18.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 185/1

(1)

U svojoj Komunikaciji od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” Komisija je naglasila potrebu za razvojem povoljnih uvjeta za ulaganje u znanje i inovacije s ciljem postizanja pametnog, održivog i uključivog rasta u Uniji. Tu su strategiju poduprli Europski parlament i Vijeće.

(2)

Svojim rezolucijama od 28. srpnja 2010. i 18. prosinca 2013. Opća skupština Ujedinjenih naroda priznala je pravo na zdravstveno ispravnu i čistu vodu za piće te na odvodnju kao ljudsko pravo od ključne važnosti za potpuno uživanje života. Također je pozvala na postupno ostvarivanje ljudskog prava na sigurnu vodu za piće naglašavajući važnu ulogu međunarodne suradnje u tom kontekstu.

(3)

Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) osnovan je Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014.–2020.) („program Obzor 2020.”). S ciljem ostvarenja održivog razvoja, programom Obzor 2020. želi se ostvariti snažniji učinak na istraživanja i inovacije doprinosom jačanju javno-javnih partnerstava, među ostalim i sudjelovanjem Unije u programima koje poduzima više država članica.

(4)

Cilj javno-javnih partnerstava trebao bi biti razvoj jačih sinergijâ, povećanje koordinacije i izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja u odnosu na Unijine te međunarodne, nacionalne i regionalne programe za istraživanja i inovacije te bi ona, s ciljem jačanja istraživanja i inovacija kako bi se doprinijelo ostvarenju održivog razvoja, trebala u potpunosti poštovati opća načela programa Obzor 2020., osobito ona koja se odnose na otvorenost i transparentnost.

(5)

U skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1291/2013 istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se izvršavaju u okviru Partnerstva za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA) usredotočene su isključivo na civilnu primjenu.

(6)

Uredbom (EU) br. 1291/2013 utvrđena su dva prioritetna društvena izazova koje treba riješiti podupiranjem ulaganja u istraživanja i inovacije, i to „Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i kopnenih voda te bioekonomija” i „Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine”. Nadalje, Uredbom (EU) br. 1291/2013 prepoznato je da istraživačke i inovacijske aktivnosti kojima bi se riješili ti izazovi treba provoditi na razini Unije i šire, uzimajući u obzir transnacionalnu i globalnu narav klime i okoliša, njihovu veličinu i složenost te međunarodnu dimenziju lanca opskrbe hranom i poljoprivrednim proizvodima.

(7)

Uredbom (EU) br. 1291/2013 utvrđena je potreba za međunarodnom suradnjom s trećim zemljama radi učinkovitog rješavanja zajedničkih izazova. Međunarodna suradnja u području istraživanja i inovacija ključan je aspekt globalnih obveza Unije i ima važnu ulogu u partnerstvu Unije sa zemljama europskog susjedstva. U tom pogledu mediteransko područje ima stratešku važnost za Uniju s političkog, gospodarskog, kulturnog i znanstvenog gledišta te s gledišta okoliša.

(8)

Kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), mjere obuhvaćene ovom Odlukom trebale bi poštovati temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Takve mjere trebale bi biti u skladu sa svim pravnim obvezama koje proizlaze iz međunarodnog prava, prava Unije, među ostalim sa svim relevantnim odlukama Komisije, kao što je obavijest Komisije od 28. lipnja 2013. (5), kao i s etičkim načelima koja uključuju izbjegavanje bilo kakve povrede istraživačkog integriteta.

(9)

U svojoj Komunikaciji od 7. lipnja 2016. o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa Komisija je istaknula potrebu za uključivanjem svih politika, uključujući one u području istraživanja i inovacija, kako bi se riješili temeljni uzroci migracija s pomoću novog modela suradnje koji bi uključivao privatne ulagače, učinkovitu upotrebu ograničenih proračunskih sredstava te stavljanje naglaska na mala i srednja poduzeća (MSP) te održivu infrastrukturu.

(10)

Cilj PRIMA-e jest provedba zajedničkog programa za poticanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te razvoj znanja i zajedničkih inovativnih rješenja za poboljšanje učinkovitosti, sigurnosti, zaštite i održivosti poljoprivredno-prehrambenih sustava i integrirane opskrbe i upravljanja vodom na mediteranskom području. PRIMA bi trebala doprinijeti ostvarenju nedavno dogovorenih ciljeva održivog razvoja i budućoj europskoj strategiji održivog razvoja, kao i ciljevima Pariškog sporazuma.

