20.12.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 346/1 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2281
оd 30. studenog 2016.
o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn uređaja za grijanje zraka, uređaja za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja i ventilatorskih konvektora
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (1), a posebno njezin članak 15. stavak 1.,
nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn,
budući da:
(1) |
U skladu s Direktivom 2009/125/EZ Komisija bi trebala utvrditi zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju, a koji čine znatan udio u prodaji i trgovini, imaju znatan utjecaj na okoliš i znatnu mogućnost za smanjenje tog utjecaja poboljšanjem dizajna bez nastanka prekomjernih troškova. |
(2) |
U skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (a) Direktive 2009/125/EZ Komisija bi, prema potrebi, trebala uvesti provedbene mjere za proizvode s velikim mogućnostima za ekonomično smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao što su proizvodi za grijanje zraka i proizvodi za hlađenje. Te bi provedbene mjere trebalo uvesti u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 3. Direktive 2009/125/EZ i kriterijima utvrđenima u članku 15. stavku 2. te Direktive. Komisija bi se o mjerama koje treba uvesti trebala savjetovati sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn. |
(3) |
Komisija je provela razne pripremne studije kojima su obuhvaćene tehničke, ekološke i gospodarske značajke proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja koji se obično upotrebljavaju u EU-u. Studije su pripremljene u suradnji sa zainteresiranim stranama iz Unije i trećih zemalja, a njihovi su rezultati dostupni javnosti. |
(4) |
Značajke proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja, koje su za potrebe ove Uredbe utvrđene kao značajne, jesu potrošnja energije i emisije dušikovih oksida tijekom upotrebe. Izravne emisije iz rashladnih sredstava i emisije buke isto su tako utvrđene kao značajne. |
(5) |
Pripremne studije pokazuju da uvođenje zahtjeva s obzirom na druge parametre ekološkog dizajna iz dijela 1. Priloga I. Direktivi 2009/125/EZ za proizvode za grijanje zraka, proizvode za hlađenje i visokotemperaturne procesne rashladne uređaje nije potrebno. |
(6) |
Ovom bi Uredbom trebalo obuhvatiti proizvode za grijanje zraka, proizvode za hlađenje i visokotemperaturne procesne rashladne uređaje namijenjene upotrebi s plinovitim gorivima, tekućim gorivima ili električnom energijom te ventilatorske konvektore. |
(7) |
S obzirom na to da su rashladna sredstva obuhvaćena Uredbom (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2), ovom Uredbom nisu utvrđeni posebni zahtjevi za rashladna sredstva. |
(8) |
Emisije buke za uređaje za grijanje zraka, uređaje za hlađenje, visokotemperaturne procesne rashladne uređaje i ventilatorske konvektore isto su tako značajne. Neovisno o tome, prostor u kojem su ugrađeni proizvodi za grijanje zraka, proizvodi za hlađenje i visokotemperaturni procesni rashladni uređaji utječe na najveće prihvatljive emisije buke. Osim toga, mogu se poduzeti i sekundarne mjere za smanjenje utjecaja emisija buke. Stoga se ne utvrđuju minimalni zahtjevi u pogledu maksimalnih emisija buke. Utvrđeni su zahtjevi za informacije u pogledu razine zvučne snage. |
(9) |
Kombinirana godišnja potrošnja energije proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja u EU-u za 2010. procijenjena je na 2 477 PJ (59 Mtoe) godišnje, što odgovara emisijama ugljikova dioksida od 107 Mt. Ne poduzmu li se posebne mjere, očekuje se da će godišnja potrošnja energije proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja do 2030. dosegnuti 2 534 PJ (60 Mtoe) godišnje. |
(10) |
Potrošnja energije proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja mogla bi se smanjiti bez povećanja ukupnih troškova kupnje i rada tih proizvoda primjenom postojećih tehnologija koje nisu zaštićene pravom vlasništva. |
(11) |
Ukupne godišnje emisije dušikovih oksida u EU-u, prvenstveno iz plinskih grijača toplog zraka, za 2010. procijenjene su na 36 Mt ekvivalenta SOx godišnje (izražene u smislu njihova doprinosa zakiseljavanju). Očekuje se da će te emisije do 2030. pasti na 22 Mt ekvivalenta SOx godišnje. |
(12) |
Emisije iz proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja mogle bi se dodatno smanjiti bez povećanja ukupnih troškova kupnje i rada tih proizvoda primjenom postojećih tehnologija koje nisu zaštićene pravom vlasništva. |
(13) |
Očekuje se da će zahtjevi za ekološki dizajn iz ove Uredbe do 2030. dovesti do godišnje uštede energije od približno 203 PJ (5 Mtoe), što odgovara emisijama ugljikova dioksida od 9 Mt. |
(14) |
Očekuje se da će se zahtjevima za ekološki dizajn iz ove Uredbe do 2030. smanjiti emisije dušikovih oksida za 2,6 Mt ekvivalenta SOx godišnje. |
(15) |
Zahtjevima za ekološki dizajn trebalo bi uskladiti zahtjeve za energetsku učinkovitost i emisije dušikovih oksida koji se primjenjuju na proizvode za grijanje zraka i proizvode za hlađenje u cijelom EU-u. Time će se poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta kao i ekološka učinkovitost tih proizvoda. |
(16) |
Zahtjevima za ekološki dizajn iz ove Uredbe ne bi se trebalo utjecati na funkcionalnost ili cjenovnu pristupačnost proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja za krajnjeg korisnika niti bi trebali imati negativne učinke na zdravlje, sigurnost ili okoliš. |
(17) |
Proizvođačima bi trebalo osigurati dovoljno vremena za redizajniranje proizvoda kako bi bili u skladu s ovom Uredbom. Navedeno bi trebalo uzeti u obzir pri određivanju datuma za početak primjene zahtjeva. Pri određivanju rokova trebalo bi uzeti u obzir troškovne implikacije za proizvođače, posebno za mala i srednja poduzeća, istodobno osiguravajući da se ciljevi ove Uredbe mogu ispuniti do predviđenih datuma. |
(18) |
Mjerenja odgovarajućih parametara proizvoda trebalo bi izvoditi na temelju pouzdanih, preciznih i ponovljivih metoda mjerenja kojima se uzimaju u obzir priznate suvremene metode mjerenja uključujući, ako su dostupne, usklađene norme koje su donijele europske organizacije za normizaciju, kako su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3). |
(19) |
U skladu s člankom 8. stavkom 2. Direktive 2009/125/EZ, ovom se Uredbom određuje koji se postupci ocjene sukladnosti primjenjuju. |
(20) |
Radi lakšeg provođenja provjera usklađenosti, proizvođači bi u tehničkoj dokumentaciji trebali pružiti informacije iz priloga IV. i V. Direktivi 2009/125/EZ u onoj mjeri u kojoj se te informacije odnose na zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. |
(21) |
Radi daljnjeg smanjenja utjecaja proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja i ventilatorskih konvektora na okoliš, proizvođači bi trebali pružiti informacije o rastavljanju, recikliranju i/ili odlaganju. |
(22) |
Uz pravno obvezujuće zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi okvirne referentne vrijednosti za najbolje dostupne tehnologije kako bi se osigurala opća i laka dostupnost informacija o ekološkoj učinkovitosti uređaja za grijanje prostora, uređaja za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja. |
(23) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 19. stavkom 1. Direktive 2009/125/EZ, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn za stavljanje na tržište i/ili u upotrebu:
(a) |
proizvoda za grijanje zraka čiji nazivni kapacitet grijanja ne prelazi 1 MW; |
(b) |
proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih rashladnih uređaja čiji nazivni kapacitet hlađenja ne prelazi 2 MW; |
(c) |
ventilatorskih konvektora. |
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na proizvode koji ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:
(a) |
proizvodi obuhvaćeni Uredbom Komisije (EU) 2015/1188 u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn grijalica za lokalno grijanje prostora (4); |
(b) |
proizvodi obuhvaćeni Uredbom Komisije (EU) br. 206/2012 u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn klima-uređaja i ventilatora (5); |
(c) |
proizvodi obuhvaćeni Uredbom Komisije (EU) br. 813/2013 u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača (6); |
(d) |
proizvodi obuhvaćeni Uredbom Komisije (EU) 2015/1095 u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn profesionalnih rashladnih ormara, brzih rashlađivača ili zamrzivača, kondenzacijskih uređaja i procesnih rashladnih uređaja (7); |
(e) |
rashladni uređaji za prostorije s izlaznim temperaturama ohlađene vode manjima od + 2 °C i visokotemperaturni procesni rashladni uređaji s izlaznim temperaturama ohlađene vode manjima od + 2 °C ili većima od + 12 °C; |
(f) |
proizvodi koji su uglavnom namijenjeni upotrebi s gorivima iz biomase; |
(g) |
proizvodi na kruta goriva; |
(h) |
proizvodi koji daju toplinu ili hladnoću u kombinaciji s električnom energijom („kogeneracija”) s pomoću izgaranja goriva ili postupka konverzije; |
(i) |
proizvodi koji se upotrebljavaju u postrojenjima obuhvaćenima Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama (8); |
(j) |
visokotemperaturni procesni rashladni uređaji koji za rad upotrebljavaju isključivo kondenzaciju isparavanjem; |
(k) |
proizvodi proizvedeni jednokratno po narudžbi i sastavljeni na licu mjesta; |
(l) |
visokotemperaturni procesni rashladni uređaji u kojima se hlađenje provodi postupkom apsorpcije za koji se kao izvor energije upotrebljava toplina i |
(m) |
proizvodi za grijanje zraka i/ili proizvodi za hlađenje čija je primarna funkcija proizvodnja ili čuvanje kvarljivih materijala pri određenim temperaturama u komercijalnim, institucionalnim ili industrijskim objektima i kojima je grijanje i/ili hlađenje prostora sekundarna funkcija te kod kojih energetska učinkovitost funkcije grijanja i/ili hlađenja prostora ovisi o energetskoj učinkovitosti primarne funkcije. |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, pored definicija utvrđenih u Direktivi 2009/125/EZ primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„proizvod za grijanje zraka” znači uređaj koji:
Generator topline namijenjen za proizvod za grijanje zraka i kućište proizvoda za grijanje zraka u koje se ugrađuje takav generator topline zajedno se smatraju proizvodom za grijanje zraka; |
