5.7.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 179/1

(1)

Mjera koja je trenutačno na snazi konačna je antidampinška pristojba na uvoz silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) uvedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 467/2010 (2) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. i djelomične privremene revizije („prethodni ispitni postupci revizije”) u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe. Mjera je na snazi u obliku pristojbi u iznosu između 16,3 % i 19 % vrijednosti uvezene robe.

(2)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) postojećih mjera Komisija je 27. veljače 2015. primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo udruženje Euroalliages u ime proizvođača koji predstavljaju 100 % proizvodnje silicija u Uniji.

(3)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga i ponavljanja štete industriji Unije.

(4)

Komisija je 17. lipnja 2015. primila zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju postojećih mjera, čije je područje primjene ograničeno na ispitivanje štete.

(5)

Zahtjev je podnijelo udruženje korisnika silicija iz kemijske industrije Unije osnovano za ovaj ispitni postupak, European Users of Silicon Metal („EUSMET”). U pogledu štete, EUSMET je dostavio dokaze da su se okolnosti na temelju kojih su uvedene postojeće mjere promijenile i da su te promjene trajne.

(6)

Te se promjene odnose na sastav i strukturu industrije Unije, potražnju silicija u Uniji, gospodarsko stanje proizvođača iz Unije i način opskrbe u Uniji.

(7)

Komisija je 28. svibnja 2015. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koje su na snazi za uvoz u Uniju silicija podrijetlom iz NRK i objavila Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (4).

(8)

Komisija je 1. rujna 2015. pokrenula djelomičnu privremenu reviziju ograničenu na štetu u pogledu uvoza silicija podrijetlom iz NRK-a u Uniju i objavila zasebnu Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (5).

(9)

U obavijesti o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je pozvala zainteresirane strane da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, kineska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(10)

Komisija je navela i da je predvidjela upotrebu Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) kao treće zemlje tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”), kako je predložio podnositelj zahtjeva, u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe. Stoga je Komisija o pokretanju postupka obavijestila i nadležna tijela i proizvođača iz SAD-a te ih pozvala na sudjelovanje.

(11)

Komisija je poslala obavijesti i nadležnim tijelima u Australiji, Brazilu, Norveškoj, Rusiji, Južnoj Africi i Tajlandu u kojima ih je obavijestila o pokretanju ispitnog postupka i zatražila podatke o proizvodnji i prodaji silicija u tim zemljama. Potom su poslani dopisi svim poznatim proizvođačima silicija u tim zemljama u kojima je zatražena njihova suradnja u reviziji te je priložen upitnik.

(12)

U Obavijesti o pokretanju djelomične privremene revizije Komisija je pozvala zainteresirane strane da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije obavijestila proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, kineska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(13)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje tih ispitnih postupaka i zatražiti raspravu s Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(14)

Komisija je u objema obavijestima o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika i uvoznika u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Jedan je nepovezani uvoznik dostavio zatražene podatke i pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na malu količinu, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave sve podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(18)

Jedanaest kineskih proizvođača izvoznika i dva trgovca dostavili su zatražene podatke i pristali na uvrštenje u uzorak. Komisija je izvorno predložila uzorak od tri proizvođača izvoznika, koji se temelji na najvećem obujmu izvoza koji se može provjeriti u raspoloživom vremenu.

(19)

Tijekom savjetovanja o tom uzorku jedno je od triju društava povuklo pristanak na suradnju i stoga je zamijenjeno dvama manjim proizvođačima izvoznicima te se konačni uzorak sastoji od četiriju proizvođača izvoznika od njih deset koji surađuju.

(20)

Istih se deset proizvođača izvoznika javilo i u postupku odabira uzorka za djelomičnu privremenu reviziju i stoga je odabran isti uzorak društava.

(21)

Komisija je poslala upitnike industriji Unije, uvozniku i proizvođačima izvoznicima u uzorku te je od svih njih primila odgovore. Zaprimljena su tri odgovora na upitnik za analognu zemlju od proizvođača iz Norveške, Rusije i SAD-a.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(a)   proizvođači iz Unije

(b)   uvoznik

(c)   korisnici

(d)   proizvođači izvoznici iz NRK-a

(e)   proizvođač iz analogne zemlje

(23)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(24)

Predmetni proizvod je silicij koji je trenutačno obuhvaćen oznakom KN 2804 69 00 podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod”).

(25)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(26)

Komisija je odlučila da su stoga ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(27)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li trenutačno damping te je li vjerojatan nastavak ili ponavljanje dampinga nakon mogućeg isteka mjera koje su na snazi za uvoz iz NRK-a.

(28)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost određena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u nekoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. Stoga je bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(29)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela upotrebu SAD-a kao odgovarajuće analogne zemlje, kako je predložilo udruženje Euroalliages, i pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(30)

Komisija je od proizvođača istovjetnog proizvoda iz SAD-a, Norveške, Brazila, Rusije, Tajlanda, Južne Afrike i Australije zatražila da dostave podatke.

(31)

EUSMET je iznio primjedbu da SAD nije odgovarajuća analogna zemlja, odbio je Australiju, Brazil i Rusiju te je predložio Norvešku kao alternativno rješenje.

(32)

Norveška je upotrijebljena kao analogna zemlja u ranijim ispitnim postupcima, ali je odbijena kao odgovarajuća analogna zemlja u prethodnim ispitnim postupcima revizije zbog razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 35. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 467/2010. Na početku ovog ispitnog postupka upitnici su poslani objema norveškim proizvođačima, ali samo je jedan od njih surađivao, a taj proizvođač nije imao domaću prodaju.

(33)

Na temelju dokaza iz tog odgovora na upitnik, koji nisu pokazivali domaću prodaju, Komisija je zaključila da se okolnosti u pogledu norveškog domaćeg tržišta nisu promijenile od prethodnih ispitnih postupaka revizije u 2010. Komisija stoga Norvešku ne smatra odgovarajućom analognom zemljom.

(34)

Brazil je upotrebljavan kao analogna zemlja u prethodnim ispitnim postupcima, ali nijedno brazilsko društvo nije odgovorilo na upitnik koji im je poslan, uključujući društva koja su surađivala u prethodnim ispitnim postupcima.

(35)

EUSMET je od Komisije zatražio da odbije SAD zbog sljedećih razloga:

(36)

Udruženje Euroalliages odgovorilo je na primjedbe EUSMET-a o SAD-u kao analognoj zemlji kako slijedi:

(37)

EUSMET je potom poslao dodatni podnesak u pogledu SAD-a kao analogne zemlje, u kojem je naveo da smatra da podatci proizvođača iz SAD-a nisu ni objektivni ni točni te da nepropisno mogu utjecati na ishod ispitnog postupka. Napomenuo je da je jedan ruski proizvođač odgovorio na upitnik te je stoga predložio Rusiju kao analognu zemlju.

(38)

Navedene su tvrdnje neutemeljene. Podatci proizvođača iz SAD-a provjereni su i utvrđeno je da su ispravni te da se domaća prodaja proizvođača iz SAD-a odvijala po tržišnim cijenama koje je dogovorio u pregovorima sa svojim kupcima. EUSMET nije dostavio nikakve dokaze da je na cijenu na domaćem tržištu u SAD-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utjecalo spajanje društva Globe Specialty Metals s društvom FerroAtlantica.

(39)

EUSMET je naveo i da bi se upotrebom analognih podataka iz SAD-a omogućilo društvu FerroAtlantica i udruženju Euroalliages da povratno izračunaju izvozne cijene kineskih proizvođača izvoznika.

(40)

Ta je tvrdnja isto tako neutemeljena. Na ovoj razini detaljnosti podatke nije moguće objaviti ni društvu FerroAtlantica ni udruženju Euroalliages zbog povjerljivosti podataka kineskih proizvođača izvoznika i proizvođača iz SAD-a.

(41)

EUSMET nije dostavio dokaze kojima bi potkrijepio svoj prijedlog da bi Komisija kao analognu zemlju trebala upotrijebiti Rusiju. U prethodnom je podnesku EUSMET odbio Rusiju kao analognu zemlju zbog dominantnog položaja jedinog proizvođača na ruskom domaćem tržištu, poremećaja troškova energije i proizvodnje za vlastitu upotrebu.

