(1)

U skladu s člankom 111. stavkom 1. točkom (n) Direktive 2009/138/EZ dodjela procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika do objektivnog razmjera stupnja kreditne kvalitete u svrhu izračuna potrebnog solventnog kapitala („dodjela”) treba biti u skladu s upotrebom vanjskih procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika prilikom izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije i financijske institucije, kako je određeno u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)

Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2016/1799 (3) uspostavlja se metodologija raspoređivanja koju se upotrebljava u vanjskim procjenama kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika prilikom izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije i financijske institucije, a posebice za pravila o tome kako se izrađuju relevantne procjene kreditnog rizika u skladu sa šest stupnjeva kreditne kvalitete propisanih u Uredbi (EU) br. 575/2013.

(3)

U svrhe izračuna potrebnog solventnog kapitala člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 (4) propisano je da dodjela ovisi o sustavu od sedam stupnjeva kreditne kvalitete, za razliku od šest stupnjeva kreditne kvalitete propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013 koji se upotrebljavaju u metodologiji raspodjele za kreditne institucije i financijske institucije.

(4)

Kako bi se postigla dosljednost koja se zahtijeva u članku 111. stavku 1. točki (n) Direktive 2009/138/EZ, dodjela se zasniva na metodologiji raspoređivanja za kreditne institucije i financijske institucije koja je, prema potrebi, podložna promjenama, pri čemu se u obzir uzima dodatni stupanj koji je propisan u sustavu stupnjeva kreditne kvalitete koji je relevantan za izračun potrebnog solventnog kapitala.

(5)

Ovom se Uredbom uspostavlja sustav dodjele pri čemu se u obzir uzimaju kvalitativni i kvantitativni čimbenici. Potrebno je izbjegavati izazivanje nepotrebnog znatno nepovoljnijeg položaja onim vanjskim institucijama za procjenu kreditnog rizika koje, zbog njihova kasnijeg izlaska na tržište, daju ograničene kvantitativne informacije radi pažljivog održavanja ravnoteže bonitetnih i tržišnih pitanja. Stoga, kada su kvantitativne informacije ograničene, potrebno je smanjiti relevantnost kvantitativnih čimbenika za određivanje raspoređivanja. Kad god to postane potrebno, potrebno je ažurirati raspoređivanje kako bi ono odražavalo kvantitativne informacije koje su prikupljene nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(6)

Raspored dodjele primjenjuje se na procjene kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika koje su agencije za kreditni rejting koje su registrirane ili certificirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) ili središnje banke koje izdaju kreditne rejtinge na koje se ne primjenjuje ta Uredba, te na procjene kreditnih rizika koje je poduprla vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (ECAI) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(7)

Ova Uredba temelji se na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji su Komisiji dostavila europska nadzorna tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

(8)

Komisija je 29. ožujka 2016. obavijestila Zajednički odbor europskih nadzornih tijela o svojoj namjeri da potvrdi nacrt provedbenih tehničkih standarda s izmjenama kako bi osigurala ravnotežu između stabilnog bonitetnog pristupa i potrebe za izbjegavanjem još veće koncentracije na već veoma koncentriranom tržištu kreditnih rejtinga, kojim dominiraju tri velike vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika i čiji zajednički tržišni udio iznosi otprilike 90 %. Komisija je u svojoj obavijesti posebno istaknula potrebu za izbjegavanjem automatske primjene nakon tri godine konzervativnijeg raspoređivanja svim vanjskim institucijama za procjenu kreditnog rizika koje nisu proizvele dovoljno rejtinga i neovisno o kvaliteti njihovih rejtinga, jer bi se tim pristupom riskiralo stvaranje regulatornih prepreka ulasku na tržište i potkopalo konkurentni položaj manjih/novijih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika samo zato što one ne proizvode jednako mnogo rejtinga kao velike uspješne tvrtke. Zajednički odbor europskih nadzornih tijela u svojem je službenom mišljenju od 12. svibnja 2016. potvrdio svoje početno stajalište i nije ponovno podnio provedbene tehničke standarde izmijenjene u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija.

(9)

Kako bi se osigurala ravnoteža između stabilnog bonitetnog pristupa i tržišnog natjecanja na tržištu kreditnih rejtinga, nacrt provedbenih tehničkih standarda trebalo bi izmijeniti u pogledu odredbi koje bi mogle uzrokovati neprimjeren znatno nepovoljniji položaj manjih/novijih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika zbog njihova kasnijeg ulaska na tržište, a pogotovo odredbi koje se odnose na primjenu konzervativnijeg tretmana u slučaju ograničenih podataka, automatskog stupanja na snagu novog raspoređivanja od 2019. te odredbe u vezi s revizijom raspoređivanja i tablicama za raspoređivanje koje će se primjenjivati od 2019.

(10)

Europska nadzorna tijela provela su otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8),