2. |
„sustav grijanja na zrak” znači sastavni dijelovi i/ili oprema potrebna za dovođenje zagrijanog zraka s pomoću uređaja za zračni protok, bilo kanalnim razvodom ili izravno u grijani prostor, pri čemu je svrha sustava postići i održati željenu unutarnju temperaturu zatvorenog prostora, poput zgrade ili njezinih dijelova, radi toplinske ugodnosti za ljude; |
3. |
„generator topline” znači dio proizvoda za grijanje zraka koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog ili više sljedećih postupaka:
|
4. |
„proizvod za hlađenje” znači uređaj koji:
Generator hladnoće namijenjen za proizvod za hlađenje i kućište proizvoda za hlađenje u koje se ugrađuje takav generator hladnoće zajedno se smatraju proizvodom za hlađenje; |
5. |
„sustav hlađenja na zrak” znači sastavni dijelovi ili oprema potrebna za dovođenje ohlađenog zraka s pomoću uređaja za zračni protok, bilo kanalnim razvodom ili izravno u grijani prostor, kako bi se postigla i održala željena unutarnja temperatura zatvorenog prostora, poput zgrade ili njezinih dijelova, radi toplinske ugodnosti za ljude; |
6. |
„sustav hlađenja na vodu” znači sastavni dijelovi ili oprema potrebna za distribuciju ohlađene vode i prijenos topline iz unutarnjih prostora u ohlađenu vodu, pri čemu je svrha sustava postići i održati željenu unutarnju temperaturu zatvorenog prostora, poput zgrade ili njezinih dijelova, radi toplinske ugodnosti za ljude; |
7. |
„generator hladnoće” znači dio proizvoda za hlađenje koji proizvodi razliku u temperaturi koja omogućava izvlačenje topline iz izvora topline, unutarnjeg prostora koji treba rashladiti, i prenosi tu toplinu u ponor topline kao što je okolni zrak, voda ili tlo primjenom ciklusa kompresije pare ili ciklusa sorpcije; |
8. |
„rashladni uređaj za prostorije” znači proizvod za hlađenje:
|
9. |
„ventilatorski konvektor” znači uređaj koji osigurava prisilnu cirkulaciju zraka iz unutarnjeg prostora za potrebe obavljanja jedne ili više funkcija kao što su grijanje, hlađenje, odvlaživanje i filtriranje unutarnjeg zraka radi toplinske ugodnosti za ljude, ali koji ne uključuje izvor grijanja ili hlađenja niti vanjski izmjenjivač topline. Uređaj može biti opremljen minimalnim kanalnim razvodom za vođenje zraka pri ulasku i izlasku, uključujući kondicionirani zrak. Proizvod može biti namijenjen za ugradnju u prostoru koji treba kondicionirati ili može imati kućište koje omogućava da bude postavljen u takvom prostoru. To može uključivati i generator topline koji radi na principu Jouleova efekta koji je namijenjen upotrebi samo kao pomoćni grijač; |
10. |
„visokotemperaturni procesni rashladni uređaj” znači proizvod:
|
11. |
„nazivni rashladni kapacitet” (P) znači rashladni kapacitet koji visokotemperaturni procesni rashladni uređaj može postići kad radi pri punom opterećenju i koji je izmjeren na temperaturi ulaznog zraka od 35 °C visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja hlađenih zrakom i na temperaturi ulazne vode od 30 °C visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja hlađenih vodom, izražen u kW; |
12. |
„visokotemperaturni procesni rashladni uređaj hlađen zrakom” znači visokotemperaturni procesni rashladni uređaj u kojem je medij za prijenos topline na kondenzacijskoj strani zrak; |
13. |
„visokotemperaturni procesni rashladni uređaj hlađen vodom” znači visokotemperaturni procesni rashladni uređaj u kojem je medij za prijenos topline na kondenzacijskoj strani voda ili slana voda; |
14. |
„gorivo iz biomase” znači gorivo proizvedeno iz biomase; |
15. |
„biomasa” znači biorazgradivi dio proizvoda, otpadni materijal i ostaci biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske tvari), šumarstva i povezanih gospodarskih grana, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada; |
16. |
„kruto gorivo” znači gorivo koje je kruto na normalnoj unutarnjoj sobnoj temperaturi; |
17. |
„nazivni kapacitet grijanja” (Prated,h) znači kapacitet grijanja toplinske crpke, grijača toplog zraka ili ventilatorskih konvektora, koji obavljaju funkciju grijanja prostora pri „standardnim nazivnim uvjetima”, izražen u kW; |
18. |
„nazivni kapacitet hlađenja” (Prated,c) znači kapacitet hlađenja rashladnog uređaja za prostorije i/ili klima-uređaja ili ventilatorskih konvektora koji obavljaju funkciju hlađenja prostora pri „standardnim nazivnim uvjetima”, izražen u kW; |
19. |
„standardni nazivni uvjeti” znači uvjeti rada rashladnih uređaja za prostorije, klima-uređaja i toplinskih crpki u kojima su ispitani u svrhu utvrđivanja njihova nazivnoga kapaciteta grijanja, nazivnoga kapaciteta hlađenja, razine zvučne snage i/ili emisija dušikovih oksida. Za proizvode s motorom na unutarnje izgaranje to je ekvivalent broja okretaja motora (Erpmequivalent); |
20. |
„izlazna temperatura ohlađene vode” znači temperatura vode na izlazu iz rashladnog uređaja za prostorije, izražena u Celzijevim stupnjevima. |
Za potrebe priloga II. do V. dodatne su definicije navedene u Prilogu I.
Članak 3.
Zahtjevi za ekološki dizajn i vremenski raspored
1. Zahtjevi za ekološki dizajn proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, ventilatorskih konvektora i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja navedeni su u Prilogu II.
2. Zahtjevi za ekološki dizajn primjenjuju se u skladu sa sljedećim vremenskim rasporedom:
(a) |
od 1. siječnja 2018.:
|
(b) |
od 26. rujna 2018.:
|
(c) |
od 1. siječnja 2021.:
|
3. Usklađenost sa zahtjevima za ekološki dizajn mjeri se i izračunava u skladu sa zahtjevima navedenima u Prilogu III.
Članak 4.
Ocjena sukladnosti
Kao postupak za ocjenu sukladnosti iz članka 8. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ proizvođači mogu izabrati sustav unutarnje kontrole dizajna iz Priloga IV. toj Direktivi ili sustav upravljanja iz Priloga V. toj Direktivi.
Proizvođači u tehničkoj dokumentaciji osiguravaju informacije iz točke 5. podtočke (c) Priloga II. ovoj Uredbi.
Članak 5.
Postupak provjere radi nadzora nad tržištem
Pri obavljanju provjera radi nadzora nad tržištem iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ u cilju usklađivanja sa zahtjevima iz Priloga II. ovoj Uredbi, nadležna tijela država članica primjenjuju postupak provjere naveden u Prilogu IV. ovoj Uredbi.
Članak 6.
Referentne vrijednosti
Okvirne referentne vrijednosti za razvrstavanje nekog proizvoda u „najučinkovitije” proizvode za grijanje zraka, proizvode za hlađenje i visokotemperaturne procesne rashladne uređaje dostupne na tržištu u vrijeme stupanja na snagu ove Uredbe navedene su u Prilogu V. ovoj Uredbi.
Članak 7.
Preispitivanje
Komisija preispituje ovu Uredbu s obzirom na tehnološki napredak postignut u vezi s proizvodima za grijanje zraka, proizvodima za hlađenje i visokotemperaturnim procesnim rashladnim uređajima. Rezultate tog preispitivanja predstavlja Savjetodavnom forumu za ekološki dizajn najkasnije 1. siječnja 2022. Preispitivanje obuhvaća ocjenu sljedećih aspekata:
(a) |
primjerenosti određivanja zahtjeva za ekološki dizajn koji obuhvaćaju izravne emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju rashladna sredstva; |
(b) |
primjerenosti određivanja zahtjeva za ekološki dizajn visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja koji za rad upotrebljavaju kondenzaciju isparavanjem te visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja koji za rad upotrebljavaju tehnologiju apsorpcije; |
(c) |
primjerenosti određivanja strožih zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja u pogledu energetske učinkovitosti i emisija dušikovih oksida; |
(d) |
primjerenosti određivanja strožih zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja i ventilatorskih konvektorskih uređaja u pogledu emisije buke; |
(e) |
primjerenosti određivanja zahtjeva u pogledu emisija na temelju korisnog kapaciteta grijanja ili hlađenja umjesto utroška energije; |
(f) |
primjerenosti određivanja zahtjeva za ekološki dizajn kombiniranih grijača toplog zraka; |
(g) |
primjerenosti određivanja zahtjeva za ekološki dizajn grijača toplog zraka za kućnu upotrebu; |
(h) |
primjerenosti određivanja strožih zahtjeva za ekološki dizajn grijača toplog zraka razreda C2 i C4; |
(i) |
primjerenosti određivanja strožih zahtjeva za ekološki dizajn krovnih i kanalnih klima-uređaja i toplinskih crpki; |
(j) |
primjerenosti certifikacije trećih strana; i |
(k) |
za sve proizvode, vrijednost dopuštenih odstupanja pri provjeri kako su navedene u postupcima provjere iz Priloga IV. |
Članak 8.
Odstupanje
1. Države članice do 1. siječnja 2018. mogu dopustiti stavljanje na tržište i/ili u upotrebu proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja koji su u skladu s njihovim nacionalnim odredbama o sezonskoj energetskoj učinkovitosti ili o omjeru sezonske energetske učinkovitosti koje su na snazi u trenutku donošenja ove Uredbe.
2. Države članice do 26. rujna 2018. mogu dopustiti stavljanje na tržište i/ili u upotrebu proizvoda za grijanje zraka i proizvoda za hlađenje koji su u skladu s njihovim nacionalnim odredbama o emisijama dušikovih oksida koje su na snazi u trenutku donošenja ove Uredbe.
Članak 9.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenog 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.
(2) Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).
(3) Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(4) Uredba Komisije (EU) 2015/1188 оd 28. travnja 2015. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn grijalica za lokalno grijanje prostora (SL L 193, 21.7.2015., str. 76.).
(5) Uredba Komisije (EU) br. 206/2012 od 6. ožujka 2012. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn klima-uređaja i ventilatora (SL L 72, 10.3.2012., str. 7.).
(6) Uredba Komisije (EU) br. 813/2013 оd 2. kolovoza 2013. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača (SL L 239, 6.9.2013., str. 136.).
(7) Uredba Komisije (EU) 2015/1095 оd 5. svibnja 2015. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn profesionalnih rashladnih ormara, brzih rashlađivača ili zamrzivača, kondenzacijskih uređaja i procesnih rashladnih uređaja (SL L 177, 8.7.2015., str. 19.).
(8) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
PRILOG I.
Definicije koje se primjenjuju na priloge od II. do V.
