut nije dostavljen za potrebe utvrđivanja vlasničke strukture i postupka donošenja internih odluka. Nakon objave kineska vlada naglasila je da Komisija nije navela koji konkretni podatci iz statuta nisu bili dostupni i kako je to utjecalo na Komisijinu analizu te da se ona temeljila na zastarjeloj verziji statuta. U tom pogledu Komisija napominje da je svoje nalaze temeljila na verziji statuta koja joj je dostupna i koja nije bila osporena.

(279)

U pogledu internih pravila za poslovanje i postupak procjene rizika Sinosure nije dostavio zatražena „Osnovna pravila za sveobuhvatno upravljanje rizikom Kineskog društva za osiguranje izvoza i kredita” i „Plan posebnog odobrenja programa osiguranja izvoznih kredita u okviru politika Kineskog društva za osiguranje izvoza i kredita” koji su navedeni u zapisniku sa sastanka upravnog odbora koji je dostavljen u odgovoru na upitnik. Nakon objave kineska vlada navela je da je izjava da drugi dokument nije dostavljen nelogična jer je, kako je Komisija zabilježila u vlastitom popisu dokumenata sastavljenom tijekom provjere, Sinosure naveo da taj dokument ne postoji. Unatoč tome, Komisija je iznenađena time da se u zapisniku sa sastanka upravnog odbora upućuje na nepostojeći dokument. Nadalje, činjenica je da dokument nije dostavljen i stoga je uključen u popis koji je kineska vlada odobrila i potpisala na kraju posjeta radi provjere. Zapisani razlozi za nedostavljanje dokumenata bili su razlozi koje je dala kineska vlada te su zabilježeni u zapisnik.

(280)

Iako je Sinosure dopustio Komisiji kratak pregled podataka o dobiti/gubitku ostvarenom samo od osiguranja kratkoročnih kredita u okviru programa osiguranja izvoznih kredita, napominje se da Komisija nije mogla ispitati ili uzeti primjerak tog dokumenta i da se izračunana profitabilnost nije mogla potkrijepiti dokazima.

(281)

Nakon objave kineska vlada smatra da u uvodnoj izjavi 280. Komisija priznaje da je pregledala podatke o dobiti i gubitku. Međutim, kineska vlada trebala bi uzeti u obzir i ostatak predmetne uvodne izjave koji dovodi do zaključka da Komisija nije bila zadovoljna dostavljenim podatcima. Kineska vlada navela je da je Sinosure u svojem odgovoru na upitnik dao detaljne podatke o osiguranju kratkoročnih izvoznih kredita odobrenom za izvoz solarnih proizvoda u Uniju. U tom pogledu Komisija napominje da se na temelju podataka predočenih tijekom posjeta radi provjere ti podatci nisu mogli provjeriti na licu mjesta.

(282)

Nisu dostavljeni ni podatci o osiguranju izvoznih kredita prema sektoru, za deset najvećih proizvođača izvoznika ili za tri proizvođača izvoznika u uzorku. Tvrdnje nakon objave o deset najvećih proizvođača izvoznika razmotrene su u prethodnoj uvodnoj izjavi 67. U pogledu tvrdnje kineske vlade da su podatci za tri proizvođača izvoznika u uzorku Komisiji u svakom slučaju bili dostupni kod samih proizvođača izvoznika Komisija napominje da je podatke zatražene od društva Sinosure trebao dostaviti sam Sinosure. Sinosure nije mogao pretpostaviti da će ta tri proizvođača izvoznika u uzorku dostaviti podatke o osiguranju izvoznih kredita, a čak i da je to slučaj, Sinosure nije mogao jednostavno pretpostaviti da će ti podatci biti potpuni ili točni. Dio je obveze ispitnog tijela prikupiti podatke od različitih izvora, što je onemogućeno zbog nesuradnje.

(283)

Nadalje, Sinosure je tvrdio da tijekom RIPR-a nijedan od triju proizvođača izvoznika u uzorku nije ugovorio osiguranje kod društva Sinosure. Utvrđeno je da ta tvrdnja nije točna i da je u suprotnosti s podatcima koje su dostavila tri proizvođača izvoznika u uzorku.

(284)

U početnom ispitnom postupku (45) zaključeno je da je Sinosure javno tijelo. Ni kineska vlada ni Sinosure tijekom ovog ispitnog postupka nisu dostavili nikakve dokaze da se ta situacija promijenila. Ni tijekom ispitnog postupka nisu utvrđeni nikakvi elementi kojima bi se osporio prethodni nalaz. Naprotiv, u godišnjem izvješću društva Sinosure za 2014. potvrđen je nalaz iz početnog ispitnog postupka jer se navodi da je „Sinosure uložio najveće napore u pružanju potpore kineskim nacionalnim politikama te je to nastojao ostvariti istraživanjem novih ideja i koncepata, poboljšanjem metoda rada, unapređenjem proizvoda i usluga te povećanjem učinkovitosti u izvršavanju svojih funkcija u okviru politike” ili da ima ulogu „tijela koje pruža potporu politici”. Stoga zaključci doneseni u početnom ispitnom postupku i dalje vrijede tijekom RIPR-a te se potvrđuju.

(285)

Pravna osnova jednaka je kao u početnom ispitnom postupku; tj. Obavijest o provedbi strategije promicanja trgovine s pomoću znanosti i tehnologije korištenjem osiguranja izvoznih kredita(Shang Ji Fa[2004.] br. 368), koju su zajednički izdali MOFCOM i Sinosure; Imenik izvoza kineskih proizvoda visoke i nove tehnologije iz 2006.; takozvani Plan 840 uključen u Obavijest Državnog vijeća od 27. svibnja 2009.; takozvani Plan 421 uključen u Obavijest o pitanjima provedbe posebnih dogovora za financiranje osiguranja izvoza velikih kompletnih setova opreme, koju su 22. lipnja 2009. zajednički izdali Ministarstvo trgovine i Ministarstvo financija; Obavijest Državnog vijeća o ubrzavanju daljnjeg razvoja industrija u nastajanju od strateškog značaja (Guo Fa [2010.] br. 32 od 18. listopada 2010.) i pripadajuće provedbene smjernice (Guo Fa [2011.] br. 310 od 21. listopada 2011.).

(286)

Budući da je Sinosure javno tijelo kojem su povjerene javne ovlasti i koje provodi zakone i planove vlade, odobravanje osiguranja izvoznih kredita proizvođačima proizvoda iz postupka revizije predstavlja financijski doprinos u obliku mogućih izravnih prijenosa sredstava vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. Osnovne uredbe.

(287)

Neka lokalna nadležna tijela odobrila su rabat za dio premije koju proizvođači izvoznici plaćaju društvu Sinosure. Taj rabat za dio plaćene premije također čini izravni prijenos sredstava u obliku bespovratnih sredstava u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. Osnovne uredbe.

(288)

Postoji korist u smislu članka 3. stavka 2. i članka 6. točke (c) Osnovne uredbe u mjeri u kojoj Sinosure pruža osiguranje izvoznih kredita pod povoljnijim uvjetima nego što bi ih primatelj mogao stvarno ostvariti na tržištu ili pruža osiguranje koje inače uopće ne bi bilo dostupno na tržištu. Dodatna korist u smislu članka 3. stavka 2. koju su proizvođači izvoznici imali jesu gotovinski rabati za dio premije osiguranja koja se plaća društvu Sinosure, a koje su odobrila neka lokalna tijela na čijem području nadležnosti neki proizvođači izvoznici imaju poslovni nastan.

(289)

U pogledu postojanja koristi Komisija je ispitala u kojoj je mjeri premijama društva Sinosure pokriven trošak osiguranja kratkoročnih izvoznih kredita. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 280., Sinosure je dostavio analizu profitabilnosti kojom je obuhvaćeno razdoblje 2011. – 2015. i iz koje je vidljivo da je Sinosure navodno tijekom tog razdoblja ukupno bio profitabilan, ali da je zabilježio gubitke 2015. Komisija najprije napominje da se taj dokument, koji je navodno izradio odjel za financije, mogao samo kratko pogledati te da se nije mogao kopirati/ispisati i uzeti kao dokaz. Drugo, podatci sadržani u tom izvješću mogli su se provjeriti samo djelomično jer se na temelju predstavljenih dokaza nije mogla napraviti odgovarajuća usporedba s podatcima iz Godišnjeg izvješća društva Sinosure za 2014. Komisija, stoga, nije zadovoljna dostavljenim podatcima.

(290)

Nadalje, argument društva Sinosure temeljio se na točki (j) Priloga 1. Sporazumu WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („SCM”) u kojoj se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) navedenog sporazuma „zabranjenom” izvoznom subvencijom smatra pružanje programa osiguranja izvoznih kredita po stopama premija koje su neodgovarajuće za pokrivanje dugoročnih troškova poslovanja i gubitaka tih programa. U svojem odgovoru na upitnik Sinosure je jednostavno ukazao na dobit ostvarenu tijekom proteklih pet godina i iznio zaključak da davanje osiguranja izvoznih kredita proizvođačima izvoznicima nije predstavljalo subvenciju u skladu sa Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama jer je društvo u tom razdoblju ukupno ostvarilo dobit. U tom se pogledu napominje da na temelju dostavljenih podataka, tj. ukupnog iznosa koji se odnosi na profitabilnost tijekom razdoblja od pet godina, Komisija nije mogla donijeti nikakav smislen zaključak.

(291)

Budući da nije bilo pouzdanih podataka koji se mogu provjeriti i upotrijebiti za provođenje analize „programa” u skladu s točkom (j) Priloga 1. Sporazumu WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, Komisija je svoje nalaze morala temeljiti na dokazima iz spisa. U tom se pogledu Komisija oslanjala na Godišnje izvješće za 2014. prikupljeno tijekom posjeta radi provjere. Ispitivanjem tog dokumenta pokazalo se da bi Sinosure 2013. i 2014. zabilježio gubitak od ukupne aktivnosti osiguranja izvoznih kredita da nije knjižen određeni ostali prihod. Taj ostali prihod ne odnosi se na redovnu aktivnost društva Sinosure te bi ga, stoga, trebalo isključiti iz analize profitabilnosti te institucije. Situacija je i dalje slična situaciji iz početnog ispitnog postupka.

(292)

Nakon objave kineska vlada osporavala je Komisijinu procjenu da bi ukupna aktivnost osiguranja izvoznih kredita društva Sinosure bilježila gubitak te metodologiju izračuna koju je Komisija primijenila, upućujući na primjedbe kineske vlade od 27. rujna 2013. Potonje primjedbe već su razmotrene i odbijene u odjeljku 3.5.3. Izvorne uredbe.

(293)

Nastavno na objašnjenja iz uvodnih izjava 280., 289. i 290. te kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, u članku 11. navodno zastarjele verzije statuta koji je dostavljen u odgovoru na upitnik predviđeno je da društvo posluje na pragu profitabilnosti. Drugim riječima, u skladu sa statutom društvu Sinosure nije cilj ostvariti što veću dobit nego samo poslovati na pragu profitabilnosti u skladu sa njegovom ulogom jedinog službenog osiguravatelja izvoznih kredita u NRK-u. Kako je prethodno objašnjeno, iz dokaza u spisu vidljivo je da pravno i političko okruženje u kojem Sinosure zahtjeva da društvo izvršava vladine politike i planove pri ispunjavanju svoje zadaće u području javne politike. Među odabranim industrijama i poduzećima koje država posebno podupire proizvođači izvoznici imali su puni pristup osiguranju izvoznih kredita koje je Sinosure pružao po povlaštenim stopama. Stoga Sinosure pruža neograničenu raspoloživost osiguranja fotonaponskom sektoru, a niske premije osiguranja koje nudi ne odražavaju stvarne rizike koji nastaju osiguranjem izvoza u tom sektoru. Na temelju svih tih elemenata iz spisa već se može zaključiti da stope premija koje zaračunava Sinosure i dalje nisu primjerene za pokrivanje njegova dugoročnog poslovanja.

(294)

Podsjeća se i da su određeni zaključci u tom pogledu već doneseni u početnom ispitnom postupku (46). Kineska vlada tijekom ovog ispitnog postupka nije dostavila nikakve dokaze da se situacija promijenila. Tijekom ispitnog postupka nisu utvrđeni nikakvi elementi kojima bi se osporio prethodni nalaz.

(295)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da Sinosure i dalje stvara gubitke u svojem programu osiguranja izvoznih kredita, postojanje koristi utvrđuje se usporedbom premija koje plaćaju proizvođači izvoznici s onima koje su raspoložive na tržištu.

(296)

Sinosure je tvrdio da još četiri društva pružaju te usluge na kineskom tržištu. Međutim, u tom se pogledu nisu mogli dobiti nikakvi podatci o njihovim tržišnim udjelima. U svakom slučaju Sinosure je jedini službeni osiguravatelj izvoznih kredita i ima vodeći položaj na kineskom tržištu. Stoga ne postoji poslovna referentna vrijednost u NRK-u za takve instrumente te je s obzirom na to da je financijsko tržište u NRK-u i dalje narušeno uplitanjem vlade, razumno upotrijebiti referentnu vrijednost izvan NRK-a.

(297)

Te subvencije ovise o realizaciji izvoza u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) Osnovne uredbe jer se one ne mogu dobiti bez izvoza. Osim toga, riječ je o specifičnim subvencijama u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je pristup njima ograničen na određena poduzeća. Budući da u tom pogledu nije bilo promjena, upućuje se na uvodne izjave 246. i 247. Izvorne uredbe u kojima je zaključeno da su koristi koje su proizvođačima proizvoda iz postupka revizije odobrili Sinosure i/ili lokalna nadležna tijela specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. Nadalje, budući da nije bilo dokaza kojima bi se upućivalo na to da su subvencije temeljene na objektivnim kriterijima ili uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe, koristi su i u tom pogledu specifične.

(298)

Suprotno tvrdnjama kineske vlade i jednog proizvođača izvoznika nakon objave podatci o plaćenim premijama koje su dostavila društva nisu odbijeni. Međutim, na kraju nisu upotrijebljeni u izračunu opisanom u uvodnim izjavama 302. i 303. u nastavku jer se Komisija poslužila raspoloživim podatcima.

(299)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su tijekom RIPR-a tri skupine proizvođača izvoznika u uzorku ostvarile korist od osiguranja izvoznih kredita koje je dao Sinosure.

(300)

Osiguranje izvoznih kredita koje Sinosure pruža fotonaponskoj industriji smatra se subvencijom u mjeri u kojoj su premije niže od stopa koje se primjenjuju na tržištu.

(301)

S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti ta bi se subvencija trebala smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(302)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Izračun koristi sličan je situaciji koja uključuje kreditna jamstva. U skladu s člankom 6. točkom (c) Osnovne uredbe smatra se da je korist za primatelje razlika između premije koju društvo plaća za kratkoročno osiguranje koje pruža Sinosure i iznosa premije koji bi društvo platilo za usporedivo osiguranje izvoznih kredita koje bi moglo dobiti na tržištu.

