12.3.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 97/1

(1)

Procikličko pojačavanje financijskih šokova za realno gospodarstvo kroz bankarski sustav i financijska tržišta bio je jedan od elemenata globalne financijske krize koji su najviše pridonijeli destabilizaciji. Pad gospodarstva nakon razdoblja prekomjernog kreditnog rasta može dovesti do velikih gubitaka u bankarskom sektoru i izazvati začarani krug. U takvoj situaciji, mjere koje kreditne institucije poduzimaju radi jačanja svojih bilanci mogu ograničiti ponudu kredita realnom gospodarstvu, uslijed čega se pad gospodarstva ubrzava, a njihove bilance i dalje slabe.

(2)

Protuciklički zaštitni sloj kapitala ima za cilj djelovati protiv ovih procikličkih kretanja povećanjem otpornosti bankarskog sektora. Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) izdao je u prosincu 2010. pravila koja nalažu da održavanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala čini dio novih globalnih regulatornih standarda o adekvatnosti bankovnog kapitala (regulatorni okvir Basel III), a koja su provedena u Uniji Direktivom 2013/36/EU. Povećanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja, imenovana tijela javne vlasti mogu zahtijevati od bankarskog sektora formiranje dodatnog kapitala u razdobljima povećanja rizika na razini cijelog sustava uslijed prekomjernog kreditnog rasta. Kad se takvi rizici ostvare, tijela mogu odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja po nižoj stopi i dozvoliti da se ovaj zaštitni sloj dodatnog kapitala koristi za apsorbiranje neočekivanih gubitaka. Ovo omogućuje bankarskom sektoru nastavljanje odobravanja kredita realnom gospodarstvu i ispunjavanje regulatornih kapitalnih zahtjeva.

(3)

Prekogranično kreditiranje unosi međunarodnu dimenziju u protuciklički zaštitni sloj kapitala. Gubici mogu nastati zbog izloženosti domaćeg bankarskog sektora država članica prema trećim zemljama. Takvi gubici mogu biti značajni ako je treća zemlja, prema kojoj je domaći bankarski sektor države članice značajno izložen, ušla u gospodarsku recesiju nakon razdoblja prekomjernog kreditnog rasta.

(4)

Regulatorni okvir Basel III o protucikličkom zaštitnom sloju kapitala ima za cilj obuhvatiti ovu međunarodnu dimenziju. Posebno, temeljem regulatornog okvira Basel III, države trebaju uzajamno priznavati stope protucikličkog zaštitnog sloja. Ako tijelo u jednoj državi poveća stopu protucikličkog zaštitnog sloja radi zaštite domaćeg bankarskog sektora od prekomjernog kreditnog rasta, tijela u drugim državama trebaju primjenjivati iste stope protucikličkog zaštitnog sloja u odnosu na izloženosti svojih domaćih banaka prema toj državi. Prema regulatornom okviru Basel III, banke izračunavaju svoje zahtjeve za zaštitni sloj na temelju zemljopisne lokacije svojih izloženosti. Regulatorni okvir Basel III propisuje obveznu uzajamnost među državama za stope protucikličkog zaštitnog kapitala do 2,5 %, sukladno prijelaznim odredbama. Ako se dosljedno primjenjuje, takva uzajamnost među državama pomogla bi zaštititi bankarski sektor u određenoj državi od rizika povezanih s prekomjernim kreditnim rastom u drugim državama.

(5)

Budući da BCBS-ovi standardi nisu pravno obvezujući države diljem svijeta mogu ne primijeniti protuciklički zaštitni sloj kapitala na isti način. One mogu odgoditi njegovu primjenu ili ga uopće ne primijeniti. U Uniji, članak 136. Direktive 2013/36/EU propisuje način na koji imenovana tijela moraju odrediti stope protucikličkog zaštitnog sloja za domaće izloženosti. U Uredbi ESRB/2014/1 Europskog odbora za sistemske rizike (4) utvrđene su daljnje upute za određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja za domaće izloženosti, kako se zahtijeva člankom 135. Direktive 2013/36/EU. Stoga u Uniji postoji zajednički pravni okvir namijenjen uklanjanju neravnoteža zbog nepostupanja, a od 2016. bit će obvezno tromjesečno određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja. Međutim, postoji nesigurnost hoće li i u kojoj mjeri treće zemlje koje nisu članice BCBS-a primjenjivati protucikličke zaštitne slojeve kapitala.