(42)

Na temelju podataka koje je dostavio EUSMET i podataka koje je dostavio ruski proizvođač koji surađuje, Komisija smatra da je Rusija manje odgovarajuće analogna zemlja od SAD-a, zbog dominantnog položaja jedinog ruskog proizvođača, ograničenog uvoza (40 % ukupne prodaje), poremećaja troškova energije i toga što je proizvodnja u Rusiji namijenjena uglavnom za vlastitu upotrebu, a ne otvorenom tržištu.

(43)

Iako i SAD ima samo jednog proizvođača koji prodaje na domaćem tržištu, postoji uvoz iz mnogih izvora (uključujući Kanadu, Južnu Afriku, Australiju i Norvešku), kako s uvoznim pristojbama tako i bez njih. Proizvođač iz SAD-a procijenio je da se uvozom pokriva gotovo 60 % ukupnog tržišta SAD-a. Domaća prodaja stoga je otvorena tržišnom natjecanju i cijene se mogu smatrati reprezentativnima.

(44)

Komisija je stoga zaključila da je SAD najprimjerenija analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(45)

Podatci koje je dostavio proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(46)

Komisija je utvrdila izvoznu cijenu na temelju cijena koje su stvarno platili ili koje trebaju platiti nezavisni kupci za prodaju predmetnog proizvoda u Uniji.

(47)

U slučaju triju proizvođača izvoznika u uzorku ta je prodaja namijenjena izvozu u Uniju izvršena kineskom povezanom društvu nezavisnog kupca u Uniji.

(48)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu kako bi u obzir uzela razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena. Izvršene su prilagodbe za neizravne poreze, troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara te popratne troškove i troškove pakiranja.

(49)

Komisija je za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(50)

Na temelju toga Komisija je utvrdila dampinške marže za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje, kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, u rasponu od 20 % do 30 %.

(51)

Kako je prethodno navedeno, utvrđeno je da kineski proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju vrše damping kada uspoređuju svoje izvozne cijene s uobičajenom vrijednošću iz analogne zemlje.

(52)

Međutim, svi kineski proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju prodavali su predmetni proizvod korisnicima u Uniji, koji su silicij potom prerađivali u druge proizvode te su te proizvode izvozili kupcima izvan Unije.

(53)

Utvrđeno je da su korisnici u Uniji upotrebljavali postupak unutarnje proizvodnje u kojem se pristojbe ne naplaćuju pri uvozu sirovina kada se gotovi proizvod izvozi.

(54)

Utvrđene izvozne cijene stoga su dogovorene u pregovorima između predmetnih kineskih proizvođača izvoznika i korisnika iz Unije, pri čemu se znalo da se antidampinška pristojba koja je na snazi neće naplatiti na taj uvoz.

(55)

Komisija stoga može smatrati da su izvozne cijene koje su provjerene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dobar pokazatelj cijene uvoza silicija iz NRK-a ako izostane antidampinška pristojba na snazi.

(56)

Stoga postoji jasan dokaza da bi, ako mjere izostanu, uvoz ulazio po takvim niskim cijenama.

(57)

U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, udruženje Euroalliages citiralo je izvješće društva CRU (6) u kojem je ukupan kapacitet silicija u NRK-u u 2014. procijenjen na 5,3 milijuna tona. Navedeni iznos odgovara procjenama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, koje je isto tako dostavilo društvo CRU, a u kojem izjavljuju da je NRK proizveo 1,4 milijuna tona u 2014., od čega je polovina bila za domaću potrošnju, a druga polovina za izvoz.

(58)

U izvješću društva CRU koje je citirano u zahtjevu naveden je kineski rezervni kapacitet od 3,9 milijuna tona u 2014., što znatno premašuje ukupnu potrošnju u Uniji, a premašuje i ukupnu kinesku potrošnju.

(59)

Brojka od 5,3 milijuna tona ukupnog kapaciteta u izvješću društva CRU navedena je bez izvora i čini se da nije prilagođena kako bi se uzelo u obzir postrojenja koja su zatvorena ili ograničenja proizvodnje koja se temelje na raspoloživosti električne energije.

(60)

Posjetima radi provjere kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku koji surađuju potvrđeno je da kineska vlada provodi politike zatvaranja manjih, manje ekonomičnih peći, ali da se isto tako potiče izgradnja mnogo većih i ekonomičnijih peći. Međutim, Komisija nije pronašla dokaze bilo kakvog znatnog financiranja od strane vlade, kako za zatvaranje manjih peći, tako i za izgradnju većih.

(61)

Unatoč tome, ispitnim postupkom pokazalo se da ti kineski proizvođači izvoznici zaista raspolažu znatnim rezervnim kapacitetom. Komisija je primila podnesak od Kineske komore za međunarodnu trgovinu i Odjela za silicij Kineskog udruženja industrije neobojenih metala („CCOIC” i „CNMIA”). Zbog tog podneska postoji sumnja u brojke društva CRU u zahtjevu za reviziju, ali u njemu je navedeno da je kineski kapacitet iznosio 2,65 milijuna tona, uz rezervni kapacitet od 0,95 milijuna tona. Taj je rezervni kapacitet još uvijek veći od ukupne kineske proizvodnje i veći je od ukupne proizvodnje u Uniji.

(62)

CCIC i CNMIA tvrde da će se višak kapaciteta smanjiti tijekom vremena zbog sve veće kineske potražnje za silicijem te sve veće potražnje za kineskim izvozom iz ostalih azijskih zemalja koje nemaju proizvodnju silicija. Isto tako očekuju da će se kapacitet smanjiti daljnjim provođenjem kineskih okolišnih i energetskih normi.

(63)

Udruženje Euroalliages potom je dostavilo dodatni podnesak kao odgovor na podnesak CCIC-a i CNMIA-a s različitim predviđanjima u pogledu kineske domaće potražnje, izvoza u Aziju i budućeg kapaciteta kineske industrije silicija.

(64)

Nakon objave CCIC i CNMIA ponovno su tvrdili da rezervni kapacitet u NRK-u nije bio toliko velik kao što je sugerirano u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera te da bi se višak kapaciteta smanjio tijekom vremena zbog istih prethodno navedenih razloga.

(65)

Međutim, nisu dostavili dokaze kojima pokazuju da bi se višak kapaciteta u NRK-u znatno smanjio u skoroj budućnosti na razinu nižu od ukupne potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(66)

Stoga se sve strane još uvijek slažu da je u NRK-u postojao znatan rezervni kapacitet koji za nekoliko puta premašuje obujam potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nijedna strana nije dostavila dokaze o tome da će taj rezervni kapacitet nestati ili se uvelike smanjiti u skoroj budućnosti. Stoga je vjerojatno da će, s obzirom na carinske prepreke koje su na snazi u SAD-u i na drugim tržištima, u slučaju isteka mjera dio tog znatnog rezervnog kapaciteta najvjerojatnije biti izvezen u Uniju. Nakon objave udruženje Euroalliages napomenulo je da su dvije mjere za sprječavanje izbjegavanja iz uvodne izjave 218. u nastavku koje su na snazi dodatni dokaz o privlačnosti tržišta Unije. Komisija se slaže da se tim dvama proširenjima mjera dodatno potvrđuje zaključak Komisije o toj točki.

(67)

Proizvođači izvoznici u uzorku dostavili su i dokaze o svojim cijenama za druga izvozna tržišta osim Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju njih pokazalo se da je cijena izvoza u te druge zemlje bila u skladu s cijenom izvoza u Uniju.

(68)

Nakon objave jedna je zainteresirana strana dostavila statističke podatke o kineskom izvozu, iz kojih je vidljivo da su cijene izvoza u Koreju i Japan bile više od cijena izvoza u Uniju u 2015. Komisija ne smatra da se time mijenja zaključak temeljen na provjerenim podatcima da su izvozna poduzeća u uzorku drugim zemljama prodavala silicij kemijskog razreda po cijenama koje su u skladu s njihovom cijenom izvoza u Uniju.