(11)

Integrirana opskrba i upravljanje vodom, uključujući ponovnu uporabu i pročišćavanje vode, podrazumijeva razmatranje svih različitih svrha u koje se upotrebljavaju vodni resursi.

(12)

Održivi poljoprivredno-prehrambeni sustav trebao bi biti usmjeren na ispunjavanje zahtjeva građana i okoliša za sigurnom, zdravom i cjenovno pristupačnom hranom te na postizanje snažnije održivosti prerade, distribucije i konzumacije hrane te hrane za životinje, s ciljem smanjenja gubitka hrane i poljoprivredno-prehrambenog otpada u najvećoj mogućoj mjeri.

(13)

U pogledu vodnih resursa i poljoprivredno-prehrambenih sustava, otvoreno, demokratsko i participativno upravljanje od ključne je važnosti za osiguranje provođenja najekonomičnijih rješenja od koristi za društvo u cjelini.

(14)

S ciljem osiguranja sudjelovanja u PRIMA-i trećih zemalja koje nisu pridružene programu Obzor 2020., dakle Alžira, Egipta, Jordana, Libanona i Maroka, potrebni su međunarodni sporazumi o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Unije i tih trećih zemalja kako bi se na njih proširio pravni okvir uspostavljen ovom Odlukom.

(15)

U skladu s ciljevima programa Obzor 2020. bilo koja druga država članica i bilo koja treća zemlja pridružena programu Obzor 2020. trebala bi imati pravo sudjelovati u PRIMA-i ako se obveže doprinositi financiranju PRIMA-e te poduzeti zakonodavne, regulatorne, administrativne i druge mjere potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.

(16)

Kako bi se osigurala zajednička provedba PRIMA-e, trebalo bi uspostaviti provedbenu strukturu („PRIMA-IS”). PRIMA-IS trebala bi biti primatelj financijskih doprinosa Unije te bi trebala osiguravati učinkovitu i transparentnu provedbu PRIMA-e.

(17)

Kako bi se ispunili ciljevi PRIMA-e, bilo koja treća zemlja koja nije pridružena programu Obzor 2020., posebno zemlje južnog Mediterana, trebala bi moći sudjelovati ako se obveže doprinositi financiranju PRIMA-e i ako PRIMA-IS odobri njezino sudjelovanje. Njezino sudjelovanje također bi se trebalo predvidjeti odgovarajućim međunarodnim sporazumom o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između takve treće zemlje i Unije.

(18)

Financijski doprinos Unije trebalo bi uvjetovati time da države sudionice preuzmu formalne obveze doprinošenja financiranju PRIMA-e te da ispune i primijene te obveze u skladu s ovom Odlukom. Državama sudionicama trebalo bi omogućiti fleksibilnost da na dobrovoljnoj osnovi financijski doprinesu PRIMA-IS-u u pogledu financiranja neizravnih aktivnosti, čime bi se postigla visoka razina financijske integracije. Nadalje, države sudionice trebale bi doprinijeti, financijski ili u naravi, aktivnostima koje se provode bez financijskog doprinosa Unije kao i administrativnom proračunu PRIMA-IS-a koji se ne financira doprinosima Unije. Razdoblje tijekom kojega države sudionice moraju pružiti svoj doprinos trebalo bi jasno odrediti.

(19)

Trebalo bi odrediti gornju granicu za financijski doprinos Unije PRIMA-i financiranjem iz programa Obzor 2020. Ispod te gornje granice financijski doprinos Unije trebao bi biti jednak doprinosu država sudionica PRIMA-i kako bi se postigao snažan učinak poluge i osigurala veća povezanost programâ država sudionica. Ograničen dio financijskog doprinosa Unije trebalo bi moći iskoristiti za pokrivanje administrativnih troškova PRIMA-IS-a. Trebalo bi osigurati učinkovito upravljanje PRIMA-om, a administrativni troškovi trebali bi biti minimalni.

(20)

Kako bi se izbjeglo da se provedba PRIMA-e odulji, trebalo bi odrediti rok za pokretanje posljednjih aktivnosti koje treba financirati, uključujući i posljednje pozive za podnošenje prijedloga.

