9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/98

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Rumunjska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Rumunjsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Rumunjske u rješavanju preporuka za tu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za tu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Rumunjske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Rumunjska je 5. svibnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program konvergencije za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Rumunjska je između 2009. i 2015. ostvarila koristi od tri programa pomoći platnoj bilanci kojima zajednički upravljaju Komisija i Međunarodni monetarni fond uz potporu Svjetske banke. Izvršene su samo isplate u okviru prvog programa tijekom 2009.–2011., a u razdobljima 2011.–13. i 2013.–15. riječ je o preventivnoj financijskoj pomoći. Nadzor nakon provedbe programa u ime Komisije radi praćenja kapaciteta Rumunjske za otplatu kredita odobrenih u okviru prvog programa započeo je u listopadu 2015. i nastavit će se do isplate najmanje 70 % iznosa kredita, koji dospijeva u proljeće 2018.

(6)

Rumunjska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2017. planira ukupni deficit od 2,9 % BDP-a u 2017. i 2018. te nakon toga postupno smanjenje na 2,0 % BDP-a do 2020. Ostvarenje srednjoročnog proračunskog cilja, tj. strukturnog deficita od 1 % BDP-a, ne očekuje se do kraja programa 2020. Predviđa se da će ponovno izračunani (4) strukturni saldo do 2020. dosegnuti -2,6 %. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati s 37,6 % BDP-a u 2016. na 38,3 % BDP-a u 2018., a zatim će se smanjiti na 37,6 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je. Glavni negativni rizik u pogledu makroekonomskih izgleda proizlazi iz slabijeg učinka fiskalnih i strukturnih mjera na kratkoročne i srednjoročne izglede za rast. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita. Osim toga, nacrt jedinstvenog zakona o plaćama znatan je negativni rizik u pogledu fiskalne prognoze.

(7)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Rumunjskoj da ograniči odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a u 2017., osim ako se srednjoročni proračunski cilj ostvari uz niži napor. Prema stvarnim podacima za 2016. Rumunjska znatno odstupa od srednjoročnog proračunskog cilja. U skladu s člankom 121. stavkom 4 UFEU-a i člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97, Komisija je 22. svibnja 2017. upozorila Rumunjsku da je u 2016. uočeno znatno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja. Vijeće je 16. lipnja 2017. donijelo naknadnu preporuku (5) kojom se potvrđuje da bi Rumunjska trebala poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da nominalna stopa rasta neto primarnih državnih rashoda (6) u 2017. ne prijeđe 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2017. postoji rizik od znatnog odstupanja od preporučene prilagodbe u 2017.

(8)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju očekuje se da se Rumunjska 2018. dodatno prilagodi ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda koja ne premašuje 4,3 %. To bi odgovaralo strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, postojat će rizik od znatnog odstupanja od tog zahtjeva u 2018. Osim toga, u proljetnoj prognozi Komisije za 2017. predviđa se deficit opće države od 3,5 % BDP-a za 2017. i 3,7 % BDP-a za 2018., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora. Općenito, Vijeće smatra da će od 2017. biti potrebne znatne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na znatno pogoršanje fiskalnih izgleda, u skladu s preporukom upućenom Rumunjskoj 16. lipnja 2017. radi ispravljanja znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja.

(9)

Fiskalni okvir u Rumunjskoj ima dobre odredbe, ali se u praksi ne primjenjuje u potpunosti. Proračun za 2016. znatno je odstupio od srednjoročnog cilja, a to je strukturni deficit od 1 % BDP-a, čime je prekršeno pravilo o deficitu u nacionalnom fiskalnom okviru. Proračun za 2017. dodatno odstupa od pravila o nacionalnom fiskalnom okviru. Kao ni prethodnih godina, nadležna tijela Rumunjske ni u 2016. nisu parlamentu dostavila ažuriranu fiskalnu strategiju do propisanog roka u kolovozu. Zbog toga se srednjoročna fiskalna strategija nije temeljila na godišnjem proračunskom postupku.

