6.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 3/1

(1)

Europska komisija („Komisija”) najavila je 7. srpnja 2016. objavom u Službenom listu Europske unije  (2) pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine nakon što je federacija EUROFER („podnositelj pritužbe”) 23. svibnja 2016. uložio pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika u Uniji.

(2)

Proizvod podložan evidentiranju („predmetni proizvod”) određeni su plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika, bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, neplatirani niti prevučeni, podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije, Srbije i Ukrajine („predmetne zemlje”).

(3)

Predmetni proizvod ne uključuje:

(4)

Predmetni proizvod trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10, 7225 30 10, 7225 30 30, 7225 30 90, ex 7225 40 12, ex 7225 40 15, ex 7225 40 60, 7225 40 90, ex 7226 19 10, ex 7226 20 00, 7226 91 20, 7226 91 91 i 7226 91 99. Navedene oznake KN služe samo u informativne svrhe.

(5)

Podnositelj pritužbe podnio je 11. listopada 2016. zahtjev za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja. Podnositelj pritužbe 21. studenoga 2016. ažurirao je zahtjev dostavom novih financijskih podataka. Podnositelj pritužbe zatražio je obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz predmetnih zemalja kako bi se naknadno mogle primijeniti mjere protiv tog uvoza od datuma tog evidentiranja.

(6)

Nakon tog zahtjeva javile su se četiri zainteresirane strane, tvrdeći da početni zahtjev podnositelja pritužbe za evidentiranje nije sadržavao dovoljno dokaza koji bi opravdali evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz Irana (3), Rusije (4), Srbije (5) i Ukrajine (6).

(7)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe Komisija može narediti carinskim tijelima da poduzmu odgovarajuće mjere evidentiranja uvoza tako da se na taj uvoz mjere mogu naknadno primijeniti. Na zahtjev industrije Unije, koji sadržava dostatne dokaze za opravdanje mjera, uvoz može podlijegati evidentiranju.

(8)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da su uvoznici itekako bili svjesni dampinške prakse koja je trajala duže vremensko razdoblje i uzrokovala štetu industriji Unije. Uvoz iz predmetnih zemalja uzrokovao je štetu industriji Unije i došlo je do znatnog porasta tog uvoza, čak i nakon razdoblja ispitnog postupka. To bi ozbiljno ugrozilo pozitivan učinak antidampinške pristojbe ako se takva pristojba mora primijeniti.

(9)

Komisija je ispitala zahtjev u kontekstu članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe. Posebno je provjerila jesu li uvoznici bili svjesni, ili su trebali biti svjesni, postojanja dampinga s obzirom na opseg dampinga i navodnu ili utvrđenu štetu. Također je analizirala je li došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza, koje će, s obzirom na rokove, obujam i ostale okolnosti, vjerojatno ozbiljno ugroziti pozitivni učinak konačne antidampinške pristojbe koja se mora primijeniti.

(10)

EUROFER-ova pritužba od 23. svibnja 2016. sadržavala je dovoljno dokaza prima facie o navodnom dampingu pet predmetnih zemalja. U verziji pritužbe koja nije povjerljive prirode dampinške marže za pet predmetnih zemalja procijenjeno je da premašuju najmanje 20 %. Za četiri od pet predmetnih zemalja (Brazil, Iran, Rusija i Ukrajina) podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dokaz o uobičajenoj vrijednosti na temelju informacija o cijenama iz biltena Steel First ili iz drugih tržišnih izvješća. Za preostalu predmetnu zemlju (Srbiju) podnositelj pritužbe dostavio je dokaz o izračunanoj uobičajenoj vrijednosti (procjena troškova proizvodnje, opći i administrativni troškovi te dobit). Dokaz o dampingu temelji se na usporedbi tako utvrđenih uobičajenih vrijednosti s izvoznom cijenom (na razini franko tvornica) predmetnog proizvoda pri prodaji za izvoz u Uniju. Izvozne cijene za predmetne zemlje utvrđene su na temelju informacija s tržišta Steel First ili s pomoću podataka Eurostata. Podnositelj pritužbe dostavio je i dokaz prima facie o navodnoj šteti.

(11)

Te su točke navedene u obavijesti o pokretanju postupka za ovaj postupak 7. srpnja 2016. (7). Budući da je ta obavijest javni dokument dostupan svim uvoznicima Komisija smatra da su uvoznici najkasnije u tom trenutku postali svjesni, ili su trebali postati svjesni navodnog dampinga, njegovog opsega i navodne štete. Komisija je stoga zaključila da je ispunjen prvi kriterij za evidentiranje.

(12)

U ažuriranom zahtjevu za evidentiranje podnositelj zahtjeva usporedio je ukupni prosječni mjesečni obujam uvoza predmetnog proizvoda iz svih predmetnih zemalja u razdoblju od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. s razdobljem od 1. srpnja 2016. do 31. listopada 2016. Iz te usporedbe proizlazi da je došlo do povećanja prosječnog mjesečnog obujma uvoza iz pet predmetnih zemalja od 24 %.

(13)

Komisija je zauzela stajalište da uporaba podataka iz mjeseca srpnja 2016. nije bila primjerena. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (12), uvoznici su tek od 7. srpnja trebali biti svjesni navodnog dampinga i štete. Upotreba podataka iz vremena prije tog datuma ne smije biti odlučujuća za uvođenje evidentiranja. Budući da se uvozne statistike izrađuju jedanput mjesečno, Komisija je odlučila usporediti prosječan obujam uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razdoblja od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. s razdobljem od 1. kolovoza 2016. do 30. studenoga 2016. (tj. 4 mjeseca nakon pokretanja postupka 7. srpnja 2016.).