(21)

Aktivnosti PRIMA-e trebale bi biti u skladu s ciljevima i prioritetima u području istraživanja i inovacija programa Obzor 2020. te općim načelima i uvjetima utvrđenima u članku 26. Uredbe (EU) br. 1291/2013. PRIMA-om bi trebalo uzeti u obzir i definicije Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj u pogledu razine tehnološke spremnosti pri klasifikaciji tehnoloških istraživanja, razvoja proizvoda i demonstracijskih aktivnosti.

(22)

PRIMA-om bi trebalo podupirati sve vrste istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, uključujući projekte istraživanja, razvoja i inovacija, inovativne demonstratore i pokusna postrojenja, izgradnju sposobnosti, osposobljavanje, aktivnosti podizanja razine osviještenosti i informiranja te mobilnost istraživača, obuhvaćajući cijeli niz razina tehnološke spremnosti i omogućujući odgovarajuću ravnotežu između malih i velikih projekata.

(23)

Kako bi se ostvario veći učinak, trebalo bi se nastojati postići usklađenost između PRIMA-e i drugih projekata u području istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020., poput Zajednice znanja i inovacija u vezi s hranom Europskog instituta za inovacije i tehnologiju („Food KIC”), ili drugih instrumenata Unije, poput Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo, te bi trebalo izbjegavati moguća preklapanja.

(24)

PRIMA-u bi trebalo provoditi na temelju godišnjeg plana rada kojim se utvrđuju aktivnosti koje treba poduzeti u određenoj godini. PRIMA-IS trebala bi redovito pratiti rezultate poziva za podnošenje prijedloga i aktivnosti koje ona financira, kao i to u kojoj se mjeri primjereno rješavaju znanstvena pitanja, očekivani učinci i prevelik broj prijedloga iznad praga koji nisu mogli biti financirani. PRIMA-IS u opravdanim bi slučajevima trebala poduzeti korektivne mjere izmjenama godišnjeg plana rada ili u budućim godišnjim planovima rada.

(25)

Kako bi se ostvarili ciljevi PRIMA-e, PRIMA-IS bi trebala pružiti financijsku potporu uglavnom u obliku bespovratnih sredstava namijenjenih sudionicima, za aktivnosti koje financira PRIMA-IS. Te bi aktivnosti trebalo odabirati na temelju javnih i konkurentnih poziva za podnošenje prijedloga u nadležnosti PRIMA-IS-a.

(26)

Trebalo bi pratiti i rješavati prepreke koje onemogućuju sudjelovanje novih sudionika u aktivnostima PRIMA-e.

(27)

Pri ostvarivanju ciljeva PRIMA-e i u skladu s primjenjivim pravilima i načelima, kao što je načelo znanstvene izvrsnosti, PRIMA-IS trebala bi s pomoću godišnjeg plana rada nastojati pravnim subjektima s poslovnim nastanom u ciljanim trećim zemljama koje se smatraju državama sudionicama pružiti odgovarajući dio financijskih svojih sredstava, odnosno otprilike 25 % financijskog doprinosa Unije, odražavajući tako obveze mediteranskih partnerskih zemalja prema PRIMA-i.

(28)

Pozive za podnošenje prijedloga kojima upravlja PRIMA-IS trebalo bi objaviti i na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima i putem drugih elektroničkih sredstava za obavješćivanje u okviru programa Obzor 2020., kojima upravlja Komisija.

(29)

PRIMA-IS trebala bi informacije o provedbi financiranih aktivnosti učiniti javno dostupnima.

(30)

Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i pravilima o neizravnom upravljanju koja su utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (7).

(31)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, Komisija bi trebala imati pravo ukinuti, smanjiti ili suspendirati financijski doprinos Unije ako se PRIMA provodi neprimjereno ili djelomično ili sa zakašnjenjem, ili ako države sudionice ne doprinose financiranju PRIMA-e ili doprinose samo djelomično ili sa zakašnjenjem.

(32)

U skladu s općim ciljem programa Obzor 2020. da se postigne veće pojednostavnjenje, trebalo bi izbjeći pravila koja su različita od pravila programa Obzor 2020. Stoga sudjelovanje u neizravnim aktivnostima koje financira provedbena struktura PRIMA-IS podliježe Uredbi (EU) br. 1290/2013. Međutim, zbog jedinstvenih ciljeva i posebnih operativnih potreba PRIMA-e potrebno je predvidjeti ograničen broj odstupanja u skladu s člankom 1. stavkom 3. te Uredbe.