(10)

Zahvaljujući solidnim zaštitnim slojevima kapitala i sve većoj profitabilnosti, stanje u bankarskom sektoru nastavilo se poboljšavati i u 2016. Nadležna tijela Rumunjske obvezala su se da će provesti sveobuhvatnu reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti bankarskog sektora u 2018. Zakon o otpustu duga stupio je na snagu u svibnju 2016., no rizici za bankarski sektor u znatnoj su mjeri ublaženi odlukom ustavnog suda da će sudovi imati obvezu procijeniti ispunjavaju li dužnici zakonodavne odredbe o poteškoćama. Zakon o konverziji kredita denominiranih u švicarskim francima koji je parlament donio u listopadu 2016. nedavno je proglašen neustavnim. Međutim, periodične zakonodavne inicijative i dalje oslabljuju pravnu predvidljivost i mogle bi negativno utjecati na raspoloženje ulagača.

(11)

Utaja poreza česta je u Rumunjskoj, a njezine su posljedice smanjenje poreznih prihoda i porezne pravednosti te narušavanje gospodarstva. Rumunjska je kao odgovor na preporuku jačanja porezne discipline i ubiranja poreza ostvarila ograničen napredak. U 2016. izmijenjeni su postupci prijave i povrata PDV-a, a u tijeku je uvođenje elektroničkih registarskih blagajni povezanih s poreznom upravom na nacionalnoj razini. Od 2017. na sektore hotelijerstva, ugostiteljskih usluga i povezanih sektora primjenjuje se poseban režim, prema kojem se davanja utvrđuju bez obzira na dohodovni razred. Osim toga, uvedena su ograničenja u pogledu samozapošljavanja i obiteljskih poduzeća radi obeshrabrivanja prakse izbjegavanja poreza. U 2016. uočeno je poboljšanje porezne discipline u vezi s poreznim prijavama i plaćanjima, no zajedničke porezne i radne inspekcije i revizije nisu dovele do boljih rezultata. Osim toga, znatno je povećan prag prometa u poreznom režimu za mikropoduzeća, a stopa je snižena, čime je omogućena porezna disciplina na štetu poreznih prihoda. Sektorskim i kategorijskim pristupima oporezivanju poduzeća može se poduzećima i poreznim vlastima nametnuti administrativno opterećenje te se njima ne poboljšava ubiranje poreza.

(12)

Raspodjela raspoloživog dohotka kućanstava (uzimajući u obzir veličinu kućanstva) u Rumunjskoj osobito je neravnomjerna, što umanjuje njezin potencijal održivog i uključivog rasta. Najbogatijih 20 % stanovništva imaju prihode koji su više od osam puta veći od prihoda najsiromašnijih 20 %. Taj je omjer znatno viši od prosjeka Unije. Uzroci nejednakosti u znatnoj su mjeri nejednak pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, uslugama i tržištu rada. Nadalje, razlika između dohotka prije i poslije oporezivanja i socijalnih transfera među najmanjima je u Uniji. Pokazatelj socijalne referentnosti, na kojem se temelje glavne socijalne naknade, nije ažuriran od uvođenja 2008. I dalje prevladava neprijavljeni rad, među ostalim i isplata plaća u gotovini, što umanjuje porezne prihode, narušava gospodarstvo i ugrožava učinkovitost i pravednost poreznog sustava i sustava naknada. U okviru pilot-projekta pokrenute su zajedničke inspekcije na nacionalnoj razini koje su provodili porezna uprava i inspektorati rada, no one dosad nisu ostvarile sustavni učinak. Resursi nisu usmjereni na sektore s najvišim rizikom od utaje poreza, ograničeni napori usmjereni su na isplatu plaća u gotovini, a mjere prisile prevladavaju u odnosu na preventivne mjere.

(13)

Rezultati na tržištu rada poboljšali su se u 2016., kada je stopa nezaposlenosti pala na nisku razinu zabilježenu prije krize. Radna snaga i dalje se smanjuje zbog starenja stanovništva i visoke stope iseljavanja. Niska stopa nezaposlenosti popraćena je jednom od najviših stopa neaktivnosti u Uniji. Stope zaposlenosti i aktivnosti mladih, žena, niskokvalificiranih osoba, osoba s invaliditetom i Roma znatno su ispod prosjeka Unije. Stopa mladih koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja i dalje je vrlo visoka.

