o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 88.,

Osnivanje Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva

1. Osniva se Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) s ciljem pružanja potpore suradnji među tijelima za izvršavanje zakonodavstva u Uniji.

2. Europol osnovan ovom Uredbom zamjenjuje i nasljeđuje Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP.

1. Europol podupire i jača djelovanje nadležnih tijela država članica i uzajamnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju teškog kriminaliteta koji pogađa dvije ili više država članica, terorizma i oblika kriminaliteta koji utječu na zajednički interes obuhvaćen politikom Unije, kako su navedeni u Prilogu I.

2. Osim stavka 1., ciljevi Europola također obuhvaćaju povezana kaznena djela. Sljedeća kaznena djela smatraju se povezanim kaznenim djelima:

2. Europol pruža strateške analize i procjene opasnosti radi pružanja pomoći Vijeću i Komisiji pri utvrđivanju strateških i operativnih prioriteta Unije u borbi protiv kriminaliteta. Europol također pomaže pri operativnoj provedbi tih prioriteta.

3. Europol pruža strateške analize i procjene opasnosti kako bi pridonio učinkovitoj i djelotvornoj uporabi sredstava dostupnih na nacionalnoj razini i razini Unije za operativne aktivnosti te podupiranju tih aktivnosti.

4. Europol djeluje kao središnji ured za suzbijanje krivotvorenja eura u skladu s Odlukom Vijeća 2005/511/PUP (20). Europol također potiče koordinaciju mjera koje nadležna tijela država članica poduzimaju u borbi protiv krivotvorenja eura ili u kontekstu zajedničkih istražnih timova, prema potrebi u suradnji s tijelima Unije i tijelima trećih zemalja.

1. Osoblje Europola može sudjelovati u aktivnostima zajedničkih istražnih timova koji se bave kaznenim djelima obuhvaćenima ciljevima Europola. U sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima određuju se uvjeti koji se odnose na sudjelovanje osoblja Europola u timu, uključujući informacije o pravilima o odgovornosti.

2. Europol može, u okviru ograničenja zakonodavstava država članica u kojima djeluje zajednički istražni tim, pomagati u svim aktivnostima i razmjeni informacija sa svim članovima zajedničkog istražnoga tima.

3. Osoblje Europola koje sudjeluje u zajedničkom istražnom timu može, u skladu s ovom Uredbom, pružiti svim članovima tima potrebne informacije koje Europol obrađuje u svrhe utvrđene u članku 18. stavku 2. Europol istovremeno obavještava nacionalne jedinice država članica zastupljene u timu kao i onih država članica koje su dostavile informacije.

4. Europol može, uz pristanak i pod odgovornošću države članice koja je pružila informacije, obraditi informacije koje je primilo osoblje Europola, kao dio zajedničkog istražnog tima, u svrhe navedene u članku 18. stavku 2., pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

5. U slučaju kada Europol ima razloga vjerovati da bi osnivanje zajedničkog istražnoga tima istrazi dodalo vrijednost, može to predložiti dotičnim državama članicama i poduzeti mjere kako bi im pomogao osnovati zajednički istražni tim.

1. U određenim slučajevima kada Europol smatra da bi bilo potrebno pokrenuti kriminalističku istragu u pogledu kaznenog djela koje je u okviru njegovih ciljeva, on traži od nadležnih tijela dotičnih država članica putem nacionalnih jedinica da pokrenu, vode ili koordiniraju takvu kriminalističku istragu.

2. Nacionalne jedinice bez odgode obavješćuju Europol o odlukama nadležnih tijela država članica o svim zahtjevima na temelju stavka 1.

3. Ako nadležna tijela dotične države članice odluče da neće udovoljiti zahtjevu Europola na temelju stavka 1., ona obavješćuju Europol o razlozima svoje odluke bez nepotrebnog odlaganja, a po mogućnosti u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva. Međutim, razloge je moguće uskratiti ako bi njihovo otkrivanje:

4. Europol odmah obavješćuje Eurojust o svakom zahtjevu upućenom na temelju stavka 1. i o svim odlukama nadležnog tijela države članice na temelju stavka 2.

1. Države članice i Europol međusobno surađuju pri obavljanju svojih zadaća navedenih u ovoj Uredbi.

2. Svaka država članica osniva ili imenuje nacionalnu jedinicu koja djeluje kao tijelo za vezu između Europola i nadležnih tijela država članica. Svaka država članica imenuje službenika za voditelja svoje nacionalne jedinice.

3. Svaka država članica osigurava da je njezina nacionalna jedinica prema nacionalnom pravu nadležna za ispunjavanje zadaća ovom Uredbom povjerenih nacionalnim jedinicama, a posebno da ima pristup nacionalnim podacima za izvršavanje zakonodavstva i drugim relevantnim podacima potrebnima za suradnju s Europolom.

4. Svaka država članica određuje organizaciju i osoblje nacionalne jedinice u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

5. U skladu sa stavkom 2. nacionalna jedinica predstavlja tijelo za vezu između Europola i nadležnih tijela države članice. Ipak, u skladu s uvjetima koje utvrde države članice, uključujući prethodno uključivanje nacionalne jedinice, države članice mogu dopustiti izravne kontakte između svojih nadležnih tijela i Europola. Nacionalna jedinica istovremeno od Europola prima sve informacije razmijenjene tijekom izravnih kontakata između Europola i nadležnih tijela, osim ako nacionalna jedinica navede da ne treba primati takve informacije.

6. Svaka država članica putem svoje nacionalne jedinice ili, u skladu sa stavkom 5., putem nadležnog tijela, posebice:

7. Ne dovodeći u pitanje ispunjavanje obveza koje države članice imaju u odnosu na održavanje javnog reda i mira te zaštitu unutarnje sigurnosti, države članice nisu dužne ni u kojem slučaju dostavljati informacije u skladu sa stavkom 6. točkom (a) ako bi to:

Međutim, države članice dužne su dostaviti informacije čim one izađu iz okvira prvog podstavka točaka (a), (b) ili (c).

8. Države članice osiguravaju da je njihovim financijsko-obavještajnim jedinicama uspostavljenima na temelju Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21) dopuštena suradnja s Europolom putem njihove nacionalne jedinice u vezi s analizama, u okviru njihova ovlaštenja i nadležnosti.

9. Voditelji nacionalnih jedinica redovito se sastaju, osobito kako bi raspravljali i rješavali probleme koji nastaju u kontekstu njihove operativne suradnje s Europolom.

10. Troškove nacionalnih jedinica za komunikaciju s Europolom snose države članice, te se, osim troškova povezivanja, ne naplaćuju Europolu.

11. Europol sastavlja godišnje izvješće o informacijama dobivenima od svake države članice prema stavku 6. točki (a) na temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija za evaluaciju koje određuje upravni odbor. Godišnje se izvješće šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

1. Svaka nacionalna jedinica određuje najmanje jednog časnika za vezu koji se raspoređuje u Europol. Osim ako je ovom Uredbom drukčije propisano, na časnike za vezu primjenjuje se nacionalno pravo države članice koja ih imenuje.

2. Časnici za vezu čine nacionalni ured za vezu pri Europolu, a njihove nacionalne jedinice upućuju ih da predstavljaju njihove interese u okviru Europola u skladu s nacionalnim pravom države članice koja ih imenuje te odredbama koje se primjenjuju na administraciju Europola.

3. Časnici za vezu pomažu u razmjeni informacija između Europola i svojih država članica.

4. Časnici za vezu, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, pomažu u razmjeni informacija između svojih država članica i časnika za vezu drugih država članica, trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Europolova infrastruktura može se, u skladu s nacionalnim pravom, koristiti za takve bilateralne razmjene kako bi se obuhvatila i kaznena djela koja se nalaze izvan okvira ciljeva Europola. Sve takve razmjene informacija u skladu su s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.

5. Upravni odbor određuje prava i obveze časnika za vezu u odnosu na Europol. Časnici za vezu uživaju povlastice i imunitete potrebne za obavljanje svojih zadaća u skladu s člankom 63. stavkom 2.

6. Europol osigurava da su časnici za vezu potpuno obaviješteni o svim njegovim aktivnostima i povezani s njima u mjeri u kojoj je to potrebno radi izvršavanja njihovih zadaća.

7. Europol snosi trošak osiguravanja potrebnog prostora državama članicama u zgradi Europola i prikladne potpore časnicima za vezu za izvršavanje njihovih dužnosti. Sve druge troškove koji nastaju u vezi s imenovanjem časnika za vezu snosi država članica koja ih imenuje, uključujući i troškove opreme za časnike za vezu, osim ako Europski parlament i Vijeće na preporuku upravnog odbora odluče suprotno.

1. Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije. Svaki predstavnik ima pravo glasa.

2. Članove upravnog odbora imenuje se uzimajući u obzir njihovo znanje o suradnji u izvršavanju zakonodavstva.

3. Svaki član upravnog odbora ima svog zamjenika koji se imenuje uzimajući u obzir kriterij naveden u stavku 2. Zamjenik predstavlja člana tijekom njegova odsustva.

Načelo uravnotežene zastupljenosti spolova u upravnom odboru također se uzima u obzir.

4. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica i Komisije da svaka okonča mandat svojeg člana i zamjenika člana, članstvo u upravnom odboru traje četiri godine. Taj se mandat može produžiti.

2. Ako upravni odbor to smatra potrebnim za obavljanje zadaća Europola, može predložiti Vijeću da Komisiji skrene pozornost na potrebu za odlukom o prikladnosti iz članka 25. stavka 1. točke (a) ili za preporukom za donošenje odluke o odobrenju otvaranja pregovora s ciljem sklapanja međunarodnog sporazuma iz članka 25. stavka 1. točke (b).

3. Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, kojom se navedene ovlasti tijela nadležnog za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ima pravo na daljnje delegiranje tih ovlasti.

Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanja na izvršnog direktora i svako daljnje delegiranje tih ovlasti te ih izvršavati sam ili delegirati te ovlasti na jednog od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor.

1. Upravni odbor do 30. studenog svake godine donosi dokument koji obuhvaća Europolovo višegodišnje programiranje i godišnji program na temelju nacrta koji predlaže izvršni direktor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije i, u pogledu višegodišnjeg programiranja, nakon savjetovanja s JPSG-om. Upravni odbor taj dokument prosljeđuje Vijeću, Komisiji i JPSG-u.

2. U višegodišnjem programiranju navodi se opće strateško programiranje, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. U njemu se također navodi planiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje. Njime je obuhvaćena strategija odnosa s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

Višegodišnje programiranje provodi se putem godišnjih programa rada te se prema potrebi ažurira u skladu s nalazima vanjskih i unutarnjih evaluacija. Zaključak tih evaluacija također se prema potrebi odražava na godišnji program rada za sljedeću godinu.

3. Godišnji program rada sadržava detaljne ciljeve, očekivane rezultate i indikatore uspješnosti. Također sadržava opis aktivnosti koje će se financirati i podatke o ljudskim i financijskim resursima dodijeljenima za svaku aktivnost, u skladu s načelima planiranja proračuna i upravljanja proračunom po aktivnostima. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programiranjem. U njemu se jasno navode zadaće koje su dodane, promijenjene ili izbrisane u odnosu na prijašnju financijsku godinu.

4. Ako je, nakon donošenja godišnjeg programa rada, Europolu dodijeljena nova zadaća, Upravni odbor mijenja godišnji program rada.

5. Svaka značajna promjena godišnjeg programa rada usvaja se prema postupku jednakom onom koji se primjenjuje na donošenje početnog godišnjeg programa. Upravni odbor može izvršnom direktoru delegirati ovlast za donošenje nematerijalnih izmjena godišnjeg programa rada.

1. Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika unutar skupine od tri države članice koje zajedno pripremaju 18-mjesečni program Vijeća. Njihov mandat traje 18 mjeseci te odgovara po trajanju tom programu Vijeća. Međutim, ako članstvo predsjednika ili zamjenika predsjednika u upravnom odboru završi u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata predsjednika ili zamjenika predsjednika, njihov mandat automatski istječe u isto vrijeme.

2. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova upravnog odbora.

3. Ako je predsjednik spriječen u izvršavanju svojih dužnosti, automatski ga mijenja zamjenik predsjednika.

3. Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Uz to, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev Komisije ili najmanje jedne trećine svojih članova.

4. Upravni odbor može pozvati bilo koju osobu čije mišljenje može biti bitno za raspravu da prisustvuje sastanku u svojstvu promatrača bez prava glasa, uključujući, prema potrebi, predstavnika JPSG-a.

5. Članovima ili zamjenicima članova upravnog odbora, podložno njegovu Poslovniku, mogu na sastancima pomagati savjetnici ili stručnjaci.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 1. točke (a) i (b), članak 13. stavak 2., članak 50. stavak 2., članak 54. stavak 8. i članak 64., upravni odbor donosi odluke većinom glasova svojih članova.

2. Svaki član ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa, pravo glasa ima njegov zamjenik.

4. Poslovnik upravnog odbora utvrđuje detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana te, prema potrebi, sve zahtjeve kvoruma.

2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije ili upravnog odbora, izvršni direktor je u obavljanju svojih dužnosti neovisan i ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ni bilo kojeg drugog tijela.

5. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Europolu ovom Uredbom, a osobito za:

2. Europol može izravno prikupljati i obrađivati informacije, uključujući osobne podatke, iz javno dostupnih izvora, uključujući internet i javne podatke.

3. U mjeri u kojoj je Europol ovlašten da na temelju pravnih instrumenata Unije ili međunarodnih ili nacionalnih pravnih instrumenata ostvari računalni pristup podacima iz Unijinih ili međunarodnih ili nacionalnih informacijskih sustava, on može prikupljati i obrađivati informacije, uključujući osobne podatke, na takav način ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća. Pristup Europola tim informacijama i njegova upotreba tih informacija uređuje se primjenjivim odredbama takvih pravnih instrumenta Unije ili međunarodnih ili nacionalnih pravnih instrumenata, ako se njima osiguravaju stroža pravila o pristupu i uporabi od onih utvrđenih ovom Uredbom. Pristup takvim informacijskim sustavima odobrava se samo propisno ovlaštenom osoblju Europola i to jedino ako je to potrebno i razmjerno za obavljanje njihovih zadaća.

1. Ako je to potrebno za postizanje njegovih ciljeva kako je utvrđeno u članku 3., Europol može obrađivati informacije, uključujući osobne podatke.

3. Obrada u svrhu operativnih analiza iz stavka 2. točke (c) provodi se putem projekata operativnih analiza u pogledu kojih se primjenjuju sljedeće posebne zaštitne mjere:

4. Obrada iz stavaka 2. i 3. provodi se u skladu s mjerama zaštite podataka predviđenima ovom Uredbom. Europol propisno vodi evidenciju o tim postupcima obrade. Dokumentacija se, na zahtjev, stavlja na raspolaganje službeniku za zaštitu podataka i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka radi provjere zakonitosti postupaka obrade.

5. Kategorije osobnih podataka i kategorije ispitanika čiji se podaci mogu prikupljati i obrađivati za svaku svrhu iz stavka 2. navedene su u Prilogu II.

6. Europol može privremeno obraditi podatke radi utvrđivanja jesu li ti podaci relevantni za njegove zadaće te, ako je to slučaj, za koju od svrha iz stavka 2. Upravni odbor, na prijedlog izvršnog direktora i nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, dodatno određuje uvjete vezane uz obradu takvih podataka, posebice u pogledu pristupa tim podacima i njihove uporabe, kao i rokova za pohranu i brisanje podataka koji ne smiju premašiti šest mjeseci, uvažavajući načela iz članka 28.

7. Upravni odbor, nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, prema potrebi usvaja smjernice kojima se dodatno određuju postupci obrade informacija u svrhe navedene u stavku 2. u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (q).

1. Država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koja Europolu dostavlja informacije utvrđuju svrhu ili svrhe u koje se informacije obrađuju kako je navedeno u članku 18. Ako oni to ne učine, Europol u dogovoru s pružateljem dotičnih informacija obrađuje informacije kako bi odredio značaj tih informacija kao i svrhu ili svrhe u koje će se one dalje obrađivati. Europol može obrađivati informacije u svrhe različite od onih za koje su informacije dostavljene samo uz ovlaštenje pružatelja informacija.

2. Države članice, tijela Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije mogu u trenutku dostavljanja informacija Europolu navesti sva općenita ili konkretna ograničenja pristupa ili uporabe, uključujući u pogledu njihova prijenosa, brisanja ili uništavanja. Ako potreba za takvim ograničenjima postane očita nakon dostavljanja informacija, oni o tome obavještavaju Europol. Europol se pridržava tih ograničenja.

3. U propisno opravdanim slučajevima Europol može dodijeliti državama članicama, tijelima Unije, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama ograničenja u odnosu na pristup informacijama prikupljenima iz javno dostupnih izvora ili na njihovu uporabu.

Pristup država članica i osoblja Europola informacijama pohranjenima u Europolu

1. Države članice imaju, u skladu sa svojim nacionalnim pravom i člankom 7. stavkom 5., pristup svim informacijama koje su dostavljene za potrebe članka 18. stavka 2. točaka (a) i (b) te ih mogu pretraživati. Time se ne dovodi u pitanje pravo država članica, tijela Unije i trećih zemalja te međunarodnih organizacija da navedu bilo koja ograničenja u skladu s člankom 19. stavkom 2.

2. Države članice, u skladu sa svojim nacionalnim pravom i člankom 7. stavkom 5., imaju na temelju sustava ima/nema pogotka neizravan pristup informacijama dostavljenima u svrhu članka 18. stavka 2. točke (c). Time se ne dovodi u pitanje bilo koja ograničenja koja su navele države članice, tijela Unije i treće zemlje ili međunarodne organizacije koje su dostavile informacije, u skladu s člankom 19. stavkom 2.

U slučaju pogotka, Europol pokreće postupak kojim se informacija koja je dovela do pogotka može podijeliti, u skladu s odlukom pružatelja informacija Europolu.

3. U skladu s nacionalnim pravom države članice pristupaju informacijama iz stavaka 1. i 2. te ih dalje obrađuju samo u svrhu sprečavanja i suzbijanja:

4. Osoblje Europola koje izvršni direktor propisno ovlasti ima pristup informacijama koje obrađuje Europol u mjeri koja je potrebna za izvršavanje njihovih dužnosti i ne dovodeći u pitanje članak 67.

1. Europol poduzima sve prikladne mjere kako bi omogućio Eurojustu i OLAF-u da unutar svojih nadležnosti imaju neizravan pristup na temelju sustava ima/nema pogotka koje su dostavljene za potrebe članka 18. stavka 2. točaka (a), (b) i (c), ne dovodeći u pitanje bilo koja ograničenja koja su naveli država članica, tijelo Unije, treća zemlje ili međunarodna organizacija koji pružaju informacije, u skladu s člankom 19. stavkom 2.

U slučaju pogotka, Europol pokreće postupak kojim se informacije koje su dovele do pogotka mogu podijeliti, u skladu s odlukom pružatelja informacije Europolu, i samo do mjere u kojoj su podaci koji su doveli do pogotka nužni za obavljanje zadaća Eurojusta ili OLAF-a.

2. Europol i Eurojust mogu sklopiti radni sporazum kojim se, uzajamno i u okviru njihovih nadležnosti, osigurava pristup svim informacijama koje su dostavljene u svrhu iz članka 18. stavka 2. točke (a) te mogućnost njihova pretraživanja. Time se ne dovodi u pitanje pravo država članica, tijela Unije, trećih zemalja te međunarodnih organizacija da navedu ograničenja pristupa tim podacima i njihove uporabe te je to u skladu s jamstvima za zaštitu podataka iz ove Uredbe.

3. Pretraživanja informacija u skladu sa stavcima 1. i 2. izvode se samo u svrhu utvrđivanja odgovaraju li informacije dostupne u Eurojustu ili OLAF-u informacijama koje se obrađuju u Europolu.

4. Europol dopušta pretraživanja u skladu sa stavcima 1. i 2. tek nakon što od Eurojusta dobije informacije o tome koji su nacionalni članovi, zamjenici, pomoćnici, kao i zaposlenici Eurojusta ovlašteni za obavljanje takvih pretraživanja te od OLAF-a o tome koji su zaposlenici OLAF-a ovlašteni za takva pretraživanja.

5. Ako tijekom Europolove obrade informacija u vezi s konkretnom istragom Europol ili država članica prepoznaju potrebu za koordinacijom, suradnjom ili potporom u skladu s nadležnošću Eurojusta ili OLAF-a, Europol ih obavještava o tome i pokreće postupak za dijeljenje informacija, u skladu s odlukom države članice koja je dostavila informaciju. U tom se slučaju Eurojust ili OLAF savjetuju s Europolom.

6. Eurojust, uključujući kolegij, nacionalne članove, zamjenike, pomoćnike, kao i zaposlenike Eurojusta i OLAF-a, poštuje sva općenita ili konkretna ograničenja pristupa ili uporabe koja su navela države članice, tijela Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 19. stavkom 2.

7. Europol, Eurojust i OLAF međusobno se obavješćuju ako nakon uvida u međusobne podatke u skladu sa stavkom 2. ili kao rezultat pogotka u skladu sa stavkom 1. postoje naznake da bi podaci mogli biti netočni ili suprotni drugim podacima.

1. Europol, u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b), bez odgode obavješćuje državu članicu o svim informacijama koje se na nju odnose. Ako su te informacije podložne ograničenju pristupa sukladno članku 19. stavku 2. kojim se zabranjuje njihovo dijeljenje, Europol se savjetuje s pružateljem informacija koji je odredio ograničenje pristupa i traži njegovo odobrenje za njihovo dijeljenje.

U tom slučaju prijenos informacija nije dozvoljen bez izričitog pristanka pružatelja.

2. Bez obzira na bilo kakva ograničenja pristupa, Europol obavještava državu članicu o svim informacijama koje se na nju odnose ako je to apsolutno nužno u interesu sprečavanja neposredne životne opasnosti.

U tom slučaju Europol istodobno obavještava pružatelja informacija o dijeljenju informacija te opravdava svoju analizu te situacije.

1. Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može uspostaviti i održavati odnose suradnje s tijelima Unije u skladu s ciljevima tih tijela, tijelima trećih zemalja, međunarodnim organizacijama i privatnim osobama.

2. Podložno svim ograničenjima na temelju članka 19. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje članak 67., Europol može izravno razmjenjivati sve informacije, uz iznimku osobnih podataka, s pravnim osobama iz stavka 1. ovog članka u mjeri u kojoj je to bitno za izvršavanje zadaća Europola.

3. Izvršni direktor obavješćuje upravni odbor o svim redovitim odnosima suradnje koje Europol namjerava uspostaviti i održavati u skladu sa stavcima 1. i 2. te o razvoju tih odnosa kada oni budu uspostavljeni.

4. Za potrebe iz stavaka 1. i 2., Europol može sklapati radne dogovore sa subjektima iz stavka 1. Takvi radni dogovori ne dopuštaju razmjenu osobnih podataka i nisu obvezujući za Uniju ili za njezine države članice.

5. Europol može primiti i obraditi osobne podatke koji dolaze od subjekata navedenih u stavku 1. u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno za zakonito obavljanje njegovih zadaća te sukladno odredbama iz ovog poglavlja.

6. Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 5., Europol prenosi osobne podatke tijelima EU-a, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama samo ako je to potrebno za sprečavanje i borbu protiv kaznenih djela obuhvaćenih ciljevima Europola i u skladu s ovom Uredbom te ako primatelj zajamči da će se podaci obrađivati isključivo u svrhu radi koje su preneseni. Ako je podatke koji se trebaju prenijeti dostavila država članica, Europol traži pristanak te države članice, osim ako je država članica dala prethodnu suglasnost za takve daljnje prijenose, načelno ili pod posebnim uvjetima. Takva se suglasnost može u bilo kojem trenutku povući.

7. Daljnji prijenosi osobnih podataka koje Europol ima u posjedu, a koje provode države članice, tijela Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije zabranjeni su osim ako je Europol prethodno dao svoj izričit pristanak.

8. Europol osigurava vođenje detaljne evidencije o svim prijenosima osobnih podataka i razlozima za takve prijenose u skladu s ovom Uredbom.

9. Svaka informacija koja je dobivena očiglednim kršenjem ljudskih prava neće biti obrađena.

Podložno svim mogućim ograničenjima na temelju članka 19. stavaka 2. ili 3. i ne dovodeći u pitanje članak 67., Europol može izravno prenijeti osobne podatke tijelu Unije u onoj mjeri u kojoj je takav prijenos potreban za obavljanje njegovih zadaća ili zadaća tijela Unije koje prima podatke.

1. Podložno svim mogućim ograničenjima na temelju članka 19. stavaka 2. ili 3. i članka 67. Europol može prenositi osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji ako je takav prijenos potreban za izvršavanje zadaća Europola, na osnovi jednog od sljedećeg:

Europol može sklopiti administrativne dogovore za provedbu takvih sporazuma ili odluka o prikladnosti.

2. Izvršni direktor obavješćuje upravni odbor o razmjenama osobnih podataka na temelju odluka o prikladnosti, u skladu sa stavkom 1. točkom (a).

3. Europol na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis odluka o prikladnosti, sporazuma, administrativnih dogovora i drugih instrumenata koji se odnose na prijenos osobnih podataka u skladu sa stavkom 1.

4. Do 14. lipnja 2021., Komisija mora ispitati odredbe iz sporazumâ o suradnji navedene u stavku 1. točki (c), posebno one koje se odnose na zaštitu podataka. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima tog ispitivanja i, ako je potrebno, može Vijeću podnijeti preporuku za donošenje odluke o odobrenju otvaranja pregovora o sklapanju međunarodnih sporazuma iz stavka 1. točke (b).

5. Odstupajući od stavka 1., izvršni direktor može odobriti prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama za svaki pojedini slučaj ako je prijenos:

Osobni podaci ne prenose se ako izvršni direktor utvrdi da temeljna prava i slobode dotičnog ispitanika imaju prevagu nad javnim interesom u kontekstu prijenosa iz točaka (d) i (e).

Odstupanja se ne mogu primjenjivati na sustavne, masovne i strukturne prijenose.

6. Odstupajući od stavka 1. upravni odbor može, u dogovoru s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, za razdoblje koje nije dulje od godine dana, uz mogućnost produljenja, odobriti skup prijenosa u skladu sa stavkom 5. točkama od (a) do (e) vodeći računa o postojanju odgovarajućih jamstava u odnosu na zaštitu privatnosti i temeljnih prava i sloboda pojedinaca. Takvo odobrenje mora biti primjereno obrazloženo i dokumentirano.

7. Izvršni direktor što je prije moguće obavješćuje upravni odbor i Europskog nadzornika za zaštitu podataka o slučajevima u kojima je primijenjen stavak 5.

8. Europol vodi detaljnu evidenciju o svim prijenosima provedenima na temelju ovog članka.

1. U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća, Europol može obrađivati osobne podatke koji dolaze od pojedinaca pod uvjetom da su zaprimljeni putem:

2. U slučajevima kada Europol, unatoč navedenom, primi osobne podatke izravno od privatnih strana i ako nacionalnu jedinicu, kontaktnu točku ili dotično tijelo iz stavka 1. nije moguće utvrditi, Europol može obraditi te osobne podatke samo za potrebe takve identifikacije. Nakon toga, osobni podaci odmah se prosljeđuju nacionalnoj jedinici, kontaktnoj točki ili dotičnom tijelu i brišu se, osim ako nacionalna jedinica, kontaktna točka ili dotično tijelo ponovno dostave te osobne podatke u skladu s člankom 19. stavkom 1. u roku od četiri mjeseca nakon prijenosa. Europol tehničkim sredstvima osigurava da tijekom tog razdoblja predmetni podaci nisu dostupni za obradu u bilo koju drugu svrhu.

3. Nakon prijenosa osobnih podataka u skladu s ovim člankom stavkom 5. točkom (c) Europol može s tim u vezi primiti osobne podatke izravno od privatne strane, za koje ta privatna strana izjavi da joj je pravno dopušteno prenijeti ih u skladu s mjerodavnim pravom, s ciljem obrade takvih podataka radi obavljanja zadaće utvrđene u članku 4. stavku 1. točki (m).

4. Ako Europol primi osobne podatke od privatne strane u trećoj zemlji s kojom nije sklopljen sporazum, bilo na temelju članka 23. Odluke 2009/371/PUP ili na temelju članka 218. UFEU-a, ili na koju se ne primjenjuje odluka o prikladnosti iz članka 25. stavka 1. točke (a) ove Uredbe, Europol može te podatke proslijediti samo državi članici ili dotičnoj trećoj zemlji s kojom je takav sporazum sklopljen.

5. Europol ne smije prenositi osobne podatke privatnim stranama osim, na osnovi svakog pojedinog slučaja, ako je to izričito neophodno i podložno svim mogućim ograničenjima određenima u skladu s člankom 19. stavcima 2. ili 3. i ne dovodeći u pitanje članak 67.:

6. U pogledu ovog članka stavka 5. točaka (a) i (b), ako dotična privatna stranka nema poslovni nastan u Uniji ili u zemlji s kojom Europol ima sporazum o suradnji koji omogućuje razmjenu osobnih podataka, s kojom je Unija sklopila međunarodni sporazum u skladu s člankom 218. UFEU-a ili na koju se primjenjuje odluka o prikladnosti kako je navedeno u članku 25. stavku 1. točki (a) ove Uredbe, prijenos se odobrava samo ako je:

7. Europol osigurava vođenje detaljne evidencije o svim prijenosima osobnih podataka i razlozima dotičnih prijenosa u skladu s ovom Uredbom te na zahtjev njihovo priopćavanje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s člankom 40.

8. Ako osobni podaci koji su primljeni ili trebaju biti preneseni utječu na interese države članice, Europol bez odgode obavješćuje nacionalnu jedinicu dotične države članice.

9. Europol ne uspostavlja kontakt s privatnim stranama radi prikupljanja osobnih podataka.

10. Komisija ocjenjuje praksu izravnih razmjena osobnih podataka s privatnim stranama do 1. svibnja 2019.

1. Ako je to neophodno radi izvršavanja njegovih zadaća, Europol može primati i obrađivati informacije koje dolaze od privatnih osoba. Osobne podatke koji dolaze od privatnih osoba Europol može obrađivati uz uvjet da su oni primljeni putem:

2. Ako Europol primi informacije, uključujući osobne podatke, od privatne osobe koja boravi u trećoj zemlji s kojom nije sklopljen međunarodni ugovor, bilo na temelju članka 23. Odluke 2009/371/PUP ili na temelju članka 218. UFEU-a, ili na koju se ne primjenjuje odluka o prikladnosti iz članka 25. stavka 1. točke (a) ove Uredbe, Europol može samo proslijediti te informacije državi članici ili dotičnoj trećoj zemlji s kojom je sklopljen takav međunarodni ugovor.

3. Ako primljeni osobni podaci utječu na interese neke države članice, Europol bez odgode obavješćuje nacionalnu jedinicu dotične države članice.

4. Europol ne stupa u kontakt s privatnim osobama radi prikupljanja informacija.

5. Ne dovodeći u pitanje članke 36. i 37., Europol ne smije prenositi osobne podatke privatnim osobama.

2. Europol stavlja na raspolaganje javnosti dokument u kojem se na razumljiv način navode odredbe u pogledu obrade osobnih podataka te sredstva koja su ispitanicima dostupna za ostvarivanje njihovih prava.

1. Pouzdanost izvora informacija koje potječu iz države članice procjenjuje koliko je to moguće država članica koja šalje informacije, pri čemu upotrebljava sljedeće oznake za ocjenu izvora:

2. Točnost informacija koje potječu iz države članice procjenjuje koliko je to moguće država članica koja šalje informacije, pri čemu upotrebljava sljedeće oznake za ocjenu informacija:

3. Kada Europol na temelju informacija koje već posjeduje zaključi da je potrebno ispraviti procjenu iz stavka 1. ili 2., on o tome obavješćuje dotičnu državu članicu i traži postizanje dogovora oko izmjene procjene. Europol ne mijenja procjenu bez takva dogovora.

4. Kada Europol primi informacije od države članice bez procjene u skladu sa stavcima 1. ili 2., nastoji procijeniti pouzdanost izvora ili točnost informacija na osnovi informacija koje već posjeduje. Procjena određenih podataka i informacija odvija se u dogovoru s državom članicom koja šalje podatke. Država članica također se može načelno dogovoriti s Europolom o procjeni određenih vrsta podataka i naznačenih izvora. Ako se u određenom slučaju ne postigne dogovor, ili dogovor općenito ne postoji, Europol procjenjuje informacije ili podatke i takvim informacijama ili podacima dodjeljuje oznake ocjene (X) i (4) iz stavka 1. odnosno 2.

5. Ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis kada Europol primi podatke ili informacije od tijela Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije ili privatne strane.

6. Informacije iz javno dostupnih izvora procjenjuje Europol koristeći se oznakama ocjena navedenima u stavcima 1. i 2.

7. Ako su informacije rezultat analize Europola prilikom obavljanja njegovih zadaća, Europol procjenjuje te informacije u skladu s ovim člankom i u dogovoru s državama članicama koje sudjeluju u analizi.

Obrada posebnih kategorija osobnih podataka i različitih kategorija ispitanikâ

1. Obrada osobnih podataka u pogledu žrtava kaznenih djela, svjedoka ili drugih osoba koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima ili u pogledu osoba mlađih od 18 godina dopuštena je ako je to izričito nužno i razmjerno radi sprečavanja ili suzbijanja kriminaliteta koji potpada pod ciljeve Europola.

2. Obrada osobnih podataka automatiziranim ili drugim načinima kojima se otkriva rasno ili etničko podrijetlo, politički stavovi, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu i obrada genetskih podataka ili podataka vezanih za zdravlje ili spolni život zabranjena je osim ako je to izričito nužno i razmjerno radi sprečavanja ili suzbijanja vrsta kaznenih djela obuhvaćenih ciljevima Europola te ako ti podaci nadopunjavaju druge osobne podatke koje je Europol obradio. Zabranjeno je odabirati određene skupine osoba isključivo na temelju tih osobnih podataka.

3. Samo Europol ima izravan pristup osobnim podacima iz stavaka 1. i 2. Izvršni direktor propisno ovlašćuje ograničeni broj službenika Europola za takav pristup ako je to potrebno radi izvršavanja njihovih zadaća.

4. Ni jedna odluka nadležnog tijela koja proizvodi štetne pravne učinke u vezi s ispitanikom ne temelji se isključivo na automatskoj obradi podataka iz stavka 2., osim ako je ta odluka izričito odobrena prema nacionalnom zakonodavstvu ili zakonodavstvu Unije.

5. Osobni podaci iz stavaka 1. i 2. ne prenose se državama članicama, tijelima Unije, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, osim ako je takav prijenos izričito neophodan i razmjeran u pojedinim slučajevima u vezi s kaznenim djelima koja su obuhvaćena ciljevima Europola i u skladu s poglavljem V.

6. Europol svake godine Europskom nadzorniku za zaštitu podataka dostavlja statistički pregled svih osobnih podataka iz stavka 2. koje je obradio.