(303)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 277. do 283., Komisija nije mogla provjeriti određene elemente u pogledu osiguranja izvoznih kredita koje je Sinosure odobrio proizvođačima izvoznicima u uzorku, najvećim proizvođačima izvoznicima ili predmetnom sektoru. Budući da kineska vlada i Sinosure nisu surađivali, Komisija se poslužila raspoloživim podatcima kako bi izračunala korist dodijeljenu primateljima. U tom se pogledu smatralo razumnim osloniti se na stope koristi koje su utvrđene u početnom ispitnom postupku. Društva u uzorku u ovoj reviziji koja su odabrana u uzorak u početnom ispitnom postupku dobivaju stopu koristi utvrđenu u početnom ispitnom postupku. Stopa za skupinu koja nije bila u uzorku u početnom ispitnom postupku izračunana je kao ponderirani prosjek društava koja su surađivala u početnom ispitnom postupku.

(304)

Stope subvencija utvrđene u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznose:

(305)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila koristi od tih programa. U svakom slučaju nema naznaka da su izvorni programi subvencija povučeni.

(306)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da su proizvođači iz fotonaponskog sektora primili subvencije u okviru Demonstracijskog programa Golden Sun („Golden Sun”).

(307)

Komisija je od kineske vlade zatražila da dostavi niz dokumenata, od kojih se većina odnosila na proračunske ciljeve u okviru programa Golden Sun. U svojem odgovoru na upitnik kineska vlada tvrdila je da nije mogla utvrditi koji su dokumenti zatraženi jer Komisija nije postavila dovoljno jasno pitanje. Međutim, tijekom posjeta radi provjere, nakon što je Komisija postavila isto pitanje (koje je bilo jednako jasno kao u upitniku, tj. sadržavalo je nazive zatraženih dokumenata), kineska vlada tvrdila je da su ti dokumenti povjerljivi te je navela da će trebati provjeriti mogu li se oni dostaviti Komisiji. U tom pogledu Komisija ne razumije zašto bi dokumente koji nedostaju trebalo smatrati povjerljivima i zašto se nisu mogli dostaviti u okviru antisubvencijskog ispitnog postupka u kojem ispitno tijelo mora poštovati stroga pravila u pogledu povjerljivosti. U svakom slučaju, kao i u početnom ispitnom postupku, kineska vlada nije se vratila na to pitanje unatoč nekoliko podsjetnika tijekom provjere na licu mjesta te dokumenti nikad nisu dostavljeni Komisiji.

(308)

Uz to, kineska vlada u svojem je odgovoru na upitnik navela da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku tijekom RIPR-a nije ostvario koristi od tog programa jer program nije namijenjen proizvođačima proizvoda iz postupka revizije. To je, međutim, bilo suprotno podatcima primljenima od proizvođača izvoznika u uzorku. Tijekom posjeta radi provjere kineska vlada blago je promijenila svoj odgovor na upitnik i priznala moguća plaćanja iako je program navodno prekinut i promijenjen u program poticanih cijena. Kako bi potkrijepila potonju tvrdnju, kineska vlada dostavila je Mišljenje Državnog vijeća iz 2013. Komisija napominje da kineska vlada u svojem odgovoru na upitnik nije spomenula da je taj program izmijenjen niti je dostavila dokaze u potporu tome. Komisija napominje i da se dokument dostavljen tijekom provjere ne odnosi na taj program ili njegovu navodnu zamjenu drugim programom.

(309)

S obzirom na izostanak suradnje kineske vlade Komisija nije mogla provjeriti sve aspekte programa Golden Sun, a posebno stvarne koristi koje su ostvarili proizvođači proizvoda iz postupka revizije i fotonaponska industrija u cjelini. Osim toga kineska vlada nije dostavila sve odgovarajuće zatražene dokumente, a posebno proračunske dokumente o odobrenim sredstvima programa Golden Sun koje je izdalo Ministarstvo financija.

(310)

Nadalje, u pogledu koristi Komisija napominje da je od kineske vlade zatraženo da dostavi podatke o koristima koje su proizvođači primili, ali je, iako je kineska vlada imala te podatke, samo odgovorila da nisu primili nikakve koristi.

(311)

Kao što je utvrđeno u početnim ispitnom postupku, najvažniju pravnu osnovu čine Obavijest o provedbi Demonstracijskog programa Golden Sun od 16. srpnja 2009. i priložene Privremene mjere za upravljanje fondom financijske pomoći Demonstracijskog programa Golden Sun, spis CaiJian br. 397 [2009.] koje su izdali Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti i Nacionalni odbor za energiju; Okružnica o uspješnoj provedbi zadaća Demonstracijskog programa Golden Sun, spis br. 718 [2009.]; Okružnica o uspješnoj provedbi Demonstracijskog programa Golden Sun 2010., spis br. 622 [2010.]; Okružnica o uputama o proračunskim indeksima financijskih subvencija za troškove izgradnje u vezi s Demonstracijskim programom Golden Sun 2010., spis br. 965 [2010.] od 2. prosinca 2010. koju je izdalo Ministarstvo financija; Okružnica o raspodjeli proračunskog cilja za fiskalne subvencije odobrene programima Golden Sun 2011., JCJ br. spisa 336 od 1. rujna 2011. koju je izdao Odjel za financije provincije Hebei; Okružnica o raspodjeli proračunskog cilja za fiskalne subvencije odobrene programima Golden Sun 2011., HCJ br. spisa 135 od 8. studenoga 2011. koju je izdao Općinski ured za financije grada Hengshui.

(312)

Kao i u početnom ispitnom postupku, kineska vlada ponovila je da taj program bespovratnih sredstava nije namijenjen proizvođačima proizvoda iz postupka revizije, nego da je usmjeren na projekte proizvodnje fotonaponske energije. Kineska vlada tvrdila je i da podnositelj zahtjeva nije dostavio dokaze o postojanju koristi koje su tijekom RIPR-a dodijeljene proizvođačima predmetnih proizvoda.

(313)

U trenutačnom ispitnom postupku nijednim dokumentom iz spisa ne mogu se promijeniti nalazi Komisije iz početnog ispitnog postupka u uvodnim izjavama 271. do 282. u kojima je zaključeno da su bespovratna sredstva u okviru tog programa izravno povezana s proizvodom iz postupka revizije jer prihvatljivi „distribuirani solarni fotonaponski sustavi” posebno uključuju ponudu modula i ćelija kao važnog dijela projekta te je stoga veza između koristi koje daje vlada i proizvoda iz postupka revizije izravna i neraskidiva.

(314)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, iz programa Golden Sun dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u obliku bespovratnih sredstava.

(315)

Komisija je utvrdila i da je taj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe.

(316)

Program Golden Sun i dalje je specifična subvencija u obliku bespovratnih sredstava. Ispitnim postupkom utvrđeno je da su izvoznici u uzorku ostvarili koristi od te subvencije.

(317)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(318)

U svojem odgovoru na objavu kineska vlada dostavila je primjedbe u pogledu demonstracijskog programa Golden Sun i ponovila određena pitanja koja je već istaknula. Budući da su ta pitanja već prethodno razmatrana, nisu potrebne daljnje primjedbe. Uz to, kineska vlada tvrdila je da Komisija nije utvrdila specifičnost u pogledu tog programa.

(319)

Međutim, iz činjenice da su se bespovratna sredstva u okviru programa Golden Sun odobravala samo kineskim proizvođačima iz sektora obnovljivih izvora energije proizlazi da je njihova specifičnost jasno utvrđena u skladu sa standardima WTO-a.

(320)

Nadalje, kineska vlada tvrdila je da je dostavila dokaze o prekidu tog programa. Međutim, s obzirom na to da su bespovratna sredstva za proizvođače izvoznike u uzorku knjižena na račun prihoda budućeg razdoblja, korist će se na temelju njih dodjeljivati još godinama. To znači da je, u smislu subvencija, pogrešno tvrditi da je program prekinut. U stvarnosti se u programa više ne primaju novi korisnici, ali se zbog dugog vijeka instalacija koje su uključene koristi i dalje ostvaruju. Stoga su i te tvrdnje odbijene.

(321)

U svojem je zahtjevu podnositelj zahtjeva dostavio dokaze na temelju kojih je bilo vidljivo da poticane industrije u NRK-u mogu primiti različita jednokratna ili višestruka bespovratna sredstva od različitih razina državnih tijela, tj. lokalnih, regionalnih i nacionalnih.

(322)

U tom je ispitnom postupku doista utvrđeno da su i tri društva u uzorku primila znatna jednokratna ili višestruka bespovratna sredstva od različitih razina države, što je dovelo do primitka koristi tijekom RIPR-a. Društva u uzorku već su prijavila neka od njih u svojim odgovorima na upitnik, dok su brojna druga utvrđena tijekom provjere na licu mjesta. Nijedna od njih nisu navedena u odgovoru kineske vlade na upitnik, kako je zatraženo.

(323)

Ta su bespovratna sredstva društvima dala nacionalna, pokrajinska, gradska, oblasna ili okružna državna tijela, a sva se čine specifičnima za društva u uzorku ili specifičnima u smislu lokacije ili vrste industrije. Razina pravnih pojedinosti za predmetni zakon prema kojem su te koristi dane, ako je za njih uopće postojala pravna osnova, nije otkrivena iako je Komisiji u nekim slučajevima dostavljen primjerak dokumenta koji je izdalo državno tijelo, koji je pratio odobravanje sredstava (pod nazivom „obavijest”).

(324)

S obzirom na velik broj bespovratnih sredstava sadržanih u zahtjevu i/ili utvrđenih u knjigama društava u uzorku u ovoj se Uredbi predstavlja samo sažetak ključnih nalaza. Tri su društva u uzorku na početku dostavila dokaz o postojanju brojnih bespovratnih sredstava i činjenici da su ih odobrile različite razine kineske vlade. Društva u uzorku nisu prijavila nekoliko drugih bespovratnih sredstava, nego su ona utvrđena tijekom provjera na licu mjesta.

(325)

Jedno od društava u uzorku primilo je ta bespovratna sredstva tijekom RIPR-a više od 130 puta. Brojna takva sredstva odobrila su državna tijela na razini grada, okruga ili pokrajine. Najveća bespovratna sredstva iznosila su više od 7 milijuna CNY i odobrena su u okviru programa „Trinity”, općinskog fonda za promicanje transformacije i modernizacije industrijskih poduzeća. Ostala bespovratna sredstva odnosila su se, na primjer, na sredstva za patente, sredstva i nagrade za znanost i tehnologiju, sredstva za razvoj poslovanja, sredstva za moderniziranje i transformaciju industrijskih poduzeća, sredstva za osnovnu infrastrukturu, sredstva za potporu koja se odobravaju na razini okruga, sredstva za razvoj nove i čiste energije te porezni rabat za zemljište. Nadalje, to je društvo primilo bespovratna sredstva i za osiguranje izvoznih kredita koje je pružila država na razini okruga.

(326)

Jedno drugo društvo u uzorku tijekom RIPR-a od države primilo znatna bespovratna sredstva od kojih su se neka odnosila na razvojnu zonu u kojoj se to društvo nalazilo (više od 13 milijuna CNY). Ostalo su bila bespovratna sredstva za rashode za znanost i tehnologiju, obnovljive izvore energije i/ili razvoj industrije i informacija (npr. bespovratnih sredstava „3 Famous”). Na licu mjesta utvrđeni su i rabati koji su se odnosili na stjecanje prava korištenja zemljištem.

(327)

Jedno od društava u uzorku, kao skupina, primilo je različita bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od više od 29 milijuna CNY. Primjeri su tih bespovratnih sredstava sredstva za razvoj nove energije, projekti ključne tehnološke reforme ili sredstva za razvojne zone u kojima se primatelj nalazi.

(328)

Na temelju prikupljenih dokaza o bespovratnim sredstvima koja su primila društva u uzorku i u nedostatku bilo kakvih drugih podataka Komisija je ta bespovratna sredstva smatrala subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe kao prijenos sredstava kineske vlade u obliku bespovratnih sredstava proizvođačima proizvoda iz postupka revizije te je time dodijeljena korist.

(329)

Ta su bespovratna sredstva bila i specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe jer se čini da su ograničena na određena društva ili određene projekte u pojedinim regijama i/ili fotonaponskoj industriji. Tim se bespovratnim sredstvima ne ispunjuju zahtjevi nespecifičnosti iz članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe s obzirom na to da uvjeti prihvatljivosti i stvarni kriteriji odabira za poduzeća koja su prihvatljiva nisu transparentni ni objektivni i ne primjenjuju se automatski. Osim toga, nema dokaza da ta bespovratna sredstva pripadaju nekom krovnom programu subvencija.

(330)

U svim su slučajevima društva dostavila podatke o iznosu bespovratnih sredstava i pružatelju tih bespovratnih sredstava. Osim toga, predmetna društva u svojim su poslovnim knjigama taj dohodak uglavnom knjižila pod naslovom „dohodak od subvencija”, a za svoje su poslovne knjige provela neovisnu reviziju. To se smatralo pozitivnim dokazom o subvenciji kojom je ostvarena korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(331)

U tablici u nastavku prikazan je izračun koristi za navedena bespovratna sredstva, pri čemu je korist izražena kao iznos primljen tijekom RIPR-a ili knjižen za RIPR ako je predmetno društvo amortiziralo taj iznos.

(332)

U svojem odgovoru na objavu kineska vlada i proizvođač izvoznik dostavili su primjedbe u pogledu „ostalih bespovratnih sredstava”. U njima se tvrdilo da Komisija nije dostavila dovoljno pojedinosti kojima bi se opravdalo postojanje programa protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(333)

Međutim, potrebno je istaknuti da je iz odgovora na upitnik Komisija dobila vrlo malo podataka o tim programima. Osim toga, proizvođači izvoznici u uzorku ne osporavaju iznose koje je Komisija izračunala i dostavila relevantnoj strani. Ne osporavaju ni činjenicu da su ta bespovratna sredstva primljena od kineske vlade.

(334)

Suočena s nesuradnjom kineske vlade, Komisija je odlučila da je razumno pokušati utvrditi postojanje tih bespovratnih sredstava tijekom provjere na licu mjesta. Nalazi provjera bili su posve drukčiji od broja i ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava koja su prijavljena u odgovorima kineske vlade na upitnik. Odlučeno je da nalazi na licu mjesta predstavljaju razuman pokazatelj razine subvencioniranja u tom pogledu. Komisija ne prihvaća tvrdnju da je taj pristup dokaz nemogućnosti opravdanja postojanja programa protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Budući da ta bespovratna sredstva imaju slične značajke, da ih dodjeljuje državno tijelo i da nisu dio programa subvencije, nego pojedinačna bespovratna sredstva, Komisija ih može zajedno ocijeniti, kako je opisano u uvodnim izjavama 324. do 327. Stoga se odbija tvrdnja da Komisija nije opravdala postojanje programa protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere ili dostavila dokaze o postojanju tih programa.