(69)

Ukupni proizvodni kapacitet (uključujući rezervni kapacitet) u NRK-u u usporedbi s veličinom tržišta Unije upućuje na to da bi se izvoz u Uniju vjerojatno povećao stave li se mjere izvan snage. Kako je utvrđeno u prethodnim uvodnim izjavama 56. i 66. taj bi se izvoz vjerojatno nastavio po dampinškim cijenama.

(70)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetan proizvod proizvodila su tri proizvođača u Uniji. Oni predstavljaju „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(71)

Dva od tri proizvođača u istoj su grupi društava. Radi zaštite povjerljivosti podataka, brojke koje se odnose na industriju Unije stoga su prikazane u obliku indeksa i/ili su navedene u rasponu.

(72)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem prodaje industrije Unije na tržištu Unije s uvozom iz NRK-a i ostalih trećih zemalja na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike.

(73)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(74)

Potrošnja u Uniji smanjila se za oko 5 % u 2012. u usporedbi s 2011. Oporavila se u 2013. i stabilno se povećavala do oko 9 % veće razine u 2014. i razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja.

(75)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz predmetne zemlje na temelju podataka Eurostata. Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza iz predmetne zemlje

(76)

Obujam uvoza mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Te su promjene do određene mjere pratile kretanje potrošnje u Uniji. Uvoz iz NRK-a znatno je pao u 2012., a u potpunosti se oporavio u 2013. Slično kao i potrošnja, dodatno se povećao u 2014. i razdoblju ispitnog postupka revizije, međutim, ukupno povećanje od 82 % tijekom razmatranog razdoblja bilo je mnogo veće od povećanja potrošnje u Uniji od 9 % u istom razdoblju.

(77)

Velika većina uvoza iz NRK-a vrši se u okviru postupka unutarnje proizvodnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 53. te ga kao sirovinu prerađuju korisnici u kemijskoj industriji. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, oko 75 % ukupnog uvoza iz NRK-a bilo je predmet unutarnje proizvodnje, pri čemu nisu plaćene nikakve pristojbe, kako antidampinške tako ni uobičajene.

(78)

Kako je utvrđeno u prethodnoj tablici 2., nakon znatnog smanjenja u 2012. uvoz iz predmetne zemlje za koji je plaćena pristojba povećavao se po većoj stopi nego uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje. Uvoz silicija iz NRK-a u okviru postupka unutarnje proizvodnje ukupno se povećao za 72 %, dok se uvoz za koji je plaćena pristojba povećao za 121 % između 2011. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

(79)

Komisija je tržišni udjel uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u prethodnoj uvodnoj izjavi 72.

(80)

Tržišni udjel uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Tržišni udjel

(81)

Tržišni udjel ukupnog uvoza iz NRK-a znatno je pao u 2012., a u potpunosti se oporavio u 2013. Tržišni udjel dodatno se povećao u 2014. i razdoblju ispitnog postupka revizije, a ukupno se povećao za 67 % tijekom razmatranog razdoblja.

(82)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz predmetne zemlje (EUR/tona)

(83)

Prosječne uvozne cijene silicija uvezenog iz NRK-a mijenjale su se tijekom razmatranog razdoblja: na početku su iznosile 2 066 EUR po toni, smanjile su se za 18 % u 2013. i povećale na prosječno 1 868 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je 10 % manje nego na početku razmatranog razdoblja.

(84)

Uvozne cijene uvoza silicija u okviru postupka unutarnje proizvodnje i uvoz za koji je plaćena pristojba tijekom razmatranog su se razdoblja mijenjali na vrlo sličan način. Cijene silicija uvezenog u okviru postupka unutarnje proizvodnje uvijek su bile više od uvoza koji je podlijegao pristojbama. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna cijena silicija uvezenog u okviru postupka unutarnje proizvodnje bila je 1 919 EUR po toni i 1 714 EUR po toni silicija uvezenog uz plaćene pristojbe.

(85)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući:

(86)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i, prema potrebi, odgovarajuće prilagođena za provizije.

(87)

Izvršene su dvije zasebne usporedbe cijena. U jednoj je usporedbi upotrijebljen sav uvoz iz NRK-a (za koji je plaćena pristojba i u okviru unutarnje proizvodnje), a u drugoj je usporedbi upotrijebljen samo uvoz za koji je plaćena pristojba.

(88)

Rezultat obaju usporedbi pokazivao je znatne razine sniženja cijena. Kad se upotrijebi sav uvoz iz NRK-a, ukupni ponderirani prosjek sniženja cijena iznosi 7,6 % unatoč njegovim metodološkim ograničenjima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 200. u nastavku. Kad se u usporedbi upotrijebe samo cijene za koje je plaćena pristojba, ukupni ponderirani prosjek sniženja cijena iznosi 13,6 %.

(89)

Glavni ostali izvori opskrbe u Uniju su Norveška, Brazil, Rusija, Bosna i Hercegovina i Australija. Sedam zemalja s najvećim uvozom (za koji je plaćena pristojba i u okviru unutarnje proizvodnje) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije su kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam uvoza iz ostalih zemalja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (u tonama)

(90)

Norveška je sa 160 633 tone bila najveći izvoznik silicija u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Uvoz iz NRK-a utvrđen u prethodnoj uvodnoj izjavi 75. bio je drugi najveći u razdoblju ispitnog postupka revizije. Uvoz iz Brazila dosegao je 47 008 tona.

(91)

Tržišni udjel dvaju drugih važnih izvora uvoza silicija u Uniju tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Tablica 6.

Tržišni udjeli uvoza iz Norveške, Brazila i svih ostalih trećih zemalja

(92)

Tržišni udjel uvoza iz Norveške stabilno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja i tijekom tog se razdoblja povećao za oko 26 %. To je povećanje manje kada se usporedi s povećanjem tržišnog udjela uvoza iz NRK-a koji se, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 80., u tom razdoblju povećao za 67 %.

(93)

Nakon malog povećanja u 2012. tržišni udjel uvoza iz Brazila smanjivao se i u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao je samo oko polovine svojeg početnog tržišnog udjela. Glavni je razlog za to smanjenje razine uvoza i tržišnog udjela bila suša u Brazilu koja je potaknula visoke cijene hidroelektrične energije.

(94)

Tržišni udjel uvoza iz svih ostalih trećih zemalja povećavao se u 2012. i 2013., a smanjio za 25 % tijekom 2014. i razdoblja ispitnog postupka revizije. To ukazuje na to da je između 2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije uglavnom uvoz iz NRK zabilježio znatno povećanje.

(95)

Cijene uvoza (za koji je plaćena pristojba i u okviru unutarnje proizvodnje) iz preostalih dvaju važnih izvora silicija tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Tablica 7.

Cijene uvoza iz Norveške i Brazila

(96)

Razvoj cijena tijekom razmatranog razdoblja bio je sličan za uvoz iz Norveške, Brazila i svih ostalih trećih zemalja kad ga se usporedi s razvojem cijena uvoza iz NRK-a. Budući da su oba norveška proizvođača povezana s velikim korisnicima u Uniji, cijene iz Norveške u znatnoj su mjeri transferne cijene između povezanih strana i stoga nisu pouzdane za smislenu usporedbu.

(97)

Cijene uvoza iz Brazila bile su oko 10 % više od cijena uvoza iz NRK-a.

(98)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje učinaka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Pokazatelji štete temelje se na specifičnim podatcima koje je dostavila industrija Unije. Podatci su ispitani za sljedeće pokazatelje: potrošnju u Uniji, proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, zaposlenost, produktivnost, prodajne cijene, troškove rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 71., radi zaštite povjerljivosti podataka, vrijednosti su prikazane u obliku indeksa i/ili su navedene u rasponu.

(99)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 8.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(100)

Obujam proizvodnje smanjio se za 10 % u 2012. i povećavao se u sljedećem razdoblju, a u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao je razinu koja je 3 % viša nego u 2011.

(101)

Proizvodni kapacitet industrije Unije povećao se za 6 % u 2012. i ostao je na gotovo nepromijenjenoj razini, a samo se blago povećao prije razdoblja ispitnog postupka revizije. Povećanje proizvodnog kapaciteta stoga je donekle manje nego povećanje potrošnje, koja se povećala za 9 % tijekom razmatranog razdoblja kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 73.