1. Osobne podatke koje obrađuje Europol pohranjuje samo onoliko dugo koliko je potrebno i razmjerno za svrhe radi kojih se podaci obrađuju.

2. Europol u svim slučajevima preispituje potrebu za daljnjim pohranjivanjem najkasnije tri godine od početka obrade osobnih podataka. Ako je daljnje pohranjivanje još uvijek nužno radi obavljanja njegovih zadaća, Europol može odlučiti o daljnjem pohranjivanju osobnih podataka do sljedećeg preispitivanja koje se obavlja nakon dodatnog razdoblja od tri godine. Razlozi za daljnje pohranjivanje opravdavaju se i bilježe. Ako se ne donese odluka o daljnjem pohranjivanju osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu nakon tri godine.

3. Ako su osobni podaci iz članka 30. stavaka 1. i 2. pohranjeni dulje od pet godina, o tome se obavješćuje Europski nadzornik za zaštitu podataka.

4. Kada država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija u trenutku prijenosa u skladu s člankom 19. stavkom 2. naznače ograničenja u pogledu ranijeg brisanja ili uništenja osobnih podataka, Europol briše osobne podatke u skladu s tim ograničenjima. Ako se daljnje pohranjivanje podataka smatra nužnim, na temelju informacija koje su opsežnije od onih koje posjeduje pružatelj podataka, za obavljanje zadaća Europola, Europol traži odobrenje pružatelja podataka da nastavi čuvati podatke i pruža obrazloženje tog zahtjeva.

5. Kada država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija iz vlastitih datoteka izbrišu osobne podatke pružene Europolu, o tome obavješćuju Europol. Europol briše podatke osim ako se daljnje pohranjivanje smatra nužnim, na temelju informacija koje su opsežnije od onih koje posjeduje pružatelj podataka, za obavljanje zadaća Europola. Europol obavješćuje pružatelja podataka o daljnjem pohranjivanju takvih podataka i pruža opravdanje za takvu produljenu pohranu.

1. Europol provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka od nenamjernog ili nezakonitog uništenja, nenamjernog gubitka ili neovlaštenog otkrivanja, izmjena ili bilo kakvog drugog oblika neovlaštene obrade.

2. Što se tiče automatizirane obrade podataka, Europol i svaka država članica provode mjere čija je svrha:

3. Europol i države članice uspostavljaju mehanizme kako bi se osiguralo da se sigurnosne potrebe uvažavaju i izvan granica informacijskog sustava.

Europol provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere i postupke tako da obrada podataka bude u skladu s ovom Uredbom i štiti prava dotičnih ispitanika.

1. U slučaju kršenja osobnih podataka, Europol bez nepotrebnog odgađanja o tom kršenju obavješćuje Europskog nadzornika za zaštitu podataka, kao i nadležna tijela dotičnih država članica, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 7. stavku 5., te dotičnog pružatelja podataka.

3. Europol dokumentira svako kršenje osobnih podataka, uključujući činjenice povezane s kršenjem, njegovim posljedicama i poduzetim popravnim mjerama, čime se Europskom nadzorniku za zaštitu podataka omogućava provjeravanje usklađenosti s ovim člankom.

1. U skladu sa stavkom 4., ako bi kršenje osobnih podataka iz članka 34. vjerojatno znatno i negativno utjecalo na prava i slobode ispitanika, Europol o kršenju osobnih podataka bez nepotrebnog odlaganja obavještava ispitanika.

2. Obavijest ispitaniku iz stavka 1. opisuje, ako je moguće, narav kršenja osobnih podataka, preporuke mjera za smanjivanje mogućih štetnih posljedica kršenja osobnih podataka te identitet i podatke za kontakt službenika za zaštitu podataka.

3. Ako Europol nema podatke za kontakt dotičnog ispitanika, zahtijeva od pružatelja podataka da o kršenju osobnih podataka obavijesti ispitanika te izvijesti Europol o donesenoj odluci. Države članice koje dostavljaju podatke obavještavaju dotičnog ispitanika o kršenju u skladu s postupcima svojeg nacionalnog prava.

5. Obavještavanje ispitanika može biti odgođeno, zabranjeno ili može izostati ako to predstavlja potrebnu mjeru koja uzima u obzir zakonite interese dotične osobe:

1. Svaki ispitanik ima pravo u razumnim intervalima dobiti informacije o tome obrađuje li Europol osobne podatke u vezi s njim.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 5., Europol ispitaniku pruža sljedeće informacije:

3. Svaki ispitanik, koji želi primijeniti pravo na pristup osobnim podacima koji se na njega odnose, može bez proizvođenja pretjeranih troškova za to podnijeti zahtjev tijelu imenovanom za tu svrhu u državi članici po vlastitom izboru. To tijelo zahtjev bez odlaganja upućuje Europolu, u svakom slučaju, u roku od mjesec dana od primitka.

4. Europol potvrđuje primitak zahtjeva iz stavka 3. Europol odgovara na njega bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca od primitka od strane Europola zahtjeva nacionalnog tijela.

5. Europol se savjetuje s nadležnim tijelima država članica, u skladu s uvjetima navedenim u članku 7. stavku 5. i pružateljem dotičnih podataka o odluci koju treba donijeti. Odluka o pristupu osobnim podacima ovisi o bliskoj suradnji između Europola i država članica te pružatelja podataka kojeg se izravno tiče pristup ispitanika takvim podacima. Ako država članica ili pružatelj podataka ima prigovor na prijedlog Europolova odgovora, on obavješćuje Europol o razlozima svojeg prigovora u skladu sa stavkom 6. ovog članka. Europol izuzetno uzima u obzir sve takve prigovore. Europol nakon toga o svojoj odluci obavješćuje dotična nadležna tijela, u skladu s uvjetima iz članka 7. stavka 5., te pružatelja podataka.

6. Kao odgovor na bilo koji zahtjev pružanje informacije prema stavku 1. može se odbiti ili ograničiti ako je takvo odbijanje ili ograničenje mjera koja je potrebna za:

Prilikom procjene je li izuzeće primjenjivo, uzimaju se u obzir temeljna prava i interesi ispitanika.

7. Europol ispitanika pismeno obavješćuje o svakom odbijanju ili ograničavanju pristupa, o razlozima takve odluke i o njegovu pravu na podnošenje pritužbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Ako bi pružanjem takvih informacija stavak 6. bio lišen svoga učinka, Europol dotičnog ispitanika obavješćuje samo da je izvršio provjere bez davanja informacija koje bi mu mogle otkriti obrađuje li Europol osobne podatke koji se na njega odnose.

1. Svaki ispitanik koji je pristupao osobnim podacima koji se odnose na njega, a koje obrađuje Europol u skladu s člankom 36., ima pravo putem tijela imenovanog u tu svrhu u državi članici po svom izboru od Europola zahtijevati da ispravi osobne podatke koji ga se tiču i kojima raspolaže Europol ako su netočni ili da ih dopuni ili ažurira. To tijelo zahtjev bez odlaganja upućuje Europolu, u svakom slučaju, u roku od mjesec dana od primitka.

2. Svaki ispitanik koji je pristupao osobnim podacima koji se odnose na njega, a koje obrađuje Europol u skladu s člankom 36., ima pravo putem tijela imenovanog u tu svrhu u državi članici po svom izboru od Europola zahtijevati da izbriše osobne podatke koji se odnose na njega i kojima raspolaže Europol ako oni više nisu potrebni u svrhe u koje su bili prikupljeni ili se dalje obrađuju. To tijelo zahtjev bez odlaganja upućuje Europolu, u svakom slučaju, u roku od mjesec dana od primitka.

3. Europol umjesto brisanja ograničuje osobne podatke iz stavka 2. ako postoje razumne pretpostavke o tome da bi brisanje moglo utjecati na zakonite interese ispitanika. Ograničeni podaci obrađuju se samo u onu svrhu zbog koje nisu bili izbrisani.

4. Ako su osobne podatke iz stavaka 1., 2. i 3., kojima raspolaže Europol, Europolu dostavile treće zemlje, međunarodne organizacije ili tijela Unije, ako su ih izravno dostavile privatne strane ili ih je Europol prikupio iz javno dostupnih izvora ili su dobiveni kao rezultat Europolovih vlastitih analiza, Europol ispravlja, briše ili ograničuje takve podatke i obavješćuje, prema potrebi, pružatelja podataka.

5. Ako su osobne podatke iz stavaka 1., 2. i 3., kojima raspolaže Europol, Europolu dostavile države članice, dotične države članice ispravljaju, brišu ili ograničuju takve podatke u suradnji s Europolom, svaka u okviru svojih nadležnosti.

6. Ako su netočni osobni podaci preneseni drugim prikladnim sredstvima ili ako su pogreške u podacima koje su pružile države članice nastale zbog pogreške pri prijenosu ili zbog prijenosa kojim se krši ova Uredba ili ako su nastale unošenjem podataka, preuzimanjem ili pohranom podataka na neprikladan način ili kršenjem ove Uredbe od strane Europola, Europol ispravlja ili briše te podatke u suradnji s dotičnim pružateljem podataka.

7. U slučajevima iz stavaka 4., 5. i 6. svi se primatelji dotičnih podataka odmah obavješćuju. U skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju, primatelji zatim ispravljaju, brišu ili ograničuju te podatke u svojim sustavima.

8. Europol bez nepotrebnog odgađanja pismeno obavješćuje ispitanika, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 1. ili 2., da su podaci koji se na njega odnose ispravljeni, ograničeni ili blokirani.

9. U roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 1. ili 2. Europol pismeno obavješćuje ispitanika o svakom odbijanju ispravka, brisanja ili ograničavanja, o razlozima tog odbijanja i o mogućnosti podnošenja prigovora Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i traženja pravosudnog sredstva.

1. Europol pohranjuje osobne podatke tako da osigurava da je moguće utvrditi njihov izvor iz članka 17.

2. Odgovornost za kvalitetu osobnih podataka iz članka 28. stavka 1. točke (d) ima:

3. Ako Europol postane svjestan da su osobni podaci dobiveni na temelju članka 17. stavka 1. točaka (a) i (b) činjenično netočni ili su nezakonito pohranjeni, o tome na odgovarajući način obavješćuje pružatelja podataka.

4. Europol je odgovoran za sukladnost s načelima navedenima u članku 28. stavku 1. točkama (a), (b), (c), (e) i (f).

6. U slučaju prijenosa između Europola i tijela Unije, za zakonitost prijenosa odgovoran je Europol.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, kada Europol prenosi podatke na zahtjev primatelja, i Europol i primatelj odgovorni su za zakonitost tog prijenosa.

7. Europol je odgovoran za sve radnje obrade podataka koje on izvršava, uz iznimku bilateralne razmjene podataka putem infrastrukture Europola između država članica, tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija kojima Europol nema pristupa. Takve bilateralne razmjene odvijaju se pod odgovornošću dotičnih tijela i u skladu s njihovim pravom. Sigurnost takve razmjene osigurava se u skladu s člankom 32.

1. O svakoj novoj vrsti postupaka obrade koji se trebaju provesti obavlja se prethodno savjetovanje ako:

2. Prethodno savjetovanje obavlja Europski nadzornik za zaštitu podataka nakon primitka obavijesti službenika za zaštitu podataka koja mora sadržavati barem općenit opis predviđenih postupaka obrade, procjenu rizika za prava i slobode ispitanikâ, predviđene mjere za rizike, jamstva te sigurnosne mjere i mehanizme kako bi se osigurala zaštita osobnih podataka i dokazala usklađenost s ovom Uredbom, uzimajući u obzir prava i zakonite interese ispitanikâ i drugih uključenih osoba.

3. Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavlja svoje mišljenje upravnom odboru u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti. Taj se period može suspendirati sve dok Europski nadzornik za zaštitu podataka ne dobije dodatne zatražene informacije.