(14)

Komisija je u tom razdoblju primijetila znatan porast od 14 % za predmetne zemlje prilikom usporedbe ukupnog prosječnog mjesečnog obujma uvoza. No, Komisija je istodobno utvrdila znatne razlike u pojedinačnim izvoznim rezultatima tih pet zemalja, koji su istaknuti u različitim podnescima iz uvodne izjave (6).

(15)

Konkretno, povećanje od 14 % ukupnog mjesečnog prosječnog obujma uvoza iz pet predmetnih zemalja za razdoblje kako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) zajednički je učinak znatnog porasta uvoza iz Rusije (+ 73 %) i uvoza iz Brazila (+ 26 %), smanjenja uvoza iz dviju drugih predmetnih zemalja (Ukrajina i Iran) i statusa quo za Srbiju u pogledu uvoza predmetnog proizvoda.

(16)

Stoga se porast obujma dampinškog uvoza iz pet predmetnih zemalja u potpunosti može pripisati isključivo znatnom povećanju obujma uvoza iz Rusije i Brazila. U tim izvanrednim okolnostima Komisija ne vidjeti razloga za evidentiranje uvoza i iz ostalih triju zemalja. Iako je Komisija prema članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe u glavnom ispitnom postupku trebala izraditi kumulativnu procjenu štete koju je prouzročilo svih pet zemalja, retroaktivno uvođenje pristojbi za uvoz iz zemalja u kojima je nakon pokretanja postupka izvoz stagnirao ili se čak smanjio činilo se nerazmjernim. Stoga je Komisija zaključila da ni taj uvoz nije potrebno evidentirati.

(17)

Podnositelj pritužbe u svoju je pritužbu od 23. svibnja 2016. uključio dokaze prima facie o trendu smanjivanja uvoznih prodajnih cijena za predmetne zemlje. Prosječne prodajne cijene u Uniji smanjile su se od 2011. do 2015. zbog čega su se snizile prosječne prodajne cijene proizvođača čelika u Uniji za najmanje 30 %. U cjelini, te uzimajući u obzir opseg navodnih dampinških marži iz pritužbe, to je u ovoj fazi bio dovoljan dokaz da izvoznici iz predmetnih zemalja provode damping. No, podnositelj pritužbe u svoj zahtjev za evidentiranje od 11. listopada 2016. nije uključio ažurirane informacije o uvoznim cijenama nakon pokretanja ovog ispitnog postupka.

(18)

Komisija je zauzela stajalište da je razvoj cijene nakon pokretanja postupka još jedna bitna činjenica za podnošenje zahtjeva za evidentiranjem. Stoga je analizirala uvozne cijene na temelju podataka iz Eurostata. Utvrdila je da su uvozne cijene iz predmetnih zemalja donekle porasle nakon pokretanja ovog ispitnog postupka.

(19)

Procjenjujući taj rastući trend uvoznih cijena iz Rusije i Brazila Komisija je utvrdila da je apsolutna vrijednost tih cijena i dalje na kritično niskoj razini. Konkretno, niža je od troškova proizvodnje u industriji Unije na kraju 2015., kako je Komisija utvrdila u usporednom slučaju toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine (8). U tim je okolnostima Komisija zaključila da je evidentiranje uvoza iz tih dviju zemalja opravdano.

(20)

Zaključno, porast obujma dampinškog uvoza iz pet predmetnih zemalja u potpunosti se može pripisati znatnom povećanju obujma uvoza iz Rusije i Brazila. S obzirom na rokove to znatno povećanje obujma uvoza iz Rusije i Brazila vjerojatno će ozbiljno ugroziti pozitivni učinak bilo kakve konačne pristojbe, osim ako se ta pristojba primijeni retroaktivno.

(21)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da postoji dovoljno dokaza prima facie za opravdanje obveznog evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda iz Rusije i Brazila u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(22)

Sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku i dostave dokaze kojima ih potkrjepljuju. Nadalje, Komisija može saslušati zainteresirane strane uz uvjet da one podnesu zahtjev u pisanom obliku i da dokažu da postoje posebni razlozi zbog kojih ih treba saslušati.

(23)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe uvoz predmetnog proizvoda iz Rusije i Brazila trebao bi podlijegati evidentiranju kako bi se, ako se ispitnim postupkom utvrde nalazi koji vode do uvođenja antidampinških pristojbi i ako su ispunjeni potrebni uvjeti, osigurala retroaktivna naplata pristojbi na evidentirani uvoz iz Rusije i Brazila u skladu s člankom 10. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(24)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je za Rusiju procijenio prosječnu dampinšku maržu od 20 % do 40 %, a za Brazil prosječnu dampinšku maržu od 40 % do 70 %. Također je prosječnu maržu sniženja cijena za predmetni proizvod procijenio na 20 % do 50 % i za Rusiju i Brazil. Procijenjeni iznos moguće buduće obveze za Rusiju i Brazil postavlja se na razinu prosječne dampinške marže procijenjenu na temelju pritužbe, tj. 20 % – 50 % ad valorem na vrijednost uvoza CIF za predmetni proizvod.

(25)

Svi osobni podaci prikupljeni u kontekstu ovog evidentiranja obrađivat će se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (9),

—

proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s usmjerenim zrnima,

—

proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće,

—

proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm i širine 2 050 mm ili veće.