(1)

Normizacija ima važnu ulogu u podupiranju strategije Europa 2020., kako je navedeno u Komunikaciji Komisije pod naslovom „Europa 2020.: Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”. U nekoliko vodećih inicijativa strategije Europa 2020. naglašava se važnost dobrovoljne normizacije na tržištima proizvoda ili usluga radi osiguravanja usklađenosti i interoperabilnosti među proizvodima i uslugama, poticanja tehnološkog razvoja i podupiranja inovativnosti.

(2)

Norme su temelj europske konkurentnosti i ključ za inovativnost i napredak. Komisija ističe njihovu važnost u kontekstu nedavnih inicijativa za dovršenje jedinstvenog tržišta (2) i jedinstvenog digitalnog tržišta (3) u kojem se uloga normizacije i interoperabilnosti u stvaranju europskog digitalnoga gospodarstva pojačava donošenjem komunikacije o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište (4). U njoj se navodi složen strateški i politički pristup normizaciji za prioritetne tehnologije IKT-a koje su ključne za dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta.

(3)

U digitalnom društvu normizacijski dokumenti postaju neophodni za osiguranje interoperabilnosti mreža i sustava. U Komunikaciji Komisije pod naslovom „Strateška vizija za europske norme: kretanje naprijed kako bi se poboljšao i ubrzao održivi rast europskoga gospodarstva do 2020.” (5) prepoznaje se specifičnost normizacije informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) jer se razvoj rješenja, aplikacija i usluga IKT-a često odvija u okviru globalnih foruma i konzorcija IKT-a koji su preuzeli ulogu vodećih organizacija za razvoj normi u sektoru IKT-a.

(4)

Uredbom (EU) br. 1025/2012 nastoji se osuvremeniti i poboljšati europski okvir za normizaciju. Njome se uspostavlja sustav u okviru kojega Komisija može odlučiti o utvrđivanju najrelevantnijih i najšire prihvaćenih tehničkih specifikacija IKT-a koje su izdale neeuropske, međunarodne ili nacionalne organizacije za normizaciju. Mogućnost uporabe cijelog raspona tehničkih specifikacija IKT-a pri nabavi hardvera, softvera i usluga iz područja informacijske tehnologije omogućit će interoperabilnost među uređajima, uslugama i aplikacijama, pomoći će javnim upravama da izbjegnu ovisnost o određenoj tehnologiji do koje dolazi kad javni nabavljač nakon isteka ugovora o javnoj nabavi zbog uporabe zaštićenih vlasničkih rješenja IKT-a ne može promijeniti pružatelja usluga te će potaknuti tržišno natjecanje u ponudi interoperabilnih rješenja IKT-a.

(5)

Kako bi tehničke specifikacije IKT-a bile prihvatljive za pozivanja u javnoj nabavi, moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenima u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1025/2012. Usklađenost s tim zahtjevima jamči javnim tijelima da su tehničke specifikacije IKT-a utvrđene u skladu s načelima transparentnosti, otvorenosti, nepristranosti i konsenzusa koja Svjetska trgovinska organizacija (WTO) priznaje u području normizacije.

(6)

Odluku o utvrđivanju specifikacija IKT-a treba donijeti nakon savjetovanja s europskom platformom za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a, osnovanom Odlukom Komisije 2011/C 349/04 (6), te drugih savjetovanja sa stručnjacima iz sektora.

(7)

Europska platforma za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a ocijenila je i dala pozitivno mišljenje o utvrđivanju sljedećih tehničkih specifikacija za pozivanja u javnoj nabavi: „Simple Knowledge Organisation System” (dalje u tekstu: SKOS) i „Resource Description Framework” 1.0 i 1.1 (dalje u tekstu: RDF 1.0 & 1.1) koje je razvio konzorcij World Wide Web Consortium (W3C); „Service Metadata Publisher 1.0” (dalje u tekstu: SMP 1.0) koje je razvila organizacija OASIS za unaprjeđivanje strukturiranih informacijskih normi; „MIME-Based Secure Peer-to-Peer Business Data Interchange Using HTTP, Applicability Statement 2”, RFC 4130 (dalje u tekstu: AS2) i „the Internationalized Resource Identifiers” RFC 3987 (dalje u tekstu: IRIs) koje je razvila skupina IETF; „Data Foundation & Terminology Model”, „PID Information Types API”, „Data Type Registries Model” i tehničke preporuke „Practical Policies Recommendations”; razvila Udruga za istraživačke podatke (RDA). Ocjena i mišljenje o platformi dostavljeni su potom na savjetovanje sa stručnjacima iz sektora koji su također dali pozitivno mišljenje o tom utvrđivanju.