(102)

Za razliku od proizvodnje ili proizvodnog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta bila je najviša u 2011. Posljedica povećanog proizvodnog kapaciteta i smanjene proizvodnje u 2012. bilo je smanjenje iskorištenosti kapaciteta od 15 %. Budući da je kapacitet proizvodnje ostao gotovo nepromijenjen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iz 2012., njezina je iskorištenost odražavala razvoj obujma proizvodnje i povećala se u razdoblju ispitnog postupka revizije na razinu manju za 4 % od one na početku razmatranog razdoblja.

(103)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 9.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(104)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima smanjio se za 8 % u 2012. i od tada se stabilno povećavao te je u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegnuo razinu koja je za 5 % viša u usporedbi s 2011.

(105)

Tržišni udjel industrije Unije razvijao se drukčije. Isto se tako smanjio u 2012., ali se nastavio smanjivati u 2013. i 2014. Tržišni udjel povećao se u razdoblju ispitnog postupka revizije, ali nije dosegnuo svoju razinu iz 2011., već je ostao za 3 % manji od onoga na početku razmatranog razdoblja.

(106)

Iako je industrija Unije uspjela povećati svoj obujam prodaje za 5 %, njezin se tržišni udjel smanjio za 3 %. Obujam proizvodnje istodobno se povećao za samo 3 % na tržištu koje je raslo po stopi od 9 %. Stoga industrija Unije nije mogla iskoristiti prilike za rast zbog gubitka tržišnog udjela na rastućem tržištu.

(107)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

(108)

Zaposlenost se razvijala pozitivno tijekom razmatranog razdoblja i povećala se za 4 %. Istodobno je produktivnost po zaposleniku ostala relativno stabilna tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(109)

Dampinške marže utvrđene su znatno iznad razine de minimis. Međutim, utjecaj visine dampinških marži, na kojima se temelje postojeće mjere, na industriju Unije ublažen je učinkom postojećih mjera.

(110)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene u Uniji

(111)

Jedinična prodajna cijena industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 10 % u 2012. i za dodatnih 6 % u 2013. Od tada se polako povećavala, ali nije dosegla razinu iz 2011. te je u razdoblju ispitnog postupka revizije ostala na razini manjoj za 12 %.

(112)

Za razliku od jediničnih prodajnih cijena, jedinični trošak proizvodnje industrije Unije povećao se u 2012. i smanjio u 2013. te se vratio na gotovo istu razinu kao i na početku razmatranog razdoblja. Jedinični trošak proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka revizije bio je viši za 4 % u usporedbi s 2011.

(113)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 12.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(114)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku smanjili su se za ukupno 6 %, uglavnom zahvaljujući znatnom povećanju od 10 postotnih bodova između 2012. i 2013.

(115)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 13.

Zalihe

(116)

Završne zalihe industrije Unije povećale su se za 6 % između 2011. i 2014. Na znatno nižu razinu zaliha na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije utjecali su sezonski čimbenici. Iako su završne zalihe za ostala razdoblja evidentirane krajem prosinca, za kraj razdoblja ispitnog postupka revizije evidentiraju se krajem ožujka, netom nakon razdoblja relativno niske proizvodnje zbog visokih cijena energije u zimi. Stoga se može očekivati da u tom dijelu godine razina zaliha bude niža.

(117)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(118)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se znatno smanjila za 67 % između 2011. i 2012., ali poslije se povećala za 17 postotnih bodova i dosegla zadovoljavajuću razinu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(119)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Njegov je razvoj slijedio profitabilnost te je ostao na zadovoljavajućim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(120)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Njegov je razvoj uvelike odražavao razvoj profitabilnosti te je ostao na zadovoljavajućim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(121)

Nijedan od proizvođača iz Unije nije prijavio poteškoće s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Mnogi pokazatelji štete kao što su proizvodnja, kapacitet i obujam prodaje daju različit uvid u stanje. Iako pokazuju pozitivno kretanje u apsolutnom smislu, povećanje je toliko nisko da industriji Unije ne omogućuje da iskoristi rast tržišta. To pokazuje negativno kretanje za iskorištenost kapaciteta, tržišni udjel i rast.

(123)

Zaposlenost se povećala za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, a produktivnost je ostala stabilna. Neto ulaganja i prosječne plaće pokazivale su negativno kretanje.

(124)

Iako su kretanja financijskih pokazatelja kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja negativna, njihove apsolutne razine ne pokazuju znakove štete.

(125)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije ne trpi materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(126)

Prethodno navedena kretanja koja se odnose na cijene i obujam uvoza predmetnog proizvoda pokazuju da su kineski proizvođači izvoznici znatno povećali svoj obujam izvoza u Uniju za 82 % usprkos mjerama na snazi te su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije držali tržišni udjel od [17 % – 22 %]. Uvoz iz NRK-a koji podliježe pristojbama povećao se po još većoj stopi od 121 %, usprkos mjerama na snazi. U istom se razdoblju proizvodnja industrije Unije povećala za 3 %, a prodaja za 5 %. Smanjeni uvoz iz Brazila uglavnom je zamijenjen uvozom iz NRK-a i Norveške, a ne industrijom Unije, te je ostvareno povećanje potrošnje u Uniji od 9 % između 2011. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

(127)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 61., proizvođači izvoznici iz NRK-a imaju znatan rezervni kapacitet zahvaljujući kojem bi mogli vrlo brzo povećati svoj izvoz. Osim toga, domaće cijene u NRK-u i na ostalim trećim tržištima, na primjer Japanu, niže su od cijena na tržištu Unije. U skladu s podatcima iz izvješća društva CRU, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije domaće cijene u NRK-u i Japanu bile su više od 25 % niže nego u Uniji. S obzirom na privlačne cijene na tržištu Unije u usporedbi s domaćim tržištem u NRK-u i tržištima ostalih trećih zemalja, vjerojatno je da bi se znatne količine koje se trenutačno prodaju tim tržištima mogle preusmjeriti i na tržište Unije dopusti li se da isteknu antidampinške mjere.

(128)

Osim toga, glavna međunarodna tržišta kao što su Australija, Kanada i SAD uvela su antidampinške pristojbe protiv kineskog silicija. Stoga će kineskim proizvođačima izvoznicima biti teže prodavati na tim tržištima nego na nezaštićenom tržištu Unije dopusti li se da antidampinške mjere isteknu.

(129)

Nadalje, razine cijena kineskog uvoza koji podliježe antidampinškoj pristojbi znatno su snižavale cijene industrije Unije za 13,6 %. To pokazuje razine cijena s kojima bi, ako mjere izostanu, kineski proizvođači izvoznici vjerojatno ušli na tržište Unije.

(130)

Vjerojatnost jeftinog kineskog izvoza, ako mjere izostanu, potvrđuju antidampinški ispitni postupci protiv kineskog silicija u drugim zemljama navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi 128.

(131)

Kineski proizvođači izvoznici imaju mogućnost znatno povećati već znatan tržišni udjel po cijenama kojima se znatno snižavaju cijene industrije Unije na štetu industrije Unije.

(132)

Zainteresirane strane tvrdile su da neki korisnici u Uniji imaju zahtjeve u pogledu kvalitete i pouzdanosti opskrbe, a posebno u pogledu silicija kemijskog razreda, koje kineski proizvođači ne mogu lako ispuniti.

(133)

Komisija je utvrdila da industrija Unije doista ima znatnu proizvodnju silicija visoke kvalitete. Međutim, s obzirom na veliki broj izvora u NRK-u, silicij svih kvaliteta, uključujući silicij visoke kvalitete, može se uvoziti i uvozi se iz NRK-a.

(134)

Usprkos tome, industrija Unije isto tako prodaje znatne količine silicija standardnog razreda, na primjer industriji aluminija. Te znatne količine izravno se natječu na tržištu s kineskim uvozom. Većina se tog uvoza standardnog razreda vrši na osnovi plaćene pristojbe i ta je vrsta uvoza najdinamičniji segment na tržištu Unije, a povećao se za 121 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 75.