(335)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(336)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(337)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da na temelju poreznog rabata za istraživanje i razvoj poduzeća sa stranim kapitalom ta poduzeća ostvaruju pravo na povlaštenu poreznu politiku za svoje aktivnosti istraživanja i razvoja u obliku 150-postotnog poreznog rabata na rashode ako su ostvareni određeni pragovi za troškove istraživanja i razvoja. Utvrđeno je i da je taj povlašteni program za nadoknadu troškova istraživanja i razvoja poduzeća sa stranim kapitalom zamijenjen specifičnim programom 2008. koji se ovdje naziva Porezni rabat za istraživanje i razvoj (tj. ispušteno je „poduzeća sa stranim kapitalom”).

(338)

Kineska vlada osporavala je da je porezni rabat za istraživanje i razvoj poduzeća sa stranim kapitalom zamijenjen 2008. jer ta dva programa imaju različite kriterije prihvatljivosti. Kineska vlada tvrdila je i da program Porezni rabat za istraživanje i razvoj nije specifičan i da se, stoga, protiv njega ne mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(339)

S obzirom na početni ispitni postupak najprije je utvrđeno da pravnu osnovu za zamjenski program (Porezni rabat za istraživanje i razvoj) čine članak 30. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak poduzeća, članci 93. i 95. Pravilnika o provedbi Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća, Administrativne mjere za određivanje poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Ke Fa Huo [2008.] br. 172), Obavijest Državne porezne uprave o pitanjima povezanima s plaćanjem poreza na dohodak poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Shui Han [2008.] br. 985). Nakon objave kineska vlada navela je da ta pravna osnova nije relevantna, osim članka 30. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak poduzeća i članka 95. Pravilnika o provedbi Zakona o porezu na dohodak poduzeća.

(340)

U ovom je ispitnom postupku utvrđeno da i sljedeći dodatni dokumenti čine pravnu osnovu: Administrativne mjere za smanjenje poreza za troškove istraživanja i razvoja za poduzeća (Guo Shui Fa [2008.] br. 116), Zajednička okružnica Ministarstva financija i Državne porezne uprave o relevantnim politikama koje se odnose na poseban odbitak za troškove istraživanja i razvoja (2013/70). Nakon objave kineska vlada navela je da su Administrativne mjere za smanjenje poreza za troškove istraživanja i razvoja za poduzeća (Guo Shui Fa [2008.] br. 116) navodno prestale vrijediti 1. siječnja 2016., tj. nakon RIPR-a.

(341)

U članku 95. navodi se da se odobrava dodatni 50-postotni odbitak rashoda za istraživanje i razvoj navedenih u članku 30. točki 1. za te rashode za proizvode visoke i nove tehnologije tako da podliježu amortizaciji na temelju iznosa od 150 % troškova nematerijalne imovine.

(342)

Utvrđeno je da je iz relevantnih pravnih odredbi vidljivo da se u okviru tog programa korist ograničena na društva osigurava člankom 4. Administrativnih mjera za smanjenje poreza za troškove istraživanja i razvoja za poduzeća (Guo Shui Fa [2008.] br. 116), kojim je propisano da su prihvatljiva poduzeća ona koja provode aktivnosti istraživanja i razvoja navedene u Smjernicama za „prioritetna područja za prioritetni razvoj industrije visoke tehnologije” [2007.] br. 6, koje su izdali Komisija za nacionalni razvoj i reformu (NDRC), Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo trgovine i Nacionalni ured za intelektualno vlasništvo. Solarna energija jedno je od prioritetnih područja navedenih u tim smjernicama. (47)

(343)

Ta društva moraju imati rashode za istraživanje i razvoj u cilju razvijanja novih tehnologija, novih proizvoda i novih obrta. Prihvatljiva poduzeća mogu dodatnih 50 % svojih rashoda za istraživanje i razvoj prebiti sa svojom obvezom poreza na dohodak. Osim toga, na temelju rashoda za nematerijalnu imovinu u području istraživanja i razvoja prihvatljiva društva ostvaruju pravo na 150-postotni odbitak stvarnih troškova koji su im nastali.

(344)

Društva koja ostvaruju koristi od tog programa trebaju dostaviti prijavu poreza na dohodak i odgovarajuće priloge. Stvarni iznos koristi uključen je u poreznu prijavu.

(345)

Tri proizvođača izvoznika u uzorku, Chint, Jinko i Trina, ostvarila su koristi u okviru tog programa.

(346)

Nakon objave kineska vlada i jedan proizvođač izvoznik osporavali su specifičnost jer su tvrdili da sva društva u NRK-u ispunjuju uvjete za dodatni 150-postotni odbitak. Kineska vlada dodala je da kanadska nadležna tijela nisu utvrdila specifičnost za taj program u pogledu standardiziranih zidnih modula iz NRK-a, a zatim je citirala presudu povjerenstva u predmetu SAD – zrakoplovi. Kineska vlada naglašava da u tom slučaju, prema mišljenju povjerenstva, ograničavanje financiranja na istraživanje i razvoj u području „visokorizičnih, visokoisplativih inovativnih tehnologija u nastajanju” nije obuhvaćalo dovoljno ograničenu skupinu poduzeća ili industrija u smislu članka 2. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Kineska vlada navela je da je Komisija pogrešno tvrdila da se kriterij prihvatljivosti za taj program temelji na tome da je društvo poduzeće visoke i nove tehnologije i da je, u svakom slučaju, u predmetu T-586/14 Xinyi PV products protiv Komisije Opći sud smatrao da, ako društvo pripada poduzećima visoke i nove tehnologije, ono ispunjuje objektivan uvjet za odobrenje porezne olakšice.

(347)

Prethodne se tvrdnje odbijaju. Činjenica da druga poduzeća mogu primiti usporedive subvencije na temelju druge pravne osnove ne znači da taj program nije de iure specifičan i da se ne odnosi samo na ograničenu skupinu poduzeća. Čak i kad bi se priznalo da, općenito, sva društva ispunjuju uvjete za dodatni 150-postotni odbitak, u ovom su slučaju društva u uzorku ostvarila korist od odbitka u mjeri u kojoj su mogla označiti posebno polje u svojoj prijavi poreza da su certificirana kao poduzeće visoke i nove tehnologije, što je znatno jednostavnije od alternativnog postupka. Presuda u predmetu T-586/14 Xinyi PV products protiv Komisije odnosi se na tretman tržišnoga gospodarstva, a ne na specifičnost subvencije. Nijedna strana nije dostavila primjerak nalaza u potporu tvrdnji da kanadska nadležna tijela nisu utvrdila specifičnost tog programa.

(348)

Taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja države od prihoda, čime se dodjeljuje korist društvima primateljima.

(349)

Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je samim zakonodavstvom primjena tog programa ograničena samo na poduzeća koja imaju određene troškove za istraživanje i razvoj.

(350)

U skladu s tim te kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, trebalo bi smatrati da se protiv te subvencije mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(351)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Smatra se da je korist za primatelje iznos ukupnog poreza plativog po uobičajenoj poreznoj stopi, nakon oduzimanja onoga što je plaćeno s dodatnim smanjenjem od 50 % stvarnih troškova za istraživanje i razvoj za odobrene projekte. Iznosi protiv kojih su uvedene kompenzacijske mjere temelje se na podatcima iz prijave poreza društava za 2015. Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da je umjesto toga trebalo upotrijebiti porezne podatke za RIPR. Ta je tvrdnja odbijena. Uzimajući u obzir uvodnu izjavu 459. Izvorne uredbe, Komisija ponavlja važnost izračuna koristi na temelju konačnih revidiranih poreznih prijava za određenu poreznu godinu. Komisija dodaje da konačnom isplatom povrata poreza za 2015. tijekom RIPR-a konačnom postaje i svaka korist od povrata, čime dodatno potvrđuje ispravnost svojeg pristupa. Komisija svoj izračun ne može temeljiti na tromjesečnim prijavama poreza jer one prikazuju trenutačno privremeno stanje u vrijeme podnošenja prijave te se u njima u načelu ne uzima u obzir konačno konsolidirano stanje porezne godine. Cilj je tih prijava osigurati vladi likvidnost u slučaju privremenog dospijeća poreza, ali u njima se upućuje samo na djelomično stanja u vrijeme podnošenja prijave. Nadalje, poreznim prijavama za 2015. obuhvaćena su tri tromjesečja RIPR-a te su, stoga, one najrelevantnije raspoložive godišnje porezne prijave.

(352)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe taj se iznos subvencije (brojnik) raspodijelio prema ukupnom prometu tijekom RIPR-a proizvođača izvoznika u uzorku jer subvencija ne ovisi o realizaciji izvoza i nije se dodjeljivala na temelju proizvedenih, prerađenih, izvezenih ili prevezenih količina.

(353)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(354)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da se tim programom poduzeću koje se smatra poduzećem visoke i nove tehnologije omogućuje ostvarivanje koristi od smanjene stope poreza na dohodak od 15 %, u usporedbi s uobičajenom stopom od 25 %. Tijekom ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera nisu utvrđene nikakve promjene.

(355)

Pravnu osnovu tog programa čine članak 28. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak poduzeća, zajedno s Administrativnim mjerama za određivanje poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Ke Fa Huo [2008.] br. 172), i članak 93. Pravilnika o provedbi Zakona o porezu na dohodak poduzeća, zajedno s Obavijesti Državne porezne uprave o pitanjima povezanima s plaćanjem poreza na dohodak poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Shui Han [2008.] br. 985), Obavijesti Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva financija i Državne porezne uprave o izdavanju Smjernica za upravljanje priznavanjem poduzeća visoke tehnologije (Guo Ke Fa Huo [2008.] br. 362), Obavijesti Državne porezne uprave o pitanjima provedbe povlaštenog postupanja u pogledu poreza na dohodak poduzeća visoke tehnologije (Guo Shui Han [2009.] br. 203), Priopćenjem Državne porezne uprave o pretplaćanju poreza na dohodak poduzeća za poduzeća visoke tehnologije tijekom razdoblja provjere prihvatljivosti ([2011.] br. 4), Obavijesti Ministarstva financija i Državne porezne uprave o primjenjivoj poreznoj stopi i poreznom kreditu za dohodak koji su poduzeća visoke tehnologije ostvarila u inozemstvu ([2011.] br. 47).

(356)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da se taj program primjenjuje na priznata društva visoke i nove tehnologije kojima je potrebna ključna potpora države. Ta društva trebaju imati ključna neovisna prava intelektualnog vlasništva te moraju ispunjivati niz zahtjeva: i. njihovi proizvođači uključeni su u opseg proizvoda u području visoke tehnologije s ključnom državnom potporom; ii. ukupni rashodi za istraživanje i razvoj čine određeni udio ukupnog prihoda od prodaje; i ii. prihodi od proizvoda visoke i nove tehnologije čine određeni udio ukupnog prihoda od prodaje; iv. broj osoblja koje je uključeno u istraživanje i razvoj čini određeni udio ukupnog osoblja; v. ispunjeni su ostali zahtjevi koji su utvrđeni Administrativnim mjerama za poduzeća visoke i nove tehnologije iz 2008.

(357)

Nakon objave kineska vlada osporavala je specifičnost zbog sljedećih razloga: 1. kriteriji iz prethodne uvodne izjave objektivni su s obzirom na izjave Općeg suda u predmetu T-586/14 Xinyi PV products protiv Komisije, 2. sva društva koja ispunjuju te kriterije automatski podliježu poreznoj stopi od 15 % i 3. nalazi Komisije nisu u skladu s elementima presude u predmetu SAD – zrakoplovi koji su istaknuti u uvodnoj izjavi 346. Te se tvrdnje odbijaju jer je program de iure specifičan u mjeri u kojoj samo ograničena skupina poduzeća može ostvariti predmetnu korist, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 355. Štoviše, presuda u predmetu T-586/14 Xinyi PV products protiv Komisije odnosi se na tretman tržišnoga gospodarstva, a ne na specifičnost subvencije.

(358)

Društva koja ostvaruju koristi od tog programa moraju podnijeti prijavu poreza na dohodak i odgovarajuće priloge. Stvarni iznos koristi uključen je u poreznu prijavu.

(359)

U ovom ispitnom postupku nisu utvrđene nikakve promjene u nalazima koji su sažeti u uvodnim izjavama 356. i 357.

(360)

Tri proizvođača izvoznika u uzorku, Chint, Jinko i Trina, ostvarila su koristi u okviru tog programa.

(361)

Taj program trebao bi se smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku odricanja države od prihoda, čime se dodjeljuje korist društvima primateljima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede ostvarene u okviru tog programa u skladu s člankom 3. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(362)

Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je ograničena samo na poduzeća koja dobivaju potvrdu poduzeća visoke i nove tehnologije i koja ispunjuju sve zahtjeve administrativnih mjera iz 2008. Nadalje, ne postoje objektivni kriteriji o prihvatljivosti koji su utvrđeni zakonodavstvom ili ih je utvrdilo nadležno tijelo za odobravanje, a u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe prihvatljivost nije automatska.

(363)

U skladu s tim te kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, trebalo bi smatrati da se protiv te subvencije mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(364)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Smatra se da je korist koju je ostvario primatelj iznos ukupnog poreza plativog prema uobičajenoj poreznoj stopi, nakon oduzimanja onoga što je plaćeno po smanjenoj povlaštenoj poreznoj stopi. Iznosi protiv kojih su uvedene kompenzacijske mjere temelje se na podatcima iz prijave poreza društava za 2015.

(365)

Odbacuje se tvrdnja društva Jinko da je u izračunu koristi na temelju programa za porez na dohodak poduzeća Komisija trebala odbiti te navodne koristi dobivene na temelju drugih programa subvencija kako neke koristi ne bi dvaput računala. Ispitno tijelo nije obvezno provoditi takav umjetan postupak.

(366)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(367)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(368)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(369)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(370)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(371)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(372)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da se tim programom poduzećima sa stranim kapitalom ili domaćim poduzećima omogućuje oslobađanje od plaćanja PDV-a i uvoznih carina za uvoz kapitalne opreme koja se upotrebljava u proizvodnji. Kako bi se ostvarilo pravo na oslobađanje, oprema ne smije biti na popisu neprihvatljive opreme, a poduzeće podnositelj zahtjeva mora dobiti potvrdu o državnoj potpori projektu koju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o ulaganjima, porezima i carini izdaju kineska nadležna tijela ili Komisija za nacionalni razvoj i reformu. Tijekom ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera nisu utvrđene nikakve promjene.

(373)

Pravnu osnovu za ovaj program čine Okružnica Državnog vijeća o prilagodbi poreznih politika o uvoznoj opremi, Guo Fa br. 37/1997, Obavijest Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave o prilagodbi politika o određenim povlaštenim uvoznim carinama, Priopćenje Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43, Obavijest Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme o važnim pitanjima u pogledu davanja potvrde o projektima koji se financiraju domaćim ili stranim kapitalom i koje podupire država, [2006.] br. 316 i Katalog artikala koji se prilikom uvoza ne oslobađaju od plaćanja carine za poduzeća sa stranim kapitalom ili domaća poduzeća iz 2008.