(14)

Premda se smanjuje, rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti vrlo je visok, posebno za obitelji s djecom, osobe s invaliditetom, Rome i seosko stanovništvo. Sveobuhvatni paket mjera za borbu protiv siromaštva u okviru promjene politika radi boljeg pružanja usluga prilagođenih određenim skupinama stanovništva donesen je 2016. Njime je predviđen i pilot-projekt za uspostavu integriranih usluga u marginaliziranim zajednicama. Uvođenjem na nacionalnoj razini znatno bi se povećala trenutačno niska stopa pružanja integriranih usluga. Kao odgovor na uzastopne preporuke za Rumunjsku, donesen je zakon o minimalnom dohotku za uključivanje, koji treba stupiti na snagu u 2018. Minimalnim dohotkom za uključivanje poboljšava se prikladnost i opseg socijalne pomoći. Njime se kombinira pasivna potpora s obveznim aktivnim mjerama tržišta rada i inspekcijama. Njegov je aktivacijski potencijal ipak skroman s obzirom na to da mu je cilj dosegnuti 25 % korisnika mjera aktivne politike tržišta rada do 2021.

(15)

Ojačane su politike aktivacije u okviru reforme Nacionalne agencije za zapošljavanje. Reforme obuhvaćaju više integriranih usluga i potporu za osobe koje traže posao i poslodavce. Poboljšavaju se inicijative i usluge koje se nude mladima koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja. Međutim, politike aktivacije koje se nude skupinama koje su najudaljenije od tržišta rada i dalje su ograničena opsega, a nedavno predložene mjere aktivacije više nisu usredotočene na te konkretne skupine. Njihov opseg i povezanost sa socijalnim službama nedostatne su da bi se posebno tim skupinama znatno poboljšalo sudjelovanje na tržištu rada.

(16)

Primjerenost mirovina i siromaštvo u starosti znatno su rodno obilježeni jer, ako su svi drugi uvjeti jednaki, niža dob za umirovljenje žena rezultira nižim mirovinskim pravima. Rumunjska je jedna od malobrojnih država članica u čijem zakonodavstvu nije predviđena konvergencija dobi umirovljenja žena i muškaraca. Zakon o izjednačavanju dobi za umirovljenje muškaraca i žena dostavljen je parlamentu 2013. Zakon je zasad donio jedino Senat.

(17)

S obzirom na razvoj produktivnosti, konvergenciju prihoda i konkurentski položaj Rumunjske, povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru zaslužuju posebnu pozornost. Povećanja plaća u javnom sektoru mogla bi se preliti u privatni sektor, što bi utjecalo na konkurentnost Rumunjske. Premda je jedna od najnižih u Uniji, razina minimalne plaće u Rumunjskoj znatno se povećala posljednjih godina. Ad hoc povećanjima minimalnih plaća znatno se povećao udio radnika koji zarađuju minimalnu plaću, što je u posljednje vrijeme dovelo do snažnog pritiska u najdonjem segmentu distribucije plaća. Kao odgovor na preporuku za Rumunjsku, početkom 2016. osnovana je trostrana radna skupina za određivanje minimalne plaće na temelju objektivnih gospodarskih i socijalnih kriterija te kriterija tržišta rada, no njezin je rad obilježen velikim kašnjenjima i potrebno ga je na odgovarajući način primijeniti. Socijalni dijalog i dalje je obilježen niskom stopom kolektivnog pregovaranja na sektorskoj razini i institucijskim slabostima koje ograničavaju učinkovitost reformi.

(18)