Za potrebe ove Uredbe, uz definicije utvrđene u Direktivi 2009/125/EZ primjenjuju se sljedeće definicije:
Zajedničke definicije
(1) |
„koeficijent konverzije” (CC) znači koeficijent koji odražava procijenjenih 40 % prosječne učinkovitosti proizvodnje u EU-u, kako je utvrđen u Prilogu IV. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (1); vrijednost koeficijenta konverzije iznosi CC = 2,5; |
(2) |
„bruto ogrjevna vrijednost” (BOV) znači ukupna količina topline koja se oslobađa potpunim izgaranjem na kisiku jedinične količine goriva, pri čemu se proizvodi izgaranja vraćaju na temperaturu prostora; ta količina obuhvaća toplinu kondenzacije vodene pare u gorivu i vodene pare koja nastaje izgaranjem vodika u gorivu; |
(3) |
„potencijal globalnog zagrijavanja” (GWP) znači potencijal stakleničkog plina za klimatsko zagrijavanje u odnosu na odgovarajući potencijal ugljikova dioksida (CO2), koji se izračunava kao potencijal klimatskog zagrijavanja jednog kilograma stakleničkog plina u razdoblju od 100 godina u odnosu na odgovarajući potencijal jednog kilograma CO2. Vrijednosti GWP koje se uzimaju u obzir navedene su u prilozima I., II. i IV. Uredbi (EU) br. 517/2014. Vrijednosti GWP za smjese rashladnih sredstava temelje se na metodi navedenoj u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 517/2014; |
(4) |
„protok zraka” znači protok zraka u m3/h izmjeren na otvoru za zrak unutarnjih ili vanjskih jedinica (ako postoje) rashladnih uređaja za prostorije, klima-uređaja ili toplinskih crpki te ventilatorskih konvektorskih jedinica pri standardnim nazivnim uvjetima za hlađenje ili grijanje ako proizvod nema funkciju hlađenja; |
(5) |
„razina zvučne snage” (LWA ) znači A-ponderirana razina zvučne snage izmjerena u unutarnjem i/ili vanjskom prostoru pri standardnim nazivnim uvjetima i izražena u dB; |
(6) |
„dodatni grijač” znači generator topline proizvoda za grijanje zraka koji proizvodi dodatnu toplinu ako je opterećenje grijanja veće od kapaciteta grijanja primarnoga generatora topline; |
(7) |
„primarni generator topline” znači generator topline proizvoda za grijanje zraka koji najviše doprinosi ukupnoj toplinskoj energiji isporučenoj tijekom sezone grijanja; |
(8) |
„sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora” (ηs,h ) znači omjer između referentne godišnje potrebe za grijanjem u određenoj sezoni grijanja koju pokriva proizvod za grijanje zraka i godišnje potrošnje energije za grijanje, prema potrebi ispravljen doprinosima za regulaciju temperature i potrošnju električne energije crpke (crpki) za podzemnu vodu, izražen u %; |
(9) |
„sezonska energetska učinkovitost hlađenja prostora” (ηs,c ) znači omjer između referentne godišnje potrebe za hlađenjem u određenoj sezoni hlađenja koju pokriva proizvod za hlađenje i godišnje potrošnje energije za hlađenje, prema potrebi ispravljen doprinosima za regulaciju temperature i potrošnju električne energije crpke (crpki) za podzemnu vodu, izražen u %; |
(10) |
„regulacija temperature” znači oprema koja krajnjem korisniku služi kao sučelje za podešavanje vrijednosti i tempiranje željene unutarnje temperature i koja priopćuje odgovarajuće podatke, poput stvarne unutarnje i/ili vanjske temperature, sučelju proizvoda za grijanje ili hlađenje zraka, kao što je središnja procesorska jedinica, čime pridonosi reguliranju unutarnje temperature; |
(11) |
„interval” (binj ) znači kombinacija vanjske temperature (Tj ) i intervalnih sati (hj ), kako je određeno u Prilogu III. tablicama 26., 27. i 28.; |
(12) |
„intervalni sati” (hj ) znači broj sati u sezoni, izražen u satima godišnje, u kojima se vanjska temperatura javlja za svaki interval, kako je navedeno u Prilogu III. tablicama 26., 27. i 28.; |
(13) |
„unutarnja temperatura” (Tin ) znači unutarnja temperatura zraka suhog termometra, izražena u Celzijevim stupnjevima; za relativnu vlažnost može se navesti odgovarajuća temperatura mokrog termometra; |
(14) |
„vanjska temperatura” (Tj ) znači vanjska temperatura zraka suhog termometra, izražena u Celzijevim stupnjevima; za relativnu vlažnost može se navesti odgovarajuća temperatura mokrog termometra; |
(15) |
„regulacija kapaciteta” znači sposobnost toplinske crpke, klima-uređaja, rashladnog uređaja za prostorije ili visokotemperaturnog procesnog rashladnog uređaja da mijenja svoj kapacitet grijanja ili hlađenja promjenom obujamskog protoka rashladnog sredstva (ili više njih); označuje se kao „fiksna” ako se obujamski protok ne može promijeniti, „stupnjevita” ako se obujamski protok mijenja ili varira u nizovima od najviše dva koraka ili „promjenjiva” ako se obujamski protok mijenja ili varira u nizovima od tri ili više koraka; |
(16) |
„koeficijent degradacije” ((Cdh ) za grijanje i (Cdc ) za hlađenje ili rashlađivanje) znači mjera gubitka učinkovitosti zbog cikličnog rada proizvoda; ako nije određen mjerenjem, standardni je koeficijent degradacije 0,25 za klima-uređaj ili toplinsku crpku odnosno 0,9 za rashladni uređaj ili visokotemperaturni procesni rashladni uređaj; |
(17) |
„emisije dušikovih oksida” znači zbroj emisija dušikova monoksida i dušikova dioksida iz proizvoda za grijanje zraka ili proizvoda za hlađenje na plinovita ili tekuća goriva, izražava se u dušikovu dioksidu, a utvrđuje pri nazivnom kapacitetu grijanja, izraženom u mg/kWh u smislu bruto ogrjevne vrijednosti. |
Definicije koje se odnose na grijače toplog zraka
(18) |
„grijač toplog zraka” znači proizvod za grijanje zraka koji toplinu iz generatora topline prenosi izravno u zrak te uključuje tu toplinu ili je distribuira sustavom grijanja na zrak; |
(19) |
„grijač toplog zraka na plinovita ili tekuća goriva” znači grijač toplog zraka s generatorom topline na plinovita ili tekuća goriva; |
(20) |
„električni grijač toplog zraka” znači grijač toplog zraka s generatorom topline koji djeluje primjenom Jouleova efekta u otporskim grijačima; |
(21) |
„grijač toplog zraka tipa B1” znači grijač toplog zraka na plinovita ili tekuća goriva posebno namijenjen za priključivanje na prirodni dimovod kojim se ostaci izgaranja odvode izvan prostorije u kojoj se nalazi grijač toplog zraka tipa B1 i koji crpi zrak za izgaranje izravno iz prostorije; grijač toplog zraka tipa B1 na tržište se stavlja isključivo kao grijač toplog zraka tipa B1; |
(22) |
„grijač toplog zraka tipa C2” znači grijač toplog zraka na plinovita ili tekuća goriva posebno namijenjen za crpljenje zraka iz zajedničkog sustava kanala na koji je spojen više od jednog uređaja i koji odvodi dim u sustav kanala; grijač toplog zraka tipa C2 na tržište se stavlja isključivo kao grijač toplog zraka tipa C2; |
(23) |
„grijač toplog zraka tipa C4” znači grijač toplog zraka na plinovita ili tekuća goriva posebno namijenjen za crpljenje zraka iz zajedničkog sustava kanala na koji je spojeno više od jednog uređaja i koji odvodi dim u drugu cijev dimovodnog sustava; grijač toplog zraka tipa C4 na tržište se stavlja isključivo kao grijač toplog zraka tipa C4; |
(24) |
„najmanji kapacitet” znači najmanji kapacitet grijanja grijača toplog zraka (Pmin ), izražen u kW; |
(25) |
„iskoristivost pri nazivnom kapacitetu grijanja” (ηnom ) znači omjer nazivnog kapaciteta grijanja i ukupne ulazne energije za postizanje tog kapaciteta grijanja, izražen u %, pri čemu se ukupna ulazna energija temelji na bruto ogrjevnoj vrijednosti goriva ako se upotrebljavaju plinovita/tekuća goriva; |
(26) |
„iskoristivost pri najmanjem kapacitetu” (ηpl ) znači omjer najmanjeg kapaciteta i ukupne ulazne energije za postizanje tog kapaciteta grijanja, izražen u %, pri čemu se ukupna ulazna energija temelji na bruto ogrjevnoj vrijednosti goriva; |
(27) |
„sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora u aktivnom načinu rada” (ηs,on) znači sezonska toplinska energetska učinkovitost pomnožena s učinkovitošću emisije, izražena u %; |
(28) |
„sezonska energetska toplinska učinkovitost” (ηs,th ) znači ponderirani prosjek iskoristivosti pri nazivnom kapacitetu grijanja i iskoristivosti pri najmanjem kapacitetu, uključujući gubitke putem oplate; |
(29) |
„učinkovitost emisije” (ηs,flow ) znači ispravak primijenjen u izračunu sezonske energetske učinkovitosti grijanja prostora u aktivnom načinu rada kojim se u obzir uzima ekvivalentni protok zagrijanog zraka i kapacitet grijanja; |
(30) |
„faktor gubitka putem oplate” (Fenv ) znači gubici u sezonskoj energetskoj učinkovitosti grijanja prostora zbog toplinskoga gubitka generatora topline na područja izvan prostora koji treba grijati, izraženi u %; |
(31) |
„potrošnja pomoćne električne energije” znači gubici u sezonskoj energetskoj učinkovitosti grijanja prostora zbog potrošnje električne energije pri nazivnom kapacitetu grijanja (elmax ), pri najmanjem kapacitetu (elmin ) i u stanju pripravnosti (elsb ), izraženi u %; |
(32) |
„gubici potpalnog plamenika” znači gubici u sezonskoj energetskoj učinkovitosti grijanja prostora uzrokovani potrošnjom energije potpalnog plamenika, izraženi u %; |
(33) |
„stalna potrošnja energije potpalnog plamenika” (Pign ) znači potrošnja energije plamenika koji je namijenjen za paljenje glavnog plamenika i može se ugasiti samo intervencijom korisnika, izražena u W bruto ogrjevne vrijednosti goriva; |
(34) |
„gubici putem dimovodnih kanala” znači gubici u sezonskoj energetskoj učinkovitosti grijanja prostora u razdobljima dok preferirani generator topline nije aktivan, izraženi u %. |
Definicije toplinskih crpki, klima-uređaja i rashladnih uređaja za prostorije
(35) |
„toplinska crpka” znači proizvod za grijanje zraka:
|
(36) |
„toplinska crpka zrak – zrak” znači toplinska crpka s generatorom topline koji upotrebljava ciklus kompresije pare pogonjen elektromotorom ili motorom s unutarnjim izgaranjem i čiji vanjski izmjenjivač topline (isparivač) dopušta prijenos topline iz okolnog zraka; |
(37) |
„toplinska crpka voda/slana voda – zrak” znači toplinska crpka s generatorom topline koji upotrebljava ciklus kompresije pare pogonjen elektromotorom ili motorom s unutarnjim izgaranjem i čiji vanjski izmjenjivač topline (isparivač) dopušta prijenos topline iz vode ili slane vode; |
(38) |
„krovna toplinska crpka” znači toplinska crpka zrak – zrak pogonjena električnim kompresorom čiji su isparivač, kompresor i kondenzator integrirani u jednu cjelinu; |
(39) |
„toplinska crpka s ciklusom sorpcije” znači toplinska crpka s generatorom topline koji upotrebljava ciklus sorpcije koji se oslanja na vanjsko izgaranje goriva i/ili dovod topline; |
(40) |
„višedijelna toplinska crpka” znači toplinska crpka koja se sastoji od više od jedne unutarnje jedinice, jednog ili više rashladnih krugova, jednog ili više kompresora te jedne ili više vanjske jedinice, u kojem se slučaju unutarnjim jedinicama može i ne mora upravljati pojedinačno; |
(41) |