(33)

Kako bi se u obzir uzele posebnosti koje su rezultat zemljopisnog raspona PRIMA-e, potrebna su odstupanja od članka 9. stavka 1. točke (b) i od članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013 radi prilagodbe minimalnih uvjeta za sudjelovanje u neizravnim aktivnostima. S ciljem prilagođavanja posebnostima PRIMA-e najmanji broj sudionika, odstupajući od članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013, trebao bi biti tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u trima različitim državama sudionicama, čime se potiče uravnotežena euromediteranska suradnja. Odstupanje od članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1290/2013 također je potrebno kako bi se osiguralo da se minimalnim uvjetima prihvatljivosti za sudjelovanje u neizravnim aktivnostima ne diskriminiraju subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje su države sudionice.

(34)

Odstupanja od članka 10. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1290/2013 potrebna su kako bi se osiguralo da u pravilu samo pravni subjekti s poslovnim nastanom u državama sudionicama ili oni osnovani u skladu s pravom Unije, ili međunarodne organizacije europskog interesa, ispunjavaju uvjete za financiranje. Međutim, PRIMA-IS trebala bi također moći financirati korisnike s poslovnim nastanom u zemlji koja nije država sudionica pod uvjetom da PRIMA-IS takvo sudjelovanje smatra nužnim ili ako se za njega osigura financiranje međunarodnim sporazumom ili dogovorom. PRIMA-IS trebala bi pratiti sudjelovanje takvih subjekata.

(35)

Radi pojednostavnjenja administrativno bi opterećenje trebalo biti strogo proporcionalno predvidljivim učincima za sve strane. Trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije te prekomjerno opterećujuću dokumentaciju ili izvješćivanje. Pri provedbi revizija trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir posebnosti nacionalnih programa.

(36)

Revizijama primatelja financijskih sredstava Unije dodijeljenih u skladu s ovom Odlukom trebalo bi osigurati smanjenje administrativnog opterećenja u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013.

(37)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, koje uključuju sprečavanje, otkrivanje i istrage nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne sankcije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(38)

Komisija bi uzimajući u obzir mišljenja država sudionica i iznesena mišljenja širokog raspona dionika trebala provesti privremenu evaluaciju kojom će se posebice ocijeniti kvaliteta i učinkovitost PRIMA-e i napredak postignut u ostvarivanju postavljenih ciljeva, kao i završnu evaluaciju, te bi trebala pripremiti izvješća o tim evaluacijama.

(39)

PRIMA-IS i države sudionice trebale bi Komisiji na njezin zahtjev dostaviti sve informacije koje su Komisiji potrebne kako bi ih uključila u izvješća o evaluaciji PRIMA-e te bi ih se trebalo poticati da pri tome koriste usklađen format.

(40)

Cilj je ove Odluke jačanje integracije i usklađivanje sustavâ za istraživanja i inovacije te istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u mediteranskim zemljama u području poljoprivredno-prehrambenih sustava, ne bi li oni postali održivima, kao i u području integrirane opskrbe i upravljanja vodom. Opseg istraživanja i inovacija koje je potrebno poduzeti kako bi se riješili izazovi na mediteranskom području ogroman je zbog sustavne prirode glavnih prepreka. Raspon istraživanja i inovacija složen je, multidisciplinaran i zahtijeva pristup koji uključuje više sudionika i prekograničan pristup. Zajedničkim pristupom koji uključuje širok skup država sudionica potrebno područje primjene i raspon djelovanja mogu se povećati udruživanjem financijskih i intelektualnih sredstava. S obzirom na to da cilj ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se povezivanjem nacionalnih nastojanja u usklađen pristup Unije, ujedinjavanjem rascjepkanih nacionalnih programa za istraživanja i inovacije, potporom pri razvoju zajedničkih prekograničnih strategija istraživanja i financiranja te postizanjem kritične mase potrebnih dionika i ulaganja, on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(41)

Stoga bi Unija trebala sudjelovati u PRIMA-i,

(a)

ispunjava uvjet utvrđen u članku 4. stavku 1. točki (c) i poštuje, posebice, članak 11. stavak 5.;

(b)

provedbena struktura PRIMA-e („PRIMA-IS”) odobri njezino sudjelovanje u PRIMA-i nakon razmatranja važnosti njezina sudjelovanja za postizanje ciljeva PRIMA-e; i

(c)

s Unijom sklopi međunarodni sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji kojim se utvrđuju uvjeti njezina sudjelovanja u PRIMA-i.

