26.4.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 109/1 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/646
оd 20. travnja 2016.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 692/2008 u pogledu emisija iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Uredba (EZ) br. 715/2007 jedna je od zasebnih regulatornih akata u smislu postupka za homologaciju tipa kako je utvrđen Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). |
(2) |
Uredbom (EZ) br. 715/2007 zahtijeva se da se kod novih vozila lake kategorije poštuju određene granične vrijednosti emisija i utvrđuju se dodatni zahtjevi za dostupnost podataka. Točne tehničke odredbe nužne za primjenu te Uredbe utvrđene su Uredbom Komisije (EZ) br. 692/2008 (3). |
(3) |
Komisija je u tom pogledu provela detaljnu analizu postupaka, ispitivanja i zahtjeva za homologaciju utvrđenih Uredbom (EZ) br. 692/2008 na temelju vlastitih istraživanja i vanjskih informacija te je utvrdila da su emisije koje stvarno nastaju u cestovnom prometu vozila Euro 5/6 znatno veće od emisija izmjerenih u novom regulatornom europskom ciklusu vožnje (NEDC), osobito u pogledu emisija NOx iz dizelskih vozila. |
(4) |
Zahtjevi za emisije pri homologaciji motornih vozila postupno su znatno postroženi uvođenjem i kasnijom revizijom normi za emisije Euro. Dok su kod vozila općenito znatno smanjene emisije velikog niza reguliranih onečišćujućih tvari, to nije slučaj za emisije NOx iz dizelskih motora, posebno kod lakih vozila. Stoga su potrebne mjere za poboljšanje te situacije. |
(5) |
„Poremećajne naprave”, kako su opisane u članku 3. stavku 10. Uredbe (EZ) br. 715/2007 i kojima se smanjuje razina kontrole emisija zabranjene su. Nakon nedavnih događaja ističe se potreba za jačanjem provedbe zakonodavstva u tom pogledu. Stoga je primjereno zahtijevati bolji nadzor strategija kontrole emisija koje proizvođač primjenjuje pri homologaciji, na temelju načela koja se već primjenjuju na teška vozila u pogledu normi Euro VI utvrđenih Uredbom (EZ) br. 595/2009 i provedbenim mjerama uz tu uredbu. |
(6) |
Rješavanjem problema emisija NOx iz dizelskih motora trebalo bi se pridonijeti smanjenju trenutačnih koncentracija NO2 u zraku koje su stalno na visokoj razini i vrlo su zabrinjavajuće za zdravlje ljudi. |
(7) |
Komisija je u siječnju 2011. uspostavila radnu skupinu, u koju su uključeni svi zainteresirani dionici, za razvoj postupka ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) koji bi bolje odražavao emisije izmjerene tijekom vožnje na cesti. U tu svrhu, nakon iscrpnih tehničkih rasprava, primijenjena je mogućnost predložena u Uredbi (EZ) br. 715/2007, tj. uporaba prijenosnih sustava za mjerenje emisija (PEMS) i ograničenja prema načelu „ne smije se prekoračiti” (NTE). |
(8) |
Kao što je dogovoreno s dionicima tijekom postupka CARS 2020. (4), postupci ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) trebali bi se uvesti u dvije faze: tijekom prvog prijelaznog razdoblja postupke ispitivanja trebalo bi primjenjivati samo za potrebe praćenja, a kasnije bi ih trebalo primjenjivati, zajedno s obvezujućim kvantitativnim zahtjevima za stvarne emisije tijekom vožnje (RDE), na sve nove homologacije i nova vozila. |
(9) |
Postupci ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) uvedeni su Uredbom Komisije (EU) 2016/427 (5). Sada je potrebno uspostaviti kvantitativne zahtjeve za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) kako bi se ograničile emisije iz ispušne cijevi u svim uobičajenim uvjetima uporabe u skladu s graničnim vrijednostima emisija iz Uredbe (EZ) br. 715/2007. U tu bi svrhu trebalo voditi računa o statističkim i tehničkim nesigurnostima postupaka mjerenja. |
(10) |