Ako je mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka da prijavljena obrada može uključivati kršenje neke odredbe ove Uredbe, on će po potrebi donijeti prijedloge za izbjegavanje takvog kršenja. Kada Europol ne prilagodi postupak obrade s tim u skladu, Europski nadzornik za zaštitu podataka može upotrijebiti svoje ovlasti koje su mu dane na temelju članka 43. stavka 3.

4. Europski nadzornik za zaštitu podataka vodi evidenciju svih postupaka obrade koji su mu prijavljeni u skladu sa stavkom 1. Ta se evidencija ne objavljuje.

1. Radi provjere zakonitosti obrade podataka, samostalnog praćenja i osiguravanja odgovarajuće cjelovitosti i sigurnosti podataka, Europol vodi evidenciju o sakupljanju, izmjenama, pristupu, otkrivanju, kombinaciji ili brisanju osobnih podataka. Takvi zapisi ili dokumentacija brišu se nakon tri godine, osim ako podaci koje oni sadrže nisu i dalje potrebni radi kontrole koja je u tijeku. Ne postoji mogućnost modificiranja tih zapisa.

2. Zapisi ili dokumentacija pripremljeni na temelju stavka 1. priopćuju se na zahtjev Europskom nadzorniku za zaštitu podataka, službeniku za zaštitu podataka i, ako je potrebno za posebnu istragu, dotičnoj nacionalnoj jedinici. Tako priopćene informacije upotrebljavaju se samo za nadzor zaštite podataka i osiguravanje pravilne obrade podataka kao i cjelovitosti i sigurnosti podataka.

1. Upravni odbor imenuje službenika za zaštitu podataka koji je član osoblja. On je nezavisan u izvršavanju svojih dužnosti.

2. Službenika za zaštitu podataka bira se na osnovi njegovih osobnih i profesionalnih kvaliteta te osobito stručnog znanja o zaštiti podataka.

Pri izboru službenika za zaštitu podataka osigurava se da ne može doći do sukoba interesa između obavljanja njegove dužnosti u tom svojstvu i bilo koje druge službene dužnosti, osobito one koja je u vezi s primjenom ove Uredbe.

3. Službenik za zaštitu podataka imenuje se na razdoblje od četiri godine. Moguće je njegovo ponovno imenovanje na trajanje mandata od najviše osam godina. S položaja službenika za zaštitu podataka može ga ukloniti upravni odbor, i to samo uz suglasnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka, ako više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti.

4. Upravni odbor registrira službenika za zaštitu podataka nakon njegova imenovanja pri Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

5. Službenik za zaštitu podataka ne smije u pogledu izvršavanja svojih dužnosti primati nikakve upute.

6. Službenik za zaštitu podataka ima sljedeće zadaće u pogledu osobnih podatka, s iznimkom administrativnih osobnih podataka:

7. Službenik za zaštitu podataka također izvršava funkcije predviđene Uredbom (EZ) br. 45/2001 u pogledu administrativnih osobnih podataka.

8. Pri obavljanju svojih zadataka službenik za zaštitu podataka ima pristup svim podacima koje Europol obrađuje te pristup svim Europolovim prostorijama.

9. Ako službenik za zaštitu podataka smatra da postoji neusklađenost s odredbama ove Uredbe o obradi osobnih podataka, o tome obavješćuje izvršnog direktora te zahtijeva od njega da u određenom roku riješi tu neusklađenost.

Ako izvršni direktor ne riješi neusklađenost obrade podataka unutar određenog roka, službenik za zaštitu podataka obavješćuje upravni odbor. Službenik za zaštitu podataka i upravni odbor dogovaraju rok za odgovor potonjeg. Ako upravni odbor ne riješi neusklađenost u određenom roku, službenik za zaštitu podataka upućuje predmet Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

10. Upravni odbor usvaja provedbena pravila u vezi sa službenikom za zaštitu podataka. Ta provedbena pravila osobito se odnose na postupak odabira za mjesto službenika za zaštitu podataka i njegovo razrješenje, zadaće, dužnosti i ovlasti i jamstva kojima se osigurava neovisnost službenika za zaštitu podataka.

11. Europol službeniku za zaštitu podataka osigurava osoblje i sredstva potrebna za izvršavanje njegovih dužnosti. Članovi tog osoblja imaju pristup svim podacima koji se obrađuju u Europolu i pristup prostorijama Europola samo do one mjere koja je potrebna za izvršavanje njihovih zadaća.

12. Na službenika za zaštitu podataka i njegovo osoblje primjenjuje se obveza povjerljivosti u skladu s člankom 67. stavkom 1.

1. Svaka država članica određuje nacionalno nadzorno tijelo. Nacionalno nadzorno tijelo ima zadaću nezavisnog praćenja, u skladu s nacionalnim pravom, dopustivosti prijenosa, prikupljanja i svakog priopćavanja Europolu osobnih podataka od strane dotične države članice te razmatranja krše li takav prijenos, prikupljanje ili priopćavanje prava dotičnih ispitanika. U tu svrhu nacionalno nadzorno tijelo ima pristup, u prostorijama nacionalne jedinice ili časnika za vezu, podacima koje je Europolu dostavila njegova država članica u skladu s mjerodavnim nacionalnim postupcima te zapisima i dokumentaciji iz članka 40.

2. Radi izvršavanja svoje nadzorne funkcije, nacionalna nadzorna tijela imaju pristup uredima i dokumentima svojih časnika za vezu u Europolu.

3. Nacionalna nadzorna tijela u skladu s mjerodavnim nacionalnim postupcima nadziru aktivnosti nacionalnih jedinica i časnika za vezu u mjeri u kojoj su takve aktivnosti relevantne za zaštitu osobnih podataka. Ona o svim radnjama poduzetima u odnosu na Europol obavješćuju Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

4. Svaka osoba ima pravo zatražiti od nacionalnog nadzornog tijela da provjeri zakonitost bilo kojeg prijenosa ili obavješćivanja Europola u bilo kojem obliku o podacima povezanima s njom te pristup dotične države članice tim podacima. To se pravo ostvaruje u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je zahtjev podnesen.

1. Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje i osiguravanje primjene odredaba ove Uredbe koje se odnose na zaštitu temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba u odnosu na obradu osobnih podataka koju provodi Europol te za savjetovanje Europola i ispitanika o svim pitanjima u vezi s obradom osobnih podataka. On u tu svrhu ispunjava dužnosti iz stavka 2. i ostvaruje ovlasti utvrđene u stavku 3. blisko surađujući s nacionalnim nadzornim tijelima u skladu s člankom 44.

5. Nakon savjetovanja s nacionalnim nadzornim tijelima, Europski nadzornik za zaštitu podataka izrađuje godišnje izvješće o aktivnostima nadzora nad Europolom. To je izvješće dio godišnjeg izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka iz članka 48. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Izvješće obuhvaća statističke podatke o pritužbama, upitima i istragama provedenima u skladu sa stavkom 2., kao i o prijenosima osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, o slučajevima prethodnih savjetovanja te o korištenju ovlastima utvrđenima u stavku 3.

6. Europski nadzornik za zaštitu podataka, dužnosnici i ostali članovi osoblja Europskog nadzornika za zaštitu podataka podliježu obvezi povjerljivosti utvrđenoj u članku 67. stavku 1.

Suradnja između Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih nadzornih tijela

1. Europski nadzornik za zaštitu podataka blisko surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima u vezi s pitanjima za koja je potrebno nacionalno uključivanje, osobito ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo utvrde velike nepodudarnosti između praksi država članica ili potencijalno nezakonit prijenos pri korištenju Europolovih kanala za razmjenu informacija ili u smislu pitanja koja je postavilo jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela o provedbi i tumačenju ove Uredbe.

2. Europski nadzornik za zaštitu podataka u izvršavanju svojih dužnosti iz članka 43. stavka 2. koristi se stručnošću i iskustvom nacionalnih nadzornih tijela. Pri provođenju aktivnosti suradnje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, članovi i osoblje nacionalnih nadzornih tijela, vodeći računa o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, imaju ovlasti jednake onima utvrđenima u članku 43. stavku 4. i podliježu istim obvezama koje su jednake onim utvrđenima u članku 43. stavku 6. Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela, svatko djelujući u okviru svoje nadležnosti, razmjenjuju bitne informacije i pomažu jedno drugome u provođenju revizija i inspekcija.

3. Europski nadzornik za zaštitu podataka stalno obavješćuje nacionalna nadzorna tijela o svim pitanjima koja na njih izravno utječu ili koja su za njih na drugi način relevantna. Na zahtjev jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela, Europski nadzornik za zaštitu podataka obavješćuje ih o određenim pitanjima.

4. U slučajevima koji se odnose na podatke iz jedne ili više država članica, među ostalim u slučajevima iz članka 47. stavka 2., Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s dotičnim nacionalnim nadzornim tijelima. Europski nadzornik za zaštitu podataka ne donosi odluku o daljnjem djelovanju koje treba poduzeti prije nego što ta nacionalna nadzorna tijela obavijeste Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svom stajalištu u roku koji utvrdi Europski nadzornik za zaštitu podataka, ali koji ne smije biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od tri mjeseca. Europski nadzornik za zaštitu podataka pažljivo uzima u obzir stajališta dotičnih nacionalnih nadzornih tijela. U slučajevima kad Europski nadzornik za zaštitu podataka ne namjerava slijediti stajalište nacionalnih nadzornih tijela, o tome obavješćuje to tijelo, daje obrazloženje i podnosi predmet na raspravu Odboru za suradnju osnovanom člankom 45. stavkom 1.

U slučajevima koje Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra iznimno hitnima, može odlučiti da djeluje hitno. U tim slučajevima Europski nadzornik za zaštitu podataka odmah obavješćuje dotična nacionalna nadzorna tijela i obrazlaže hitnost situacije i poduzete aktivnosti.

1. Osniva se Odbor za suradnju sa savjetodavnom funkcijom. Sastoji se od po jednog predstavnika nacionalnog nadzornog tijela svake države članice i Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

2. Odbor za suradnju djeluje neovisno u obavljanju svojih zadaća na temelju stavka 3. te ni od kojeg tijela ne traži niti prima upute.

4. Odbor za suradnju može izdavati mišljenja, smjernice, preporuke i primjere najbolje prakse. Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela, ne dovodeći u pitanje svoju neovisnost i svatko djelujući u okviru svoje nadležnosti, pažljivo ih uzimaju u obzir.

5. Odbor za suradnju sastaje se po potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Za troškove i održavanje njegovih sastanaka zadužen je Europski nadzornik za zaštitu podataka.

6. Poslovnik Odbora za suradnju donosi se na njegovom prvom sastanku jednostavnom većinom članova Odbora. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.

Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na sve administrativne osobne podatke koje posjeduje Europol.

1. Svaki ispitanik ima pravo uložiti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka ako smatra da Europolova obrada osobnih podataka povezanih s njim nije u skladu s ovom Uredbom.

2. Ako se pritužba odnosi na odluku iz članaka 36. ili 37., Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s nacionalnim nadzornim tijelima države članice koja je te podatke pružila ili države članice koje se to izravno tiče. Prilikom donošenja svoje odluke, koja može biti i odbijanje prenošenja informacija bilo koje vrste, Europski nadzornik za zaštitu podataka uzima u obzir mišljenje nacionalnog nadzornog tijela.

3. Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje je Europol dobio od neke države članice, Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalno nadzorno tijelo države članice koja je dostavila podatke, svatko djelujući u okviru svoje nadležnosti, osigurava ispravnu provedbu potrebnih provjera zakonitosti obrade podataka.

4. Kada se pritužba odnosi na obradu podataka koje su Europolu dostavila tijela Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije ili podataka koje je Europol prikupio iz javno dostupnih izvora ili koji su rezultat analiza Europola, Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava ispravnu provedbu potrebnih provjera zakonitosti obrade podataka od strane Europola.