(6)

Imenovana tijela ovlaštena su zaštititi svoje bankarske sektore od rizika koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u trećim zemljama. Posebno, članak 139. Direktive 2013/36/EU omogućuje imenovanim tijelima, da u određenim okolnostima odrede stopu protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama koju domaće ovlaštene institucije trebaju primjenjivati radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za instituciju. Imenovano tijelo može postupati u situacijama kada odgovarajuće tijelo treće zemlje nije odredilo i objavilo stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za tu zemlju ili ako smatra da stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koju je odgovarajuće tijelo treće zemlje odredilo za tu treću zemlju nije dovoljna da bi zaštitila domaći bankarski sektor države članice od potencijalnih gubitaka povezanih s prekomjernim kreditnim rastom u dotičnoj trećoj zemlji

(7)

Određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama može, ako se neusklađeno provodi, dovesti do različitih kapitalnih zahtjeva unutar Unije za izloženosti prema istoj trećoj zemlji i istim rizicima. Kada analiziraju kretanja u trećim zemljama, imenovana tijela mogu doći do različitih zaključaka o tome je li kreditni rast u toj zemlji prekomjeran i predstavlja li rizik njihovom domaćem bankarskom sustavu koji treba umanjiti. Čak i ako imenovana tijela dođu do iste procjene rizika, ona mogu doći do različitih zaključaka o razini prikladne stope protucikličkog zaštitnog sloja potrebnog za umanjenje tog rizika.

(8)

Priznavanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama također može, ako se provodi neusklađeno, dovesti do različitih kapitalnih zahtjeva unutar Unije. Priznavanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje je odredilo drugo imenovano tijelo ili odgovarajuće tijelo treće zemlje zahtijeva se prema pravu Unije za stope do 2,5 % između 2016. i 2019. sukladno prijelaznim odredbama, kako je utvrđeno u članku 160. Direktive 2013/36/EU. Iako u skladu s Preporukom ESRB/2014/1, imenovana tijela općenito trebaju priznavati stope protucikličkog zaštitnog sloja iznad obvezne razine, to se primjenjuje samo na stope protucikličkog zaštitnog sloja koje su odredila imenovana tijela u drugim državama unutar Unije, a ne na one koje su odredila odgovarajuća tijela trećih zemalja za treće zemlje. To znači da se način na koji se priznaju stope protucikličkog zaštitnog sloja određene od strane odgovarajućih tijela trećih zemalja može razlikovati u različitim državama unutar Unije. Posebno, prije 2019. neka imenovana tijela mogu odlučiti primijeniti prijelazne odredbe, dok druga imenovana tijela mogu odučiti odstupiti od prijelaznih odredbi. Osim toga, od 2019. neka imenovana tijela mogu odlučiti dobrovoljno priznati stope protucikličkog zaštitnog sloja koje premašuju 2,5 %, dok druga imenovana tijela mogu odučiti ne priznati ih.

(9)

Različiti kapitalni zahtjevi unutar Unije za izloženosti prema istoj trećoj zemlji i za iste rizike redovito su nepoželjni, jer bi mogli ugroziti ujednačene uvjete unutar Unije i dovesti do regulatorne arbitraže. Kreditne institucije u državama Unije u kojima se u odnosu na izloženosti prema određenim trećim zemljama primjenjuju niže stope protucikličkog zaštitnog sloja nego u drugim državama Unije, imale bi poticaj za stjecanje tržišnog udjela povećanjem njihovog kreditiranja tih trećih zemalja. Takvo povećanje kreditiranja moglo bi dovesti do velikih, koncentriranih izloženosti prema određenoj trećoj zemlji od strane kreditnih institucija u određenoj državi. Konačno, takvi nejednaki uvjeti i posljedični poticaji za regulatornu arbitražu mogu ugroziti financijsku stabilnost u Uniji.

(10)

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) ima zadaću osigurati da se u Uniji, u odnosu na određenu treću zemlju, redovito primjenjuju iste stope protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama. Temeljem članka 139. stavka 3. Direktive 2013/36/EU, ESRB ima izričitu ovlast za postizanje dosljednosti u vezi s time. ESRB smatra da može najbolje izvršiti svoju ovlast promicanjem dosljednog pristupa diljem Unije, za priznavanje i određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama.

(11)

Ova Preporuka ima za cilj osigurati redovitu primjenu iste stope protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema određenoj trećoj zemlji diljem Unije. Ona obuhvaća: (a) priznavanje od strane imenovanih tijela stope protucikličnog zaštitnog sloja određene od strane odgovarajućeg tijela treće zemlje za tu treću zemlju; (b) određivanje od strane imenovanih tijela stope protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećoj zemlji; (c) određivanje od strane imenovanih tijela stope protucikličkog zaštitnog sloja po nižoj stopi kada se rizici u određenoj trećoj zemlji smanje ili kada nastanu; i (d) izvješćivanje od strane imenovanih tijela o stopi protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećoj zemlji.