Kako bi se proizvođačima omogućilo da se postupno prilagode pravilima za stvarne emisije tijekom vožnje, konačni kvantitativni zahtjevi za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) trebali bi se uvesti u dva uzastopna koraka. U prvom koraku, čija bi primjena trebala početi četiri godine nakon datuma obvezne primjene norme Euro 6, trebao bi se primjenjivati faktor sukladnosti od 2,1. Drugi korak trebao bi uslijediti godinu i četiri mjeseca nakon prvog koraka te bi se od tada trebalo zahtijevati potpunu usklađenost s ograničenjem emisija NOx od 80 mg/km utvrđenim Uredbom (EZ) br. 715/2007 uz toleranciju kojom se uzimaju u obzir dodatne nesigurnosti pri mjerenju povezane s primjenom prenosivih sustava za mjerenje emisija (PEMS). |
(11) |
Iako je važno da su svi mogući događaji tijekom vožnje u načelu obuhvaćeni ispitivanjem RDE-a, trebalo bi izbjeći neobjektivan način vožnje ispitivanih vozila, tj. s namjerom da se uspije ili ne uspije na ispitivanju ne zbog tehničkih radnih svojstava vozila nego zbog ekstremnih načina vožnje. Stoga se moraju uvesti dodatne granice za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) kako bi se uzele u obzir takve situacije. |
(12) |
Zbog svoje prirode, uvjeti vožnje koji mogu postojati tijekom pojedinačne vožnje uz ispitivanje PEMS-om ne moraju u potpunosti odgovarati „uobičajenim uvjetima upotrebe vozila”. Strogost kontrole emisija tijekom takve vožnje stoga može biti različita. Zbog toga te kako bi se uzele u obzir statističke i tehničke nesigurnosti postupaka mjerenja, u budućnosti bi se značajke vožnji uz ispitivanje PEMS-om, opisane mjerljivim parametrima, primjerice parametrima povezanima s dinamičnošću vožnje ili radnim opterećenjem, mogle uzimati u obzir pri određivanju ograničenja NTE primjenjivih na te vožnje. Ako se to načelo primijeni, time se ne bi smjelo prouzročiti smanjenje učinka očuvanja okoliša i djelotvornosti postupaka ispitivanja RDE-a, što bi se trebalo dokazati stručno revidiranom znanstvenom studijom. Osim toga, za ocjenu strogosti kontrole emisija tijekom vožnje uz ispitivanje PEMS-om trebali bi se uzimati u obzir samo parametri koji se mogu opravdati objektivnim znanstvenim razlozima, a ne samo kalibracijom motora ili uređajima za kontrolu onečišćenja ili sustavima za kontrolu emisija. |
(13) |
Konačno, uviđajući potrebu za kontrolu emisija NOx u gradskim uvjetima, hitno će se razmotriti izmjena relativnih ponderiranja gradskih, izvangradskih i autocestovnih dijelova ispitivanja RDE-a kako bi se osiguralo da se u praksi može postići nizak faktor sukladnosti, čime se u trećem regulatornom paketu za RDE utvrđuje dodatna granica koja se odnosi na dinamičnost vožnje, iznad koje se prošireni uvjeti primjenjuju od datuma za uvođenje prvog koraka. |
(14) |
Komisija će preispitivati odredbe postupka ispitivanja RDE-a te prilagođavati te odredbe novim tehnologijama vozila i osiguravati njihovu djelotvornost. Slično tomu, Komisija će svake godine preispitivati primjerenu razinu konačnog faktora sukladnosti uzimajući u obzir tehnički napredak. Ona će posebno preispitivati dvije alternativne metode za ocjenjivanje podataka o emisijama dobivenih PEMS-om i utvrđenih u dodacima 5. i 6. Prilogu III.A Uredbi (EZ) br. 692/2008 u cilju razvoja jedinstvene metode. |
(15) |
Stoga je primjereno na odgovarajući način izmijeniti Uredbu (EZ) br. 692/2008. |
(16) |
Mjere predviđene ovom Uredbom usklađene su s mišljenjem Tehničkog odbora za motorna vozila, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 692/2008 mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 2. dodaju se sljedeće točke 43. i 44.:
|
2. |
u članku 3. stavku 10. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Do isteka tri godine nakon datuma određenih u članku 10. stavku 4. i četiri godine nakon datuma određenih u članku 10. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 715/2007 primjenjuju se sljedeće odredbe:”; |
3. |
u članku 3. stavku 10. točka (a) zamjenjuje se sljedećim tekstom: „Zahtjevi iz točke 2.1. Priloga III.A ne primjenjuju se.”; |
4. |
u članku 5. dodaju se sljedeći stavci 11. i 12.:
|
5. |
Dodatak 6. Prilogu I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi; |
6. |
Prilog III.A mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. travnja 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 171, 29.6.2007., str. 1.