Kako bi se pronašao i zadržao dobar i stabilan posao i uspješno sudjelovalo u ekonomskom i društvenom životu, ključno je posjedovati dovoljne osnovne vještine. Međunarodna istraživanja upućuju na ozbiljne nedostatke u rezultatima koje rumunjski tinejdžeri postižu u području osnovnih vještina. Visoka stopa ranog napuštanja školovanja, niska stopa stjecanja visokog obrazovanja i visoka stopa emigracije uzrok su nedovoljne ponude kvalificirane radne snage. U ruralnim područjima ograničen je pristup redovnom obrazovanju, a posebno romskoj djeci. Niža razina obrazovanja romske djece posljedica je slabog zanimanja dobrih nastavnika za radna mjesta u ruralnim područjima i u školama s pretežito romskom djecom uz segregaciju, a često i diskriminaciju. Kao odgovor na ponavljane preporuke Rumunjska je donijela i počela primjenjivati strategiju za rješavanje problema ranog napuštanja školovanja. Nedavne mjere obuhvaćaju integrirana djelovanja, pilot-program uvođenja toplog obroka, bolju nadoknadu troškova prijevoza i socijalne vaučere radi poticanja predškolskog obrazovanja siromašne djece. Za jesen 2017. planiraju se mjere na temelju projekata financiranih sredstvima Unije radi poboljšanja kvalitete nastave u školama u nepovoljnom položaju, a u tijeku je i djelomična modernizacija školskih programa. Poboljšano je zakonodavstvo za suzbijanje segregacije, primjerice jačanjem ovlasti prosvjetnih inspekcija u tom području. No i dalje nedostaje metodologija praćenja. Potrebne su dodatne mjere kako bi se nastavio napredak u suzbijanju socioekonomskih nejednakosti u obrazovanju. Garancija za mlade tek djelomično dopire do osoba koje su rano napustile školovanje, a programi pružanja druge prilike nisu lako dostupni. Sustav strukovnog obrazovanja i izobrazbe nije dovoljno usklađen s potrebama tržišta rada, a niska je i stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih.

(19)

Rezultati u zdravstvu u Rumunjskoj loši su. Dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi trpi zbog nedostatka zdravstvenih radnika, manjka sredstava, prekomjernog oslanjanja na bolničku skrb te zbog korupcije, što osobito pogađa ljude s niskim primanjima i u ruralnim područjima. Osim neformalnih plaćanja zdravstvenim radnicima, korupcijom su zahvaćeni i javna nabava u bolnicama, prijevare u osiguranju i davanje mita za potvrde kojima se stječu prava na naknade. Rumunjska je kao odgovor na preporuku i u okviru ex ante uvjeta za razdoblje financiranja Unije od 2014.–2020. poduzela određene mjere politika kako bi preusmjerila bolesnike s bolničke na izvanbolničku zdravstvenu skrb. Izrađeni su regionalni planovi zdravstvene skrbi kako bi se utvrdile potrebe u pogledu infrastrukture i usluga, a prati se provedba nacionalne strategije zdravstvene skrbi. U skladu s nacionalnom strategijom suzbijanja korupcije 2016.–2020., doneseni su propisi za obnovu sustava povratnih informacija o neformalnim plaćanjima i povećane su plaće zdravstvenim radnicima. Strategija suzbijanja korupcije obuhvaća sveobuhvatne mjere u zdravstvenom sektoru, među ostalim povećanje odgovornosti i transparentno zapošljavanje upravitelja bolnica. Bez obzira na to, skrb na razini lokalne zajednice, ambulantna skrb i sustavi upućivanja nisu se odmakli od početne faze, i dalje prevladavaju neformalna plaćanja, tek treba osigurati transparentnost u upravljanju bolnicama, a nacionalna strategija o zaposlenima u zdravstvu u postupku je donošenja.

(20)

Administrativni kapacitet i kapacitet izrade politika Rumunjske trpe zbog netransparentnosti postupaka i odlučivanja, prevelikog opterećenja administrativnim postupcima, nedovoljne primjene kvalitetnih dokaza, slabe usklađenosti sektorskih politika i raširene korupcije. Napredak reforme javne uprave ograničena je dosega. Organizacijske strukture i dalje su nestabilne, što utječe na neovisnost i učinkovitost javne uprave. Strategije za javnu službu pokrenute su 2016., ali zakonodavni okvir još uvijek ne uključuje neke od njihovih glavnih ciljeva, posebno u pogledu objektivnih kriterija za zapošljavanje, ocjenjivanje i nagrađivanje osoblja. Predloženo je usklađivanje razina plaća u određenoj mjeri, ali nema jasne veze između uspješnosti i plaće na središnjoj i lokalnoj razini. Potrebno je dodatno ojačati kapacitet i ovlasti Nacionalne agencije za državne službenike. Neke od mjera za poboljšanje transparentnosti u području izrade politika pokrenute 2016. ukinut će se. Strateško planiranje i procjena regulatornog učinka nisu se ustalili u upravnoj praksi.