(12)

Preporuka A ima za cilj osigurati da imenovana tijela redovito priznaju istu stopu za protuciklički zaštitni sloj kapitala koju je odredilo određeno tijelo treće zemlje za tu treću zemlju. Da bi to se to postiglo, ona se temelji na zahtjevu utvrđenom u pravu Unije za priznavanje u cijelosti stopa protucikličkog zaštitnog sloja do 2,5 % sukladno prijelaznim odredbama. Preporučuje se da imenovana tijela usklade priznavanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja određenih iznad 2,5 % putem ESRB-a. U tom slučaju, ESRB će izdati preporuke radi davanja smjernica imenovanim tijelima o tome trebaju li i u kojoj mjeri priznati više stope protucikličkog zaštitnog sloja koje je odredila treća zemlja. Dok Tajništvo ESRB-a prati određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja od strane trećih zemalja koje su članice BCBS-a, imenovana tijela trebaju obavijestiti ESRB kada treća zemlja koja nije članica BCBS-a odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja koja premašuje 2,5 %. Nadalje se preporučuje da imenovana tijela izvijeste ESRB kada nisu sigurna treba li određena mjera koju je donijela treća zemlja biti priznata temeljem Direktive 2013/36/EU kao protuciklički zaštitni sloj kapitala. U takvim slučajevima, ESRB će izdati preporuku radi davanja smjernica.

(13)

Preporuka B ima za cilj osigurati da imenovana tijela, u izvršavanju svojih ovlasti određivanja stope protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema određenoj trećoj zemlji, odrede ovu stopu na istoj razini. Imenovana tijela se potiče da izvršavaju svoje ovlasti temeljem članka 139. Direktive 2013/36/EU. Posebno, imenovana tijela trebala bi utvrditi prema kojim je trećim zemljama bankarski sustav u njihovim državama značajno izložen. Nadalje, ona bi trebala pratiti kretanja u tim trećim zemljama u odnosu na pokazatelje prekomjernog kreditnog rasta. Ako imenovana tijela otkriju takve znakove u jednoj od trećih zemalja koje prate i ako smatraju da je potrebno određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja prema toj trećoj zemlji, trebaju obavijestiti ESRB. Ako ESRB smatra da u Uniji treba uskladiti mjere ublažavanja, ESRB će imenovanim tijelima izdati preporuku o određivanju odgovarajućih stopa protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema dotičnoj trećoj zemlji.

(14)

Preporuka C ima za cilj osigurati da se ista niža stopa protucikličkog zaštitnog sloja primjenjuje unutar Unije, kada se određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema određenoj trećoj zemlji jamči po nižoj stopi jer su rizici smanjeni ili su nastali. U tu svrhu, preporučuje se da imenovana tijela, kada određuju stopu protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema određenoj trećoj zemlji po nižoj stopi, slijede isti put koji su slijedila kada je stopa protucikličkog zaštitnog sloja povećana. To znači da, ako su imenovana tijela priznala ili odredila stopu protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećoj zemlji u skladu s preporukom ESRB-a, ona bi trebala surađivati s ESRB-om radi utvrđivanja prikladne razine stope protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećoj zemlji kada dotična treća zemlja odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja po nižoj stopi. U tom slučaju, ESRB će donijeti preporuku radi davanja smjernica imenovanim tijelima o prikladnoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema dotičnoj trećoj zemlji. Dok će ESRB pratiti određivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja od strane trećih zemalja koje su članice BCBS-a, imenovana tijela trebaju obavijestiti ESRB kad treća zemlja koja nije članica BCBS-a odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja po nižoj stopi. Nadalje se preporučuje da, ako su, postupajući u skladu s preporukom ESRB-a, imenovana tijela priznala ili odredila stopu protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećoj zemlji, ona bi trebala izvijestiti ESRB ako smatraju da su rizici u toj trećoj zemlji smanjeni ili da nastaju.

(15)

Preporuka D ima za cilj osigurati jasno izvješćivanje u Uniji o odlukama o stopama protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama. Ovime se lakše odgovara na očekivanja javnosti, osigurava usklađenost radnji među imenovanim tijelima i jačanje vjerodostojnosti, odgovornosti i učinkovitosti makrobonitetne politike. Radi ostvarenja tog cilja, imenovana tijela trebala bi primijeniti isto načelo utvrđeno u Preporuci ESRB/2014/1 za izvješćivanje o stopama protucikličkog zaštitnog sloja za domaće izloženosti na postupak priznavanja, određivanja i smanjenja stopa protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama.