Svaki postupak protiv odluke Europskog nadzornika za zaštitu podataka pokreće se pred Sudom Europske unije.

1. Ugovornu odgovornost Europola uređuje pravo koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopio Europol.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 49., u slučaju neugovorne odgovornosti, Europol u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica nadoknađuje svu štetu koju prouzroče njegovi odjeli ili njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

5. Osobna odgovornost osoblja Europola prema Europolu uređuje se odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju ili u Uvjetima zaposlenja ostalih službenika koji se primjenjuju na njih.

1. Svaka osoba koja je pretrpjela štetu kao posljedicu nezakonitih radnji obrade podataka ima pravo na primanje nadoknade za pretrpljenu štetu, bilo od Europola u skladu s člankom 340. UFEU-a ili od države članice u kojoj je došlo do događaja zbog kojeg je nastala šteta, u skladu s njezinim nacionalnim pravom. Osoba pokreće postupak protiv Europola pred Sudom Europske unije ili protiv države članice pred nadležnim nacionalnim sudom te države članice.

2. Svaki spor između Europola i država članica oko konačne odgovornosti za nadoknadu koja je dodijeljena nekoj osobi u skladu sa stavkom 1. upućuje se upravnom odboru koji donosi odluku dvotrećinskom većinom svojih članova, ne dovodeći u pitanje pravo na osporavanje te odluke u skladu s člankom 263. UFEU-a.

1. U skladu s člankom 88. UFEU-a nadzor aktivnosti Europola provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima. Time se uspostavlja specijalizirana Zajednička skupina za parlamentarni nadzor (JPSG) koju zajedno osnivaju nacionalni parlamenti i nadležni odbor Europskog parlamenta. Organizaciju i poslovnik JPSG-a određuju zajedno Europski parlament i nacionalni parlamenti u skladu s člankom 9. Protokola br. 1.

2. JPSG politički nadzire aktivnosti Europola pri ispunjavanju njegove misije, među ostalim u vezi s učinkom tih aktivnosti na temeljna prava i slobode fizičkih osoba.

3. Europol za potrebe informiranja prenosi sljedeće dokumente JPSG-u, uzimajući u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti:

4. JPSG može zatražiti druge relevantne dokumente potrebne za izvršavanje svojih zadaća koje se odnose na političko praćenje aktivnosti Europola, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (23) i ne dovodeći u pitanje članke 52. i 67. ove Uredbe.

5. JPSG može sastaviti sažetak zaključaka o političkom praćenju aktivnosti Europola i dostaviti te zaključke Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima. Europski ih parlament za potrebe informiranja prosljeđuje Vijeću, Komisiji i Europolu.

Pristup Europskog parlamenta informacijama koje su obrađene u Europolu ili putem njega

1. S ciljem omogućavanja obavljanja parlamentarnog nadzora nad aktivnostima Europola u skladu s člankom 51., pristup Europskog parlamenta, na vlastiti zahtjev, osjetljivim neklasificiranim informacijama koje obrađuje Europol ili koje se obrađuju putem Europola mora biti usklađen s pravilima iz članka 67. stavka 1.

2. Pristup Europskog parlamenta klasificiranim informacijama EU-a koje obrađuje Europol ili koje se obrađuju putem Europola usklađen je s Međuinstitucionalnim sporazumom od 12. ožujka 2014. između Europskog parlamenta i Vijeća o slanju Europskom parlamentu klasificiranih informacija Vijeća, a koje se odnose na predmete koji nisu iz područja zajedničke vanjske i sigurnosne politike o postupanju Europskog parlamenta s njima (24) i mora biti usklađen s pravilima iz članka 67. stavka 2. ove Uredbe.

3. Nužni detalji koji se odnose na pristup Europskog parlamenta informacijama iz stavaka 1. i 2. uređeni su radnim sporazumima sklopljenim između Europola i Europskog parlamenta.

1. Pravilnik o osoblju, Uvjeti zapošljavanja ostalih službenika te pravila usvojena sporazumom između institucija Unije radi primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta o zaposlenju ostalih službenika primjenjuju se na osoblje Europola uz iznimku osoblja koje je na dan 1. svibnja 2017. zaposleno na temelju ugovora koji je zaključio Europol kako je osnovan Konvencijom o Europolu, ne dovodeći u pitanje članak 73. stavak 4. Takvi ugovori nastavljaju biti uređeni Aktom Vijeća od 3. prosinca 1998.

2. Osoblje Europola sastoji se od privremenog osoblja i/ili ugovornog osoblja. Upravni odbor se godišnje izvještava o ugovorima na neodređeno vrijeme koje odobri izvršni direktor. Upravni odbor odlučuje koja se privremena mjesta predviđena planom zapošljavanja mogu popuniti samo osobljem iz nadležnih tijela država članica. Osoblje zaposleno za popunjavanje takvih mjesta je privremeno osoblje kojem može biti dodijeljen samo ugovor na određeno vrijeme koji je moguće jednom produžiti na određeno razdoblje.

1. Izvršni direktor zaposlen je kao član privremenog osoblja Europola u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2. Izvršnog direktora imenuje Vijeće među kandidatima koji su ušli u uži izbor i koje je predložio upravni odbor, nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira.

Popis s užim izborom kandidata sastavlja odbor za odabir koji je osnovao upravni odbor i sastavljen je od članova koje imenuju države članice i predstavnik Komisije.

Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom, Europol predstavlja predsjednik upravnog odbora.

Kandidata kojeg je odabralo Vijeće može prije imenovanja na svoju sjednicu pozvati nadležni odbor Europskog parlamenta koji potom dostavlja neobvezujuće mišljenje.

3. Mandat izvršnoga direktora traje četiri godine. Do kraja tog razdoblja Komisija, u suradnji s upravnim odborom, provodi procjenjivanje uzimajući u obzir:

4. Vijeće, na prijedlog upravnog odbora, koji uzima u obzir procjenu iz stavka 3., može jedanput produžiti mandat izvršnog direktora na najdulje četiri godine.

5. Upravni odbor obavještava Europski parlament ako namjerava predložiti Vijeću produljenje mandata izvršnog direktora. U mjesecu koji prethodi svakom takvom produljenju mandata, izvršnog direktora može na svoju sjednicu pozvati nadležni odbor Europskog parlamenta.

6. Izvršni direktor kojem je produljen mandat na kraju ukupnog mandata ne smije sudjelovati u novom postupku odabira za isto radno mjesto.

7. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Vijeća koje djeluje na prijedlog upravnog odbora. Europski parlament obavještava se o toj odluci.

8. Upravni odbor donosi odluke u pogledu prijedloga koji se upućuju Vijeću o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju s dužnosti izvršnog direktora dvotrećinskom većinom svojih članova s pravom glasa.

1. Izvršnom direktoru pomažu tri zamjenika izvršnog direktora. Izvršni direktor utvrđuje njihove zadaće.

2. Članak 54. primjenjuje se na zamjenike izvršnog direktora. S izvršnim se direktorom savjetuje prije njihova imenovanja, svakog produljenja njihova mandata ili njihova razrješenja dužnosti.

2. Upravni odbor donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka Europolu.

1. Procjene svih prihoda i rashoda Europola pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Europola.

3. Ne dovodeći u pitanje ostale resurse, prihod Europola obuhvaća doprinos Unije koji je unesen u opći proračun Unije.

4. Europol se može koristiti financiranjem Unije u obliku sporazuma o delegiranju ili ad hoc bespovratnih sredstava u skladu sa svojim financijskim propisima iz članka 61. i s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije.

5. Rashodi Europola uključuju naknade osoblju, administrativne i infrastrukturne troškove i operativne troškove.

6. Proračunske obveze za aktivnosti u vezi s velikim projektima koji traju više od jedne financijske godine moguće je raspodijeliti na nekoliko godišnjih obroka.

1. Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izjave o procjenama prihoda i rashoda Europola za sljedeću financijsku godinu, uključujući i plan zapošljavanja, i šalje ga upravnom odboru.

2. Upravni odbor, na temelju nacrta izjave o procjenama, donosi provizorni nacrt projekcije prihoda i troškova Europola za iduću financijsku godinu i šalje ga Komisiji do 31. siječnja svake godine.

3. Upravni odbor šalje konačan nacrt procjene prihoda i rashoda Europola, koji obuhvaća i nacrt plana zapošljavanja, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 31. ožujka svake godine.

4. Komisija šalje izjavu o procjeni Europskom parlamentu i Vijeću zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5. Na temelju izjave o procjenama, Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra nužnima za plan zapošljavanja i iznos doprinosa kojim se tereti opći proračun, koje predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6. Europski parlament i Vijeće odobravaju odobrena proračunska sredstva za doprinos Unije Europolu.

8. Upravni odbor usvaja proračun Europola. On postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Unije. Prema potrebi se usklađuje prema njemu.

9. Za sve projekte povezane s nekretninama koji mogu imati značajan utjecaj na proračun Europola primjenjuje se Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013.

2. Izvršni direktor svake godine šalje Europskom parlamentu i Vijeću sve informacije koje se odnose na rezultate svih postupaka evaluacije.

1. Računovodstveni službenik Europola šalje privremene financijske izvještaje za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1).

2. Europol šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

3. Računovodstveni službenik Komisije šalje Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje Europola za godinu N, konsolidirane s financijskim izvještajima Komisije, do 31. ožujka godine N + 1.

4. Nakon primitka primjedbi Revizorskog suda na privremene financijske izvještaje Europola za godinu N u skladu s člankom 148. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (25), računovodstveni službenik Europola sastavlja završne financijske izvještaje Europola za tu godinu. Izvršni direktor predaje ih upravnom odboru na donošenje mišljenja.

5. Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvještajima Europola za godinu N.

6. Računovodstveni službenik Europola do 1. srpnja godine N + 1 prosljeđuje završne financijske izvještaje za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima zajedno s mišljenjem upravnog odbora iz stavka 5.

7. Završni financijski izvještaji za godinu N objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga godine N + 1.

8. Izvršni direktor do 30. rujna godine N + 1 šalje Revizorskom sudu odgovor na primjedbe iz godišnjeg izvješća. Izvršni direktor taj odgovor također šalje upravnom odboru.

9. Izvršni direktor podnosi Europskom parlamentu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za financijsku godinu N, u skladu s člankom 109. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013.

10. Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2 izvršnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N.

1. Nakon savjetovanja s Komisijom upravni odbor donosi financijske propise koji se primjenjuju na Europol. Propisi ne odstupaju od Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013, osim ako je to odstupanje izričito nužno za rad Europola i ako je Komisija unaprijed dala svoj pristanak.

2. Europol može dodijeliti bespovratna sredstva za izvršenje zadaća iz članka 4.

3. Europol može dodijeliti bespovratna sredstva bez poziva državama članicama na dostavu prijedloga za izvršenje prekograničnih operacija i istražne radnje te za izobrazbu povezanu sa zadaćama iz članka 4. stavka 1. točaka (h) i (i).

4. U odnosu na financijsku potporu koja se pruža aktivnostima zajedničkih istražnih timova, Eurojust u suradnji s Europolom utvrđuje pravila i uvjete prema kojima se obrađuju zahtjevi za takvu potporu.

2. U svakoj državi članici Europol ima najširu moguću pravnu sposobnost dodijeljenu pravnim osobama u skladu s nacionalnim pravom. Europol može, posebno, stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te može biti stranka u sudskim postupcima.

3. U skladu s Protokolom br. 6 o mjestu sjedišta institucija te određenih tijela, ureda i agencija i službi Europske unije, koji je priložen UEU-u i UFEU-u („Protokol br. 6”), sjedište je Europola u Haagu.

1. Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, priložen UEU-u i UFEU-u, primjenjuje se na Europol i njegovo osoblje.