(135)

Zainteresirane strane tvrdile su da je zemljopisna blizina, čija su posljedica kraći rokovi isporuke, još jedan razlog zašto korisnici u Uniji vjerojatno neće prijeći na opskrbu iz kineskih izvora u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(136)

Istina je da zemljopisna blizina stvara prednost i da je silicij teški osnovni materijal s relativno niskom cijenom po kilogramu. Međutim, postojeći uvoz iz dalekih zemalja (Australija, Brazil, NRK) naveden u prethodnoj uvodnoj izjavi 89. pokazuje da se i dobavljači u udaljenim zemljama mogu učinkovito natjecati na tržištu Unije.

(137)

Nakon objave neke su zainteresirane strane ponovile svoje primjedbe koje se odnose na razlike u kvaliteti između silicija kemijskog i aluminijskog razreda te između primarne i sekundarne primjene silicija aluminijskog razreda.

(138)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 134., Komisija prima na znanje te razlike i primjećuje da prodaja industrije Unije i uvoz iz NRK-a obuhvaćaju znatne količine silicija standardnog razreda koji se prodaje, na primjer, industriji aluminija.

(139)

S obzirom na primarnu i sekundarnu primjenu silicija aluminijskog razreda Komisija je analizirala detaljne podatke i brojčano odredila razlike u cijenama silicija svih kvaliteta koji industrija Unije prodaje korisnicima iz industrije aluminija. Iz te je analize bilo vidljivo da je, u pogledu svih razreda koji se najčešće prodaju industriji aluminija, razlika u cijenama mala i da se osobito skupi ili jeftini razredi prodaju u neznatnim količinama te da stoga nemaju značajan učinak na prosječnu cijenu.

(140)

Stoga se može zaključiti da postoji vjerojatnost daljnjeg znatnog povećanja kineskog uvoza po dampinškim i štetnim cijenama što bi moglo dovesti do ponavljanja štete dopusti li se da antidampinške mjere isteknu.

(141)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li uvođenje antidampinških mjera na uvoz silicija podrijetlom iz NRK-a nakon nalaza trenutačne revizije zbog predstojećeg isteka mjera bilo u interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih interesa koji su uključeni, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve su zainteresirane strane dobile priliku iznijeti svoje stavove na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe.

(142)

Tri su proizvođača iz Unije koji zajedno čine 100 % proizvodnje u Uniji surađivala u ovom ispitnom postupku. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 125., industrija Unije zbog mjera na snazi ne trpi materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(143)

Istodobno je industrija Unije pokazala da je njezin rad održiv kad ne podliježe nepoštenom tržišnom natjecanju nastalom zbog dampinškog uvoza.

(144)

Isto tako, uklanjanje mjera vrlo bi vjerojatno dovelo do povećanja jeftinog dampinškog kineskog uvoza, čime bi se doveo u opasnost nastavak rada preostalih proizvođača u industriji koja je inače održiva. Podsjeća se na činjenicu da su dva proizvođača u Uniji zatvorila svoja postrojenja od početnog uvođenja mjera.

(145)

Stoga se zaključuje da je u interesu Unije da se zadrže mjere na snazi.

(146)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 16., samo je jedan nepovezani uvoznik dostavio odgovor na odabir uzorka. Trgovina silicijem činila je oko 10 % ukupnog prometa tog uvoznika. Uvoznik se nije protivio mjerama, niti ih je podržao.

(147)

Stoga se zaključuje da nije protivno interesu nepovezanog uvoznika da se zadrže mjere na snazi.

(148)

Komisija je zaprimila sedam potpunih odgovora od korisnika iz kemijske industrije i industrije aluminija.

(149)

U slučaju industrije aluminija, silicij je samo u ograničenoj mjeri potreban za njezine proizvode kako bi se poboljšala svojstva aluminija. Prema njihovu mišljenju nije jednostavno zamijeniti silicij, zbog čega je sigurnost opskrbe često važnija od cijene. Financijski je učinak mjera na te korisnike malen zbog relativno male važnosti silicija u njihovoj strukturi troškova. Jedan veliki korisnik aluminija podupire zadržavanje antidampinške pristojbe i tvrdi da je važno da industrija Unije bude u mogućnosti nastaviti svoju proizvodnju u Uniji, dok korisnik aluminija koji troši manje količine silicija podupire ukidanje mjera na snazi.

(150)

U slučaju korisnika koji proizvode kemijske proizvode koji čine oko 60 % ukupne potrošnje u Uniji silicij je iznimno važan te čini velik udjel u njihovu trošku sirovina. Tri korisnika iz kemijske industrije smatraju da antidampinške mjere ne bi trebalo zadržati. Dva se korisnika iz kemijske industrije nisu protivila mjerama, niti su ih podržala.

(151)

Neki su korisnici naglasili i dobro financijsko stanje proizvođača u Uniji. Učinak mjera na te korisnike mogao bi biti znatniji od učinka na industriju aluminija. Međutim, podatci koje su dostavili korisnici koji surađuju, a proizvode kemijske proizvode, pokazuju da oni gotovo isključivo uvoze silicij u okviru postupka unutarnje proizvodnje, čime su izuzeti od antidampinške pristojbe. Stoga se smatra da je učinak mjera na te korisnike ograničen.

(152)

Korisnici su bili zabrinuti u pogledu sigurnosti opskrbe. Jedna se zabrinutost odnosila na nemogućnost industrije Unije da u potpunosti opskrbljuje tržište Unije. Međutim, mjerama na snazi nije se spriječio ulazak kineskog uvoza na tržište Unije u znatnim količinama. Kako je utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 89., uvozom iz Norveške, Brazila, Rusije, Bosne i Hercegovine i određenog broja ostalih zemalja isto im se tako omogućuje da opskrbljuju dio tržišta koji industrija Unije ne može opskrbljivati.

(153)

U tom je pogledu EUSMET tvrdio da visoka iskorištenost kapaciteta industrije Unije i povećana proizvodnja dokazuju da industriji Unije nije nanesena šteta. Komisija je potvrdila da industrija Unije ima relativno visoku iskorištenost kapaciteta od oko 70 % – 90 %. Kako je utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 99., koja se temelji na provjerenim podatcima proizvođača iz Unije, proizvodnja se blago povećala tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 122., povećanje je toliko nisko da industriji Unije ne omogućuje da iskoristi rast tržišta. To pokazuje negativno kretanje za iskorištenost kapaciteta.

(154)

Nakon objave European Aluminium, udruženje korisnika iz industrije aluminija u Uniji, podržalo je zadržavanje antidampinške pristojbe tvrdeći da višak kapaciteta u NRK-u i mogući damping iz NRK-a mogu ugroziti isporuku silicija industriji aluminija na tržištu Unije.

(155)

U smislu ravnoteže, pozitivan učinak mjera na industriju Unije nesumnjivo nadmašuje ograničen ili nebitan negativni utjecaj mjera na snazi na korisnike.

(156)

Zainteresirane su se strane žalile na navodni nedostatak tržišnog natjecanja na tržištu Unije. Doista, u Uniji postoje samo tri proizvođača iz Unije koji pripadaju dvjema grupama društava. Industrija Unije držala je tržišni udjel od oko 30 %, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 103. Stoga je, kako bi se zadovoljila potražnja korisnika iz Unije, tržištu Unije potreban uvoz. Usprkos postojanju mjera na snazi, kineski je uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije u sve većim količinama te je njegov tržišni udjel iznosio oko [17 %–22 %] tijekom razdoblja ispitnih postupaka revizije, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 75.

(157)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 89., glavni ostali izvori opskrbe u Uniju su Norveška, Brazil i određeni broj ostalih zemalja koje su alternativni izvor uvoza silicija.

(158)

Navodni duopol stoga samo drži tržišni udjel od 30 %, dok tržišni udjel uvoza iz određenog broja trećih zemalja iznosi 70 %. Stoga korisnici imaju izbor između metalnog silicija koji proizvodi industrija Unije i metalnog silicija iz raznih ostalih trećih zemalja. Tvrdnju o navodnom duopolu na tržištu Unije stoga se ne može prihvatiti.