(2) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).
(3) Uredba Komisije (EZ) br. 692/2008 od 18. srpnja 2008. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji motornih vozila s obzirom na emisije iz lakih osobnih i teretnih vozila (Euro 5 i Euro 6) i dostupnosti podataka za popravke i održavanje vozila (SL L 199, 28.7.2008., str. 1.).
(4) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „CARS 2020.: Akcijski plan za konkurentnu i održivu automobilsku industriju u Europi” (COM(2012) 636 završna verzija).
(5) Uredba Komisije (EU) 2016/427 od 10. ožujka 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 692/2008 s obzirom na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6) (SL L 82, 31.3.2016., str. 1.).
PRILOG I.
U Dodatku 6. Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 692/2008 tablica 1. mijenja se kako slijedi:
(1) |
redci ZD, ZE i ZF zamjenjuju se sljedećim:
|
(2) |
sljedeći redci umeću se iza retka ZF:
|
(3) |
u legendi za tu tablicu, sljedeće stavke umeću se nakon stavke o normi za emisije „Euro 6b”: „Norma za emisije ‚Euro 6c’= svi zahtjevi za emisije za Euro 6 bez kvantitativnih zahtjeva za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE), tj. emisijska norma Euro 6b, konačne norme za broj čestica za vozila s vanjskim izvorom paljenja, upotreba referentnih goriva E10 i B7 (gdje je primjenjivo), procijenjeno tijekom regulatornog laboratorijskog ispitnog ciklusa te ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) isključivo u svrhu praćenja (bez primjene ograničenja NTE); Norma za emisije ‚Euro 6d-TEMP’= svi zahtjevi za emisije za Euro 6, tj. emisijska norma Euro 6b, konačne norme za broj čestica za vozila s vanjskim izvorom paljenja, upotreba referentnih goriva E10 i B7 (gdje je primjenjivo), procijenjeno tijekom regulatornog laboratorijskog ispitnog ciklusa i ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) s obzirom na privremene faktore sukladnosti;”; |
(4) |
u legendi za tu tablicu, stavka koja počinje s „Norma za emisije ‚Euro 6c’” zamjenjuje se sljedećim: „Norma za emisije ‚Euro 6d’= svi zahtjevi za emisije za Euro 6, tj. emisijska norma Euro 6b i konačne norme za broj čestica za vozila s vanjskim izvorom paljenja te upotrebu referentnih goriva E10 i B7 (gdje je primjenjivo), procijenjeno tijekom regulatornog laboratorijskog ispitnog ciklusa i ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) s obzirom na konačne faktore sukladnosti;”. |
PRILOG II.