(a)

stvaranje dugoročnog, zajedničkog strateškog programa u području poljoprivredno-prehrambenih sustava, ne bi li oni postali održivima, kao i u području integrirane opskrbe i upravljanja vodom;

(b)

usmjeravanje relevantnih nacionalnih programa za istraživanja i inovacije na provedbu strateškog programa;

(c)

uključenost svih relevantnih subjekata iz javnog i privatnog sektora u provedbu strateškog programa udruživanjem znanja i financijskih sredstava kako bi se postigla potrebna kritična masa;

(d)

jačanje sposobnosti financiranja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta i jačanje provedbe svih uključenih subjekata, uključujući MSP-ove, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i lokalne istraživačke centre.

(a)

financiranje aktivnosti iz članka 6. stavka 1. točke (a);

(b)

pokrivanje administrativnih troškova PRIMA-IS do najviše 6 % iznosa financijskog doprinosa Unije iz stavka 1. ovog članka.

(a)

da države sudionice dokažu da je PRIMA uspostavljena u skladu s ovom Odlukom;

(b)

da države sudionice ili organizacije koje su odredile države sudionice odrede subjekt s pravnom osobnošću, kako je navedeno u članku 58. stavku 1. točki (c) podtočki vi. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, kao PRIMA-IS koja je nadležna za učinkovitu provedbu PRIMA-e, za primanje, dodjelu i praćenje financijskih doprinosa Unije iz članka 3. stavka 1. ove Odluke kao i doprinosa država sudionica gdje je to potrebno te za osiguravanje da su poduzete sve potrebne radnje za ostvarenje ciljeva PRIMA-e;

(c)

da se sve države sudionice obvežu doprinijeti financiranju programa PRIMA odgovarajućim doprinosom iz nacionalnih sredstava relevantnih za ciljeve PRIMA-e;

(d)

da PRIMA-IS dokaže svoju sposobnost provedbe PRIMA-e, uključujući primanje, dodjelu i praćenje financijskog doprinosa Unije iz članka 3. stavka 1. ove Odluke u okviru neizravnog upravljanja proračunom Unije u skladu s člancima 58., 60. i 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012;

(e)

da se za program PRIMA uspostavi učinkovit model upravljanja u skladu s člankom 12.;

(f)

da PRIMA-IS, nakon što to odobri Komisija, donese zajednička načela iz članka 6. stavka 9.

(a)

da PRIMA-IS provede ciljeve utvrđene člankom 2. i aktivnosti iz članka 6.;

(b)

da se zadrži primjeren i učinkovit model upravljanja u skladu s člankom 12.;

(c)

da PRIMA-IS ispunjava zahtjeve za podnošenje izvješća utvrđene člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012;

(d)

da države sudionice ispune obveze iz stavka 1. točke (c) ovog članka.

(a)

prema potrebi, financijskog doprinosa PRIMA-IS-u s ciljem financiranja neizravnih aktivnosti iz članka 6. stavka 1. točke (a);

(b)

financijskog doprinosa ili doprinosa u naravi za provedbu aktivnosti iz članka 6. stavka 1. točke (b); i

(c)

financijskog doprinosa ili doprinosa u naravi administrativnom proračunu PRIMA-IS-a koji nije pokriven financijskim doprinosom Unije kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 3. točkom (b).

(a)

neizravnih aktivnosti u smislu uredaba (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 koje financira provedbena struktura PRIMA-IS u skladu s člankom 7. ove Odluke, uglavnom u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju nakon transnacionalnih otvorenih i konkurentnih poziva za podnošenje prijedloga koje organizira provedbena struktura PRIMA-IS, uključujući:

(b)

aktivnosti koje financiraju države sudionice bez financijskog doprinosa Unije iz članka 3. stavka 1. koje se sastoje od:

(a)

prijedlozi se odnose na transnacionalne projekte uz sudjelovanje najmanje triju nezavisnih pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trima različitim zemljama koje se u skladu s ovom Odlukom do isteka roka za podnošenje prijedloga u okviru odgovarajućeg poziva smatraju državama sudionicama, od kojih:

(b)

prijedlozi se odabiru nakon transnacionalnih poziva za podnošenje prijedloga i ocjenjuju se uz pomoć najmanje triju neovisnih stručnjaka na temelju sljedećih kriterija za dodjelu: izvrsnosti, učinka te kvalitete i učinkovitosti provedbe.