2. Povlastice i imuniteti časnika za vezu i članova njihovih obitelji podliježu sporazumu između Kraljevine Nizozemske i ostalih država članica. Taj sporazum predviđa povlastice i imunitete potrebne za pravilno izvršavanje zadaća časnika za vezu.

2. Upravni odbor odlučuje dvotrećinskom većinom svojih članova o internim jezičnim dogovorima Europola.

3. Prevoditeljske usluge potrebne za rad Europola pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

2. Do 14. prosinca 2016. upravni odbor donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u vezi s Europolovim dokumentima.

3. Odluke koje Europol donosi u okviru članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom Europske unije, u skladu s člankom 228. odnosno 263. UFEU-a.

4. Na svojoj internetskoj stranici Europol objavljuje popis članova svog upravnog odbora i sažetke ishoda sastanaka upravnog odbora. Objava tih sažetaka privremeno ili trajno izostaje ili se ograničava ako bi takva objava mogla dovesti u opasnost provedbu zadaća Europola, uzimajući u obzir njegove obveze diskrecije i povjerljivosti i operativni karakter Europola.

1. Kako bi olakšao borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih djelatnosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013, Europol do 30. listopada 2017. pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (27) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Europola, koristeći se obrascem iz Priloga tom Sporazumu.

2. Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i provjera na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su od Europola primili sredstva Unije.

3. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi ustanovio eventualno postojanje slučajeva prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom dodijeljenima od Europola. Te istrage provode se u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (28).

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., radni sporazumi s tijelima Unije, tijelima trećih zemalja, međunarodnim organizacijama i privatnim stranama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Europola o bespovratnim sredstvima sadrže odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje revizija i istraga iz stavaka 2. i 3., u skladu s nadležnostima svakog od njih.

1. Europol uspostavlja pravila o obvezi diskrecije i povjerljivosti te o zaštiti osjetljivih neklasificiranih informacija.

2. Europol uspostavlja pravila o zaštiti klasificiranih informacija EU-a koja su u skladu s Odlukom 2013/488/EU kako bi se osigurala jednaka razina zaštite takvih informacija.

1. Do 1. svibnja 2022. i svakih pet godina nakon toga, Komisija osigurava provođenje evaluacije radi procjene, prije svega, učinka, djelotvornosti i učinkovitosti Europola i njegovih načina rada. Evaluacija može biti osobito usmjerena na moguću potrebu prilagodbe strukture, operacije, područja djelovanja i ciljeva Europola te na financijske posljedice takve prilagodbe.

2. Komisija upravnom odboru podnosi izvješće o evaluaciji. Upravni odbor daje svoje primjedbe na izvješće o evaluaciji u roku od tri mjeseca od dana njegova primitka. Komisija potom šalje konačno izvješće o evaluaciji, zajedno sa zaključcima Komisije i primjedbama upravnog odbora u prilogu tom izvješću, Europskom parlamentu, Vijeću, nacionalnim parlamentima i upravnom odboru. Prema potrebi, glavni se nalazi izvješća o evaluaciji objavljuju.

Aktivnosti Europola podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Nužni dogovori u pogledu smještaja Europola u Kraljevini Nizozemskoj te prostor koji Kraljevina Nizozemska treba staviti na raspolaganje zajedno s posebnim pravilima koja se tamo primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje Europola i članove njihovih obitelji utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Europola i Kraljevine Nizozemske u skladu s Protokolom br. 6.

1. Europol, osnovan ovom Uredbom, pravni je sljednik svih ugovora koje je sklopio, obveza koje je preuzeo i imovine koju je stekao Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP.

2. Ova Uredba ne utječe na pravnu snagu sporazumâ koje je zaključio Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP prije 13. lipnja 2016. ili sporazumâ koje je sklopio Europol osnovan Konvencijom o Europolu prije 1. siječnja 2010.

1. Mandat članova upravnog odbora koji je osnovan na temelju članka 37. Odluke 2009/371/PUP završava 1. svibnja 2017.

2. Tijekom razdoblja od 13. lipnja 2016. do 1. svibnja 2017. upravni odbor, osnovan na temelju članka 37. Odluke 2009/371/PUP:

3. Komisija bez odgađanja nakon 13. lipnja 2016. poduzima mjere potrebne kako bi osigurala da upravni odbor osnovan na temelju članka 10. započne s radom 1. svibnja 2017.

4. Do 14. prosinca 2016. države članice obavješćuju Komisiju o imenima osoba koje su imenovale kao članove i zamjenike članova upravnog odbora, u skladu s člankom 10.

5. Upravni odbor osnovan prema članku 10. održava svoju prvu sjednicu 1. svibnja 2017. Tom prigodom, po potrebi, donosi odluke iz članka 76.

Prijelazne odredbe u pogledu izvršnog direktora, zamjenikâ direktora i osoblja

1. Direktoru Europola imenovanom na temelju članka 38. Odluke 2009/371/PUP dodjeljuju se, za preostalo razdoblje njegova mandata, zadaće izvršnog direktora, kako je predviđeno u članku 16. ove Uredbe. Ostali uvjeti njegova ugovora ostaju nepromijenjeni. Ako mu mandat završava nakon 13. lipnja 2016., ali prije 1. svibnja 2017., automatski se produžuje do 1. svibnja 2018.

2. Ako direktor imenovan na temelju članka 38. Odluke 2009/371/PUP nije voljan ili nije u mogućnosti postupiti u skladu sa stavkom 1., upravni odbor imenuje privremenog izvršnog direktora kako bi izvršavao dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru u razdoblju koje nije dulje od 18 mjeseci, do imenovanja predviđenog člankom 54. stavkom 2. ove Uredbe.

3. Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se na zamjenike direktora imenovane na temelju članka 38. Odluke 2009/371/PUP.

4. U skladu s Uvjetima zaposlenja ostalih službenika, tijelo iz njihova članka 6. prvog stavka nudi zaposlenje na neodređeno vrijeme kao privremeno osoblje ili ugovorno osoblje svakoj osobi koja je na dan 1. svibnja 2017. zaposlena kao lokalno osoblje na temelju ugovora na neodređeno vrijeme koji je sklopljen s Europolom kako je osnovan Konvencijom o Europolu. Ponuda za zaposlenje temelji se na zadaćama koje u svojstvu člana privremenog ili ugovornog osoblja službenik treba obavljati. Dotični ugovor stupa na snagu najkasnije 1. svibnja 2018. Član osoblja koji ne prihvati ponudu iz ovog stavka može s Europolom zadržati postojeći ugovorni odnos u skladu s člankom 53. stavkom 1.

Postupak davanja razrješnice u smislu odobrenih proračuna na temelju članka 42. Odluke 2009/371/PUP obavlja se u skladu s pravilima uspostavljenima njezinim člankom 43.

1. Odluke 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP ovime se zamjenjuju za države članice koje obvezuje ova Uredba s učinkom od 1. svibnja 2017.

Stoga odluke 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. svibnja 2017.

2. U pogledu država članica koje obvezuje ova Uredba, upućivanja na odluke iz stavka 1. tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Unutarnja pravila i mjere koje je donio upravni odbor na temelju Odluke 2009/371/PUP ostaju na snazi nakon 1. svibnja 2017., osim ako upravni odbor odluči drugačije u primjeni ove Uredbe.

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 10. ožujka 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 11. svibnja 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.).

(5) Odluka Vijeća 2009/934/PUP od 30. studenoga 2009. o donošenju provedbenih pravila kojima se uređuju odnosi Europola s partnerima, uključujući razmjenu osobnih podataka i klasificiranih informacija (SL L 325, 11.12.2009., str. 6.).

(6) Odluka Vijeća 2009/935/PUP od 30. studenoga 2009. o određivanju popisa trećih država i organizacija s kojima Europol sklapa sporazume (SL L 325, 11.12.2009., str. 12.).

(7) Odluka Vijeća 2009/936/PUP od 30. studenoga 2009. o donošenju provedbenih pravila za analitičke radne datoteke Europola (SL L 325, 11.12.2009., str. 14.).

(8) Odluka Vijeća 2009/968/PUP od 30. studenoga 2009. o donošenju pravila o tajnosti informacija Europola (SL L 332, 17.12.2009., str. 17.).

(9) Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

(10) Uredba Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 549/69 od 25. ožujka 1969. o utvrđivanju kategorija dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica na koje se primjenjuju odredbe članka 12., članka 13. drugog stavka i članka 14. Protokola o povlasticama i imunitetima Zajednica (SL L 74, 27.3.1969., str. 1).

(11) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(12) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija i o slobodnom protoku takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(13) Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe br. R(87) 15 državama članicama o uređivanju uporabe osobnih podataka u policijskom sektoru, 17.9.1987.

(15) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 оd 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(16) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012, str. 1.).

(17) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(18) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(19) Akt Vijeća od 3. prosinca 1998. o utvrđivanju Pravilnika o osoblju koji se primjenjuje na zaposlenike Europola (SL C 26, 30.1.1999., str. 23.).

(20) Odluka Vijeća 2005/511/PUP od 12. srpnja 2005. o zaštiti eura od krivotvorenja imenovanjem Europola središnjim uredom za sprečavanje krivotvorenja eura (SL L 185, 16.7.2005., str. 35.).

(21) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005, str. 15.).

(22) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(23) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(25) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(28) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

PRILOG II.

A. Kategorije osobnih podataka i kategorije ispitanika čiji se podaci mogu prikupljati i obrađivati u svrhu unakrsne provjere sukladno članku 18. stavku 2. točki (a) ove Uredbe

Osobni podaci koji se prikupljaju i obrađuju u svrhu unakrsne provjere odnose se na:

(a)	osobe koje su u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice osumnjičene da su počinile ili sudjelovale u počinjenju kaznenog djela za koje je Europol nadležan ili koje su osuđene za takvo djelo;

(b)	osobe u pogledu kojih prema nacionalnom pravu dotične države članice postoje činjenične naznake ili osnovana sumnja da su počinile kaznena djela za koja je Europol nadležan.

Podaci o osobama iz stavka 1. mogu uključivati samo sljedeće kategorije osobnih podataka:

(a)	prezime, djevojačko prezime, imena i sve pseudonime ili lažna imena;

(b)	datum i mjesto rođenja;

(c)	državljanstvo;

(d)

spol;

(e)	boravište, zanimanje i mjesto u kojem se zadržava dotična osoba;

(f)	brojeve socijalnog osiguranja, vozačke dozvole, osobne isprave te podatke iz putovnice; i

(g)	po potrebi, sve druge značajke koje bi mogle pomoći pri identifikaciji, uključujući i sve specifične objektivne fizičke značajke koje nisu podložne promjenama, poput daktiloskopskih podataka i profila DNK-a (utvrđenoga iz nekodirajućeg dijela DNK-a).

Uz podatke iz stavka 2. mogu se prikupljati i obrađivati sljedeće kategorije osobnih podataka u vezi s osobama iz stavka 1.:

(a)	kaznena djela, navodna kaznena djela te kada, gdje i kako su (navodno) počinjena;

(b)	sredstva koja su bila upotrijebljena ili su mogla biti upotrijebljena za počinjenje kaznenih djela uključujući informacije o pravnim osobama;

(c)	odjeli koji vode slučaj te njihove brojeve predmeta;

(d)	sumnja u članstvo u kriminalnoj organizaciji;

(e)	osuđujuće presude, kada se odnose na kaznena djela iz nadležnosti Europola;

(f)	strana koja je unijela podatke.

Ti se podaci mogu dostaviti Europolu čak i ako još ne sadrže bilo kakva upućivanja na osobe.

Dodatne informacije o osobama iz stavka 1. koje ima Europol ili nacionalne jedinice mogu se na zahtjev dostaviti svakoj nacionalnoj jedinici ili Europolu. Nacionalne jedinice postupaju u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

Ako bi postupci protiv dotičnih osoba bili pravomoćno obustavljeni ili ako je ta osoba pravomoćno oslobođena optužbe, podaci koji se odnose na predmet u kojem je bilo koja od ovih odluka bila donesena brišu se.