(16)

Temeljem članka 136. Direktive 2013/36/EU od svake države članice traži se da imenuje tijelo javne vlasti koje će biti odgovorno za određivanje i priznavanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja. Nadalje, Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 (5) dodjeljuje određene zadaće Europskoj središnjoj banci (ESB). Posebno, ESB može primjenjivati više zahtjeve za protucikličke zaštitne slojeve kapitala od onih koje primjenjuju nacionalna imenovana tijela koja sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu te ima sve ovlasti i obveze koje imenovana tijela imaju temeljem mjerodavnog prava Unije. Isključivo u tu svrhu ESB se smatra imenovanim tijelom.

(17)

Preporuke ESRB-a objavljuju se nakon što Opći odbor obavijesti Vijeće o svojoj namjeri da tako postupi te omogući Vijeću da reagira,

1.

Ako odgovarajuće tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja za tu treću zemlju koja premašuje 2,5 %, imenovanim tijelima preporučuje se odmah obavijestiti ESRB s ciljem traženja smjernica o jedinstvenom priznavanju u Uniji, osim ako se stopa odnosi na zemlju koja je članica BCBS-a ili ako je ESRB već obaviješten o toj stopi protucikličkog zaštitnog sloja od strane drugog imenovanog tijela. Imenovanim tijelima preporučuje se da za obavješćivanje ESRB-a, koriste obrazac iz Priloga I. ovoj Preporuci.

2.

Ako imenovanim tijelima nije jasno treba li određena mjera koju je donijelo tijelo iz treće zemlje biti priznata temeljem Direktive 2013/36/EU kao stopa protucikličkog zaštitnog sloja, imenovanim tijelima se preporučuje da odmah obavijeste ESRB, osim ako je ESRB već obaviješten od strane drugog imenovanog tijela. Imenovanim tijelima preporučuje se da za obavješćivanje ESRB-a, koriste obrazac iz Priloga I. ovoj Preporuci.

1.

Imenovanim tijelima preporučuje se da utvrde značajne treće zemlje na godišnjoj osnovi. Takva utvrđivanja trebala bi biti utemeljena, ali ne isključivo, na kvantitativnim informacijama o izloženostima domaćih ovlaštenih institucija prema trećim zemljama. Imenovanim tijelima preporučuje se dostaviti ESRB-u popis takvih značajnih trećih zemalja u drugom tromjesečju svake godine korištenjem obrasca iz Priloga II. ovoj Preporuci.

2.

Imenovanim tijelima preporučuje se pratiti rizike od prekomjernog kreditnog rasta u značajnim trećim zemljama utvrđenim u skladu sa stavkom 1. najmanje jednom godišnje, osim za zemlje koje ESRB već prati u skladu s Odlukom ESRB/2015/3 (6). Imenovanim tijelima preporučuje se izvijestiti ESRB o slučajevima kada odluče da neće pratiti značajnu treću zemlju jer tu zemlju ESRB već prati u skladu s Odlukom ESRB/2015/3. Imenovanim tijelima preporučuje se koristiti obrazac iz Priloga II. ovoj Preporuci radi izvješćivanja ESRB-a o takvim slučajevima.

3.

Imenovanim tijelima preporučuje se izvijestiti ESRB o slučajevima kada smatraju da odgovarajuće tijelo iz treće zemlje treba odrediti i objaviti stopu protucikličkog zaštitnog sloja za tu treću zemlju ili kada se razina stope protucikličkog zaštitnog sloja koju je odredilo i objavilo odgovarajuće tijelo treće zemlje za tu treću zemlju ne smatra dovoljnom za zaštitu domaćih financijskih institucija od rizika prekomjernog kreditnog rasta u dotičnoj trećoj zemlji. Imenovanim tijelima preporučuje se koristiti obrazac iz Priloga I. ovoj smjernici za izvješćivanje ESRB-a o tome.

1.

Ako je stopa protucikličkog zaštitnog sloja koju je odredilo odgovarajuće tijelo treće zemlje za tu treću zemlju priznata na temelju preporuke ESRB-a, a odgovarajuće tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog kapitala po nižoj stopi, imenovanim tijelima preporučuje se odmah obavijestiti ESRB u cilju traženja smjernica za jedinstveno priznavanje ili određivanje novih nižih stopa protucikličkog zaštitnog sloja, osim ako se dotična stopa primjenjuje na zemlju koja je članica BCBS-a ili je ESRB već obaviješten o novoj nižoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja od strane drugog imenovanog tijela. Imenovanim tijelima preporučuje se koristiti obrazac iz Priloga I. ovoj Preporuci radi obavještavanja ESRB-a o tome.