(21)

Nedostatna kvaliteta i opseg prometne infrastrukture jedna je od najvećih prepreka gospodarskom razvoju Rumunjske. Rumunjska je kao odgovor na preporuke za tu zemlju i radi rješavanja predmetnih nedostataka u jesen 2016. donijela glavni prometni plan. Kako bi se ubrzala ulaganja u cestovnu infrastrukturu, upravljanje ulaganjima u infrastrukturu izuzeto je iz nadležnosti tijela zaduženog za upravljanje infrastrukturom. U 2016. osnovano je tijelo sa zadaćom reformiranja željezničkog sustava, koje bi trebalo početi s radom do polovine 2017.

(22)

Rumunjska je posljednjih godina među zemljama s najvišim omjerom ulaganja u Uniji. Međutim, javna ulaganja smanjila su se 2016., među ostalim i zbog niske iskorištenosti sredstava Unije. Visoka stopa apsorpcije i učinkovita upotreba sredstava Unije ključni su čimbenici za iskorištavanje razvojnog potencijala Rumunjske, osobito u bitnim sektorima kao što su promet ili gospodarenje otpadom. Na kvalitetu javnih ulaganja, među ostalim, negativno su utjecali i nedostatci u upravljanju i promjena prioriteta. Kao odgovor na preporuku ostvaren je neznatan napredak u pogledu kvalitetnijeg određivanja prioriteta i pripreme projekata javnih ulaganja. Od kolovoza 2016. ministarstva su u svojim planovima rashoda obvezna uzeti u obzir prioritete ulaganja, ali nisu poduzete druge mjere za jačanje uloge Ministarstva financija u određivanju prioriteta ulaganja i za bolje usklađivanje pripreme projekata javnih ulaganja među ministarstvima. Nacionalni plan gospodarenja otpadom i program za sprečavanje stvaranja otpada trebali su biti doneseni do kraja 2016., ali to još uvijek nije slučaj. Potrebni su i planovi za poboljšanje upravljanja i provedbe propisa kako bi se nacionalna sredstva i sredstva Unije usmjeravala na ostvarivanje standarda Unije u području zaštite okoliša.

(23)

Učinkovita javna nabava ključni je čimbenik za ostvarivanje strateških ciljeva i rješavanje najvažnijih izazova u Rumunjskoj, među ostalim učinkovita javna potrošnja, modernizacija javne uprave, suzbijanje korupcije te poticanje inovativnosti i održivog i uključivog rasta. Ona je bitna i zbog povjerenja građana u javne vlasti i demokraciju. Rumunjska je nedavno poduzela mjere za provedbu strategije i akcijskog plana javne nabave. U okviru daljnjeg djelovanja nakon zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu u svibnju 2016., u lipnju 2016. doneseno je provedbeno zakonodavstvo o javnoj nabavi i o nabavi u komunalnim sektorima, krajem 2016. doneseno je sekundarno zakonodavstvo o ugovorima o koncesiji, a nacionalnim planom za javnu nabavu predviđeno je sprječavanje i suzbijanje korupcije. Međutim, još uvijek nedostaje nekoliko ključnih mjera navedenih u strategiji, primjerice pojačane kontrole i druge mjere suzbijanja korupcije, potpuna provedba e-nabave te osposobljavanje službenika u području javne nabave.

(24)

Više od 45 % rumunjskog stanovništva živi u ruralnim područjima, koja u odnosu na gradska daleko zaostaju u pogledu zapošljavanja i obrazovanja, pristupa uslugama i infrastrukturi te materijalne dobrobiti. Rumunjska je kao odgovor na preporuku da poboljša pristup sveobuhvatnim javnim uslugama, poveća osnovnu infrastrukturu i potakne gospodarsku diversifikaciju 2016. donijela sveobuhvatan skup mjera o ruralnom razvoju, modernizaciji malih poljoprivrednih gospodarstava, potpori nepoljoprivrednim MSP-ovima, ulaganjima u infrastrukturu, među ostalim u socijalne službe i obrazovanje, te formalizaciju zapošljavanja. Njihov će dugoročni uspjeh ovisiti o sposobnosti da se pilot-programi provedu u većem opsegu te učinkovito usmjere i apsorbiraju dostupna sredstva Unije.