(374)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku i potvrđeno u trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, oprema uvezena radi razvoja domaćih ili stranih projekata ulaganja u skladu s politikom poticanja stranih ili domaćih projekata ulaganja može se izuzeti od plaćanja PDV-a i/ili uvozne carine, osim ako je kategorija opreme navedena u katalogu artikala koji se ne mogu izuzeti od plaćanja carine. Kako bi ostvarilo koristi od tog programa, društvo treba dobiti potvrdu lokalnog tijela nadležnog za projekt koju treba dostaviti lokalnom carinskom tijelu.

(375)

Kineska vlada tvrdila je da se od 1. siječnja 2009. izuzima samo uvozna carina, a da se PDV na uvoz opreme za vlastitu upotrebu naplaćuje.

(376)

Međutim, suprotno tvrdnjama kineske vlade, za tri proizvođača izvoznika u uzorku utvrđena su izuzeća od PDV-a i uvozne carine tijekom RIPR-a. To je uključivalo opremu za koju je korist amortizirana tijekom vijeka uporabe opreme i djelomično se odnosila na RIPR. Iako nije utvrdila dokaze da se taj program provodio tijekom RIPR-a, Komisija je na temelju dokaza u spisu utvrdila da su proizvođači u uzorku i dalje ostvarivali koristi od tog programa.

(377)

Smatra se da se iz programa pruža financijski doprinos u obliku odricanja od prihoda kineske vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. jer su poduzeća sa stranim kapitalom i ostala prihvatljiva domaća poduzeća oslobođena od plaćanja PDV-a i/ili carina koje bi inače bila obvezna plaćati. Na taj se način poduzećima primateljima dodjeljuju koristi u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe.

(378)

Program je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je zakonodavstvom na temelju kojeg nadležno tijelo djeluje pristup programu ograničen na poduzeća koja ulažu pod posebnim poslovnim kategorijama koje su utvrđene isključivo pravom, a koje pripadaju povlaštenoj kategoriji ili ograničenoj kategoriji B u Katalogu uputa za industrije sa stranim ulaganjima i prijenosom tehnologije ili kategoriji u skladu s Katalogom ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država. Osim toga, ne postoje objektivni kriteriji za ograničenje prihvatljivosti programa i dokazi iz kojih se može zaključiti da se na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe prihvatljivost automatski utvrđuje.

(379)

Nakon objave kineska vlada zatražila je od Komisije da stavi u zapisnik industrije i sektore obuhvaćene prethodno navedenim kategorijama te je tvrdila da je zbog širine obuhvaćenih industrija program prihvatljiv za društva u svim granama gospodarstva. Međutim, Komisija napominje da kineska vlada nikad nije dostavila relevantne dokaze da industrije i sektori obuhvaćeni tim kategorijama nisu u poticanoj ili ograničenoj kategoriji. Komisija smatra da su u ovom slučaju prihvatljiva društva dovoljno ograničena skupina. Tijekom posjeta radi provjere društava u uzorku nije se upućivalo na to da je program prihvatljiv za društva u svim granama gospodarstva.

(380)

Jedan proizvođač izvoznik naveo je da, za ostvarivanje koristi, proizvodi proizvedeni s pomoću uvezenih strojeva moraju biti navedeni u Katalogu smjernica za strana ulaganja u industriju iz uvodne izjave 386.

(381)

Najprije je kineska vlada navela da je samo društvo Trina ostvarilo koristi od tog programa. Međutim, na temelju podataka primljenih od proizvođača izvoznika u uzorku utvrđeno je da su sva tri proizvođača izvoznika ostvarila koristi od tog programa. Kineska vlada objasnila je da je razumjela da je trebalo prijaviti samo opremu uvezenu tijekom RIPR-a. Komisija je napomenula da korist prati amortizaciju uvezene opreme te da se dio nje odnosio na RIPR.

(382)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Smatra se da korist dodijeljena primateljima odgovara iznosu PDV-a i carine čijeg je plaćanja za uvezenu opremu primatelj bio oslobođen. Kako bi se osiguralo da se iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere odnosi samo na RIPR, primljena korist amortizirana je tijekom vijeka uporabe opreme u skladu s uobičajenim računovodstvenim postupcima društva.

(383)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(384)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da se tim programom omogućuje oslobađanje od plaćanja PDV-a za opremu proizvedenu u Kini koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom. Kako bi se ostvarilo pravo na oslobađanje, oprema se ne smije nalaziti na popisu neprihvatljive opreme, a njezina vrijednost ne smije premašivati određeni prag. Tijekom ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera nisu utvrđene nikakve promjene.

(385)

Kako je određeno u početnom ispitnom postupku, pravnu osnovu čine Privremene mjere za upravljanje povratom poreza za opremu domaće proizvodnje koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom koje izdaje Državna porezna uprava, Pokusne mjere za upravljanje poreznim rabatom od kupnje opreme proizvedene u Kini za poduzeća sa stranim kapitalom i Obavijest Ministarstva financija i Državne porezne uprave o ukidanju politika rabata za domaću opremu koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom.

(386)

Program povrata PDV-a primjenjuje se na opremu proizvedenu u zemlji i kupljenu za projekte koji se financiraju stranim kapitalom, pod uvjetom da ti projekti pripadaju poticanim projektima u Katalogu industrija sa stranim kapitalom ili Katalogu povlaštenih industrija sa stranim kapitalom u središnjem i zapadnom dijelu Kine.

(387)

Kao i u početnom ispitnom postupku, u svojem odgovoru na upitnik kineska vlada tvrdila da je taj program prekinut 1. siječnja 2009. Ta je tvrdnja odbačena već u početnom ispitnom postupku. Štoviše, u trenutačnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera dva su izvoznika u uzorku dostavila detaljne podatke o tom programu, uključujući iznos koristi primljene tijekom RIPR-a. S obzirom na to zaključeno je da je kineska vlada ispustila relevantne podatke, kao što su popis relevantnih primatelja i iznos koristi koju su oni primili.

(388)

Smatra se da se iz programa pruža financijski doprinos u obliku odricanja od prihoda kineske vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe jer su poduzeća sa stranim kapitalom oslobođena od plaćanja PDV-a koji bi inače bila obvezna plaćati. Na taj se način poduzećima primateljima dodjeljuju koristi u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe.

(389)

Program je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe jer je zakonodavstvom na temelju kojeg nadležno tijelo djeluje pristup programu ograničen na poduzeća sa stranim kapitalom koja kupuju opremu proizvedenu u Kini i pripadaju povlaštenoj kategoriji i ograničenoj kategoriji B u Katalogu industrija sa stranim kapitalom i opremu kupljenu na domaćem tržištu popisanu u Katalogu ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država. Na temelju Pokusnih mjera za upravljanje poreznim rabatom za kupnju opreme proizvedene u Kini za projekte u okviru stranih ulaganja i Obavijesti Ministarstva financija koristi se ograničavaju na poduzeća sa stranim kapitalom koja pripadaju povlaštenoj kategoriji u Katalogu industrija sa stranim kapitalom ili Katalogu povlaštenih industrija sa stranim kapitalom u središnjem i zapadnom dijelu Kine. Osim toga, ne postoje objektivni kriteriji za ograničenje prihvatljivosti programa i dokazi iz kojih se može zaključiti da se na temelju članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe prihvatljivost automatski utvrđuje. Program je specifičan i u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (b) Osnovne uredbe jer ovisi o uporabi domaće u odnosu na uvezenu robu.

(390)

Nakon objave kineska vlada osporavala je specifičnost zbog razloga sličnih razlozima opisanima u uvodnoj izjavi 379. Ta je tvrdnja odbačena u istoj uvodnoj izjavi.

(391)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Smatra se da korist dodijeljena primateljima odgovara iznosu oslobađanja od plaćanja PDV-a na domaću opremu. Kako bi se osiguralo da se iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere odnosi samo na RIPR, primljena korist amortizirana je tijekom vijeka uporabe opreme u skladu s uobičajenom praksom u industriji.

(392)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(393)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa. U svakom slučaju nema naznaka da su izvorni programi subvencija povučeni.

(394)

Uz opći opis iz odjeljka 3.1., Komisija napominje da do posjeta radi provjere kineska vlada nije dostavila podatke o potrošnji ili tržišnom udjelu za polisilicij, aluminij ili staklo iako su oni nekoliko puta zatraženi, počevši od upitnika.

(395)

Iako su podatci o potrošnji ili tržišnom udjelu za tri prethodno navedene vrste robe zatraženi na početku provjere, procjene koje se temelje na domaćoj proizvodnji te obujmu uvoza i izvoza za te tri vrste robe dostavljene su na kraju posjeta radi provjere te ih Komisija zbog vremenskog ograničenja nije mogla provjeriti. Nisu dostavljeni nikakvi podatci o tržišnim udjelima.

(396)

Kineska vlada tvrdila je da zahtjev nije sadržavao dovoljno dokaza o subvencioniranju proizvođača polisilicija, aluminija i stakla. Kineska vlada navela je da podatci zatraženi u posebnim upitnicima za proizvođače polisilicija, stakla i aluminija Komisiji nisu potrebni za donošenje zaključka s obzirom na nedostatne dokaze o financijskom doprinosu vlade ili javnog tijela. Nadalje, kineska vlada napomenula je da se podatci ne mogu dostaviti jer kineska vlada nema kontrolu nad predmetnim proizvođačima ni pristup podatcima o pojedinim transakcijama koje je zatražila Komisija. Stoga kineska vlada ni od jednog proizvođača polisilicija, aluminija ili stakla nije zatražila da ispuni posebni upitnik.

(397)

Kineska vlada zatražila je od Komisije i da pronađe operativno izvediv način za dobivanje zatraženih podataka u mjeri koja je Komisiji potrebna za donošenje zaključka.

(398)

Prvo, zatraženi podatci smatrali su se potrebnima za donošenje zaključka i utvrđivanje mogućnosti provjere poslovanja (i mogućeg subvencioniranja) proizvođača prethodno navedene robe. Drugo, nije Komisijina zadaća pronaći način na koji kineska vlada može dobiti zatražene podatke, koji bi u svakom slučaju samo uključivao prosljeđivanje posebnih upitnika poznatim domaćim proizvođačima polisilicija, aluminija i stakla koji ispunjuju zahtjeve iz uvodne izjave 28. te praćenje odgovora (ako postoje).

(399)

U pogledu ustupanja zemljišta i prava korištenja zemljištem kineska vlada nije objavila početne cijene, cjenovni prag i broj sudionika nadmetanja i dražbi za korištenje zemljištem koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku. Kineska vlada samo je navela da bi ti podatci bili dostupni na nižim lokalnim razinama (vlasti). Potrebno je napomenuti da u okviru antisubvencijskog ispitnog postupka kineska vlada predstavlja sve razine vlasti.

(400)

Iako je zatraženo nekoliko puta (na primjer, u upitniku za kinesku vladu te tijekom provjere na licu mjesta), nisu dostavljene ni obavijesti o relevantnim nadmetanjima i dražbama. Kineska vlada savjetovala je Komisiju da sama preuzme obavijesti s web-mjesta o praćenju dinamike tržišta zemljišta (koje je na kineskom) iako, kao što je navela kineska vlada, obavijesti o transakcijama prije 2007. možda nisu dostupne na tom web-mjestu.

(401)

Stoga Komisija nije mogla provjeriti podatke o transakcijama prava korištenja zemljištem u odnosu na proizvođače izvoznike u uzorku.

(402)

Komisija je obavijestila kinesku vladu da namjerava primijeniti članak 28. Osnovne uredbe u pogledu tog programa subvencije. S obzirom na to da kineska vlada u svojem odgovoru Komisiji nije dostavila zadovoljavajuće objašnjenje ili nove dokaze o tom pitanju, Komisija je svoje nalaze morala temeljiti na raspoloživim podatcima, tj. u ovom slučaju na podatcima koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i ostalim javno dostupnim podatcima.

(403)

U svojem odgovoru na objavu kineska vlada tvrdila je da Komisija nije poštovala članak 28. Osnovne antisubvencijske uredbe kad je primijenila odredbe o „raspoloživim podatcima” u pogledu osiguravanja robe za naknadu manju od primjerene. Konkretno je kineska vlada tvrdila da je Komisija na kraju provjere trebala prihvatiti podatke o potrošnji/tržišnom udjelu. Osim toga, smatra da je nerazuman Komisijin zaključak da kineska vlada nije proslijedila i koordinirala odgovore različitih sektora dobavljača na Dodatak B. Konačno, smatra da Komisija nije pravilno primijenila odredbe iz članka 28. u pogledu prava korištenja zemljištem.

(404)

U pogledu podataka o potrošnji/tržišnom udjelu i odgovora na Dodatak B potrebno je podsjetiti da se na antisubvencijske ispitne postupke primjenjuju strogi rokovi te da je, stoga, važno da se ispitni postupci teku na zadovoljavajući način. Važno je i razumjeti da se provjere na licu mjesta organiziraju (obično samo jednom) radi provjere podataka koji su prethodno dostavljeni. U pogledu ovog ispitnog postupka podatci koji se odnose na taj aspekt ispitnog postupka zatraženi su u početnom upitniku i u pismu za dopunu podataka. Kineska vlada odgovorila je da nije njezina politika dostavljati podatke (koji se odnose na potrošnju/tržišne udjele, Dodatak B i prava korištenja zemljištem) i da nije shvaćala njihovu važnost za ispitni postupak.

(405)

Uzimajući u obzir taj odgovor, Komisija potvrđuje da nije mogla provjeriti podatke jer uopće nisu dostavljeni ili jer su dostavljeni u kasnoj fazi provjere tako da se nisu mogli provjeriti. Konkretno u pogledu podataka o potrošnji/tržišnom udjelu koji su Komisiji dostavljeni pri kraju posjeta radi provjere kineska vlada nije mogla zajedno s podatcima predočiti i stvaran izvor tih podataka. Nadalje, kineska vlada pojasnila je da su dostavljeni podatci procjene koje je Komisija mogla prihvatiti da ih je mogla provjeriti unakrsno i u odnosu na izvor na temelju kojeg su ti podatci procijenjeni. U pogledu upućivanja kineske vlade na izvješće povjerenstva u predmetu EZ – losos (WT/DS337/R) potrebno je naglasiti da je i povjerenstvo smatralo i da za ocjenu jesu li podatci „pravovremeno” dostavljeni treba uzeti u obzir kad su podatci prvi put zatraženi. Za evidenciju, zahtjev za dostavljanje podataka o potrošnji i podataka o tržišnom udjelu za staklo, aluminij i polisilicij prvi je put upućen u upitniku za kinesku vladu koji je poslan 7. prosinca 2015. Posjet kineskoj vladi radi provjere trajao je od 8. kolovoza 2016. do 12. kolovoza 2016. te su procjene dostavljene zadnjeg dana posjeta radi provjere, tj. 12. kolovoza 2016. Stoga Komisija ne vidjeti razlog za upućivanje na izvješće povjerenstva u predmetu EZ – losos u ovom slučaju.