„klima-uređaj” znači proizvod za hlađenje koji osigurava hlađenje prostora i:
|
(42) |
„klima-uređaj zrak – zrak” znači klima-uređaj s generatorom hladnoće koji upotrebljava ciklus kompresije pare pogonjen elektromotorom ili motorom s unutarnjim izgaranjem i čiji vanjski izmjenjivač topline (kondenzator) dopušta prijenos topline u zrak; |
(43) |
„klima-uređaj voda/slana voda – zrak” znači klima-uređaj s generatorom hladnoće koji upotrebljava ciklus kompresije pare pogonjen elektromotorom ili motorom s unutarnjim izgaranjem i čiji vanjski izmjenjivač topline (kondenzator) dopušta prijenos topline u vodu ili slanu vodu; |
(44) |
„krovni klima-uređaj” znači klima-uređaj zrak – zrak pogonjen električnim kompresorom čiji su isparivač, kompresor i kondenzator integrirani u jednu cjelinu; |
(45) |
„višedijelni klima-uređaj” znači klima-uređaj koji se sastoji od više od jedne unutarnje jedinice, jednog ili više rashladnih krugova, jednog ili više kompresora te više od jedne vanjske jedinice, u kojem se slučaju unutarnjim jedinicama može i ne mora upravljati pojedinačno; |
(46) |
„klima-uređaj s ciklusom sorpcije” znači klima-uređaj s generatorom hladnoće koji upotrebljava ciklus sorpcije koji se oslanja na vanjsko izgaranje goriva i/ili dovod topline; |
(47) |
„rashladni uređaj za prostorije zrak – voda” znači rashladni uređaj za prostorije s generatorom hladnoće koji upotrebljava ciklus kompresije pare pogonjen elektromotorom ili motorom s unutarnjim izgaranjem i čiji vanjski izmjenjivač topline (kondenzator) dopušta prijenos topline u zrak, uključujući prijenos topline na temelju isparavanja vode koja se dodaje izvana, pod uvjetom da je uređaj sposoban funkcionirati i bez upotrebe dodane vode, upotrebom samo zraka; |
(48) |
„rashladni uređaj za prostorije voda/slana voda – voda” znači rashladni uređaj za prostorije s generatorom hladnoće koji upotrebljava ciklus kompresije pare pogonjen elektromotorom ili motorom s unutarnjim izgaranjem i čiji vanjski izmjenjivač topline (kondenzator) dopušta prijenos topline u vodu ili slanu vodu, isključujući prijenos topline na temelju isparavanja vode koja se dodaje izvana; |
(49) |
„rashladni uređaj za prostorije s ciklusom sorpcije” znači rashladni uređaj za prostorije s generatorom hladnoće koji upotrebljava ciklus sorpcije koji se oslanja na vanjsko izgaranje goriva i/ili dovod topline. |
Definicije koje se odnose na metodu izračuna za rashladne uređaje za prostorije, klima-uređaje i toplinske crpke:
(50) |
„referentni projektni uvjeti” znači kombinacija referentne projektne temperature, maksimalne bivalentne temperature i maksimalne granične radne temperature, kako je navedeno u Prilogu III. tablici 24.; |
(51) |
„referentna projektna temperatura” znači vanjska temperatura za hlađenje (Tdesign,c ) ili grijanje (Tdesign,h ), kako je opisano u Prilogu III. tablici 24., pri kojoj je „omjer djelomičnog opterećenja” jednak 1 i koja varira s obzirom na predviđenu sezonu grijanja ili hlađenja, izražena u Celzijevim stupnjevima; |
(52) |
„bivalentna temperatura” (Tbiv ) znači vanjska temperatura (Tj ) koju je proizvođač naveo, a pri kojoj je deklarirani kapacitet grijanja jednak djelomičnom opterećenju za grijanje i ispod koje je deklarirani kapacitet grijanja potrebno upotpuniti kapacitetom grijanja rezervnog električnoga grijača radi postizanja djelomičnog opterećenja za grijanje, izražena u Celzijevim stupnjevima; |
(53) |
„granična radna temperatura” (Tol ) znači vanjska temperatura koju je proizvođač naveo za grijanje, ispod koje toplinska crpka ne može isporučiti nikakav kapacitet grijanja i deklarirani kapacitet grijanja jednak je nuli, izražena u Celzijevim stupnjevima; |
(54) |
„omjer djelomičnog opterećenja” (pl(Tj )) znači vanjska temperatura minus 16 °C, podijeljena s referentnom projektnom temperaturom minus 16 °C, za hlađenje ili grijanje prostora; |
(55) |
„sezona” znači skup uvjeta okoline određenih kao sezona grijanja ili sezona hlađenja, koji za svaki temperaturni interval opisuju kombinaciju vanjskih temperatura i intervalnih sati koji se odnose na tu sezonu; |
(56) |
„djelomično opterećenje za grijanje” (Ph(Tj )) znači opterećenje grijanja pri određenoj vanjskoj temperaturi koje se izračunava tako da se projektno opterećenje za grijanje pomnoži s omjerom djelomičnog opterećenja, izraženo u kW; |
(57) |
„djelomično opterećenje za hlađenje” (Pc(Tj )) znači opterećenje hlađenja pri određenoj vanjskoj temperaturi koje se izračunava tako da se projektno opterećenje za hlađenje pomnoži s omjerom djelomičnog opterećenja, izraženo u kW; |
(58) |
„omjer sezonske energetske učinkovitosti” (SEER) je ukupni omjer energetske učinkovitosti klima-uređaja ili rashladnog uređaja za prostorije, reprezentativan za sezonu hlađenja, a izračunava se tako da se referentna godišnja potreba za hlađenjem podijeli s „godišnjom potrošnjom energije za hlađenje”; |
(59) |
„sezonski koeficijent učinkovitosti” (SCOP) znači ukupni koeficijent učinkovitosti električne toplinske crpke, reprezentativan za sezonu grijanja, a izračunava se tako da se referentna godišnja potreba za grijanjem podijeli s „godišnjom potrošnjom električne energije za grijanje”; |
(60) |
„referentna godišnja potreba za hlađenjem” (QC ) znači referentna potreba za hlađenjem, izražena u kWh, koja se upotrebljava kao osnova za izračun SEER-a, a izračunava se tako da se projektno opterećenje za hlađenje (Pdesign,c ) pomnoži s ekvivalentom sati hlađenja u aktivnom načinu (HCE ); |
(61) |
„referentna godišnja potreba za grijanjem” (QH ) znači referentna potreba za grijanjem, izražena u kWh, koja se odnosi na određenu sezonu grijanja i upotrebljava se kao osnova za izračun sezonskog koeficijenta učinkovitosti (SCOP), a izračunava se kao umnožak projektnog opterećenja za grijanje (Pdesign,h ) i ekvivalenta sati grijanja u aktivnom načinu (HHE ); |
(62) |
„godišnja potrošnja energije za hlađenje” (QCE ) znači potrošnja energije koja je potrebna za zadovoljavanje „referentne godišnje potrebe za hlađenjem”, a izračunava se tako da se „referentna godišnja potreba za hlađenjem” podijeli s „omjerom sezonske energetske učinkovitosti u aktivnom načinu” (SEERon ) i potrošnjom električne energije jedinice u stanju isključenosti termostata, u stanju pripravnosti, stanju isključenosti i načinu s grijačem kućišta tijekom sezone hlađenja, izražena u kWh; |
(63) |
„godišnja potrošnja energije za grijanje” (QHE ) znači potrošnja energije koja je potrebna za zadovoljavanje „referentne godišnje potrebe za grijanjem” u određenoj sezoni grijanja, a izračunava se tako da se „referentna godišnja potreba za grijanjem” podijeli sa „sezonskim koeficijentom učinkovitosti u aktivnom načinu” (SCOPon ) i potrošnjom električne energije jedinice u stanju isključenosti termostata, u stanju pripravnosti, stanju isključenosti i načinu s grijačem kućišta tijekom sezone grijanja, izražena u kWh; |
(64) |
„ekvivalent sati hlađenja u aktivnom načinu” (HCE ) znači pretpostavljeni broj sati godišnje u kojima jedinica mora proizvesti projektno opterećenje za hlađenje (Pdesign,c ) kako bi zadovoljila referentnu godišnju potrebu za hlađenjem, izražen u satima; |
(65) |
„ekvivalent sati grijanja u aktivnom načinu” (HHE ) znači pretpostavljeni broj sati godišnje u kojima grijač toplog zraka na temelju toplinske crpke mora proizvesti projektno opterećenje za grijanje kako bi zadovoljio referentnu godišnju potrebu za grijanjem, izražen u satima; |
(66) |
„omjer sezonske energetske učinkovitosti u aktivnom načinu” (SEERon ) znači prosječni omjer energetske učinkovitosti jedinice u aktivnom načinu za funkciju hlađenja, koji se sastoji od omjera djelomičnog opterećenja i intervalno specifičnih omjera energetske učinkovitosti (EERbin (Tj )), ponderirano intervalnim satima u kojima se javlja stanje intervala; |
(67) |
„koeficijent sezonske učinkovitosti u aktivnom načinu” (SCOPon ) znači prosječni koeficijent učinkovitosti toplinske crpke u aktivnom načinu za sezonu grijanja, koji se sastoji od djelomičnog opterećenja, kapaciteta grijanja rezervnog električnoga grijača (prema potrebi) i intervalno specifičnih koeficijenata učinkovitosti (COPbin (Tj )), ponderirano s intervalnim satima u kojima se javlja stanje intervala; |
(68) |
„intervalno specifični koeficijent učinkovitosti” (COPbin (Tj )) znači koeficijent učinkovitosti toplinske crpke koji je specifičan za svaki interval binj s vanjskom temperaturom (Tj ) u sezoni, izveden iz djelomičnog opterećenja, deklariranog kapaciteta i deklariranog koeficijenta učinkovitosti (COPd (Tj ) te izračunan za ostale intervale interpolacijom/ekstrapolacijom i prema potrebi ispravljen koeficijentom degradacije; |
(69) |
„intervalno specifični omjer energetske učinkovitosti” (EERbin (Tj )) znači omjer energetske učinkovitosti koji je specifičan za svaki interval binj s vanjskom temperaturom (Tj ) u sezoni, izveden iz djelomičnog opterećenja, deklariranog kapaciteta i deklariranog omjera energetske učinkovitosti (EERd (Tj )) te izračunan za ostale intervale interpolacijom/ekstrapolacijom i prema potrebi ispravljen koeficijentom degradacije; |
(70) |
„deklarirani kapacitet grijanja” (Pdh(Tj )) znači kapacitet grijanja ciklusa kompresije pare u toplinskoj crpki, izražen u kW, u odnosu na vanjsku temperaturu (Tj ) i unutarnju temperaturu (Tin ), kako je naveo proizvođač; |
(71) |
„deklarirani kapacitet hlađenja” (Pdc (Tj )) znači kapacitet hlađenja ciklusa kompresije pare u klima-uređaju ili rashladnom uređaju za prostorije, izražen u kW, u odnosu na vanjsku temperaturu Tj i unutarnju temperaturu (Tin ), kako je naveo proizvođač; |
(72) |
„projektno opterećenje za grijanje” (Pdesign,h ) znači opterećenje grijanja koje se vrši na toplinsku crpku pri referentnoj projektnoj temperaturi, izraženo u kW, pri čemu je projektno opterećenje za grijanje (Pdesign,h ) jednako djelomičnom opterećenju za grijanje, a vanjska temperatura (Tj ) jednaka je referentnoj projektnoj temperaturi za grijanje (Tdesign,h ); |
(73) |
„projektno opterećenje hlađenja” (Pdesign,c ) znači opterećenje hlađenja koje se vrši na rashladni uređaj za prostorije ili klima-uređaj pri referentnim projektnim uvjetima, izraženo u kW, pri čemu je projektno opterećenje hlađenja (Pdesign,c ) jednako deklariranom kapacitetu hlađenja pri vanjskoj temperaturi (Tj ) koja je jednaka referentnoj projektnoj temperaturi (Tdesign,c ); |
(74) |
„deklarirani koeficijent učinkovitosti” (COPd (Tj )) znači koeficijent učinkovitosti pri ograničenom broju određenih intervala (j) s vanjskom temperaturom (Tj ); |
(75) |
„deklarirani omjer energetske učinkovitosti” (EERd (Tj ) znači koeficijent energetske učinkovitosti pri ograničenom broju određenih intervala (j) s vanjskom temperaturom (Tj ); |
(76) |