Prilog III.A Uredbi (EZ) br. 692/2008 mijenja se kako slijedi:
(1) |
točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim: „2.1. Ograničenja emisija koja se ne smiju prekoračiti Tijekom uobičajenog vijeka trajanja tipa vozila homologiranog u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007, njegove emisije, utvrđene u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga i ispuštene tijekom bilo kojeg mogućeg ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE) izvršenog u skladu sa zahtjevima iz ovog Priloga, ne smiju premašiti sljedeće vrijednosti koje ne smiju biti prekoračene (NTE): NTEonečišćujuća tvar = CFonečišćujuća tvar × TF(p1, …, pn) × EURO-6 pri čemu je EURO-6 primjenjiva granična vrijednost emisija za Euro 6 utvrđena u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 715/2007.”; |
(2) |
umeću se sljedeće točke 2.1.1., 2.1.2. i 2.1.3.: „2.1.1. Konačni faktori sukladnosti Faktor sukladnosti CFonečišćujuća tvar za predmetnu onečišćujuću tvar utvrđuje se kako slijedi:
‚ margin ’ je parametar kojim se uzimaju u obzir dodatne nesigurnosti pri mjerenju povezane s primjenom prenosivih sustava za mjerenje emisija (PEMS) koji se svake godine preispituje zbog poboljšane kvalitete postupka ispitivanja PEMS-om i tehničkog napretka. 2.1.2. Privremeni faktori sukladnosti Iznimno od odredbi u točki 2.1.1., do pet godina i četiri mjeseca nakon datuma navedenih u članku 10. stavcima 4. i 5. Uredbe (EZ) 715/2007 i ako to zahtijeva proizvođač mogu se primjenjivati sljedeći faktori sukladnosti:
Primjena privremenih faktora sukladnosti bit će naznačena u potvrdi o sukladnosti vozila. 2.1.3. Prijenosne funkcije Prijenosnoj funkciji TF(p1, …, pn) na koju se upućuje u točki 2.1. određuje se vrijednost 1 na cijelom rasponu parametara pi (i = 1, …, n). Ako se prijenosna funkcija TF(p1, …, pn) mijenja, to se čini tako da se ne pogoršava utjecaj na okoliš i učinkovitost ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE). Posebice sljedeći uvjet mora biti ispunjen: ∫ TF (p1,…, pn) * Q (p1,…, pn) dp = ∫ Q (p1,…, pn) dp pri čemu vrijedi sljedeće:
|
(3) |
dodaje se sljedeća točka 3.1.0.:
|
(4) |
briše se točka 5.3.; |
(5) |
točka 5.4. zamjenjuje se sljedećim: „5.4. Dinamični uvjeti Dinamičnim uvjetima obuhvaćen je učinak nagiba ceste, čeonog vjetra i dinamike vožnje (ubrzanja, usporenja) te pomoćnih sustava uz potrošnju energije i emisije ispitnog vozila. Provjera normalnosti dinamičnih uvjeta obavlja se nakon dovršetka ispitivanja s pomoću zabilježenih podataka iz prenosivog sustava za mjerenje emisija (PEMS). Ta provjera provodi se u dva koraka:
|
(6) |
točka 6.8. zamjenjuje se sljedećim:
|
(7) |
u točki 6.11. dodaje se sljedeća rečenica: „Usto, razmjerni kumulativni uspon niži je od 1 200 m/100 km i određuje se u skladu s Dodatkom 7.b.”; |
(8) |
točka 9.5. zamjenjuje se sljedećim:
|
(9) |
Dodatak 1. mijenja se kako slijedi:
|
(10) |
u Dodatku 2. druga bilješka uz tablicu 4. u točki 8. zamjenjuje se sljedećim:
|
(11) |
u Dodatku 6. točki 2. briše se sljedeća definicija:
|
(12) |
u Dodatku 6. točki 2. umeću se sljedeće definicije:
|
(13) |
u Dodatku 6. točki 3.1. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim tekstom: „Stvarna snaga na kotačima Pr,i ukupna je snaga za svladavanje zračnog otpora, otpora kotrljanja, nagiba ceste, uzdužne inercije vozila i rotacijske inercije kotača.”; |
(14) |