(406)

Nadalje, da su podatci dostavljeni pravovremeno, mogli su se analizirati kako bi se omogućila dodatna pojašnjenja ili zahtjevi za dostavljanje dodatnih podataka. Uzimajući u obzir da Komisija nije mogla u potpunosti analizirati programe pod naslovom „Roba i usluge koje osigurava vlada uz naknadu manju od primjerene”, Komisija potvrđuje da se tvrdnje kineske vlade u tom pogledu odbijaju.

(407)

Konačno, potrebno je navesti da je Komisija uložila najveće napore kako bi analizirala pravovremeno dostavljene podatke koje je primila od kineske vlade i društava u uzorku te je u vrlo umjerenoj mjeri primijenila odredbe o raspoloživim podatcima u skladu s člankom 28. De facto, u pogledu aluminija, polisilicija, energije, solarnog stakla i vode zaključeno je da se ne bi trebali provesti nikakvi izračuni subvencija. U pogledu drugih takvih programa, iako su utvrđeni programi protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, konačna ocjena bila je umjerena i temeljila se na raspoloživim podatcima. Stoga se odbija navod da Komisija nije učinila sve što je u njezinoj moći da na temelju pravovremeno primljenih podataka razumno i odgovorno provede ispitni postupak.

(408)

Na temelju raspoloživih podataka ispitnim postupkom utvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(409)

Na temelju raspoloživih podataka ispitnim postupkom utvrđeno je da društva u uzorku tijekom RIPR-a nisu ostvarila korist od programa.

(410)

Komisija je 14. svibnja 2014. uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz solarnog stakla podrijetlom iz NRK-a (48). U sektoru solarnog stakla utvrđeni su različiti programi subvencija, od kojih su neki jednaki kao u ovom postupku u pogledu solarnih modula i ćelija (npr. povlašteni zajmovi, povlaštena stopa poreza na dohodak za poduzeća visoke i nove tehnologije, porezni rabat za troškove istraživanja i razvoja i ustupanje zemljišta za naknadu manju od primjerene).

(411)

Postojalo je jasno preklapanje nalaza u slučaju solarnog stakla i programa subvencija ispitanih u ovom postupku.

(412)

Zahtijevanjem relevantnih podataka od kineske vlade Komisija je nastojala utvrditi je li subvencija odobrena industriji solarnog stakla na početku proizvodnog lanca djelomično ili u cijelosti prenesena na industriju solarnih ploča.

(413)

Nažalost, Komisija nije mogla dovršiti taj ispitni postupak zbog nedostatne suradnje kineske vlade i izostanka odgovora proizvođača solarnog stakla, kako je navedeno u uvodnim izjavama 43., 73., 394., 396. i 398.

(414)

Međutim, s obzirom na to da se nalazima o tom programu subvencije nije znatno utjecalo na ukupni zaključak o postojanju subvencioniranja, Komisija nije dalje provela analizu tog programa, kako je prethodno pojašnjeno u uvodnoj izjavi 73.

(415)

Ispitnim postupkom nije utvrđeno da su društva u uzorku tijekom RIPR-a ostvarila korist od programa. U svakom slučaju nema naznaka da su izvorni programi subvencija povučeni.

(416)

Ispitnim postupkom nije utvrđeno da su društva u uzorku tijekom RIPR-a ostvarila korist od programa.

(417)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, zemljište je u vlasništvu države jer pripada narodu Kine. Zemljište se ne može prodavati, ali se prava korištenja zemljištem mogu dodijeliti prema zakonu. Kineska vlada tvrdila je da se prava korištenja zemljištem u Kini ustupaju u okviru nadmetanja, dražbe i natječaja te da je to predviđeno i u članku 137. Zakona o stvarnim pravima Narodne Republike Kine.

(418)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ustupanje prava korištenja zemljištem u Kini uređeno je Zakonom Narodne Republike Kine o upravljanju zemljištem.

(419)

Osim toga, pravnu osnovu čine i sljedeći dokumenti: Zakon Narodne Republike Kine o upravljanju nekretninama u urbanim područjima; Privremeni pravilnik Narodne Republike Kine o ustupanju i prijenosu prava korištenja državnim zemljištem u urbanim područjima; Uredba o provedbi Zakona o upravljanju zemljištem Narodne Republike Kine; i Odredba o ustupanju prava korištenja državnim građevinskim zemljištem u okviru poziva na dostavu ponuda, dražbe i licitacije.

(420)

Proizvođači izvoznici u uzorku dostavili su podatke o zemljištu kojim raspolažu te većini ugovora i potvrda o pravima korištenja zemljištem, iako nisu dostavili sve obavijesti. Nadalje, kineska vlada dostavila je samo vrlo ograničene podatke o određivanju cijena prava korištenja zemljištem.

(421)

Kineska vlada nije dostavila podatke o uvjetima pod kojima su primljena prava korištenja zemljištem, a podatci nisu dostavljeni ni za deset najvećih proizvođača izvoznika (u smislu izvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju tijekom RIPR-a). Nije dostavljena nijedna od zatraženih obavijesti i/ili početnih cijena koje su bile potrebne za transakcije prijenosa prava korištenja zemljištem, kako su prijavila tri proizvođača izvoznika u uzorku. Kineska vlada uputila je Komisiju na web-mjesto sustava za praćenje dinamike tržišta zemljišta, ali je dodala da se podatci za transakcije prije 2007. možda neće moći vidjeti na prethodno navedenom web-mjestu. Osim toga, kineska vlada nije dostavila nikakve podatke ni o broju ponuditelja za prijavljene transakcije prijenosa prava korištenja zemljištem.

(422)

U pogledu početnih cijena koje su nedostajale kineska vlada uputila je na niže razine (vlasti) koje određuju početne cijene i cjenovni prag te koje bi imale podatke o broju sudionika svakog nadmetanja i dražbe. Komisija nije mogla prihvatiti to obrazloženje jer u antisubvencijskom postupku kineska vlada predstavlja NRK-a na svim državnim razinama.

(423)

Zbog prethodno navedenog neki su se nalazi u pogledu ustupanja zemljišta i prava korištenja zemljištem morali temeljiti na raspoloživim podatcima.

(424)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, nadležna tijela cijene zemljišta određuju u skladu sa sustavom procjene gradskog zemljišta. U trenutačnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera kineska vlada uputila je na sustav praćenja dinamike cijena gradskog zemljišta koji je uspostavilo Ministarstvo zemljišta i resursa i u okviru kojeg se tromjesečno objavljuju cijene zemljišta za 105 kineskih gradova.

(425)

Utvrđeno je da su te cijene više od minimalnih referentnih cijena koje se određuju u okviru sustava procjene gradskog zemljišta koji upotrebljavaju tijela lokalne samouprave jer se cijene koje se određuju u okviru sustava procjene gradskog zemljišta ažuriraju tek svake tri godine, dok se cijene u okviru dinamičkog praćenja ažuriraju tromjesečno. Međutim, nije bilo naznaka da se cijene zemljišta temelje na cijenama u okviru dinamičkog praćenja. De facto, tijekom posjeta na licu mjesta kineska vlada potvrdila je da se u okviru sustava praćenja dinamike cijena gradskog zemljišta prate fluktuacije razina cijena zemljišta u određenim područjima (tj. 105 gradova) u NRK-u te da je on osmišljen radi procjene kretanja cijena zemljišta. Međutim, početne cijene u nadmetanjima i na dražbama temelje se na referentnim cijenama koje su utvrđene u okviru sustava procjene zemljišta.

(426)

Kineska vlada tijekom posjeta radi provjere potvrdila je i praksu odabira samo određenog broja ponuditelja ili sudionika (u slučaju dražbi), umjesto sudjelovanja svih strana koje se prijave.

(427)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da cijene plaćene za prava korištenja zemljištem u NRK-u nisu reprezentativne za tržišnu cijenu određenu na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu. Utvrđeno je i da su na prijenose prava korištenja zemljištem utjecala ograničenja u pogledu objave prijenosa u okviru nadmetanja, dražbe i licitacije. U ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera nisu utvrđene nikakve promjene u tim nalazima.

(428)

U okviru ovog ispitnog postupka Komisija je utvrdila i da su određeni proizvođači izvoznici u uzorku primili povrat sredstava od lokalnih nadležnih tijela kako bi im se nadoknadile (već niske) cijene koje su platili za prava korištenja zemljištem, na primjer, za radove uspostavljanja osnovne infrastrukture na zemljištu koje je društvo samo izvršilo.

(429)

Iz obavijesti koje je dostavio jedan od proizvođača izvoznika u uzorku jasno je bilo vidljivo da je cjelokupno industrijsko zemljište koje je steklo to društvo bilo namijenjeno fotonaponskom sektoru. Stvarne plaćene kupovne cijene bile su gotovo jednake početnim cijenama u obavijestima. Za istog je proizvođača izvoznika u uzorku na temelju prikupljenih dokaza bilo vidljivo da se cijene prava korištenja zemljištem koje je dobio nisu temeljile na „tržišnim cijenama”, nego da su one rezultat pregovora sa Zemljišnim uredom.

(430)

Ti su dokazi u suprotnosti s tvrdnjama kineske vlade da su cijene plaćene za prava korištenja zemljištem u NRK-u reprezentativne za tržišnu cijenu određenu na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu. Uz to, Komisija je utvrdila da je prijenos prava korištenja zemljištem uključivao ograničenja u pogledu postupaka nadmetanja, dražbe i licitacije kojima se utjecalo na pošteno tržišno natjecanje te da su određeni proizvođači izvoznici u uzorku primili povrat sredstava od lokalnih nadležnih tijela kako bi im se nadoknadile (već niske) cijene koje su platili za prava korištenja zemljištem.

(431)

Na temelju nalaza ispitnog postupka potvrđuje se da je stanje u pogledu ustupanja i kupnje zemljišta u NRK-u nejasno i netransparentno te da nadležna tijela često proizvoljno određuju cijene. Nadležna tijela određuju cijene u skladu sa Sustavom procjene gradskog zemljišta koji se ažurira tek svake tri godine.

(432)

U skladu s navedenim ustupanje prava korištenja zemljištem koje osigurava kineska vlada trebalo bi smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku osiguravanja robe na temelju kojeg društva primatelji ostvaruju korist. Kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama 427. do 430. u NRK-u ne postoji funkcionirajuće tržište zemljišta, a na temelju primjene vanjske referentne vrijednosti (vidjeti uvodne izjave 435. do 437. u nastavku) može se zaključiti da je iznos koji proizvođači izvoznici u uzorku plaćaju za prava korištenja zemljištem daleko niži od uobičajene tržišne cijene.

(433)

Osim toga, povrat sredstava od tijela lokalnih vlasti predstavlja izravni prijenos sredstava kojima se ostvaruje korist jer je riječ o bespovratnim sredstvima koja nisu dostupna na tržištu. U skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) i člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Osnovne uredbe subvencija je specifična jer je povlašteni pristup industrijskom zemljištu ograničen samo na društva koja pripadaju određenim industrijama, u ovom slučaju fotonaponskoj industriji, jer su samo određene transakcije bile predmet postupka podnošenja ponuda, jer su nadležna tijela često formirala cijene i jer je vladina praksa u tom području nejasna i netransparentna.

(434)

Stoga se smatra da je riječ o subvenciji protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(435)

Kao i u početnom ispitnom postupku te u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe kao vanjska referentna vrijednost upotrijebljene su cijene Posebnog carinskog područja Tajvana.

(436)

Iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji za koju je utvrđeno da postoji tijekom RIPR-a. Korist koju su primatelji ostvarili izračunava se uzimajući u obzir razliku između stvarnog iznosa koji je za prava korištenja zemljištem platio svaki proizvođač izvoznik u uzorku (umanjenog, prema potrebi za iznos povrata/bespovratnih sredstava lokalne samouprave) i iznosa koji bi obično bio plaćen na temelju tajvanske referentne vrijednosti.

(437)

U skladu s metodologijom koja je primijenjena u početnom ispitnom postupku Komisija je u tom izračunu upotrijebila prosječnu cijenu kvadratnog metra zemljišta utvrđenu u Tajvanu i usklađenu za deprecijaciju valute i promjenu BDP-a od dana sklapanja predmetnih ugovora o pravu korištenja zemljištem. Podatci o cijenama industrijskog zemljišta preuzeti su s web-mjesta Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva Tajvana. Deprecijacija valute i promjena BDP-a za Tajvan izračunani su na temelju stopa inflacije i promjene BDP-a po stanovniku po tekućim cijenama u američkim dolarima za Tajvan koje je MMF objavio 2015. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe iznos te subvencije (brojnik) raspodjeljuje se kroz RIPR na temelju uobičajenog trajanja prava korištenja industrijskim zemljištem, tj. 50 godina. Taj se iznos dodjeljivao na cjelokupni promet od prodaje proizvođača izvoznika u uzorku tijekom RIPR-a jer subvencija ne ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena na temelju proizvedenih, izvezenih ili prevezenih količina.

(438)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIPR-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(439)

U svojem odgovoru na objavu kineska vlada iznijela je različite tvrdnje da Komisija nije ispunila bitne pravne i dokazne standarde pri utvrđivanju financijskog doprinosa i koristi u pogledu programa ustupanja prava korištenja zemljištem.

(440)

Kineska vlada ponovila je svoje stajalište da sustav ustupanja prava korištenja zemljištem u NRK-u dovodi do odobravanja prava korištenja zemljištem po tržišnim cijenama koje se određuju prema ponudi i potražnji na slobodnom tržištu. Međutim, kako je dokazano u početnom ispitnom postupku u uvodnim izjavama 357. do 359. i potvrđeno u ovom ispitnom postupku, kineska vlada nije dostavila ključne podatke kako bi Komisiji omogućila valjanu analizu. Drugo, na temelju podataka dostupnih u trenutačnom ispitnom postupku i dalje je jasno da se „sustavom praćenja dinamike cijena zemljišta” i „sustavom procjene gradskog zemljišta” nije osiguralo određivanje tržišnih cijena u skladu s načelima ponude i potražnje na tržištu. Budući da kineska vlada nije dostavila podatke, nije se mogla utvrditi prava priroda sustava koji se primjenjuje.

(441)

De facto, u skladu s člankom 28. u podatcima raspoloživima Komisiji jasno se upućivalo na to da je referentna vrijednost potrebna zbog prethodno navedenih razloga. Uz to, na temelju raspoloživih podataka bilo je jasno, bez obzira na to jesu li prava korištenja zemljištem dodijeljena prije početnog ispitnog postupka ili nakon njega, da za društva u uzorku nije bilo dokaza o odgovarajućem sustavu dražbe (ili drugom sustavu) koji funkcionira u skladu s tržišnim načelima. Naprotiv, u prethodno opisanim dokazima upućivalo se na sustav kojim su se fotonaponskom sektoru osigurale povlaštene stope koje mu nisu transparentno dodijeljene. Kao što je Komisija navela u dokumentu o općoj objavi, iz malobrojnih obavijesti o zemljištu koje su dobivene tijekom ispitnog postupka jasno je vidljivo da se zemljište nudi samo ciljanim industrijama u okviru sustava „sektorske usmjerenosti”. Osim toga, cijene su unaprijed utvrđene prije dražbe i nisu se mijenjale jer se na dražbu javio samo jedan unaprijed poznati ponuditelji.