(8)

U okviru tehničkih specifikacija „SKOS” koje je razvio W3C neformalni sustavi za organizaciju znanja stavljaju se na raspolaganje javnosti putem interneta i u strukturiranom obliku kako bi se organizirao i osigurao pristup znanju o temeljnim pojmovima i koheziji tih pojmova. Podatkovni model „SKOS” osigurava standardni i jeftini način migracije postojećih sustava za organizaciju znanja na semantički web. „SKOS” ujedno osigurava jednostavan i intuitivan jezik za razvoj i razmjenu sustava za organizaciju znanja. Može se upotrebljavati samostalno ili kombinirati s formalnim jezicima za reprezentaciju znanja kao što je ontološki jezik OWL.

(9)

„RDF 1.0”, koji je također razvio W3C, standardni je model za razmjenu podataka na webu, a njegove značajke pospješuju spajanje podataka čak i ako se temeljne sheme razlikuju, pri čemu podržava razvoj shema tijekom vremena bez potrebe za promjenom svih potrošača podataka. „RDF 1.1” je nova verzija rješenja „RDF 1.0” koja je kompatibilna s prethodnom verzijom, a oslanja se na internacionalizirane identifikatore, detaljno prilagođavanje uporabe vrsta podataka i jezičnih oznaka literala i niz novih oblika serijalizacije.

(10)

„SMP 1.0” je tehnička specifikacija koju je razvio OASIS, a njome se utvrđuje protokol za objavljivanje metapodataka usluga u mreži s četiri točke u kojoj tijela razmjenjuju poslovne dokumente s pomoću posredničkih pristupnika (ponekad se nazivaju pristupne točke). Kako bi tijelo uspješno poslalo poslovni dokument kroz mrežu s četiri točke, ono mora moći otkriti ključne metapodatke o primatelju (krajnja točka) poslovnog dokumenta, primjerice koje vrste dokumenata krajnja točka može primiti te koje načine prijenosa podržava. Primatelj te metapodatke stavlja na raspolaganje drugim tijelima u mreži s pomoću usluge objave metapodataka (Service Metadata Publisher). U specifikaciji se opisuju razmjene u obliku zahtjev/odgovor između usluge objave metapodataka i klijenta koji želi otkriti informacije o krajnjoj točki.

(11)

„AS2” koji je razvio IETF jedan je od najpopularnijih načina sigurnog i pouzdanog prijenosa strukturiranih poslovnih podataka internetom. Rješenje obuhvaća klijentsko i poslužiteljsko računalo koji se povezuju direktnom vezom (point-to-point) putem interneta. AS2 stvara „omotnicu” za strukturirane poslovne podatke i omogućuje njihovo sigurno slanje putem interneta uz uporabu digitalnih certifikata i enkripcije. AS2 upotrebljavaju organizacije iz privatnog i javnog sektora i vlade nekoliko država članica u specifične svrhe te za opća infrastrukturna rješenja kojima se podupire sigurni prijenos poruka i poslovnih dokumenata.

(12)

„IRIs” je tehnička specifikacija koju je razvio IETF; to je element protokola koji nadopunjuje URI shemu koja se temelji na skupu znakova ASCII. IRIs podržava mnogo širi skup znakova koji se upotrebljavaju u latiničnom pismu u jezicima EU-a, odnosno znakove povrh onih iz skupa ASCII te znakove iz potpuno drukčijeg pisma (grčki, bugarski).

(13)

Udruga za istraživačke podatke (RDA) međunarodna je organizacija usmjerena na razvoj infrastrukture i zajedničkih aktivnosti te preporuka osmišljenih za smanjenje prepreka za razmjenu podataka, kao i ubrzanje inovacija temeljenih na podacima na svjetskoj razini. Utvrđene su četiri tehničke specifikacije iz RDA. „RDA Data Foundation & Terminology Model” je temeljni model, odnosno osnovni alat za temeljni terminološki vokabular i upite kojim se osigurava uporaba zajedničke podatkovne terminologije među istraživačima; „RDA PID Information Types API – Persistent Identifier Type Registry” konceptualni je model za strukturiranje unesenih informacija radi bolje identifikacije PID-ova te zajedničko sučelje za pristup tim informacijama; „RDA Data Type Registries Model” je model vrsta podataka i registar („MIME vrste” podataka) kojim se alatima olakšava tumačenje, prikaz i obrada podataka; „RDA Practical Policies recommendations” niz je strojno izvedivih politika za poboljšanje pouzdanosti i interoperabilnosti,