(25)

Poduzeća u državnom vlasništvu imaju važnu ulogu u gospodarstvu, a posebno u ključnim infrastrukturnim sektorima. Slabosti u upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu uzrokuju njihovu slabiju profitabilnost u odnosu na usporediva poduzeća u privatnom vlasništvu, što ima negativne posljedice za javne financije. Rumunjska je kao odgovor na preporuku ostvarila znatan napredak u području upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. Podzakonski akti uz glavni zakon o upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu doneseni su kratkotrajnim postupkom u jesen 2016. Zakonodavni okvir u skladu je s dobrom međunarodnom praksom o transparentnosti imenovanja članova nadzornih odbora i uprava poduzeća u državnom vlasništvu, a Ministarstvu financija daje konkretne ovlasti praćenja i provedbe. Provedene su i aktivnosti podizanje svijesti o novim pravilima među lokalnim tijelima vlasti, a objavljeni su i proračunski podaci o poduzećima u državnom vlasništvu. Međutim, kašnjenja pri imenovanju profesionalnih upravitelja izazivaju zabrinutost u pogledu daljnje provedbe.

(26)

Na konkurentnost Rumunjske negativno utječu slabosti netroškovne konkurentnosti i strukturne prepreke prelasku na gospodarstvo s većom dodanom vrijednošću, primjerice složeni administrativni postupci. Rumunjska je kao odgovor na preporuku iz 2016. donijela nekoliko zakonodavnih akata za pojednostavnjenje administrativnih postupaka i olakšavanje odnosa između građana i javne uprave, premda su ograničeni na mali broj postupaka.

(27)

Korupcija je i dalje prisutna na svim razinama i prepreka je poslovanju. Rumunjska je ostvarila znatan napredak u većem dijelu reforme pravosudnog sustava i rješavanju korupcije na visokoj razini. Međutim, potrebno je provesti ključne korake kojima bi se riješile zabrinutosti u tim područjima, a reforme postale održive i nepovratne. Ostvaren je određeni napredak u pogledu daljnjih mjera za sprječavanje i suzbijanje korupcije, posebno na razini lokalne uprave, ali i dalje su prisutni ozbiljni izazovi u pogledu učinkovite provedbe nacionalne antikorupcijske strategije donesene 2016. Potrebni su i napori u pogledu poštovanja neovisnosti sudstva u javnom životu Rumunjske, dovršetka reformi kaznenih i građanskih zakona te osiguranja učinkovitog izvršenja odluka suda. Rumunjska u okviru mehanizma suradnje i provjere dobiva preporuke u područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Rumunjsku.

(28)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Rumunjske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2017. Ocijenila je i Program konvergencije za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Rumunjskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Rumunjskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(29)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2017., a njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

1.

U 2017. osigurati usklađenost s Preporukom Vijeća od 16. lipnja 2017. radi ispravljanja znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. U 2018. nastaviti s ulaganjem znatnog fiskalnog napora, u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. Osigurati potpunu primjenu fiskalnog okvira. Ojačati poreznu disciplinu i ubiranje poreza. Suzbijati neprijavljeni rad, među ostalim i osiguranjem sustavne primjene integriranih kontrola.

2.

Ojačati ciljane politike aktivacije i integriranih javnih usluga usmjerene na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada. Donijeti propise o izjednačavanju dobi za umirovljenje za muškarce i žene. Utvrditi transparentni mehanizam za određivanje minimalne plaće u suradnji sa socijalnim partnerima. Poboljšati dostupnost redovnog obrazovanja, osobito za Rome te djecu u ruralnim područjima. U zdravstvu bolesnike preusmjeriti na izvanbolničku zdravstvenu skrb i suzbijati neformalna plaćanja.

3.

Donijeti zakonodavstvo kojim će se na temelju objektivnih kriterija osigurati profesionalna i neovisna javna služba. Ojačati određivanje prioriteta i pripremu u pogledu projekata javnih ulaganja. Osigurati pravodobnu, potpunu i održivu provedbu strategije nacionalne javne nabave.