(442)

Na temelju ispitanih transakcija proizvođača u uzorku upućivalo se i na postojanje povrata i drugih odbitaka u pogledu prava korištenja zemljištem te na dokaze da su neke stope dogovorene sa Zemljišnim uredom. U svojem odgovoru na objavu kineska vlada dostavila je primjedbu da se time ne upućuje na to da sustav ustupanja prava korištenja zemljištem ne posluje u skladu s tržišnim načelima. Međutim, pojedinačna subvencijska marža izračunana za svako društvu u uzorku (uključujući, prema potrebi, odbitke i sl.) dostavljena je predmetnoj strani te nisu primljene nikakve primjedbe da su izračuni u tom pogledu netočni. Stoga se primjedbe kineske vlade nisu mogle prihvatiti.

(443)

Kineska vlada tvrdila je i da je Komisija smatrala da je na temelju svih prava korištenja zemljištem stečenih ispod referentne vrijednosti ostvarena korist te da to nije dovoljno za ispunjenje uvjeta specifičnosti. Međutim, potrebno je istaknuti da, prema Komisijinu mišljenju, specifičnost znači postojanje narušenog i netransparentnog sustava ustupanja prava korištenja zemljištem, zajedno s jasnim dokazima o povlaštenim transakcijama koje su odobrene fotonaponskom sektoru, čime se u ovom ispitnom postupku dokazuje specifičnost. Stoga je i ta tvrdnja odbijena.

(444)

Jedan proizvođač izvoznik istaknuo je da prava korištenja zemljištem koja je stekao od subjekata za koje je tvrdio da su privatne strane nije trebalo uključiti u izračun koristi. Najprije treba napomenuti da je većina zemljišta koju su dobili proizvođači u uzorku stečena izravno od Zemljišnog ureda kineske vlade. Drugo, čak je i za ograničen broj slučajeva kad su prava korištenja zemljištem dobivena od, navodno, privatnih strana to pitanje bespredmetno jer je u sustavu, za koji je jasno utvrđeno da ne funkcionira u skladu s tržišnim načelima i u kojem se pogoduje određenim sektorima, predmetni proizvođač izvoznik relevantna prava korištenja zemljištem stekao po stopama koje su jednako tako bile znatno niže od utvrđene referentne vrijednosti. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(445)

Na temelju tiska i web-mjesta proizvođača izvoznika u fotonaponskom sektoru utvrđeno je da je od početnog ispitnog postupka provedeno nekoliko velikih sanacija proizvođača solarnih panela. Većina društava koja su bila predmet tih sanacija odlučila su ne surađivati u ovom ispitnom postupku te se Komisija stoga morala poslužiti raspoloživim podatcima.

(446)

Tri društva u uzorku nisu dostavila nikakve dokaze kojima bi se potvrdilo da su tijekom RIPR-a ostvarili koristi od te vrste programa. Međutim, čini se da su najmanje četiri velika kineska društva izvoznika (od kojih tri nisu surađivala u ispitnom postupku) posljednjih godina primila znatne koristi koje bi bile obuhvaćene tim programom ili kombinacijom tog programa i programa davanja povlaštenih zajmova. U tisku je pronađeno nekoliko primjera u potporu tome:

(447)

Ukupni su iznosi znatni, čak i ako bi trebalo uzeti u obzir neki oblik amortizacije.

(448)

Budući da tri proizvođača u uzorku koji surađuju nisu ostvarili korist od te subvencije, njezini su učinci uzeti u obzir samo u općoj analizi vjerojatnosti nastavka iz odjeljka 3.5.

(449)

Iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama Osnovne uredbe i koji su utvrđeni tijekom RIPR-a, izraženi ad valorem, za društva u uzorku navedeni su u sljedećoj tablici:

(450)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da se subvencioniranje tijekom RIPR-a nastavilo.

(451)

S obzirom na to da tri od deset glavnih proizvođača izvoznika (u smislu izvozne prodaje u Uniju) nije surađivalo i na dokaze u spisu da su neki od njih primili znatne subvencije (vidjeti uvodnu izjavu 446.) navedene stope trebalo bi smatrati konzervativnima.

(452)

Komisija je od kineske vlade zatražila da navede sve (planirane) izmjene planova i politika kineske vlade koje bi mogle utjecati na nalaze Komisije o subvencijama. Kineska vlada uputila je na novi 13. petogodišnji plan koji je stupio na snagu u ožujku 2016. (tj. nakon RIPR-a) i koji će vrijediti do 2020. Tim se strateškim planom zamjenjuje 12. petogodišnji plan u kojem su posebno bile zastupljene politike kojima se podupirala fotonaponska industrija.

(453)

Komisija je analizirala 13. petogodišnji plan i utvrdila da se i u njemu naglašava državna potpora tehnološkim otkrićima u području proizvoda i usluga povezanih s energijom, uključujući fotonaponske ćelije nove generacije. Dok je zajedno s 12. petogodišnjim planom kineska vlada izdala i poseban plan za solarnu fotonaponsku industriju, uz novi 13. petogodišnji plan nije utvrđen nikakav sličan poseban plan za fotonaponsku industriju. Kineska vlada tvrdila je da ne namjerava izdati poseban plan za solarnu fotonaponsku industriju. Unatoč tome, izričit naglasak na fotonaponskim ćelijama nove generacije jasan je znak da će se potpora fotonaponskoj industriji nastaviti i sljedećih godina.

(454)

Nadalje, pravna osnova na kojoj se temelji potpora fotonaponskom sektoru, kao što je Zakon NRK-a o znanstvenom i tehnološkom napretku (vidjeti uvodnu izjavu 89.) u kojem su izričito navedene mjere potpore fotonaponskoj industriji, ostaje na snazi. Ni u kojem trenutku tijekom ispitnog postupka kineska vlada nije navela da će se ti zakoni staviti izvan snage.

(455)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 445. do 447., u godinama nakon uvođenja početnih mjera provedene su znatne sanacije proizvođača fotonaponskih proizvoda. Kineski proizvođači proizvoda iz postupka revizije na koje se odnose te sanacije vjerojatno bi napustili fotonaponski sektor da nisu dobili potporu države u obliku sanacija.

(456)

Provedene sanacije jasan su znak da kineska vlada namjerava pružati potporu fotonaponskoj industriji i održavati je. Time se jasno dokazuje motivacija i odlučnost kineske vlade da nastavi provoditi svoje politike potpore.

(457)

Kineska vlada odbila je dostaviti podatke o tim sanacijama unatoč višestrukim zahtjevima. Proizvođači koji su bili predmet tih sanacija nisu surađivali u ispitnom postupku iako su među najvećim proizvođačima/izvoznicima u Uniju. S obzirom na prethodno navedeno i u skladu s raspoloživim podatcima može se samo zaključiti da će se ta vrsta državne potpore vrlo vjerojatno nastaviti i u budućnosti.

(458)

Narušeno financijsko tržište, (prevladavajuće) državno vlasništvo nad većinom financijskih institucija u NRK-u te kontrola i utjecaj kineske vlade nad poslovanjem i poslovnim odlukama financijskih institucija (odjeljci 3.4.1.1. i 3.4.1.2.) strukturne su i dugotrajne karakteristike kineskog financijskog sektora.

(459)

Kineska vlada istaknula je stalne napore koji se ulažu u reformu financijskog tržišta, počevši s liberalizacijom kamatnih stopa, ali nisu izneseni nikakvi uvjerljivi dokazi da će se stvarno smanjiti povlašteno financiranje poticanih industrija. Točnije, tom se reformom ne bi utjecalo na vlasničke strukture financijskih institucija niti bi se u predvidljivoj budućnosti smanjila kontrola države nad njihovim odlukama o davanju zajmova u skladu s državnim politikama.

(460)

Bespovratna sredstva u okviru programa Golden Sun dodijeljena su između 2009. i 2012. te se amortiziraju 20 godina. Stoga se korist za fotonaponsku industriju nastavlja do 2029. – 2032.

(461)

Ostala utvrđena bespovratna sredstva jednako se tako amortiziraju u skladu sa svojim specifičnim uvjetima te se koristi od njih mogu nastaviti i nakon RIPR-a.

(462)

Nadalje, u ovom su ispitnom postupku utvrđena dva programa bespovratnih sredstava protiv kojih u početnom ispitnom postupku nisu uvedene kompenzacijske mjere. Pojedinosti o tim bespovratnim sredstvima, odnosno programu Razvojnog fonda za međunarodnu trgovinu te programima 863 i 973, navedene su u uvodnim izjavama 464. do 488. Ta su bespovratna sredstva dokaz da se subvencioniranje u obliku bespovratnih sredstava odobrenih fotonaponskoj industriji nastavilo te jasan dokaz vjerojatnosti nastavka tog oblika subvencioniranja ako mjere prestanu vrijediti (a čak i ako ne prestanu). Budući da protiv tih dvaju programa bespovratnih sredstava u početnom ispitnom postupku nisu uvedene kompenzacijske mjere, stopa subvencije nije utvrđena.

(463)

Konačno, Komisija smatra da je buduće dodjeljivanje bespovratnih sredstava fotonaponskoj industriji vrlo vjerojatno zbog dvaju razloga. Prvo, u novi 13. petogodišnji plan i dalje je uključena fotonaponska industrija. Drugo, kineska vlada programe istraživanja i razvoja koji se provode u skladu s 13. petogodišnjim planom nije istaknula kao programe koji su stavljeni ili će biti stavljeni izvan snage.

(464)

Tim se bespovratnim sredstvima osigurava jednokratan iznos za potporu izvoznim aktivnostima. Programom upravlja Ministarstvo financija. Kako bi ostvarilo koristi od tih bespovratnih sredstava, društvo mora biti odobreno i registrirano. Nadalje, kanadska nadležna tijela protiv tog su programa 2015. uvela kompenzacijske mjere (49).

(465)

Kineska vlada nije dostavila nikakve podatke o tom programu. Stoga Komisija nije mogla provjeriti sve aspekte programa, a posebno stvarne koristi koje su ostvarili proizvođači izvoznici proizvoda iz postupka revizije i fotonaponski sektor u cjelini. Stoga su se određeni nalazi ispitnog postupka morali temeljiti na raspoloživim podatcima u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(466)

Najvažniju pravnu osnovu čini Mjera za upravljanje Razvojnim fondom za međunarodnu trgovinu (Caiqi (2010.) br. 114) Ministarstva financija. Za proizvođača izvoznika u uzorku program je tijekom RIPR-a proveden u okviru Okružnice Odjela za financije pokrajine Jiangxi o izdavanju sredstava fondova Odjela za međunarodno gospodarstvo i trgovinu pokrajine Jiangxi za razvoj i potporu (treće izdanje) za 2013. GanCaiQiZhi [2014.] br. 31 i Okružnice Odjela za financije pokrajine Jiangxi o izdavanju sredstava fondova Odjela za međunarodno gospodarstvo i trgovinu pokrajine Jiangxi za razvoj i potporu za 2014. GanCaiQiZhi [2015.] br. 25.

(467)

Jinko je dostavio upućivanje na najvažniju pravnu osnovu i primjerke dviju okružnica navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi. Jinko je izjavio da je bespovratna sredstva u okviru tog programa primio i 2012.

(468)

Changzhou Trina Solar Energy Co. Ltd i povezana društva („Trina”) izvijestili su da su tijekom RIPR-a primili bespovratna sredstva u okviru tog programa.

(469)

Na temelju raspoloživih podataka čini se da ti programi nisu općenito dostupni svim poduzećima u Kini.

(470)

Iz programa Razvojnog fonda za međunarodnu trgovinu dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u obliku bespovratnih sredstava.

(471)

Komisija je utvrdila i da je taj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe.

(472)

Programi Razvojnog fonda za međunarodnu trgovinu čine specifične subvencije u obliku bespovratnih sredstava. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je jedan od izvoznika u uzorku ostvario koristi od te subvencije.

(473)

Program 863 Nacionalni je program za istraživanje i razvoj u području visoke tehnologije usmjeren na tehnologije koje su ključne za industrijalizaciju visokoučinkovitih solarnih ćelija, kao što su tankoslojne silicijske ili kristalne silicijske heterospojne solarne ćelije razreda MW ili nanožičane silicijske solarne ćelije. Bespovratna sredstva u okviru tog programa osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije.

(474)

Društva se za ta bespovratna sredstva prijavljuju elektroničkim putem (50). Bespovratna sredstva dostupna su društvima koja ispunjuju određene uvjete, npr. posluju u području napredne energetske tehnologije ili ako imaju jake kapacitete za istraživanje i razvoj.

(475)

Program 973 Nacionalni je program za ključno osnovno istraživanje i razvoj. Programom je, na primjer, obuhvaćeno osnovno istraživanje u području visokoučinkovitih lijevanih solarnih ćelija s niskim gubitcima. Kao i za program 863 društva se za bespovratna sredstva koja osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije trebaju prijaviti elektroničkim putem (51). Uvjeti koje društva trebaju ispuniti u smislu značajki projekta uključuju, na primjer, inovativne ideje, jasne ciljeve naprednog istraživanja usmjerene na ključne nacionalne potrebe i multidisciplinarno istraživanje s kineskim elementima koje je od međunarodne važnosti.

(476)

Smjernice za ključne tehnologije koje su prihvatljive za bespovratna sredstva u okviru programa 863 i 973 objavljuju se jednom godišnje.

(477)

U svojem pismu za dopunu podataka Komisija je od kineske vlade zatražila da dostavi određene vladine planove kojima su obuhvaćena ta dva programa. Upućujući na sve ostale dokumente koji su Komisiji već dostavljeni (od kojih se većina čak ni ne odnosi na predmetna dva programa), kineska vlada zatražila je od Komisije da pojasni zašto su Komisiji potrebni ti podatci te je zatim izjavila da ti planovi ne postoje. S druge strane, dostavljen je niz privremenih i administrativnih mjera za upravljanje tim planovima (za koje je kineska vlada tvrdila da ne postoje).

(478)

Kad je Komisija tijekom provjere na licu mjesta zatražila dokumente koji čine pravnu osnovu za ta dva programa (jer kineska vlada nije odgovorila na to pitanje u svojem odgovoru na upitnik), kineska vlada dostavila je, na kineskom, administrativne mjere za tri vladina plana koje se odnose na istraživanje i razvoj u području visoke tehnologije, osnovno istraživanje i razvoj te potporu znanosti i tehnologiji. Međutim, zbog vremena kad su podatci dostavljeni i činjenice da uz te dokumente nije dostavljen prijevod na engleskom jeziku, Komisija nije mogla provjeriti te dokumente na licu mjesta.

(479)

Komisija je od kineske vlade zatražila i da dostavi statističke podatke o financiranju osiguranom u okviru tih dvaju projekata. Kineska vlada odbila je dostaviti te statističke podatke jer se, kako je navela, financiranje ne odnosi na proizvodnju fotonaponskih proizvoda.