(159)

EUSMET je uzeo u obzir činjenicu da je 2014. metalni silicij dodan na popis kritičnih sirovina za Uniju. Komisija je u svojoj Komunikaciji navela da je 20 navedenih sirovina „[k]ritično […] jer su rizici od pomanjkanja u ponudi i njihovi učinci na gospodarstvo veći od rizika povezanih s većinom drugih sirovina.” (7).

(160)

U pogledu istog pitanja u vezi s dodavanjem silicija na popis kritičnih sirovina za Uniju, udruženje Euroalliages tvrdi da bi, dopusti li se da antidampinške mjere isteknu, to predstavljalo prijetnju održivoj opskrbi silicijem iz Unije.

(161)

Činjenica da je silicij uvršten na taj popis sama po sebi ne utječe na nalaze Komisije u antidampinškom postupku.

(162)

Nakon objave CCIC i CNMIA tvrdili su da postoji proturječnost između postupka rješavanja spora unutar WTO-a u pogledu izvoznih carina koje se primjenjuju na silicij (8), među ostalim sirovinama, i nalaza tog spora. Oni tvrde da se pokretanjem spora unutar WTO-a, koji bi mogao imati za posljedicu smanjenje cijena silicija uvezenog iz NRK-a, potvrđuje da interes korisnika iz Unije za opskrbu silicijem premašuje interes proizvođača iz Unije za zadržavanje antidampinških mjera.

(163)

Komisija smatra da je ta tvrdnja neosnovana. Činjenica da se silicij nalazio među sirovinama koje su podlijegale rješavanju spora unutar WTO-a ne otklanja potrebu za uklanjanjem učinaka štetnog dampinga kojima se narušava trgovina i za ponovnom uspostavom učinkovitog tržišnog natjecanja.

(164)

Zainteresirane su strane tvrdile da će se spajanjem društava FerroAtlantica i Globe Speciality Metals („FerroGlobe”) ograničiti opskrba silicijem na tržištu Unije i dovesti do dominantnog položaja spojenog subjekta FerroGlobe na tržištu Unije.

(165)

Međutim, društvo Globe Speciality Metals proizvodi metalni silicij u Kanadi i SAD-u. Tijekom razmatranog razdoblja samo su se neznatne količine silicija uvozile u Uniju iz Kanade i SAD-a. Zajednički tržišni udjel uvoza iz Kanade i SAD-a ostao je znatno ispod 1 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je jasno da se spajanjem FerroGlobe ne može ograničiti opskrba silicijem na tržištu Unije.

(166)

EUSMET je tvrdio da se na temelju novog Carinskog zakonika Unije korisnici silicija u kemijskoj industriji Unije u budućnosti neće moći osloniti na unutarnju proizvodnju. Prema shvaćanju EUSMET-a u skladu s člankom 169. stavkom 2. Delegiranog akta o Carinskom zakoniku Unije (9), od svibnja 2016. nadalje više neće biti dopuštena upotreba istovrijedne robe u okviru postupka unutarnje proizvodnje za proizvode koji podliježu mjerama za zaštitu trgovine kao što je silicij.

(167)

U članku 169. stavku 2. navodi se da će roba uvezena u okviru postupka unutarnje proizvodnje podlijegati antidampinškoj pristojbi samo ako se preradi i kasnije pusti u slobodan promet. Ako se prerađena roba ponovno izvozi, tada nije potrebno platiti nikakvu antidampinšku pristojbu. To bi značilo da nema nikakve promjene u usporedbi s trenutačnim odredbama.

(168)

Stoga se čini da se tvrdnja koju je iznio EUSMET u pogledu novog Carinskog zakonika Unije temelji na pogrešnom tumačenju članka 169. stavka 2. Delegiranog akta o Carinskom zakoniku Unije i stoga je neutemeljena.

(169)

Zainteresirane su strane tvrdile da antidampinške mjere za predmetni proizvod, koje su na snazi od 1990., nisu privremene mjere te bi stoga trebalo dopustiti da isteknu.

(170)

Komisija smatra da je ta tvrdnja neosnovana. Prema uvjetima koji su utvrđeni Osnovnom uredbom primjena mjera mora se produljiti ako su ispunjeni specifični zakonski uvjeti.

(171)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da zadržavanje mjera za uvoz silicija podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(172)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 5., Komisija je, nakon zahtjeva za djelomičnu privremenu reviziju koji je podnio EUSMET, trebala ispitati i donijeti zaključak o trajnoj prirodi promijenjenih okolnosti.

(173)

Te su se promjene odnosile uglavnom na sastav i strukturu industrije Unije, potražnju silicija u Uniji i način opskrbe u Uniji.

(174)

Udruženje Euroalliages odgovorilo je na tvrdnje uključene u izvješće, izrazivši neslaganje s, među ostalim elementima, referentnim razdobljem zamijećenih promjena duljim od pet godina.

(175)

Komisija je zaključila da postoji niz okolnosti koje su se promijenile od zaključka donesenog u prethodnoj reviziji razine štete iz Uredbe (EZ) br. 2496/97 (10) („prethodna revizija štete”) i da je priroda tih promjena trajna.

(176)

Te se promjene, kako su navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 173., odnose uglavnom na sastav i strukturu industrije Unije. U tom se smislu broj proizvođača koji čine industriju Unije smanjio i trenutačno je čine jedna grupa proizvođača i jedan proizvođač, u usporedbi s četirima proizvođačima tijekom prethodne revizije štete. Jedan je od proizvođača koji su bili aktivni tijekom prethodne revizije štete obustavio proizvodnju, dok su se dva prethodno nezavisna proizvođača spojila. Ne postoje nikakve naznake da te promjene nisu trajne prirode.

(177)

Potražnja za silicijem u Uniji, utvrđena u prethodnoj uvodnoj izjavi 73., više se nego udvostručila u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka u prethodnoj reviziji štete. EUSMET je dostavio dokaze za to da će se potražnja u Uniji vjerojatno dodatno povećati u nadolazećim godinama. Stoga se smatra da je povećanje potražnje trajne prirode.

(178)

U pogledu načina opskrbe u Uniji, u ispitnom se postupku pokazalo da je Unija sve više ovisna o uvozu metalnog silicija. Tijekom razdoblja ispitnog postupka prethodne revizije štete, potrošnja u Uniji premašila je proizvodnju industrije Unije za 134 000 tona. Od tada se ta razlika povećala na [350 000 – 400 000 tona]. Zbog sve veće potražnje i visoke iskorištenosti kapaciteta industrije Unije, smatra se da je ta promjena načina opskrbe trajne prirode.

(179)

Komisija je na temelju toga zaključila da su promijenjene okolnosti trajne prirode i da je stoga zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju ograničenu na štetu utemeljen.

(180)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je prvo utvrdila iznos pristojbi koji je potreban kako bi se izbjeglo ponavljanje štete za industriju Unije.

(181)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je utvrdila da je prodaja industrije Unije bila profitabilna. Razina uklanjanja štete stoga je utvrđena na razini prodajne cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(182)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne cijene uvoza iz NRK-a za koji je plaćena pristojba, kako je utvrđena za izračun sniženja cijena u prethodnoj uvodnoj izjavi 88., s ponderiranom prosječnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(183)

U pogledu uvozne cijene, četiri su proizvođača izvoznika u uzorku isključivo prodavala silicij uvezen u okviru postupka unutarnje proizvodnje koji stoga nije podlijegao antidampinškoj pristojbi. Te se cijene stoga nisu mogle upotrijebiti za utvrđivanje razine uklanjanja štete.

(184)

EUSMET, podnositelj zahtjeva u privremenoj reviziji, tvrdio je da bi razinu uklanjanja štete trebalo izračunati na temelju sveg izvoza bez obzira na carinski režim. EUSMET i određene strane tvrdile su i da bi cijeni sveg izvoza trebalo dodati uobičajenu carinsku pristojbu kako bi se dobila cijena „u slobodnom prometu”, čak i za prodaju u okviru postupka unutarnje proizvodnje u kojem se ne plaća nikakva carinska pristojba. Tu tvrdnju potkrjepljuju upućujući na prethodne ispitne postupke revizije.