„kapacitet grijanja rezervnog električnoga grijača” (elbu(Tj )) znači kapacitet grijanja stvarnog ili pretpostavljenog dodatnoga grijača čiji COP iznosi 1, izražen u kW, koji dopunjuje deklarirani kapacitet grijanja (Pdh(Tj )) kako bi se postiglo djelomično opterećenje za grijanje (Ph(Tj )) u slučaju da Pdh(Tj )) bude manji od Ph(Tj )) pri vanjskoj temperaturi (Tj ); |
(77) |
„omjer kapaciteta” znači djelomično opterećenje za grijanje (Ph (Tj )) podijeljeno s deklariranim kapacitetom grijanja (Pdh (Tj )) ili djelomično opterećenje za hlađenje (Pc (Tj )) podijeljeno s deklariranim kapacitetom hlađenja (Pdc (Tj )); |
Načini rada proizvoda za grijanje zraka i proizvoda za hlađenje za izračun sezonske energetske učinkovitosti grijanja ili hlađenja prostora
(78) |
„aktivni način” znači način rada koji odgovara satima s opterećenjem hlađenja ili grijanja zgrade i pri čemu je aktivirana funkcija hlađenja ili grijanja jedinice. Taj način rada može uključivati ciklus uključivanja/isključivanja jedinice kako bi se postigla ili održala tražena temperatura zraka u zatvorenom prostoru; |
(79) |
„stanje pripravnosti” znači stanje u kojem je grijač toplog zraka, rashladni uređaj za prostorije, klima-uređaj ili toplinska crpka priključena na izvor napajanja iz mreže, predviđeni rad proizvoda ovisi o ulaznoj energiji iz izvora napajanja iz mreže i proizvod omogućuje samo sljedeće funkcije koje mogu trajati neodređeno vrijeme: funkcija ponovne aktivacije ili funkcija ponovne aktivacije i samo prikaz omogućene funkcije ponovne aktivacije i/ili prikaz informacija ili statusa; |
(80) |
„funkcija ponovne aktivacije” znači funkcija koja pojednostavnjuje aktivaciju drugih načina, uključujući aktivni način, daljinskim prekidačem, uključujući daljinsko upravljanje putem mreže, unutarnji senzor ili vremenski prekidač za način s dodatnim funkcijama, uključujući glavnu funkciju; |
(81) |
„prikaz informacija ili statusa” znači trajna funkcija pružanja informacija ili prikaza statusa opreme na ekranu, uključujući ure; |
(82) |
„stanje isključenosti” znači stanje u kojem su rashladni uređaj za prostorije, klima-uređaj ili toplinska crpka priključeni na izvor napajanja iz mreže, ali ne obavljaju nikakve funkcije. Stanjem isključenosti smatra se i stanje u kojem se pruža samo indikacija takvog stanja isključenosti, kao i stanje u kojem se samo obavljaju funkcije namijenjene osiguranju elektromagnetske kompatibilnosti na temelju Direktive 2004/108/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2); |
(83) |
„stanje isključenosti termostata” znači stanje koje odgovara satima bez opterećenja hlađenja ili grijanja, pri čemu je funkcija hlađenja ili grijanja uključena, ali jedinica ne radi; ciklični rad u aktivnom načinu ne smatra se stanjem isključenosti termostata; |
(84) |
„način rada s grijačem kućišta” znači stanje u kojem jedinica aktivira uređaj za grijanje kako bi se izbjeglo prenošenje rashladnog sredstva u kompresor i ograničila koncentracija rashladnog sredstva u ulju pri pokretanju kompresora; |
(85) |
„potrošnja energije u stanju isključenosti” (POFF ) znači potrošnja energije jedinice u stanju isključenosti, izražena u kW; |
(86) |
„potrošnja energije u stanju isključenosti termostata” (PTO ) znači potrošnja energije jedinice u stanju isključenosti termostata, izražena u kW; |
(87) |
„potrošnja energije u stanju pripravnosti” (PSB ) znači potrošnja energije jedinice u stanju pripravnosti, izražena u kW; |
(88) |
„potrošnja energije u načinu rada s grijačem kućišta” (PCK ) znači potrošnja energije jedinice u načinu rada s grijačem kućišta, izražena u kW; |
(89) |
„radni sati u stanju isključenosti” (HOFF ) znači broj sati godišnje [sati/god.] u kojima se smatra da je jedinica u stanju isključenosti te čija vrijednost ovisi o određenoj sezoni i funkciji; |
(90) |
„radni sati u stanju isključenosti termostata” (HTO ) znači broj sati godišnje [sati/god.] u kojima se smatra da je jedinica u stanju isključenosti termostata, čija vrijednost ovisi o određenoj sezoni i funkciji; |
(91) |
„radni sati u stanju pripravnosti” (HSB ) znači broj sati godišnje [sati/god.] u kojima se smatra da je jedinica u stanju pripravnosti, čija vrijednost ovisi o određenoj sezoni i funkciji; |
(92) |
„radni sati u načinu rada s grijačem kućišta” (HCK ) znači broj sati godišnje [sati/god.] u kojima se smatra da je jedinica u načinu rada s grijačem kućišta, čija vrijednost ovisi o određenoj sezoni i funkciji. |
Definicije koje se odnose na metodu izračuna za klima-uređaje, rashladne uređaje za prostorije i toplinske crpke na goriva:
(93) |
„sezonski omjer primarne energije u načinu hlađenja” (SPERc ) znači ukupan omjer energetske učinkovitosti klima-uređaja ili rashladnog uređaja za prostorije na goriva, reprezentativan za sezonu hlađenja; |
(94) |
„sezonska učinkovitost iskorištenja plina u načinu hlađenja” (SGUEc ) znači učinkovitost iskorištenja plina za cijelu sezonu hlađenja; |
(95) |
„učinkovitost iskorištenja plina pri djelomičnom opterećenju” znači učinkovitost iskorištenja plina za hlađenje (GUEc,bin ) ili grijanje (GUEh,bin ) pri vanjskoj temperaturi Tj ; |
(96) |
„učinkovitost iskorištenja plina pri deklariranom kapacitetu” znači učinkovitost iskorištenja plina za hlađenje (GUEcDC ) ili grijanje (GUEhDC ) u uvjetima deklariranog kapaciteta kako je utvrđeno u Prilogu III. tablici 21. i ispravljena za potencijalni ciklični rad jedinice, ako je efektivno opterećenje hlađenja (QEc ) veće od opterećenja hlađenja (Pc (Tj )) ili je efektivni kapacitet grijanja (QEh ) veći od opterećenja grijanja (Ph (Tj)); |
(97) |
„efektivni kapacitet hlađenja” (QEc ) znači izmjereni kapacitet hlađenja, izražen u kW, ispravljen za toplinu iz uređaja (crpke (ili više njih) ili ventilatora (ili više njih)) odgovornog za cirkuliranje medija za prijenos topline kroz unutarnji izmjenjivač topline; |
(98) |
„efektivni kapacitet povrata topline” znači izmjereni kapacitet povrata topline, izražen u kW, ispravljen za toplinu iz uređaja (crpke (ili više njih)) sklopa za povrat topline za hlađenje (QEhr,c ) ili grijanje (QEhr,h ); |
(99) |
„izmjereni utrošak toplinske energije za hlađenje” (Qgmc ) znači izmjereni utrošak goriva u uvjetima djelomičnog opterećenja kako je utvrđeno u Prilogu III. tablici 21., izražen u kW; |
(100) |
„faktor sezonske pomoćne energije u načinu hlađenja” (SAEFc ) znači učinkovitost pomoćne energije u sezoni hlađenja, uključujući doprinos načina rada s isključenim termostatom, u stanju pripravnosti, stanju isključenosti i načinu rada s grijačem kućišta; |
(101) |
„referentna godišnja potreba za hlađenjem” (QC ) znači godišnja potreba za hlađenjem, a izračunava se tako da se projektno opterećenje hlađenja (Pdesign,c ) pomnoži s ekvivalentom sati hlađenja u aktivnom načinu (HCE ); |
(102) |
„faktor sezonske pomoćne energije u načinu hlađenja u aktivnom načinu” (SAEFc,on ) znači učinkovitost pomoćne energije u sezoni hlađenja, isključujući doprinos načina rada s isključenim termostatom, u stanju pripravnosti, stanju isključenosti i načinu rada s grijačem kućišta; |
(103) |
„faktor pomoćne energije u načinu hlađenja pri djelomičnom opterećenju” (AEFc,bin ) znači učinkovitost pomoćne energije za hlađenje pri vanjskoj temperaturi (Tj ); |
(104) |
„utrošak električne energije u načinu hlađenja” (PEc ) znači efektivni utrošak električne energije za hlađenje, u kW; |
(105) |
„sezonski omjer primarne energije u načinu grijanja” (SPERh ) znači ukupan omjer energetske učinkovitosti toplinske crpke na gorivo, reprezentativan za sezonu grijanja; |
(106) |
„sezonska učinkovitost iskorištenja plina u načinu grijanja” (SGUEh ) znači učinkovitost iskorištenja plina za sezonu grijanja; |
(107) |
„efektivni kapacitet grijanja” (QEh ) znači izmjereni kapacitet hlađenja, izražen u kW, ispravljen za toplinu iz uređaja (crpke ili ventilatori) odgovornog za cirkuliranje medija za prijenos topline kroz unutarnji izmjenjivač topline; |
(108) |
„izmjereni utrošak toplinske energije za grijanje” (Qgmh ) znači izmjereni utrošak goriva u uvjetima djelomičnog opterećenja kako je utvrđeno u Prilogu III. tablici 21., izražen u kW; |
(109) |
„faktor sezonske pomoćne energije u načinu grijanja” (SAEFh ) znači učinkovitost pomoćne energije u sezoni grijanja, uključujući doprinos načina rada s isključenim termostatom, u stanju pripravnosti, stanju isključenosti i načinu rada s grijačem kućišta; |
(110) |
„referentna godišnja potreba za hlađenjem” (QH ) znači godišnja potreba za grijanjem, a izračunava se tako da se projektno opterećenje za grijanje pomnoži s godišnjim ekvivalentom sati grijanja u aktivnom načinu (HHE ); |
(111) |
„faktor sezonske pomoćne energije u načinu grijanja u aktivnom načinu” (SAEFh,on ) znači učinkovitost pomoćne energije u sezoni grijanja, isključujući doprinos načina rada s isključenim termostatom, u stanju pripravnosti, stanju isključenosti i načinu rada s grijačem kućišta; |
(112) |
„faktor pomoćne energije u načinu grijanja pri djelomičnom opterećenju” (AEFh,bin ) znači učinkovitost pomoćne energije za grijanje pri vanjskoj temperaturi Tj ; |
(113) |
„faktor pomoćne energije pri deklariranom kapacitetu” znači faktor pomoćne energije za hlađenje (AEFh,dc ) ili grijanje (AEFh,dc ) u uvjetima djelomičnog opterećenja kako je utvrđeno u Prilogu III. tablici 21., ispravljen za potencijalni ciklični rad jedinice, ako je efektivno opterećenje hlađenja (QEc ) veće od opterećenja hlađenja (Pc (Tj )) ili je efektivni kapacitet grijanja (QEh ) veći od opterećenja grijanja (Ph (Tj )); |
(114) |
„utrošak električne energije u načinu grijanja” (PEh ) znači efektivni utrošak električne energije za grijanje, u kW; |
(115) |
„emisije NOx iz toplinskih crpki, rashladnih uređaja za prostorije i klima-uređaja s motorom s unutarnjim izgaranjem” znači zbroj emisija dušikova monoksida i dušikova dioksida iz toplinskih crpki, rashladnih uređaja za prostorije i klima-uređaja s motorom s unutarnjim izgaranjem, izmjerenih pri standardnim nazivnim uvjetima, s pomoću ekvivalenta broja okretaja motora u minuti, a izražava se u mg dušikova dioksida po kWh utroška goriva u smislu bruto ogrjevne vrijednosti; |
(116) |
„ekvivalent broja okretaja motora u minuti” (Erpmequivalent ) znači broj okretaja u minuti motora s unutarnjim izgaranjem, izračunan na temelju broja okretaja motora u minuti pri omjerima djelomičnog opterećenja za grijanje (ili hlađenje, ako ne postoji funkcija grijanja) od 70, 60, 40 i 20 % i faktorima ponderiranja od 0,15, 0,25, 0,30 odnosno 0,30. |
Definicije koje se odnose na visokotemperaturne procesne rashladne uređaje:
(117) |
„nazivna ulazna snaga” (DA ) znači ulazna električna energija koja je visokotemperaturnom procesnom rashladnom uređaju (uključujući kompresor, ventilatore ili crpke kondenzatora, crpke isparivača i moguće pomoćne uređaje) potrebna za postizanje nazivnog kapaciteta hlađenja, izražena u kW na dva decimalna mjesta; |