(480)

Kineska vlada tvrdila je i da nijedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario koristi ni od jednog od tih dvaju programa (ili drugih programa navedenih pod naslovom „različita bespovratna sredstva”), što je bilo u suprotnosti s podatcima koje je dostavio jedan od proizvođača izvoznika u uzorku.

(481)

Stoga Komisija nije mogla provjeriti sve aspekte programa 863 i 973, a posebno stvarne koristi koje su ostvarili proizvođači proizvoda iz postupka revizije i fotonaponski sektor u cjelini. Stoga su se određeni nalazi ispitnog postupka morali temeljiti na raspoloživim podatcima u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(482)

Pravnu osnovu za ta dva programa čine Administrativne mjere za Nacionalni plan za istraživanje i razvoj u području visoke tehnologije (Plan 863) kako je revidiran 2011., Administrativne mjere za Nacionalni plan za potporu znanosti i tehnologiji kako je revidiran 2011. i Administrativne mjere za Nacionalni program za ključno osnovno istraživanje i razvoj (973) kako je revidiran 2011.

(483)

Kineska vlada navela je da se bespovratna sredstva iz okvirnih programa 863 i 973 odnose samo na istraživanje i razvoj, a ne na proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Nadalje, kineska vlada tvrdila je da se protiv tih dvaju programa ne mogu uvesti kompenzacijske mjere jer nisu specifični.

(484)

Ti se argumenti odbijaju. Činjenica da su bespovratna sredstva odobrena za istraživanje i razvoj proizvoda iz postupka revizije znači izravan prijenos sredstava kineske vlade, čime se znatno smanjuju troškovi istraživanja i razvoja koje bi primatelj inače morao platiti.

(485)

Bespovratna sredstva smatraju se specifičnima jer ih mogu dobiti samo društva koja posluju u području ključnih tehnologija navedenih u smjernicama koje se objavljuju svake godine. U smjernicama se navode ključne tehnologije koje mogu ostvariti koristi od tih dvaju programa. Kineska vlada dostavila je na zahtjev Komisije smjernice za 2011., 2013. i 2014. U smjernicama za ključne tehnologije za 2014. izričito se spominje istraživanje u području solarnih ćelija. Osim toga, u smjernicama za godine prije 2014. izričito se spominju solarne ćelije i/ili solarna energija.

(486)

Iz programa 863 i 973 dodjeljuje se subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku prijenosa sredstava kineske vlade proizvođačima proizvoda iz postupka revizije u obliku bespovratnih sredstava.

(487)

Komisija je utvrdila i da je taj program subvencija specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe.

(488)

Programi 863 i 973 čine specifične subvencije u obliku bespovratnih sredstava. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je jedan od izvoznika u uzorku ostvario koristi od te subvencije.

(489)

Na društva iz fotonaponskog sektora primjenjuju se različiti porezni programi koji su uključeni u važeći porezni zakon. Tijekom savjetovanja i posjeta radi provjere kineska vlada nije navela da namjerava izmijeniti svoje porezne zakone.

(490)

U pogledu oslobađanja od plaćanja poreza i carina na opremu, kako je utvrđeno za neke proizvođače fotonaponskih proizvoda, oprema na koju se izuzeća primjenjuju podliježe amortizaciji te će se, stoga, korist u obliku oslobađanja od plaćanja poreza i carina odgovarajuće amortizirati sljedećih godina (tj. nakon RIPR-a).

(491)

Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da bi zbog isteka postojećih mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja.

(492)

Komisija je ispitala i bi li se subvencionirani izvoz iz NRK-a u Uniju povećao kad bi se dopustio istek mjera. U tom se pogledu Komisija oslanjala na raspoložive podatke organizacije Bloomberg New Energy Finance i odgovore na upitnik koje su dostavila društva u uzorku koja surađuju.

(493)

Kako je detaljno opisano u odjeljku 5.1. u nastavku, postojećim kineskim proizvodnim kapacitetom potražnja u Uniji iz uvodne izjave 516. pokrila bi se više od dvadeset puta, a globalna potražnja gotovo dvaput.

(494)

Taj prekomjerni kapacitet potvrđen je i podatcima koje su dostavili proizvođači u uzorku koji surađuju i iz kojih je kod svih vidljivo postojanje rezervnog kapaciteta na njihovim postojećim proizvodnim lokacijama, dok se istodobno uspostavljaju nove proizvodne lokacije, čime će se proizvodni kapaciteti dodatno povećati.

(495)

Štoviše, kako je pojašnjeno u odjeljku 5.2. u nastavku, tržište Unije smatra se vrlo privlačnim za kineske proizvođače izvoznike. Na kraju, ali ne i manje važno, razina cijena u Uniji, koje su više od cijena na ostalim trećim tržištima, potakla bi kineske proizvođače da izvoze u Uniju umjesto na ostala treća tržišta.

(496)

Komisija stoga zaključuje da je s obzirom na vjerojatnost nastavka subvencioniranja, zajedno sa znatnim rezervnim kapacitetom kineske fotonaponske industrije i privlačnošću tržišta Unije, vjerojatno da će kineski proizvođači povećati svoj izvoz proizvoda iz postupka revizije po subvencioniranim cijenama na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(497)

S obzirom na prethodno navedeno i u skladu s člankom 18. stavkom 3. Osnovne uredbe Komisija zaključuje da se tijekom RIPR-a subvencioniranje nastavilo i da postoji velika vjerojatnost nastavka subvencioniranja fotonaponske industrije ako se dopusti istek mjera na snazi.

(498)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo je više od 100 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(499)

Svi raspoloživi podatci o industriji Unije upotrijebljeni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja u Uniji tijekom RIPR-a jer potpuni javni podatci o proizvodnji nisu bili raspoloživi. Ti su podatci uključivali: makroekonomske podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva, ali koje je u njegovo ime prikupio Europressedienst, neovisno konzultantsko poduzeće; odgovore zainteresiranih strana koji su dostavljeni u fazi prije pokretanja postupka te provjerene odgovore na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(500)

Na temelju toga ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjena je na oko 3 409 MW za module i 1 270 MW za ćelije.

(501)

Dio industrije Unije vertikalno je integriran te je, u pogledu proizvodnje ćelija, znatan dio proizvodnje industrije Unije namijenjen vlastitoj upotrebi (96 %). Stoga je slobodno tržište za ćelije bilo vrlo malo. Nakon objave jedna je zainteresirana strana osporavala posljednju izjavu tvrdeći da slobodno tržište čini velik dio ukupnog tržišta ćelija (procijenjeno na 3 409 MW, vidjeti tablicu 1.b u nastavku). Komisija je prihvatila taj ispravak jer je, doista, tržište vlastite prodaje u Uniji činilo samo 31,8 % ukupne potrošnje ćelija. Međutim, time se ne mijenja nalaz da je znatan dio proizvodnje ćelija industrije Unije bio namijenjen vlastitoj upotrebi i ne utječe na provedenu analizu štete i interesa Unije. Slobodno tržište ćelija uglavnom se opskrbljuje iz uvoza, a ne prodajom proizvođača ćelija iz Unije s obzirom na činjenicu da je posljednjih nekoliko godina većina proizvođača ćelija otišla s tržišta.

(502)

Kako bi utvrdila je li se šteta nanesena industriji Unije nastavila te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri naknadnu upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije („vlastita upotreba”) potrebno uzeti u obzir u analizi.

(503)

Komisija je analizirala sljedeće gospodarske pokazatelje upućivanjem na ukupnu aktivnost (uključujući vlastitu upotrebu u industriji): potrošnju, obujam prodaje, proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, rast, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost, novčani tok, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i visinu subvencijske marže.

(504)

U skladu s početnim ispitnim postupkom za te je pokazatelje Komisija utvrdila da je na proizvodnju namijenjenu vlastitoj upotrebi jednako utjecala konkurencija uvoza iz predmetne zemlje. Ćelije namijenjene tržištu vlastite prodaje upotrijebljene su kao glavni element u proizvodnji modula. Stoga je zbog izravne konkurencije uvoza modula iz predmetne zemlje s kojim su se suočili proizvođači modula iz Unije izvršen neizravan pritisak i na prodajne cijene proizvoda za vlastitu upotrebu i/ili troškove proizvodnje ćelija koje se upotrebljavaju u tim modulima. Osim toga, zbog uvoza ćelija iz NRK-a povećao se pritisak na proizvođače modula koji upotrebljavaju ćelije iz vlastite proizvodnje. Ti se proizvođači nisu natjecali samo s modulima koji su sastavljeni u trećim zemljama iz kineskih ćelija, nego i s modulima koji su sastavljeni u Uniji upotrebom uvezenih kineskih ćelija.

(505)

Stoga, za razliku od drugih predmeta (52) u kojima je razlika između vlastite proizvodnje i slobodnog tržišta bila relevantna za analizu štete jer je utvrđeno da proizvodi namijenjeni vlastitoj upotrebi nisu bili izloženi izravnom tržišnom natjecanju od uvoza, Komisija je u predmetnom slučaju utvrdila da za većinu gospodarskih pokazatelja nije opravdano praviti razliku između vlastite proizvodnje i slobodnog tržišta.

(506)

Međutim, u pogledu profitabilnosti Komisija je promatrala samo prodaju na slobodnom tržištu. Cijene na tržištu vlastite prodaje određene su u skladu s različitim politikama određivanja cijena (određivanje transfernih cijena prema cijenama na virtualnom tržištu, prijenos na temelju stvarnih troškova itd.). Stoga one nisu uvijek odražavale tržišne cijene i nisu se mogle uzeti u obzir pri procjeni tog pokazatelja.

(507)

Nakon objave nekoliko je strana tvrdilo da je stanje industrije ćelija u Uniji trebalo procijeniti posebno za tržište vlastite prodaje i za slobodno tržište. Prvo, tvrdile su da Komisija nije dala primjereno obrazloženje načina na koji je tržište vlastite prodaje bilo jednako zahvaćeno tržišnim natjecanjem s uvozom iz NRK-a Drugo, jedna je strana tvrdila da je, s obzirom na to da je Komisija smatrala da su cijene na tržištu vlastite prodaje nepouzdane za procjenu profitabilnosti, jednako netočno donositi zaključak da su one bile izložene pritisku zbog uvoza modula. Treće, zajednička analiza dvaju tržišta u suprotnosti je s činjenicom da se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja ćelija smanjila manje od potrošnje modula. To vjerojatno znači da ne postoji izravna veza između uvoza modula i uvoza ćelija te između smanjenja uvoza ćelija i cijena ćelija na slobodnom tržištu.

(508)

Prvo, suprotno tvrdnjama tih strana, Komisija je u prethodnim uvodnim izjavama 503. do 504. dala detaljno obrazloženje načina na koji je tržište vlastite prodaje za ćelije bilo jednako zahvaćeno konkurencijom uvoza iz NRK-a Budući da je ćelija glavni element u proizvodnji modula, uvozom modula iz NRK-a stvara se neizravan pritisak na cijene ćelija za vlastitu prodaju kad se transferna cijena temelji na cijeni na virtualnom tržištu. U suprotnom, kad se prijenos temelji na stvarnom trošku, uvoznim ćelijama stvara se pritisak na društva da svoj postupak proizvodnje učine učinkovitijim. Drugo, iako su cijene na tržištu vlastite prodaje nepouzdane za procjenu profitabilnosti, Komisija je smatrala da je razvoj tih cijena relevantan čimbenik u procjeni suočava li se tržište vlastite prodaje s konkurencijom uvoza iz NRK-a. Treće, Komisija nije tvrdila da postoji izravna veza između uvoza modula i uvoza ćelija. Naprotiv, primijetila je da i vlastita upotreba ćelija podliježe izravnom tržišnom natjecanju s uvozom ćelija i neizravnom tržišnom natjecanju s uvozom modula jer se ćelije za vlastitu upotrebu upotrebljavaju u proizvodnji modula. Konačno, zainteresirana strana nije dokazala da ne postoji veza između cijena ćelija na slobodnom tržištu i smanjenja uvoza ćelija. Kao što je vidljivo iz tablice 8.b, prodajne cijene industrije ćelija iz Unije povećale su se kad se uvoz ćelija iz Kine smanjio u smislu obujma i tržišnog udjela između 2014., kad su mjere počele imati puni učinak, i RIPR-a. Stoga su ti argumenti odbijeni.

(509)

Nakon objave kineska vlada tvrdila je da se zajedničkom analizom tržišta vlastite prodaje i slobodnog tržišta za ćelije zapravo isključuje analiza slobodnog tržišta jer ono čini samo 4 % ukupne proizvodnje ćelija u Uniji. Komisija stoga nije ispitala stanje domaće industrije u cjelini te, stoga, nije ispunjen zahtjev „objektivnosti” iz članka 3. stavka 1. Sporazuma o antidampingu.

(510)

Komisija nije razumjela kako se zajedničkom analizom tržišta vlastite prodaje i slobodnog tržišta za ćelije isključuje analiza slobodnog tržišta. Komisija je, de facto, samo za slobodno tržište analizirala niz pokazatelja štete, kao što su profitabilnost, prodajne cijene i povrat ulaganja. Uz to, niz pokazatelja analiziran je kumulativno, čak i u slučaju zasebne analize tržišta vlastite prodaje i slobodnog tržišta (53). Ti su pokazatelji često sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Na kraju, ali ne manje važno, pokazatelji štete proizvođača ćelija iz Unije koji su prodavali isključivo na slobodnom tržištu bilježili su jednaka kretanja te se, kao rezultat toga, zaključci doneseni za cijelu industriju ćelija u Uniji primjenjuju i na njih. Kineska vlada ustrajala je na tome da se, u skladu sa sudskom praksom WTO-a, u slučaju prisutnosti tržišta vlastite prodaje za dio proizvoda iz ispitnog postupka mora provesti komparativna analiza. Komisija je smatrala da se taj zahtjev, ako se mogao primijeniti na ovaj, vrlo specifičan slučaj, u svakom slučaju poštovao. Za dio proizvodnje ćelija u Uniji koje se prodaju na tržištu vlastite prodaje šteta je utvrđena na temelju neizravnog pritiska na cijene na razini modula u koje se te ćelije ugrađuju. Za dio proizvodnje ćelija u Uniji koje se prodaju na slobodnom tržištu pokazatelji štete isto su tako zasebno procijenjeni te su zabilježili jednaka kretanja kao za proizvodnju za tržište vlastite prodaje (što je, zbog činjenice da čini 96 % proizvodnje Unije, u biti jednako kumulativnoj procjeni). Stoga je taj argument odbijen.

(511)

Kineska vlada tvrdila je i da se izjavom da se proizvođači modula iz Unije natječu s modulima sastavljenima u trećim zemljama od kineskih ćelija nezakonito proširuje područje primjene ispitnog postupka. Međutim, ti su moduli otpočetka uključeni u područje primjene ispitnog postupka jer se podrijetlo modula određuje na temelju ćelija (54). Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(512)

Nakon objave jedna druga strana je tvrdila da analiza profitabilnosti na temelju 4 % proizvodnje ćelija u Uniji nije reprezentativna za točnu procjenu potrebe za zadržavanjem carina. Komisija napominje da je samo profitabilnost procijenjena isključivo na temelju prodaje ćelija nezavisnim kupcima zbog razloga utvrđenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 506. Međutim, za potrebe procjene stanja industrije Unije svi su ostali pokazatelji analizirani uzimajući u obzir tržište vlastite prodaje i slobodno tržište za ćelije. Stoga je taj argument odbijen.