2.

Ako odgovarajuće tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja po nižoj stopi, a stopa protucikličkog zaštitnog sloja koja se primjenjuje na izloženosti prema toj trećoj zemlji određena je na temelju preporuke ESRB-a, imenovanim tijelima preporučuje se da odmah o tome obavijeste ESRB s ciljem traženja smjernica o tome treba li primijeniti stopu protucikličkog zaštitnog sloja na izloženosti prema toj trećoj zemlji, osim ako se dotična stopa primjenjuje na zemlju koja je članica BCBS-a ili je ESRB već obaviješten o novoj nižoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja od strane drugog imenovanog tijela. Imenovanim tijelima preporučuje se koristiti obrazac iz Priloga I. ovoj Preporuci radi obavještavanja ESRB-a o tome.

3.

Ako je stopa protucikličkog kapitala koja se primjenjuje na izloženosti prema trećim zemljama određena na temelju preporuke ESRB-a, a imenovano tijelo smatra da rizici nastaju ili se smanjuju, tom imenovanom tijelu preporučuje se odmah o tome izvijestiti ESRB s ciljem traženja smjernica o tome treba li primijeniti stopu protucikličkog zaštitnog sloja na izloženosti prema toj trećoj zemlji, osim ako je ESRB već obaviješten o tome od strane drugog imenovanog tijela. Imenovanim tijelima se preporučuje da koriste obrazac iz Priloga I. ovoj smjernici za izvješćivanje ESRB-a o tome.

(a)

„stopa protucikličkog zaštitnog sloja” ima isto značenje kao u članku 128. točki 7. Direktive 2013/36/EU;

(b)

„imenovano tijelo” ima isto značenje kao u Preporuci ESRB/2014/1;

(c)

„domaća ovlaštena institucija” znači institucija koja je dobila odobrenje za rad u državi članici za koju je određeno imenovano tijelo odgovorno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja;

(d)

„značajne izloženosti” znači izloženosti koje bi mogle dovesti do značajnih gubitaka domaćih ovlaštenih institucija u određenim državama, negativno utječući na financijsku stabilnost u toj državi;

(e)

„značajna treća zemlja” znači treća zemlja prema kojoj su domaće ovlaštene institucije značajno izložene;

(f)

„odgovarajuće tijelo treće zemlje” znači tijelo javne vlasti odgovorno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja u trećoj zemlji;

(g)

„treća zemlja” znači svaka država izvan Europskog gospodarskog prostora.

(a)

informacije o vrsti poduzetih radnji i vremenu kada su poduzete;

(b)

procjenu jesu li poduzete radnje ostvarile ciljeve ove Preporuke;

(c)

iscrpno obrazloženje svakog nepostupanja ili odstupanja od ove Preporuke, uključujući sve razloge za kašnjenje u izvješćivanju.

1.

Od adresata se traži da izvješćuju ESRB, Vijeće i Komisiju o radnjama koje su poduzeli u odnosu na ovu Preporuku ili da opravdaju svako nepostupanje u skladu s niže navedenim rokovima.

2.

Preporuka A – Od imenovanih tijela traži se da odmah provedu Preporuku A(1) i A(2) u slučaju nastanka situacije koju predviđa odgovarajuća Preporuka i da do 31. prosinca 2020. dostave izvješće ESRB-u o provedbi Preporuke A(1) i A(2).

3.

Preporuka B – Od imenovanih tijela traži se da:

4.

Preporuka C – Od imenovanih tijela traži se da odmah provedu Preporuku C(1), C(2) i C(3) u slučaju nastanka situacije predviđene odgovarajućom Preporukom i do 31. prosinca 2020. izvijeste ESRB o provedbi Preporuke C(1), C(2) i C(3).

5.

Preporuka D – Od imenovanih tijela traži se da do 31. prosinca 2016. izvijeste ESRB o provedbi Preporuke D.

6.

Opći odbor odlučit će o potrebi preispitivanja ili ažuriranja ove Preporuke zbog iskustva u određivanju i priznavanju stopa protucikličkog zaštitnog sloja za izloženosti prema trećim zemljama u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili zbog razvoja međunarodno usuglašene prakse.

(a)

Tajništvo ESRB-a:

(b)

Opći odbor ocjenjuje radnje i opravdanja o kojima adresati podnose izvješća te odlučuje postoji li usklađenost s ovom preporukom i jesu li adresati na odgovarajući način opravdali svoje nepostupanje.