(185)

Međutim, prethodni su ispitni postupci revizije bili privremena revizija ograničena na damping i revizija zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga u privremenoj reviziji nije izračunana razina uklanjanja štete, a u usporednoj je reviziji zbog predstojećeg isteka mjera ispitana samo vjerojatnost ponavljanja štete. Stoga su prethodni ispitni postupci revizije imali različito područje primjene.

(186)

EUSMET je tvrdio da se uvoz proizvoda kemijskog razreda vrši gotovo isključivo u okviru postupka unutarnje proizvodnje, dok uvoz za puštanje u slobodni promet uglavnom čini silicij aluminijskog razreda. Osim toga, cijena uvoza u okviru postupka unutarnje proizvodnje veća je za oko 12 % zbog zahtjevnijih specifikacija proizvoda kemijskog razreda. Zanemarivanje te prodaje s većom cijenom stoga bi za posljedicu imalo krivo utvrđivanje razine uklanjanja štete.

(187)

Međutim, antidampinška pristojba naplaćuje se samo na uvoz u Uniju koji podliježe pristojbama. Uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje ne podliježe pristojbama jer se ne pušta u slobodni promet i stoga nije prikladno upotrijebiti te cijene za utvrđivanje razine uklanjanja štete. Slijedom toga, razina uklanjanja štete utvrđuje se na temelju uvoza koji podliježe pristojbama.

(188)

Budući da sva prodaja namijenjena izvozu u Uniju od četiriju proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju nije ušla u Uniju, već je upotrijebljena u okviru postupka unutarnje proizvodnje za proizvode koji se izvoze iz Unije, za utvrđivanje razine uklanjanja štete koristio se samo uvoz za koji je plaćena pristojba na razini cijele zemlje upotrebljavajući statističke podatke Eurostata..

(189)

Nadalje, zainteresirane strane općenito su potvrdile da je uvoz koji podliježe pristojbama prodaja koja se najvećim dijelom vrši u industriji aluminija, a da kemijska industrija najvećim dijelom uvozi kineski silicij u okviru postupka unutarnje proizvodnje. Stoga je prodaja koju industrija Unije vrši korisnicima u industriji aluminija uspoređena sa svim uvozom iz NRK-a koji podliježe pristojbama.

(190)

EUSMET je zatražio izvršavanje prilagodbe zbog razlike u kvaliteti između silicija kemijskog i aluminijskog razreda, između različitih vrsta silicija kemijskog razreda i zbog nišnih vrsta metalnog silicija koji proizvodi industrija Unije, ali se ne uvozi iz NRK-a.

(191)

Određene su strane dostavile podatke koji ukazuju na razliku u cijeni odabranog silicija aluminijskog i kemijskog razreda koja iznosi do 23 %.

(192)

Udruženje Euroalliages odgovorilo je na primjedbe EUSMET-a o različitim vrstama silicija navodeći da su kemijski i aluminijski razred međusobno zamjenjivi u smislu cijena i troškova proizvodnje. Doista, u ispitnom postupku pokazalo se da prodajna cijena Unije industrije Unije korisnicima iz kemijske industrije nije bila viša od prodajne cijene korisnicima iz industrije aluminija. Isto tako, prodajna cijena u analognoj zemlji, SAD-u, nije pokazivala takvu izrazitu razliku između prodajnih cijena korisnicima iz kemijske industrije i industrije aluminija. Stoga je glavni uzrok razlike u cijeni između prodaje u okviru postupka unutarnje proizvodnje i prodaje za koju je plaćena pristojba više carinski režim, a ne razlika u kemijskom sastavu između tih proizvoda.

(193)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 189., prodaja industriji aluminija upotrijebljena je na objema stranama usporedbe. Pitanje koje se odnosi na prilagodbu za razlike između kemijskog i aluminijskog razreda nije relevantno u takvoj usporedbi.

(194)

Nakon objave EUSMET je naveo da je prihvaćanjem zahtjeva za privremenu reviziju koji se, među ostalim točkama, odnosio na sve veći uvoz silicija u okviru postupka unutarnje proizvodnje, Komisija stvorila legitimna očekivanja. EUSMET je tvrdio i da je Komisija kasnije povrijedila ta legitimna očekivanja izuzimanjem uvoza metalnog silicija kemijskog razreda iz izračuna razine uklanjanja štete.

(195)

Neosnovana je tvrdnja o legitimnim očekivanjima. Kao prvo, pokretanje revizije uređeno je posebnim pravnim okvirom i ne može dovesti do legitimnih očekivanja u pogledu ishoda ispitnog postupka. Kao drugo, silicij svih razreda podliježe tom ispitnom postupku. Zbog razloga utvrđenih u prethodnim uvodnim izjavama od 183. do 188. uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje nije uključen u izračun razine uklanjanja štete.

(196)

Nakon objave neke su zainteresirane strane tvrdile da je Komisija neispravno izuzela uvoz silicija u okviru postupka unutarnje proizvodnje iz svojeg izračuna razine uklanjanja štete. Tvrdile su i da je time Komisija izuzela preko 75 % uvoza silicija iz NRK-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, da je propustila izračunati pojedinačne razine uklanjanja štete za kineske proizvođače izvoznike u uzorku, da je propustila izračunati reprezentativnu razinu uklanjanja štete te je, de facto, upotrijebila raspoložive podatke.

(197)

U svojoj analizi za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosi na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga i štete Komisija nije izuzela uvoz silicija, koji se iz NRK-a ili bilo koje druge zemlje provodi u okviru postupka unutarnje proizvodnje, jer je uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje konkurencija prodaji metalnog silicija industrije Unije.

(198)

Međutim, za djelomičnu privremenu reviziju, čije je područje primjene ograničeno na ispitivanje štete, Komisija je, kako je utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 187., utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju uvoza koji podliježe pristojbama. Uvoz silicija u okviru postupka unutarnje proizvodnje nije uzet u obzir pri izračunu razine uklanjanja štete jer se uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje ne pušta u slobodni promet te stoga ne podliježe ni antidampinškim ni uobičajenim carinskim pristojbama.

(199)

Kako je utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 189., uvoz koji podliježe pristojbama prodaja je koja se najvećim dijelom vrši u industriji aluminija, a uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje prodaja je koja se najvećim dijelom vrši u kemijskoj industriji. Komisija je pomno analizirala razlike u cijeni između tih uvoza. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 192., razlika u cijeni morala je biti posljedica carinskog režima s obzirom na to da nije bilo izrazite razlike u cijeni u okviru prodajnih cijena industrije Unije ni domaćih prodajnih cijena proizvođača u analognoj zemlji.

(200)

Čini se da je cijena uvoza silicija u okviru postupka unutarnje proizvodnje posljedica različite prakse određivanja cijena koju provode kineski proizvođači izvoznici. To je potkrijepljeno i tvrdnjama u pogledu razlika u cijeni koje su iste zainteresirane strane iznijele u svojim primjedbama nakon objave. Stoga je Komisija odlučila utvrditi razinu uklanjanja štete na temelju znatnog obujma uvoza silicija namijenjenog puštanju u slobodan promet.

(201)

Nakon objave neke su zainteresirane strane tvrdile da uzrok veće cijene silicija kemijskog razreda nije različita praksa određivanja cijena koju provode kineski proizvođači izvoznici.

(202)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 189., Komisija je usporedila prodaju koju industrija Unije vrši korisnicima u industriji aluminija sa svim uvozom iz NRK-a koji podliježe pristojbama. Prodaja industriji aluminija upotrebljava se na objema stranama usporedbe. Za utvrđivanje razine uklanjanja štete upotrijebljeni su isključivo aluminijski razredi koje je s jedne strane proizvela industrija Unije, a koji s druge strane podliježu uvozu za koji je plaćena pristojba. Stoga u takvoj usporedbi nije relevantno pitanje jesu li cijene uvoza u okviru postupka unutarnje proizvodnje povezane s različitom praskom određivanja cijena koju provode kineski proizvođači izvoznici.