(513)

Jabil je tijekom RIPR-a sastavljao module u ime drugih društava kao ugovorni proizvođač. Za tu su uslugu sastavljanja druga društva plaćala naknadu. Ona su preuzela i punu ugovornu odgovornost za prodaju modula koje je sastavio Jabil. Stoga prihod koji je prijavio Jabil nije proizašao iz prodaje modula, nego iz naknada za uslugu. Stoga je Komisija odlučila razlikovati podatke o dobiti društva Jabil od podataka o dobiti preostale industrije modula u Uniji (vidjeti uvodne izjave 563. i 565. u nastavku). Za preostale pokazatelje štete aktivnosti sastavljanja koje je Jabil izvršio za proizvođače modula koji ne surađuju nisu se mogle provjeriti i stoga nisu uzete u obzir.

(514)

Nakon objave jedna je zainteresirana strana zatražila dodatno pojašnjenje o tome koji podatci društva Jabil jesu ili nisu uzeti u obzir i zašto. Za sve pokazatelje štete, osim za profitabilnost, Komisija je uzela u obzir sve podatke koje je dostavio Jabil, a koji se odnose na proizvođače modula iz Unije koji surađuju. U obzir su uzeti samo ti podatci jer su se mogli provjeriti, dok je ostatak zanemaren s obzirom na specifični poslovni model društva Jabil i činjenicu da se konačne prodajne cijene nisu mogle provjeriti.

(515)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupnog obujma uvoza predmetnog proizvoda i obujma ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji, uključujući proizvode namijenjene vlastitoj upotrebi. Ukupna prodaja industrije Unije temeljila se na podatcima koje je dostavio Europressedienst i koji su, prema potrebi, ispravljeni u skladu s podatcima iz odgovora zainteresiranih strana dostavljenih u fazi prije pokretanja postupka i provjerenim odgovorima na upitnik društava u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 519. u nastavku, podatci o uvozu temeljili su se na Comextu i podatcima koje su države članice Komisiji prijavile u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”). Podatci o potrošnji unakrsno su provjereni s drugim izvorima (55).

(516)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.a

Potrošnja u Uniji za module (u MW)

Tablica 1.b

Potrošnja u Uniji za ćelije (u MW)

(517)

Ukupno gledano, potrošnja u Uniji znatno se smanjila između 2012. i RIPR-a. Potrošnja modula u Uniji pala je za 56 %. Međutim, nakon snažnog pada za 35 % između 2012. i 2013. potrošnja je ostala prilično stabilna tijekom 2014. i RIPR-a.

(518)

Potrošnja ćelija smanjila se u nešto manjoj mjeri, tj. za 26 % tijekom razmatranog razdoblja. Do pada potrošnje došlo je uglavnom između 2013. i 2014. kad se naglo smanjila za 26 %. Međutim, počela se oporavljati tijekom RIPR-a kad se povećala za 4,5 % u usporedbi s 2014.

(519)

Obujam i vrijednosti uvoza temeljili su se na različitim izvorima. Za 2012. i dio 2013. temeljili su se na podatcima koje je dostavio podnositelj zahtjeva, ali koje je u njegovo ime prikupio Europressedienst, jer su se u to vrijeme moduli i ćelije uvozili u Uniju pod tarifnim brojevima kojima su obuhvaćeni drugi proizvodi koji nisu predmet ovog ispitnog postupka te se podatci Eurostata stoga nisu mogli upotrijebiti. Nakon uvođenja evidentiranja uvoza modula i ćelija 6. ožujka 2013. (56) mogli su se upotrebljavati podatci Eurostata. Stoga je za preostali dio 2013., 2014. i RIPR Komisija svoje nalaze temeljila na bazi podataka Comext (57) i bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

(520)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.a

Uvoz modula iz NRK-a (u MW) i tržišni udjel  (58)

Tablica 2.b

Uvoz ćelija iz NRK-a (u MW) i tržišni udjel

(521)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza modula iz NRK-a smanjio se za 73 %, što je dovelo i do pada tržišnog udjela za 39 %, tj. sa 66 % 2012. na 41 % tijekom RIPR-a. Međutim, nakon uvođenja postojećih mjera 2013. obujam uvoza modula smanjio se za 45 % između 2013. i 2014., dok se potrošnja smanjila za 31 %.

(522)

Obujam uvoza ćelija povećao se za 65 % tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do znatno većeg rasta tržišnog udjela, tj. za 123 % (sa 7 % 2012. na 16 % tijekom RIPR-a), u kontekstu smanjenja tržišta. Istodobno se između 2013. i 2014. uvoz ćelija povećao za 59 %, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela za 10 postotnih bodova. Iako se nagli rast nije nastavio tijekom RIPR-a, razina uvoza tijekom RIPR-a ostala je znatno viša nego 2012. i 2013.

(523)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju Comexta i baze podataka iz članka 14. stavka 6.

(524)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.a

Uvozne cijene modula (EUR/kW)

Tablica 3.b

Uvozne cijene ćelija (EUR/kW)

(525)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna uvozna cijena iz NRK-a smanjila se za 22 % za module i za 43 % za ćelije. Za module se uvozna cijena smanjila 2012. i 2013., a zatim se, kad su mjere stupile na snagu, između 2013. i 2014. cijena povećala za 6,3 % za module. Dodatno se blago smanjila između 2014. i RIPR-a, tj. za 1,6 %. Uvozna cijena ćelija nastavila se smanjivati između 2013. i 2014., kad je dodatno pala za 19,4 %, ali se blago povećala između 2014. i RIPR-a, tj. za 1,4 %.

(526)

Međutim, gotovo svi proizvođači izvoznici koji su tijekom RIPR-a prodavali module i ćelije preuzeli su obveze u vezi s cijenama te su njihove izvozne cijene prema EU-u bile određene na temelju tih preuzetih obveza kojima je određena najniža uvozna cijena. Samo 1,6 % obujma uvoza modula i 0,6 % ćelija nije izvršeno po najnižoj uvoznoj cijeni (59). Stoga se te izvozne cijene nisu mogle smatrati relevantnim pokazateljem za utvrđivanje ponašanja proizvođača izvoznika u pogledu određivanja cijena u slučaju da mjere nisu na snazi.

(527)

Nakon objave nekoliko je strana tvrdilo da bi cijenu izvoza u EU trebalo upotrijebiti za utvrđivanje sniženja cijena te su izračunale da na temelju toga nema sniženja cijena. Točno je da na temelju izvoznih cijena prema EU-u nema sniženja cijena modula i da je sniženje cijena ćelija neznatno. Međutim, Komisija je smatrala da nepostojanje sniženja cijena zbog usklađenosti s najnižom uvoznom cijenom nije odlučujući čimbenik za analizu trenutačnog stanja industrije Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 573. u nastavku, Komisija je utvrdila da industrija Unije i dalje trpi štetu zbog visine subvencioniranja utvrđenog u prethodnom ispitnom postupku i utvrđenih praksi izbjegavanja mjera, kako je utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 4., te da nije imala dovoljno vremena za oporavak.

(528)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz trećih zemalja također se temeljila na Comextu i podatcima iz članka 14. stavka 6. te se razvijala kako slijedi:

Tablica 4.a

Moduli – uvoz iz trećih zemalja

Tablica 4.b

Ćelije – uvoz iz trećih zemalja

(529)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz modula iz trećih zemalja u Uniju povećao se za 30 %. Najveći rast zabilježen je između 2013. i 2014., kad se obujam povećao za 48 %. Njihov tržišni udjel znatno se povećao, s 9 % 2012. na 25 % tijekom RIPR-a. Ponovno se najveća promjena dogodila između 2013. i 2014. kad se tržišni udjel povećao s 13 % na 28 %. Tajvan, Malezija i Singapur bili su najveći izvoznici nakon NRK-a. Potrebno je napomenuti da je uvoz iz Tajvana i Malezije možda uključivao izbjegavanje mjera (vidjeti uvodnu izjavu 4.).

(530)

Uvoz ćelija iz ostalih zemalja smanjio se za 47 % tijekom razmatranog razdoblja. Najveći pad, tj. za 52 %, zabilježen je između 2013. i 2014., ali se uvoz blago povećao za 9 % između 2014. i RIPR-a. To je dovelo do smanjenja tržišnog udjela sa 70 % 2012. na 51 % tijekom RIPR-a. Između 2013. i 2014. smanjio se sa 75 % na 48 %, a zatim se blago povećao za tri postotna boda tijekom RIPR-a. Tajvan i Malezija bili su najveći izvoznici ćelija, nakon kojih su slijedili NRK i SAD. Potrebno je napomenuti da je uvoz iz Tajvana i Malezije možda uključivao izbjegavanje mjera (vidjeti uvodnu izjavu 4.).

(531)

Prosječne izvozne cijene iz trećih zemalja za module i ćelije znatno su se smanjile tijekom razmatranog razdoblja, u skladu s cijenama iz Kine i Unije. Za module su se smanjile za 21 %, a za ćelije za 45 % tijekom razmatranog razdoblja. Ponovno su na te cijene možda utjecale prakse izbjegavanja mjera (vidjeti uvodnu izjavu 4.).

(532)

Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su tijekom razmatranog razdoblja utjecali na stanje industrije Unije.

(533)

Za analizu štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka dobivenih od podnositelja zahtjeva koji su unakrsno provjereni sa odgovorima koje je poslao niz proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(534)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencijske marže i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(535)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(536)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.a

Moduli – proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

Tablica 5.b

Ćelije – proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(537)

Ukupna proizvodnja modula u Uniji smanjila se za 26 % tijekom razmatranog razdoblja, ali se povećala za 4,5 % između 2014. i RIPR-a. S obzirom na pad potrošnje proizvodni kapacitet slijedio je trend smanjenja proizvodnje te se isto tako smanjio za 25 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je stopa iskorištenosti kapaciteta ostala stabilna između početka i kraja razmatranog razdoblja te dosegla 53 % tijekom RIPR-a. Međutim, veliko povećanje iskorištenosti kapaciteta za 9 postotnih bodova zabilježeno je između 2014. i RIPR-a (tj. povećanje od 19 %). Potrebno je napomenuti da su proizvođači modula iz Unije u uzorku imali znatno veću stopu iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja, dosegavši 85 % tijekom RIPR-a, što je povećanje za 39 % u usporedbi s 2012. (61 %).

(538)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja ćelija u Uniji povećala se za 19 %. Iako se proizvodnja smanjila za 31 % između 2012. i 2013., povećala se za 49 % između 2013. i 2014. te dodatno za 15 % između 2014. i RIPR-a. To se dogodilo istodobno s uvođenjem kompenzacijskih mjera u prosincu 2013., dok se potrošnja stalno smanjivala u razdoblju između 2012. i 2014., ali se povećala između 2014. i RIPR-a. Istodobno se tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet smanjio za 24 %, što je dovelo do znatnog povećanja iskorištenosti kapaciteta, s 45 % 2012. na 70 % tijekom RIPR-a. Slično kao u slučaju proizvođača modula, proizvođači ćelija u uzorku imali su znatno veću stopu iskorištenosti kapaciteta od ukupne industrije Unije (86 %), koja je ostala stabilna tijekom razmatranog razdoblja.

(539)

Zaključno, industrija Unije smanjila je svoj kapacitet kao odgovor na smanjenu potrošnju. Istodobno je povećala svoju proizvodnju tijekom RIPR-a u usporedbi s 2014., čime se dodatno povećala stopa iskorištenosti kapaciteta.

(540)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.a

Moduli – obujam prodaje i tržišni udjel

Tablica 6.b

Ćelije – obujam prodaje i tržišni udjel

(541)

Obujam prodaje modula smanjio se za 40 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, u kontekstu smanjenja potrošnje za 56 %, to se odrazilo u znatnom povećanju tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja za 40 %, dosegavši 35 % tijekom RIPR-a.

(542)

Obujam prodaje ćelija industrije Unije povećao se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela s 23 % 2012. na 33 % tijekom RIPR-a, dok je smanjenje potrošnje bilo znatno manje nego za module, tj. 26 %.

(543)

U kontekstu smanjenja potrošnje i stupanja na snagu kompenzacijskih mjera industrija Unije uspjela je povećati svoj tržišni udjel za module i ćelije.

(544)

Zaposlenost i produktivnost razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.a

Moduli – zaposlenost i produktivnost

Tablica 7.b

Ćelije – zaposlenost i produktivnost

(545)

Zaposlenost se između 2012. i RIPR-a za module i ćelije smanjila za 64 % odnosno 38 %. Najveće smanjenje (za 53 %) broja zaposlenika za module i ćelije zabilježeno je između 2013. i 2014., što je bilo puno veće smanjenje u odnosu na pad proizvodnje tijekom istog razdoblja (27 %). Broj zaposlenika za ćelije povećao se za 22 % između 2013. i 2014., što je bilo znatno manje od povećanja proizvodnje, koje je iznosilo 49 % tijekom istog razdoblja. To je dovelo do znatnog povećanja produktivnosti za module i ćelije, tj. za 103 % odnosno 94 % tijekom razmatranog razdoblja. Između 2013. i 2014. produktivnost se povećala za 57 % za module i 22 % za ćelije.

(546)

Nakon objave jedna je zainteresirana strana osporavala Komisijine nalaze o broju zaposlenika industrije Unije, tvrdeći da su se zaposlenici najvećeg društva, SolarWorld, u proizvodnji ćelija i modula dvostruko brojali. Podatci o zaposlenicima društva SolarWorld i svih drugih društava u uzorku propisno su provjereni te je osigurano da se u slučaju vertikalno integriranih društava zaposlenici nisu dvostruko brojali. Stoga je taj argument odbijen.

(547)

Kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 3., Komisija je utvrdila da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije subvencioniranje nastavilo i da postoji velika vjerojatnost ponavljanja subvencioniranja fotonaponske industrije ako se dopusti istek mjera na snazi.

(548)

Međutim, analizom pokazatelja štete pokazalo se da su mjere na snazi imale pozitivan učinak na industriju Unije za koju se smatra da se oporavlja od učinka prošlog priljeva subvencioniranog uvoza.

(549)

Samo su tri proizvođača ćelija uključena u uzorak, od kojih su dva članovi udruženja EU ProSun. Surađivali su u podnošenju zahtjeva koji je sadržavao podatke o oba proizvođača. Stoga su podatci koji se odnose na mikroekonomske pokazatelje za ćelije koji se izravno mogu pripisati trećem društvu, koje nije član udruženja EU ProSun, izraženi kao raspon kako bi se zaštitila povjerljivost podataka tog proizvođača iz Unije koji je surađivao u ispitnom postupku.

(550)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođačâ iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8.a

Moduli – prodajne cijene u Uniji