(118) |
„nazivni omjer energetske učinkovitosti” (EERA ) znači nazivni kapacitet hlađenja, izražen u kW, podijeljen s nazivnom ulaznom snagom izraženom u kW na dva decimalna mjesta; |
(119) |
„omjer sezonske energetske učinkovitosti” (SEPR) omjer je učinkovitosti visokotemperaturnog procesnog rashladnog uređaja u standardnim nazivnim uvjetima, reprezentativan za promjene opterećenja i okolne temperature tijekom godine, izračunan kao omjer između godišnje potrebe za hlađenjem i godišnje potrošnje električne energije; |
(120) |
„godišnja potreba za hlađenjem” znači zbroj svakog intervalno specifičnog opterećenja hlađenja pomnožen s odgovarajućim brojem intervalnih sati; |
(121) |
„opterećenje hlađenja” znači nazivni kapacitet hlađenja pomnožen s omjerom djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja, izražen u kW na dva decimalna mjesta; |
(122) |
„djelomično opterećenje” (PC (Tj )) znači opterećenje hlađenja pri određenoj okolnoj temperaturi (Tj ), izračunano kao puno opterećenje pomnoženo s omjerom djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja koji odgovara istoj okolnoj temperaturi Tj i izraženo u kW na dva decimalna mjesta; |
(123) |
„omjer djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja” (PR (Tj )) znači:
|
(124) |
„godišnja potrošnja električne energije” izračunava se kao zbroj omjera između svake intervalno specifične potrebe za hlađenjem i odgovarajućeg intervalno specifičnog omjera energetske učinkovitosti, pomnoženo s odgovarajućim brojem intervalnih sati; |
(125) |
„okolna temperatura” znači:
|
(126) |
„referentna okolna temperatura” znači okolna temperatura, izražena u Celzijevim stupnjevima, na kojoj je omjer djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja jednak 1. Namješta se na vanjsku temperaturu zraka od 35 °C. Za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje hlađene zrakom temperatura zraka na ulazu kondenzatora namještena je na 35 °C, a za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje hlađene vodom temperatura vode na ulasku kondenzatora namještena je na 30 °C, pri vanjskoj temperaturi zraka od 35 °C; |
(127) |
„omjer energetske učinkovitosti pri djelomičnom opterećenju” (EERPL (Tj )) znači omjer energetske učinkovitosti za svaki interval u godini, izveden iz deklariranog omjera energetske učinkovitosti (EERDC ) za navedene intervale i izračunan za ostale intervale linearnom interpolacijom; |
(128) |
„deklarirana potreba za hlađenjem” znači opterećenje hlađenja u navedenim uvjetima intervala, a izračunava se tako da se nazivni kapacitet hlađenja pomnoži s odgovarajućim omjerom djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja |
(129) |
„deklarirani omjer energetske učinkovitosti” (EERDC ) znači omjer energetske učinkovitosti visokotemperaturnog procesnog rashladnog uređaja na određenoj mjernoj točki, prema potrebi ispravljen koeficijentom degradacije ako je najmanji deklarirani kapacitet hlađenja veći od opterećenja hlađenja ili interpoliran ako se najbliži deklarirani kapaciteti hlađenja nalaze iznad ili ispod opterećenja hlađenja; |
(130) |
„deklarirana ulazna snaga” znači ulazna električna energija potrebna visokotemperaturnom procesnom rashladnom uređaju da postigne deklarirani kapacitet hlađenja na određenoj mjernoj točki; |
(131) |
„deklarirani kapacitet hlađenja” znači kapacitet hlađenja koji visokotemperaturni procesni rashladni uređaj isporučuje da bi zadovoljio deklariranu potrebu za hlađenjem na određenoj mjernoj točki. |
Definicije koje se odnose na ventilatorske konvektore:
(132) |
„ukupan utrošak električne energije” (Pelec ) znači ukupna električna energija koju je utrošio uređaj, uključujući ventilator(e) i pomoćne uređaje. |
(1) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
(2) Direktiva 2004/108/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost i stavljanju izvan snage Direktive 89/336/EEZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 24.).
PRILOG II.
Zahtjevi za ekološki dizajn
1. |
Sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora proizvoda za grijanje zraka:
|
2. |
Sezonska energetska učinkovitost hlađenja prostora proizvoda za hlađenje:
|
3. |
Omjer sezonske energetske učinkovitosti za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje:
|
4. |
Emisije dušikovih oksida:
|
5. |
Informacije o proizvodu:
Tablica 9. Zahtjevi u pogledu informacija za grijače toplog zraka
Tablica 10. Zahtjevi u pogledu informacija za rashladne uređaje za prostorije
Tablica 11. Zahtjevi u pogledu informacija za klima-uređaje zrak – zrak
Tablica 12. Zahtjevi u pogledu informacija za klima-uređaje voda/slana voda – zrak
Tablica 13. Zahtjevi u pogledu informacija za ventilatorske konvektore
Tablica 14. Zahtjevi u pogledu informacija za toplinske crpke
Tablica 15. Zahtjevi u pogledu informacija za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje
|
(*1) Navodi se u odgovarajućim tablicama u ovom Prilogu i u tehničkoj dokumentaciji, zaokruženo na jedno decimalno mjesto.
(*2) Navodi se u odgovarajućim tablicama u ovom Prilogu i u tehničkoj dokumentaciji, zaokruženo na jedno decimalno mjesto.
(*3) Navodi se u odgovarajućim tablicama u ovom Prilogu i u tehničkoj dokumentaciji, zaokruženo na jedno decimalno mjesto.
(*4) Navodi se u odgovarajućim tablicama u ovom Prilogu i u tehničkoj dokumentaciji, zaokruženo na jedno decimalno mjesto.
(*5) Navodi se u odgovarajućim tablicama u ovom Prilogu i u tehničkoj dokumentaciji, zaokruženo na dva decimalna mjesta.
(*6) Navodi se u odgovarajućim tablicama u ovom Prilogu i u tehničkoj dokumentaciji, zaokruženo na dva decimalna mjesta.
(*7) Nije potrebno za električne grijače toplog zraka.
(*8) Od 26. rujna 2018.
(*9) Ako Cdc nije određen mjerenjem, standardni je koeficijent degradacije rashladnih uređaja 0,9.
(*10) Od 26. rujna 2018.
(*11) Ako Cdc nije određen mjerenjem, standardni je koeficijent degradacije za klima-uređaje 0,25.
(*12) Od 26. rujna 2018.
Ako se informacije odnose na višedijelne klima-uređaje, rezultati ispitivanja i podatci o učinkovitosti mogu se dobiti na temelju učinkovitosti vanjske jedinice, s kombinacijom unutarnje jedinice (ili više njih) koju je preporučio proizvođač ili uvoznik.
(**) Ako Cdc nije određen mjerenjem, standardni je koeficijent degradacije za klima-uređaje 0,25.
(***) Od 26. rujna 2018. Ako se informacije odnose na višedijelne klima-uređaje, rezultati ispitivanja i podatci o učinkovitosti mogu se dobiti na temelju učinkovitosti vanjske jedinice, s kombinacijom unutarnje jedinice (ili više njih) koju je preporučio proizvođač ili uvoznik.
(**) Ako Cdh nije određen mjerenjem, standardni je koeficijent degradacije za toplinske crpke 0,25.
(***) Od 26. rujna 2018.
Ako se informacije odnose na višedijelne toplinske crpke, rezultati ispitivanja i podatci o učinkovitosti mogu se dobiti na temelju učinkovitosti vanjske jedinice, s kombinacijom unutarnje jedinice (ili više njih) koju je preporučio proizvođač ili uvoznik.
(*13) Ako Cdc nije određen mjerenjem, standardni je koeficijent degradacije za rashladne uređaje 0,9.
(*14) Za uređaje stupnjevitog kapaciteta u svakoj se kućici u dijelu koji se odnosi na „kapacitet hlađenja” i „EER” deklariraju dvije vrijednosti odvojene kosom crtom („/”).
PRILOG III.
Mjerenja i izračuni
1. |
Za potrebe usklađenosti i provjere usklađenosti sa zahtjevima ove Uredbe provode se mjerenja i izračuni primjenom usklađenih normi čiji su referentni brojevi u tu svrhu objavljeni u Službenom listu Europske unije ili drugih pouzdanih, točnih i ponovljivih metoda kod kojih se uzimaju u obzir opće prihvaćene suvremene metode. Ta mjerenja moraju biti u skladu s uvjetima i tehničkim parametrima iz točaka 2. do 8. |
2. |
Opći uvjeti za mjerenja i izračune:
|
3. |
Sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora grijača toplog zraka:
|
4. |
Sezonska energetska učinkovitost hlađenja prostora za rashladne uređaje za prostorije i klima-uređaje pogonjene elektromotorima:
|
5. |
Sezonska energetska učinkovitost hlađenja prostora za rashladne uređaje za prostorije i klima-uređaje na motor s unutarnjim izgaranjem:
|
6. |
Sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora električnih toplinskih crpki:
|
7. |
Sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora toplinskih crpki na motor s unutarnjim izgaranjem:
|
8. |
Opći uvjeti za mjerenja i izračune za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje |
Mjerenja za utvrđivanje vrijednosti nazivnog i deklariranog kapaciteta hlađenja, ulazne snage, omjera energetske učinkovitosti te omjera sezonske energetske učinkovitosti provode se primjenom sljedećih uvjeta:
(a) |
za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje hlađene zrakom referentna okolna temperatura pri vanjskom izmjenjivaču topline iznosi 35 °C, a za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje hlađene vodom temperatura vode na ulazu kondenzatora iznosi 30 °C (mjerna točka pri 35 °C vanjske temperature zraka); |
(b) |
izlazna temperatura tekućine pri unutarnjem izmjenjivaču topline iznosi 7 °C temperature suhog termometra; |
(c) |
promjene okolne temperature tijekom godine, reprezentativne za prosječne klimatske uvjete u Europskoj uniji, i odgovarajući broj sati kad se te temperature pojavljuju odgovaraju onima utvrđenima u tablici 28.; |
(d) |
mjeri se učinak snižavanja razine (degradacije) energetske učinkovitosti koje je uzrokovano cikličnim radom, ovisno o vrsti regulacije kapaciteta visokotemperaturnog procesnog rashladnog uređaja, ili se upotrebljava standardna vrijednost. |
Tablica 16.
Standardni nazivni uvjeti za toplinske crpke i klima-uređaje zrak – zrak
|
Vanjski izmjenjivač topline |
Unutarnji izmjenjivač topline |
|||
ulazna temperatura suhog termometra °C |
ulazna temperatura mokrog termometra °C |
ulazna temperatura suhog termometra °C |
ulazna temperatura mokrog termometra °C |
||
Način grijanja (za toplinske crpke) |
vanjski zrak/reciklirani zrak |
7 |
6 |
20 |
najviše 15 |
ispušni zrak/vanjski zrak |
20 |
12 |
7 |
6 |
|
Način hlađenja (za klima-uređaje) |
vanjski zrak/reciklirani zrak |
35 |
24 (*1) |
27 |
19 |
ispušni zrak/reciklirani zrak |
27 |
19 |
27 |
19 |
|
ispušni zrak/vanjski zrak |
27 |
19 |
35 |
24 |
Tablica 17.
Standardni nazivni uvjeti za rashladne uređaje za prostorije voda/slana voda – voda
|
Vanjski izmjenjivač topline |
Unutarnji izmjenjivač topline |
|||
ulazna temperatura °C |
izlazna temperatura °C |
ulazna temperatura °C |
izlazna temperatura °C |
||
Način hlađenja |
voda – voda (za upotrebe pri niskim temperaturama) iz rashladnog tornja |
30 |
35 |
12 |
7 |
voda – voda (za upotrebe pri srednjim temperaturama) iz rashladnog tornja |
30 |
35 |
23 |
18 |
Tablica 18.