(c)

prijedlozi se rangiraju u skladu s rezultatima evaluacije. Odabir provodi PRIMA-IS te bi on trebao slijediti taj redoslijed rangiranja. Države sudionice dogovaraju se o odgovarajućem načinu financiranja kojim se omogućava da što veći broj prijedloga iznad praga bude financiran na temelju tog rangiranja, posebice osiguravanjem pričuvnih sredstava u nacionalnim doprinosima za pozive za podnošenje prijedloga. U slučaju da se jedan ili više projekata ne može financirati, mogu se odabrati projekti koji su izravno iza njih u redoslijedu rangiranja.

(a)

barem jedan ima poslovni nastan u državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj programu Obzor 2020. te nije obuhvaćen točkom (b); i

(b)

barem jedan ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja je navedena u članku 1. stavku 2. ili u trećoj zemlji koja ima izlaz na Sredozemno more.

(a)

svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili osnovan u skladu s pravom Unije;

(b)

svaka međunarodna organizacija europskog interesa, kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 12. Uredbe (EU) br. 1290/2013.

(a)

provedbena struktura PRIMA-IS smatra da je sudjelovanje nužno za provedbu aktivnosti;

(b)

takvo financiranje predviđeno je u bilateralnom sporazumu o znanosti i tehnologiji ili u nekom drugom dogovoru između Unije i međunarodne organizacije ili, u slučaju subjekata s poslovnim nastanom u zemlji koja nije država sudionica, zemlje u kojoj se nalazi poslovni nastan pravnog subjekta.

(a)

zahtjevi u vezi s doprinosom PRIMA-IS-a u pogledu pokazatelja uspješnosti iz Priloga II. Odluci 2013/743/EU;

(b)

zahtjevi u pogledu doprinosa PRIMA-IS-a praćenju iz Priloga III. Odluci 2013/743/EU;

(c)

posebni pokazatelji uspješnosti povezani s funkcioniranjem PRIMA-IS-a;

(d)

zahtjevi za PRIMA-IS u pogledu osiguravanja informacija o administrativnim troškovima i detaljnih brojki u vezi s provedbom PRIMA-e;

(e)

mehanizmi u pogledu dostavljanja podataka potrebnih kako bi se osiguralo da Komisija može ispuniti svoje obveze širenja rezultata i izvješćivanja;

(f)

mehanizmi kojima se Komisiji omogućavaju odobrenje ili odbijanje nacrta godišnjeg plana rada, zajedničkih načela iz članka 6. stavka 9. i zahtjeva za podnošenje izvješća država sudionica, prije nego što ih donese PRIMA-IS; i

(g)

odredbe za objavljivanje poziva za podnošenje prijedloga PRIMA-IS-a, posebice na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima i drugim elektroničkim načinima širenja rezultata u okviru programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija.

(a)

upravni odbor, koji ima predsjednika i dopredsjednika;

(b)

upravljački odbor;

(c)

tajništvo na čijem je čelu direktor;

(d)

znanstveni savjetodavni odbor.

(a)

godišnji plan rada;

(b)

zajednička načela iz članka 6. stavka 9.; i

(c)

zahtjeve za podnošenje izvješća država sudionica PRIMA-IS-a.

(a)

provodi godišnji plan rada;

(b)

pruža potporu ostalim tijelima PRIMA-IS-a;

(c)

nadzire provedbu PRIMA-e i izvješćuje o njoj;

(d)

upravlja financijskim doprinosima Unije iz članka 3. stavka 1. i financijskim doprinosima država sudionica te izvješćuje o njihovoj upotrebi;

(e)

povećava vidljivost PRIMA-e zagovaranjem i komunikacijom;

(f)

povezuje se s Komisijom u skladu sa sporazumom o delegiranju iz članka 8.;

(g)

osigurava transparentnost aktivnosti PRIMA-e.

(a)

savjetuje upravni odbor o strateškim prioritetima i potrebama;

(b)

savjetuje upravni odbor o sadržaju i području primjene nacrta godišnjeg plana rada sa znanstvenog i tehničkog stajališta;

(c)

preispituje znanstvene i tehničke aspekte provedbe PRIMA-e i donosi mišljenje o godišnjem izvješću.