(203)

Kako je već utvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 196., zainteresirane su strane tvrdile da je Komisija propustila izračunati pojedinačne razine uklanjanja štete za kineske proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju te je propustila izračunati reprezentativnu razinu uklanjanja štete. Taj se navod odnosi na činjenicu da su svi ovi proizvođači prodavali predmetni proizvod korisnicima u Uniji, koji su silicij prerađivali te su potom proizvode s tim silicijem izvozili kupcima izvan Unije u okviru postupka unutarnje proizvodnje.

(204)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 188., sva prodaja namijenjena izvozu u Uniju od četiriju proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju vršila se u okviru postupka unutarnje proizvodnje. Bilo je, stoga, moguće izračunati samo razinu uklanjanja štete na osnovi cijele zemlje upotrebom statističkih podataka Eurostata za uvoz za koji je plaćena pristojba. Komisija je smatrala da ne bi bilo ni izvedivo ni moguće simulirati koje bi bile cijene silicija uvezenog iz NRK-a po svakom od proizvođača u uzorku pri prodaji korisnicima iz kemijske industrije u Uniji ako se taj uvoz pusti u slobodni promet. Komisija je ustanovila da bi takva simulacija svakako dovela do manje pouzdanih rezultata od onih koji se temelje na stvarnim cijenama silicija prodanog industriji aluminija. Komisija je ustanovila da nije moguće utvrditi koji bi učinak na cijene proizvelo uklanjanje primjene posebnih tržišnih uvjeta za postupak unutarnje proizvodnje na uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje, osim jednostavnog dodavanja uobičajenih i antidampinških pristojbi.

(205)

Zbog tih razloga i zbog međusobne izmjenjivosti navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 192. bilo je, stoga, moguće izračunati samo razinu uklanjanja štete na osnovi cijele zemlje upotrebom statističkih podataka Eurostata za uvoz za koji je plaćena pristojba. Bilo koji drugi izračun ne bi bio moguć.

(206)

Iste zainteresirane strane uputile su na prethodne antidampinške ispitne postupke u kojima je uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje bio dio analize koju je provela Komisija.

(207)

Kako je istaknuto u prethodnoj izjavi 196., uvoz u okviru postupka unutarnje proizvodnje bio je uključen u analizu revizije zbog predstojećeg isteka mjera koju je provela Komisija. Komisija je primila na znanje upućivanja zainteresiranih strana na prethodne ispitne postupke u skladu s člankom 11. stavkom 3., no nije utvrdila postojanje analogije između tih slučajeva i trenutačne djelomične privremene revizije.

(208)

U pogledu postupaka koji se odnose na kalcijev metal Uredbom iz 1999. (11) pokrenuto je pitanje uvoza u okviru postupka unutarnje proizvodnje, no ono se odnosilo na uključivanje tog uvoza u izračun tržišnog udjela u svrhu procjene štete. S obzirom na trenutačne postupke u vezi sa silicijem Komisija je pri određivanju tržišnog udjela u svojoj analizi vjerojatnosti ponavljanja štete uključila i uvoz koji se u okviru postupka unutarnje proizvodnje provodi iz NRK-a, Brazila i Australije.

(209)

U pogledu postupaka koji se odnose na furfuraldehid Uredbom iz 2012. (12) okončana je privremena revizija antidampinških mjera i te su mjere stavljene izvan snage. Njome nije utvrđena razina uklanjanja štete.

(210)

U pogledu postupaka koji se odnose na glifosat u ispitnim je postupcima utvrđeno da, dok se više od 90 % nedavnog uvoza podrijetlom iz NRK-a provodilo u okviru postupka unutarnje proizvodnje, bilo je potrebno u izračun uključiti svu prodaju koja potječe od jedinog izvoznika koji surađuje (13). Zapravo, nije bilo moguće odvojeno identificirati prodaju u okviru postupka unutarnje proizvodnje i ostalu prodaju s obzirom na to da je samo jedan uvoznik surađivao, dok nije surađivao nijedan korisnik. Osim toga, Komisija nije mogla upotrijebiti statističke podatke jer su različite vrste proizvoda (kiselina čija je koncentracija 95 % i sol čija je koncentracija 62 %) prijavljene pod istom carinskom šifrom. Naposljetku, dobivena razina uklanjanja štete nije upotrijebljena jer je bila viša od dampinške marže.

(211)

Iste su zainteresirane strane navele da je izračun razine uklanjanja štete netočan i zbog razlika u cijenama između primarne i sekundarne primjene aluminijskih razreda silicija.

(212)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 138., na temelju detaljnih podataka o siliciju svih razreda koji je industrija Unije prodala korisnicima iz industrije aluminija Komisija je utvrdila da ne postoji značajan učinak razlika u razredima na prosječnu cijenu. Budući da je sva prodaja od četiriju proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju izvršena za postupak unutarnje proizvodnje, u pogledu silicija uvezenog iz NRK-a, na temelju statističkih podataka Eurostata za uvoz za koji je plaćena pristojba, nije bilo moguće jednako detaljno provesti analizu razreda silicija prodanog korisnicima iz industrije aluminija.

(213)

Međutim, u svrhu procjene tvrdnje u pogledu primarne i sekundarne primjene aluminijskih razreda, osim analize opisane u prethodnoj uvodnoj izjavi 139., Komisija je analizirala podatke u vezi sa znatnim dijelom prodaje na tržištu Unije, pri čemu je prodaja podijeljena s obzirom na primarnu i sekundarnu primjenu. Na temelju te analize Komisija je zaključila da, čak i uz pretpostavku da je sav uvoz za koji je plaćena pristojba prodan isključivo korisnicima iz industrije sekundarnog aluminija, kako strane sugeriraju, to nema primjetan učinak na rezultat izračuna razine uklanjanja štete.

(214)

Nakon objave udruženje Euroalliages uputilo je na podatke Eurostata iz kojih je bilo vidljivo da je sedam i osam mjeseci nakon razdoblja ispitnog postupka revizije došlo do smanjenja prosječne uvozne cijene te je tvrdilo da je Komisija zanemarivanjem tih nižih cijena propustila procijeniti trajnu prirodu promjena razine uklanjanja štete.

(215)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe nalazi ispitnog postupka temelje se na razdoblju ispitnog postupka, a podatci koji se odnose na razdoblje koje slijedi nakon razdoblja ispitnog postupka obično se ne uzimaju u obzir. Stoga je tvrdnja odbačena.

(216)

Sve razlike proizišle iz usporedbe u prethodnoj uvodnoj izjavi 189. izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Razina uklanjanja nastale štete iznosi 16,8 %.

(217)

S obzirom na nalaze u pogledu revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija zaključuje da bi antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na uvoz silicija podrijetlom iz NRK-a trebalo zadržati.

(218)

Slijedom toga, trebalo bi zadržati i proširenje mjera za predmetni proizvod podrijetlom iz NRK-a na uvoz otpremljen iz Republike Koreje bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Republike Koreje, na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 42/2007 (14), kao i na uvoz poslan iz Tajvana, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Tajvana ili nema, na temelju Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 311/2013 (15).

(219)

S obzirom na nalaze u pogledu revizije zbog predstojećeg isteka mjera ograničene na štetu, Komisija zaključuje da bi razinu antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz silicija podrijetlom iz NRK-a trebalo izmijeniti. Trebalo bi uvesti antidampinške mjere na uvoz silicija podrijetlom iz NRK-a u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila razinu uklanjanja štete kako je utvrđena u prethodnoj uvodnoj izjavi 211. i dampinšku maržu koja je prethodno utvrđena Provedbenom uredbom (EU) br. 467/2010. Stopu pristojbe trebalo bi postaviti na razinu dampinške marže ili razinu uklanjanja štete, ovisno o tome koja je niža.

(220)

Na temelju prethodno navedenog stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(221)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Njima se stoga odražava stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim subjektima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. On ne bi trebao podlijegati nikakvim drugim pojedinačnim stopama antidampinške pristojbe.

(222)

Društva mogu zahtijevati primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako promijene naziv ili adresu subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (16). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da ta promjena nema utjecaj na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva ili adrese društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva ili adrese bit će objavljena u Službenom listu Europske unije.

(223)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 nije dostavio mišljenje,