Standardni nazivni uvjeti za rashladne uređaje za prostorije zrak – voda
|
Vanjski izmjenjivač topline |
Unutarnji izmjenjivač topline |
|||
ulazna temperatura °C |
izlazna temperatura °C |
ulazna temperatura °C |
izlazna temperatura °C |
||
Način hlađenja |
zrak – voda (za upotrebe pri niskim temperaturama) |
35 |
— |
12 |
7 |
zrak – voda (za upotrebe pri srednjim temperaturama) |
35 |
— |
23 |
18 |
Tablica 19.
Standardni nazivni uvjeti za toplinske crpke i klima-uređaje voda/slana voda – zrak
|
Vanjski izmjenjivač topline |
Unutarnji izmjenjivač topline |
|||
ulazna temperatura °C |
izlazna temperatura °C |
ulazna temperatura suhog termometra °C |
ulazna temperatura mokrog termometra °C |
||
Način grijanja (za toplinske crpke) |
voda |
10 |
7 |
20 |
najviše 15 |
slana voda |
0 |
– 3 (*2) |
20 |
najviše 15 |
|
vodena petlja |
20 |
17 (*2) |
20 |
najviše 15 |
|
Način hlađenja (za klima-uređaje) |
rashladni toranj |
30 |
35 |
27 |
19 |
povezan s tlom (voda ili slana voda) |
10 |
15 |
27 |
19 |
Tablica 20.
Referentne okolne temperature za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje
Ispitna točka |
Omjer djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja |
Omjer djelomičnog opterećenja (%) |
Vanjski izmjenjivač topline (°C) |
Unutarnji izmjenjivač topline |
Isparivač temperature vode na ulazu/izlazu (°C) |
||||
Fiksni izlaz |
||||
A |
80 % + 20 % × (TA –TD )/(TA –TD ) |
100 |
Temperatura zraka na ulazu 35 |
12/7 |
temperature vode na ulazu/izlazu 30/35 |
Tablica 21.
Uvjeti djelomičnog opterećenja za klima-uređaje, rashladne uređaje za prostorije i toplinske crpke
Mjerna točka |
Vanjska temperatura zraka |
Omjer djelomičnog opterećenja |
Vanjski izmjenjivač topline |
Unutarnji izmjenjivač topline |
|||
Klima-uređaji zrak – zrak |
|||||||
|
Tj (°C) |
|
Vanjske temperature zraka suhog termometra (°C) |
Unutarnje temperature zraka suhog (mokrog) termometra (°C) |
|||
A |
35 |
100 % |
35 |
27 (19) |
|||
B |
30 |
74 % |
30 |
27 (19) |
|||
C |
25 |
47 % |
25 |
27 (19) |
|||
D |
20 |
21 % |
20 |
27 (19) |
|||
Klima-uređaji voda – zrak |
|||||||
Mjerna točka |
Tj (°C) |
Omjer djelomičnog opterećenja |
Ulazne/izlazne temperature (°C) za uređaje s rashladnim tornjem ili vodenom petljom |
Ulazne/izlazne temperature (°C) za uređaje povezane s tlom (voda ili slana voda) |
Unutarnje temperature zraka suhog (mokrog) termometra (°C) |
||
A |
35 |
100 % |
30/35 |
10/15 |
27 (19) |
||
B |
30 |
74 % |
26/ (*3) |
10/ (*3) |
27 (19) |
||
C |
25 |
47 % |
22/ (*3) |
10/ (*3) |
27 (19) |
||
D |
20 |
21 % |
18/ (*3) |
10/ (*3) |
27 (19) |
||
Rashladni uređaji za prostorije zrak – voda |
|||||||
Mjerna točka |
Tj (°C) |
Omjer djelomičnog opterećenja |
Vanjske temperature zraka suhog termometra (°C) |
Ulazne/izlazne temperature (°C) vode za ventilatorske konvektore |
Ulazne/izlazne temperature (°C) vode za podno hlađenje |
||
Fiksni izlaz |
Promjenjivi izlaz (*3) |
||||||
A |
35 |
100 % |
35 |
12/7 |
12/7 |
23/18 |
|
B |
30 |
74 % |
30 |
(*3)/7 |
(*3)/8,5 |
(*3)/18 |
|
C |
25 |
47 % |
25 |
(*3)/7 |
(*3)/10 |
(*3)/18 |
|
D |
20 |
21 % |
20 |
(*3)/7 |
(*3)/11,5 |
(*3)/18 |
|
Rashladni uređaji za prostorije voda – voda: |
|||||||
Mjerna točka |
Tj (°C) |
Omjer djelomičnog opterećenja |
Ulazne/izlazne temperature (°C) za uređaje s rashladnim tornjem ili vodenom petljom |
Ulazne/izlazne temperature (°C) za uređaje povezane s tlom (voda ili slana voda) |
Ulazne/izlazne temperature (°C) vode za ventilatorske konvektore |
Ulazne/izlazne temperature (°C) vode za podno hlađenje |
|
Fiksni izlaz |
|||||||
A |
35 |
100 % |
30/35 |
10/15 |
12/7 |
12/7 |
23/18 |
B |
30 |
74 % |
26/ (*3) |
10/ (*3) |
(*3)/7 |
(*3)/8,5 |
(*3)/18 |
C |
25 |
47 % |
22/ (*3) |
10/ (*3) |
(*3)/7 |
(*3)/10 |
(*3)/18 |
D |
20 |
21 % |
18/ (*3) |
10/ (*3) |
(*3)/7 |
(*3)/11,5 |
(*3)/18 |
Toplinske crpke zrak – zrak |
|||||||
Mjerna točka |
Tj (°C) |
Omjer djelomičnog opterećenja |
Vanjske temperature zraka suhog (mokrog) termometra (°C) |
Unutarnja temperatura zraka suhog termometra (°C) |
|||
A |
– 7 |
88 % |
– 7(– 8) |
20 |
|||
B |
+ 2 |
54 % |
+ 2(+ 1) |
20 |
|||
C |
+ 7 |
35 % |
+ 7(+ 6) |
20 |
|||
D |
+ 12 |
15 % |
+ 12(+ 11) |
20 |
|||
E |
Tol |
ovisi o Tol |
Tj = Tol |
20 |
|||
F |
Tbiv |
ovisi o Tbiv |
Tj = Tbiv |
20 |
|||
Toplinske crpke voda/slana voda – zrak |
|||||||
Mjerna točka |
Tj (°C) |
Omjer djelomičnog opterećenja |
Podzemna voda |
Slana voda |
Unutarnja temperatura zraka suhog termometra (°C) |
||
Temperature na ulazu/izlazu (°C) |
Temperature na ulazu/izlazu (°C) |
||||||
A |
– 7 |
88 % |
10/ (*3) |
0/ (*3) |
20 |
||
B |
+ 2 |
54 % |
10/ (*3) |
0/ (*3) |
20 |
||
C |
+ 7 |
35 % |
10/ (*3) |
0/ (*3) |
20 |
||
D |
+ 12 |
15 % |
10/ (*3) |
0/ (*3) |
20 |
||
E |
Tol |
ovisi o Tol |
10/ (*3) |
0/ (*3) |
20 |
||
F |
Tbiv |
ovisi o Tbiv |
10/ (*3) |
0/ (*3) |
20 |
Tablica 22.
Uvjeti djelomičnog opterećenja za izračun vrijednosti SEPR za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje hlađene zrakom
Mjerna točka |
Omjer djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja |
Omjer djelomičnog opterećenja (%) |
Vanjski izmjenjivač topline |
Unutarnji izmjenjivač topline |
Temperatura zraka na ulazu (°C) |
Isparivač Temperature vode na ulazu/izlazu (°C) |
|||
Fiksni izlaz |
||||
A |
80 % + 20 % × (TA –TD )/(TA –TD ) |
100 |
35 |
12/7 |
B |
80 % + 20 % × (TB –TD )/(TA –TD ) |
93 |
25 |
(*4)/7 |
C |
80 % + 20 % × (TC –TD )/(TA –TD ) |
87 |
15 |
(*4)/7 |
D |
80 % + 20 % × (TD –TD )/(TA –TD ) |
80 |
5 |
(*4)/7 |
Tablica 23.
Uvjeti djelomičnog opterećenja za izračun vrijednosti SEPR za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje hlađene zrakom
Mjerna točka |
Omjer djelomičnog opterećenja visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja |
Omjer djelomičnog opterećenja (%) |
Kondenzator hlađen vodom |
Unutarnji izmjenjivač topline |
|
Temperature vode na ulazu/izlazu (°C) |
Vanjska temperatura zraka (°C) |
Isparivač Temperature vode na ulazu/izlazu (°C) |
|||
Fiksni izlaz |
|||||
A |
80 % + 20 % × (TA ––TD )/(TA –TD ) |
100 |
30/35 |
35 |
12/7 |
B |
80 % + 20 % × (TB –TD )/(TA –TD ) |
93 |
23/ (*5) |
25 |
(*5)/7 |
C |
80 % + 20 % × (TC –TD )/(TA –TD ) |
87 |
16/ (*5) |
15 |
(*5)/7 |
D |
80 % + 20 % × (TD –TD )/(TA –TD ) |
80 |
9/ (*5) |
5 |
(*5)/7 |
Tablica 24.
Referentni projektni uvjeti za rashladne uređaje za prostorije, klima-uređaje i toplinske crpke
Funkcija |
Sezona |
Referentna projektna temperatura suhog termometra (mokrog termometra) |
||
Tdesign,c |
||||
Hlađenje |
Prosječna |
35 (24) °C |
||
Referentna projektna temperatura |
Najveća bivalentna temperatura |
Najveća granična radna temperatura |
||
Tdesign,h |
Tbiv |
Tol |
||
Grijanje |
Prosječna |
– 10 (– 11) °C |
+ 2 °C |
– 7 °C |
Toplija |
2 (– 1) °C |
7 °C |
2 °C |
|
Hladnija |
– 22 (– 23) °C |
– 7 °C |
– 15 °C |
Tablica 25.
Standardni nazivni uvjeti za ventilatorske konvektore
Ispitivanje hlađenja |
Ispitivanje zagrijavanja |
Ispitivanje zvučne snage |
||
Temperatura zraka |
27 °C (suhi termometar) 19 °C (mokri termometar) |
Temperatura zraka |
20 °C (suhi termometar) |
Pri okolnoj temperaturi bez protoka vode |
Temperatura vode na ulazu |
7 °C |
Temperatura vode na ulazu |
45 °C za jedinice s 2 cijevi 65 °C za jedinice s 4 cijevi |
|
Rast temperature vode |
5 °C |
Pad temperature vode |
5 °C za jedinice s 2 cijevi 10 °C za jedinice s 4 cijevi |
Tablica 26.