B. Kategorije osobnih podataka i kategorije ispitanika čiji se podaci mogu prikupljati i obrađivati u svrhu analize strateške ili tematske naravi, u svrhu operativnih analiza ili u svrhu olakšavanja razmjene informacija kako je navedeno u članku 18. stavku 2. točkama (b), (c) i (d)

Osobni podaci koji se prikupljaju i obrađuju u svrhu analiza strateške ili tematske naravi, operativnih analiza ili u svrhu olakšavanja razmjene informacija između država članica, Europola, ostalih tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija odnose se na:

(a)	osobe koje su na temelju nacionalnog prava dotične države članice osumnjičene da su počinile ili sudjelovale u počinjenju kaznenog djela za koje je Europol nadležan ili koje su osuđene za takvo djelo;

(b)	osobe u pogledu kojih prema nacionalnom pravu dotične države članice postoje činjenične naznake ili osnovana sumnja da će počiniti kaznena djela za koja je Europol nadležan;

(c)	osobe koje mogu biti pozvane da svjedoče u istragama u vezi s kaznenim djelima koja se obrađuju ili u naknadnom kaznenom postupku;

(d)	osobe koje su žrtve nekog od kaznenih djela koja se obrađuju ili za koje na temelju nekih činjenica postoji razlog za vjerovanje da bi mogle biti žrtve takvih djela;

(e)	kontakte i suradnike; i

(f)	osobe koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima koja se obrađuju.

Mogu se obrađivati sljedeće kategorije osobnih podataka, uključujući zajedničke administrativne podatke, kategorija osoba iz stavka 1. točaka (a) i (b):

(a)

osobni podaci:

i.	sadašnje prezime i bivša prezimena;

ii.	sadašnje ime i bivša imena;

iii.	djevojačko prezime;

iv.	ime oca (ako je potrebno za utvrđivanje identiteta);

v.	ime majke (ako je potrebno za utvrđivanje identiteta);

vi.

spol;

vii.	datum rođenja;

viii.

mjesto rođenja;

ix.	državljanstvo;

x.	bračno stanje;

xi.	pseudonim;

xii.

nadimak;

xiii.

preuzeto ili lažno ime;

xiv.	sadašnje i bivše boravište i/ili domicil;

(b)

fizički opis:

i.	fizički opis;

ii.	prepoznatljiva obilježja (oznake/ožiljci/tetovaže itd.);

(c)

način identifikacije:

i.	osobni dokumenti/vozačka dozvola;

ii.	brojevi nacionalne osobne iskaznice/putovnice;

iii.	nacionalni identifikacijski broj/broj socijalnog osiguranja, ako je primjenjivo;

iv.	vizualni prikazi i druge informacije o izgledu;

v.	forenzičke informacije kao što su otisci prstiju, DNK profil (utvrđen na temelju nekodirajućega dijela DNK-a), profil glasa, krvna grupa, informacije o zubima;

(d)

zanimanje i vještine:

i.	sadašnje zaposlenje i zanimanje;

ii.	bivše zaposlenje i zanimanje;

iii.	obrazovanje (škola/sveučilište/stručna izobrazba);

iv.	kvalifikacije;

v.	vještine i ostala područja znanja (jezici/ostalo);

(e)

ekonomske i financijske informacije:

i.	financijski podaci (bankovni računi i kodovi, kreditne kartice itd.);

ii.

gotovina;

iii.	dionice/druga imovina;

iv.	podaci o imovini;

v.	povezanost s trgovačkim društvima;

vi.	veze u području bankovnog i kreditnog poslovanja;

vii.	porezni status;

viii.

druge informacije kojima se otkriva financijsko poslovanje pojedine osobe;

(f)

podaci o ponašanju:

i.	stil života (kao što je življenje iznad svojih mogućnosti) i svakodnevnica;

ii.

kretanja;

iii.	mjesta koja osoba često posjećuje;

iv.	oružje i drugi opasni predmeti;

v.	stupanj opasnosti;

vi.	posebni rizici, kao što je vjerojatnost bijega, uporaba dvostrukih agenata, veze s osobljem iz područja izvršavanja zakonodavstva;

vii.	osobine i profili u vezi s kaznenim djelima;

viii.

zlouporaba droga;

(g)	kontakti i suradnici, uključujući vrstu i prirodu tih kontakata ili povezanosti;

(h)	korištena sredstva komunikacije, kao što su telefon (fiksni/mobilni), faks, pozivnik dojavljivača, elektronička pošta, poštanske adrese, internetska veza/internetske veze;

(i)	korištena prometna sredstva, kao što su vozila, plovila, zrakoplovi, uključujući identifikacijske informacije tih prometnih sredstava (registracijski brojevi);

(j)

informacije u vezi s kriminalnim radnjama:

i.	prijašnje osude;

ii.	sumnja na umiješanost u kriminalne aktivnosti;

iii.	način djelovanja;

iv.	sredstva koja su bila ili mogu biti upotrijebljena za pripremu i/ili počinjenje kaznenih djela;

v.	članstvo u kriminalnim skupinama/organizacijama i položaj u skupini/organizaciji;

vi.	uloga u kriminalnoj organizaciji;

vii.	geografski raspon kriminalnih aktivnosti;

viii.

materijal prikupljen tijekom istrage, kao što su videozapisi i fotografije;

(k)

upućivanja na druge informacijske sustave u kojima su pohranjene informacije o dotičnoj osobi:

Europol;

ii.	policijska/carinska tijela;

iii.	druga tijela za izvršavanje zakonodavstva;

iv.	međunarodne organizacije;

v.	javni subjekti;

vi.	privatni subjekti;

(l)

Informacije o pravnim osobama koje su povezane s podacima iz točaka (e) i (j):

i.	naziv pravne osobe;

ii.

mjesto;

iii.	datum i mjesto osnivanja;

iv.	administrativni registracijski broj;

v.	pravni oblik;

vi.

kapital;

vii.	područje djelatnosti;

viii.

nacionalne i međunarodne podružnice;

ix.	direktori;

x.	povezanost s bankama.

„Kontakti i suradnici” navedeni u stavku 1. točki (e) osobe su za koje postoji dovoljno razloga za pretpostavku da se od njih mogu dobiti informacije koje se odnose na osobe iz stavka 1. točaka (a) i (b) ovog Priloga i koje su značajne za analizu, pod uvjetom da nisu uključene u jednu od kategorija osoba iz stavka 1. točaka (a), (b), (c), (d) i (f). „Kontakti” su one osobe koje imaju povremene kontakte s osobama iz stavka 1. točaka (a) i (b). „Suradnici” su one osobe koje imaju redovite kontakte s osobama iz stavka 1. točaka (a) i (b).

U odnosu na kontakte i suradnike, podaci iz stavka 2. mogu se po potrebi čuvati, uz uvjet da ima dovoljno razloga za pretpostavku da su ti podaci potrebni za analizu odnosa tih osoba s osobama iz stavka 1. točaka (a) i (b). U tom kontekstu, poštuje se sljedeće:

(a)	taj odnos pojašnjava se u najkraćem mogućem roku;

(b)	podaci iz stavka 2. brišu se bez odgađanja ako se pretpostavka da taj odnos postoji pokaže neutemeljenom;

(c)

svi podaci iz stavka 2. mogu se pohraniti ako su kontakti ili suradnici osumnjičeni za počinjenje kaznenog djela koje je u okviru ciljeva Europola, ili su bili osuđeni za takvo kazneno djelo ili ako prema nacionalnom pravu dotične države članice postoje činjenične naznake ili opravdani razlozi za pretpostavku da će počiniti takvo djelo;

(d)	podaci iz stavka 2. o kontaktima, suradnicima kontakata, kao i o kontaktima i suradnicima suradnika ne pohranjuju se, osim podataka o vrsti i naravi njihova kontakta ili veze s osobama iz stavka 1. točaka (a) i (b);

(e)	ako pojašnjenje na temelju prethodnih točaka nije moguće, to se uzima u obzir prilikom donošenja odluke o potrebi i opsegu pohrane podataka za daljnju analizu.

U vezi s osobom koja je, kako je navedeno stavku 1. točki (d), bila žrtvom jednog od razmatranih kaznenih djela ili za koju, na temelju određenih činjenica, postoji razlog za vjerovanje da bi mogla biti žrtvom takva djela, mogu se pohranjivati podaci iz stavka 2. od točke (a) do točke (c) podtočke iii., kao i sljedeće kategorije podataka:

(a)	identifikacijski podaci žrtve;

(b)	razlozi za viktimizaciju;

(c)	šteta (fizička/financijska/psihološka/druga);

(d)	treba li jamčiti anonimnost;

(e)	je li moguće sudjelovanje na sudskoj raspravi;

(f)	informacije povezane s kaznenim djelovanjem koje su dale osobe iz stavka 1. točke (d) ili su preko tih osoba dobivene, uključujući, prema potrebi, informacije o njihovu odnosu s drugim osobama za potrebe identifikacije osoba iz stavka 1. točaka (a) i (b).

Prema potrebi mogu se pohraniti i drugi podaci iz stavka 2., ako postoje razlozi za pretpostavku da su potrebni za analizu uloge osobe kao žrtve ili potencijalne žrtve.

Podaci koji nisu potrebni za daljnju analizu brišu se.

U vezi s osobama koje bi, kako je navedeno u stavku 1. točki (c), mogle biti pozvane svjedočiti u istragama povezanim s razmatranim kaznenim djelima ili u daljnjim kaznenim postupcima, mogu se pohraniti podaci iz stavka 2. od točke (a) do točke (c) podtočke iii., kao i kategorije podataka koje su u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)	informacije povezane s kaznenim djelovanjem koje su dale takve osobe, uključujući informacije o njihovu odnosu s drugim osobama koje su uključene u analitičku radnu datoteku;

(b)	podatak o tome treba li jamčiti anonimnost;

(c)	podatak o tome treba li jamčiti zaštitu i tko ju jamči;

(d)	novi identitet;

(e)	podatak o tome je li moguće sudjelovanje na sudskoj raspravi.

Prema potrebi mogu se pohraniti i drugi podaci iz stavka 2. ako postoje razlozi za pretpostavku da su potrebni za analizu uloge takvih osoba kao svjedoka.

Podaci koji nisu potrebni za daljnju analizu brišu se.

U vezi s osobama koje, kako je navedeno u stavku 1. točki (f), mogu dostaviti informacije o razmatranim kaznenim djelima, mogu se pohraniti podaci iz stavka 2. od točke (a) do točke (c) podtočke iii., kao i kategorije podataka koje su u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)	kodirani osobni podaci;

(b)	vrsta dostavljenih informacija;

(c)	podatak o tome treba li jamčiti anonimnost;

(d)	podatak o tome treba li jamčiti zaštitu i tko ju jamči;

(e)	novi identitet;

(f)	podatak o tome je li moguće sudjelovanje na sudskoj raspravi;

(g)	negativna iskustva;

(h)	nagrade (financijske/pogodnosti).

Prema potrebi mogu se pohraniti i drugi podaci iz stavka 2. ako postoje razlozi za pretpostavku da su potrebni za analizu uloge takvih osoba kao informatora.

Podaci koji nisu potrebni za daljnju analizu brišu se.

Ako u bilo kojem trenutku tijekom analize na temelju ozbiljnih i potvrđenih naznaka postane jasno da bi osoba trebala biti uključena u kategoriju osoba iz ovog Priloga različitu od kategorije u koju je bila prvotno uključena, Europol može obrađivati samo one podatke o toj osobi koji su dopušteni u skladu s tom novom kategorijom, a svi se ostali podaci brišu.

Ako na temelju takvih naznaka postane jasno da bi osoba trebala biti uključena u dvije ili više različitih kategorija iz ovog Priloga, Europol može obrađivati sve podatke koji su dopušteni u okviru tih kategorija.