Europske sezone grijanja za toplinske crpke
binj |
Tj [°C] |
Hj [sati godišnje] |
||
Toplija |
Prosječna |
Hladnija |
||
1 do 8 |
– 30 do – 23 |
0 |
0 |
0 |
9 |
– 22 |
0 |
0 |
1 |
10 |
– 21 |
0 |
0 |
6 |
11 |
– 20 |
0 |
0 |
13 |
12 |
– 19 |
0 |
0 |
17 |
13 |
– 18 |
0 |
0 |
19 |
14 |
– 17 |
0 |
0 |
26 |
15 |
– 16 |
0 |
0 |
39 |
16 |
– 15 |
0 |
0 |
41 |
17 |
– 14 |
0 |
0 |
35 |
18 |
– 13 |
0 |
0 |
52 |
19 |
– 12 |
0 |
0 |
37 |
20 |
– 11 |
0 |
0 |
41 |
21 |
– 10 |
0 |
1 |
43 |
22 |
– 9 |
0 |
25 |
54 |
23 |
– 8 |
0 |
23 |
90 |
24 |
– 7 |
0 |
24 |
125 |
25 |
– 6 |
0 |
27 |
169 |
26 |
– 5 |
0 |
68 |
195 |
27 |
– 4 |
0 |
91 |
278 |
28 |
– 3 |
0 |
89 |
306 |
29 |
– 2 |
0 |
165 |
454 |
30 |
– 1 |
0 |
173 |
385 |
31 |
0 |
0 |
240 |
490 |
32 |
1 |
0 |
280 |
533 |
33 |
2 |
3 |
320 |
380 |
34 |
3 |
22 |
357 |
228 |
35 |
4 |
63 |
356 |
261 |
36 |
5 |
63 |
303 |
279 |
37 |
6 |
175 |
330 |
229 |
38 |
7 |
162 |
326 |
269 |
39 |
8 |
259 |
348 |
233 |
40 |
9 |
360 |
335 |
230 |
41 |
10 |
428 |
315 |
243 |
42 |
11 |
430 |
215 |
191 |
43 |
12 |
503 |
169 |
146 |
44 |
13 |
444 |
151 |
150 |
45 |
14 |
384 |
105 |
97 |
46 |
15 |
294 |
74 |
61 |
Ukupan broj sati: |
3 590 |
4 910 |
6 446 |
Tablica 27.
Europska sezona hlađenja za rashladne uređaje za prostorije i klima-uređaje
Intervali |
Vanjska temperatura (suhog termometra) |
„Prosječna sezona hlađenja” |
izračun EER-a |
intervalni sati |
|||
j |
Tj |
hj |
|
# |
°C |
sati godišnje |
|
1 |
17 |
205 |
EER(D) |
2 |
18 |
227 |
EER(D) |
3 |
19 |
225 |
EER(D) |
4 |
20 |
225 |
D – Izmjerena vrijednost |
5 |
21 |
216 |
Linearna interpolacija |
6 |
22 |
215 |
Linearna interpolacija |
7 |
23 |
218 |
Linearna interpolacija |
8 |
24 |
197 |
Linearna interpolacija |
9 |
25 |
178 |
C – Izmjerena vrijednost |
10 |
26 |
158 |
Linearna interpolacija |
11 |
27 |
137 |
Linearna interpolacija |
12 |
28 |
109 |
Linearna interpolacija |
13 |
29 |
88 |
Linearna interpolacija |
14 |
30 |
63 |
B – Izmjerena vrijednost |
15 |
31 |
39 |
Linearna interpolacija |
16 |
32 |
31 |
Linearna interpolacija |
17 |
33 |
24 |
Linearna interpolacija |
18 |
34 |
17 |
Linearna interpolacija |
19 |
35 |
13 |
A – Izmjerena vrijednost |
20 |
36 |
9 |
EER(A) |
21 |
37 |
4 |
EER(A) |
22 |
38 |
3 |
EER(A) |
23 |
39 |
1 |
EER(A) |
24 |
40 |
0 |
EER(A) |
Tablica 28.
Europska referentna sezona hlađenja za visokotemperaturne procesne rashladne uređaje
binj |
Tj [°C] |
Hj [sati godišnje] |
1 |
– 19 |
0,08 |
2 |
– 18 |
0,41 |
3 |
– 17 |
0,65 |
4 |
– 16 |
1,05 |
5 |
– 15 |
1,74 |
6 |
– 14 |
2,98 |
7 |
– 13 |
3,79 |
8 |
– 12 |
5,69 |
9 |
– 11 |
8,94 |
10 |
– 10 |
11,81 |
11 |
– 9 |
17,29 |
12 |
– 8 |
20,02 |
13 |
– 7 |
28,73 |
14 |
– 6 |
39,71 |
15 |
– 5 |
56,61 |
16 |
– 4 |
76,36 |
17 |
– 3 |
106,07 |
18 |
– 2 |
153,22 |
19 |
– 1 |
203,41 |
20 |
0 |
247,98 |
21 |
1 |
282,01 |
22 |
2 |
275,91 |
23 |
3 |
300,61 |
24 |
4 |
310,77 |
25 |
5 |
336,48 |
26 |
6 |
350,48 |
27 |
7 |
363,49 |
28 |
8 |
368,91 |
29 |
9 |
371,63 |
30 |
10 |
377,32 |
31 |
11 |
376,53 |
32 |
12 |
386,42 |
33 |
13 |
389,84 |
34 |
14 |
384,45 |
35 |
15 |
370,45 |
36 |
16 |
344,96 |
37 |
17 |
328,02 |
38 |
18 |
305,36 |
39 |
19 |
261,87 |
40 |
20 |
223,90 |
41 |
21 |
196,31 |
42 |
22 |
163,04 |
43 |
23 |
141,78 |
44 |
24 |
121,93 |
45 |
25 |
104,46 |
46 |
26 |
85,77 |
47 |
27 |
71,54 |
48 |
28 |
56,57 |
49 |
29 |
43,35 |
50 |
30 |
31,02 |
51 |
31 |
20,21 |
52 |
32 |
11,85 |
53 |
33 |
8,17 |
54 |
34 |
3,83 |
55 |
35 |
2,09 |
56 |
36 |
1,21 |
57 |
37 |
0,52 |
58 |
38 |
0,40 |
Tablica 29.
Radni sati po načinu rada za rashladne uređaje za prostorije, klima-uređaje i toplinske crpke
Sezona |
Radni sati |
|||||
Stanje uključenosti |
Stanje isključenosti termostata |
Stanje pripravnosti |
Stanje isključenosti |
Način rada s grijačem kućišta |
||
H CE (hlađenje); H HE (grijanje) |
HTO |
HSB |
HOFF |
HCK |
||
Hlađenje (za izračun SEER-a) |
Prosječna |
600 |
659 |
1 377 |
0 |
2 036 |
Hladnija |
300 |
436 |
828 |
0 |
1 264 |
|
Toplija |
900 |
767 |
1 647 |
0 |
2 414 |
|
Samo grijanje (za izračun SCOP-a) |
Prosječna |
1 400 |
179 |
0 |
3 672 |
3 851 |
Hladnija |
2 100 |
131 |
0 |
2 189 |
2 320 |
|
Toplija |
1 400 |
755 |
0 |
4 345 |
5 100 |
|
Grijanje, ako je reverzibilno (za izračun SCOP-a) |
Prosječna |
1 400 |
179 |
0 |
0 |
179 |
Hladnija |
2 100 |
131 |
0 |
0 |
131 |
|
Toplija |
1 400 |
755 |
0 |
0 |
755 |
(*1) Uvjet za temperaturu mokrog termometra nije potreban pri ispitivanju jedinica kod kojih ne dolazi do isparavanja kondenzata.
(*2) Za jedinice konstruirane za načine rada za grijanje i hlađenje primjenjuje se protok dobiven tijekom ispitivanja pri standardnim nazivnim uvjetima u načinu hlađenja.
(*3) Izlazne temperature ovisno o protoku vode kako je utvrđeno pri standardnim nazivnim uvjetima (100 % djelomičnog opterećenja za hlađenje, 88 % za grijanje).
(*4) Uz protok vode utvrđen tijekom ispitivanja „A” za jedinice s fiksnim protokom vode ili s promjenjivim protokom vode.
(*5) Uz protok vode utvrđen tijekom ispitivanja „A” za jedinice s fiksnim protokom vode ili s promjenjivim protokom vode.
PRILOG IV.
Postupci provjere
Pri obavljanju provjera radi nadzora nad tržištem iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ nadležna tijela država članica primjenjuju sljedeći postupak provjere za zahtjeve utvrđene Prilogom II.:
1. |
Tijela država članica ispituju samo jednu jedinicu po modelu. |
2. |
Smatra se da je model proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, visokotemperaturnog procesnog rashladnog uređaja ili ventilatorskog konvektora u skladu s primjenjivim zahtjevima iz Priloga II. ovoj Uredbi:
|
3. |
Za modele proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja ili ventilatorskih konvektora s nazivnim kapacitetom grijanja, hlađenja ili rashlađivanja ≥ 70 kW ili koji se proizvode u količinama manjima od pet primjeraka godišnje, ako se ne postigne rezultat naveden u točki 2., smatra se da model i bilo koji drugi model za koji su podatci sadržani u tehničkoj dokumentaciji dobiveni na istom temelju nisu u skladu s ovom Uredbom. |
4. |
Za modele proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja ili ventilatorskih konvektora s nazivnim kapacitetom grijanja, hlađenja ili rashlađivanja < 70 kW ili koji se proizvode u količinama od pet ili više primjeraka godišnje, ako se ne postigne rezultat naveden u točki 2. podtočki (a), smatra se da model i bilo koji drugi model za koji su podatci sadržani u tehničkoj dokumentaciji dobiveni na istom temelju nisu u skladu s ovom Uredbom. |
5. |
Za modele proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja ili ventilatorskih konvektora s nazivnim kapacitetom grijanja, hlađenja ili rashlađivanja < 70 kW i koji se proizvode u količinama od pet ili više primjeraka godišnje, ako se ne postigne rezultat naveden u točki 2. podtočki (b), nadležno tijelo države članice nasumično odabire tri dodatne jedinice istog modela za ispitivanje. Smatra se da je model proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje ili visokotemperaturnog procesnog rashladnog uređaja u skladu s primjenjivim zahtjevima iz Priloga II. ovoj Uredbi:
|
6. |
Ako rezultati navedeni u točki 5. nisu postignuti, za model i bilo koji drugi model za koji su podatci iz tehničke dokumentacije dobiveni na istom temelju smatra se da nije u skladu s ovom Uredbom. |
7. |
Nadležna tijela država članica primjenjuju metode mjerenja i izračuna utvrđene u Prilogu III. |
8. |
Imajući u vidu ograničenja težine i veličine u prijevozu proizvoda za grijanje zraka, proizvoda za hlađenje i visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja, nadležna tijela države članice mogu odlučiti provesti postupak provjere proizvoda u proizvodnim pogonima proizvođača prije njihova stavljanja u upotrebu na konačnom odredištu. |
9. |
Nadležna tijela država članica dostavljaju rezultate ispitivanja i ostale relevantne informacije nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji u roku od mjesec dana od donošenja odluke o nesukladnosti modela. |
10. |
Dopuštena odstupanja pri provjeri utvrđena u ovom Prilogu odnose se samo na provjeru izmjerenih parametara koju provode nadležna tijela države članice, a proizvođač ih ne smije upotrebljavati kao dopušteno odstupanje za određivanje vrijednosti u tehničkoj dokumentaciji ili za tumačenje tih vrijednosti u svrhu ostvarivanja sukladnosti ili za izvješćivanje o većoj učinkovitosti na bilo koji način. |
PRILOG V.
Referentne vrijednosti
U trenutku stupanja na snagu ove Uredbe najbolja dostupna tehnologija na tržištu za proizvode za grijanje zraka i proizvode za hlađenje u smislu sezonske energetske učinkovitosti grijanja prostora, sezonske energetske učinkovitosti hlađenja prostora ili omjera sezonske energetske učinkovitosti te emisija dušikovih oksida imala je sljedeće značajke:
1. |
Referentne vrijednosti za sezonsku energetsku učinkovitost grijanja ili hlađenja prostora proizvoda za grijanje zraka i proizvoda za hlađenje te omjer sezonske energetske učinkovitosti visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja opisani su u tablici 30. Tablica 30. Referentne vrijednosti za sezonsku energetsku učinkovitost grijanja ili hlađenja prostora proizvoda za grijanje zraka i proizvoda za hlađenje te omjer sezonske energetske učinkovitosti visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja
|
2. |
Referentne vrijednosti za emisije dušikovih oksida izražene u dušikovu dioksidu:
|
3. |
Referentne vrijednosti navedene u točkama 1. do 2. ne znače nužno da jedan proizvod može ostvariti kombinaciju tih vrijednosti. |