u Dodatku 6. točka 3.2. zamjenjuje se sljedećim tekstom: „3.2. Razvrstavanje pomičnih srednjih vrijednosti za gradsku i izvangradsku vožnju te za vožnju autocestom Standardne frekvencije snage definirane su za gradsku vožnju i za ukupnu vožnju (vidjeti točku 3.4.) te se provodi odvojeno ocjenjivanje emisija za ukupnu vožnju i za gradski dio vožnje. Trosekundne pomične srednje vrijednosti izračunate u skladu s točkom 3.3. stoga se kasnije pridružuju uvjetima gradske i izvangradske vožnje prema signalu brzine vi. točno od sekunde i kako je navedeno u tablici 1-1. Tablica 1-1. Rasponi brzina za dodjelu ispitnih podataka uvjetima gradske i izvangradske vožnje te vožnje autocestom u sklopu metode razvrstavanja po snazi (power binning)
|
(15) |
u Dodatku 6. točka 3.9. zamjenjuje se sljedećim tekstom: „3.9 Izračun ponderirane vrijednosti emisija određenih u odnosu na udaljenost Ponderirane srednje vrijednosti emisija tijekom ispitivanja određene na temelju vremena pretvaraju se u emisije na temelju udaljenosti jedanput za skup podataka gradske vožnje i jedanput za ukupan skup podataka na sljedeći način:
Primjenom tih formula izračunavaju se ponderirane srednje vrijednosti za sljedeće onečišćujuće tvari za cijelu vožnju i za gradski dio vožnje:
|
(16) |
umeću se sljedeći dodaci 7.a i 7.b.: „Dodatak 7.a Provjera ukupne dinamičnosti vožnje 1. UVOD U ovom Dodatku opisuju se postupci izračunavanja kojima se provjerava ukupna dinamičnost vožnje kako bi se utvrdio ukupni višak ili nedostatak dinamičnosti tijekom gradske i izvangradske vožnje te vožnje autocestom. 2. SIMBOLI
Indeks (i) odnosi se na vremenski korak. Indeks (j) odnosi se na vremenski korak skupova podataka o pozitivnom ubrzanju. Indeks (k) odnosi se na kategoriju (t = ukupno, u = gradska, r = izvangradska, m = autocestom).
3. POKAZATELJI VOŽNJE 3.1 Izračuni 3.1.1 Prethodna obrada podataka Dinamički parametri kao što su ubrzanje, v · apos ili RPA određuju se signalom brzine s točnošću od 0,1 % iznad 3 km/h i učestalošću uzorkovanja od 1 Hz. Taj zahtjev točnosti uglavnom se ispunjava upotrebom signala senzora brzine vrtnje kotača. Zapis brzine provjerava se radi nalaženja pogrešnih ili nemogućih dijelova. Takvi dijelovi zapisa brzine vozila prepoznaju se po koracima, skokovima, stepeničastim zapisima brzine ili vrijednostima koje nedostaju. Kratke se pogrešne dijelove ispravlja, primjerice interpolacijom podataka ili ocjenjivanjem u odnosu na sekundarni signal brzine. Alternativno, kratke vožnje s pogrešnim dijelovima mogle bi se isključiti iz kasnije analize podataka. U drugom koraku vrijednosti ubrzanja moraju biti poredane uzlaznim redom, radi utvrđivanja rezolucije ubrzanja arez = (najmanja vrijednost ubrzanja > 0). Ako je arez. ≤ 0,01 m/s 2, mjerenje brzine vozila dovoljno je točno. Ako je 0,01 < arez ≤ rmax m/s2, izglađivanje se provodi s pomoću Hanningova filtra T4253. Ako je ares > rmax m/s2, vožnja nije valjana. Hanningovim filtrom T4253 izvode se sljedeći izračuni: filtar za izglađivanje počinje primjenom pomičnog medijana 4, koji se usrednjava pomičnim medijanom 2. Te se vrijednosti zatim opet izglađuju primjenom pomičnog medijana 5, pomičnog medijana 3 i Hanningova filtra (pomičnih ponderiranih srednjih vrijednosti). Reziduali se izračunavaju oduzimanjem izglađenog niza od izvornog niza. Taj cijeli postupak zatim se ponavlja na izračunanim rezidualima. Naposljetku, izglađeni reziduali izračunavaju se oduzimanjem izglađenih vrijednosti dobivenih pri prvom izvođenju postupka. Točan zapis podataka o brzini temelj je za buduće izračune i razvrstavanje kako je opisano u točki 3.1.2. 3.1.2 Izračun udaljenosti, ubrzanja i v · a Izračuni u nastavku izvode se na cijelom vremenskom zapisu brzine (rezolucija od 1 Hz) od prve sekunde do sekunde tt (posljednje sekunde). Povećanje udaljenosti po uzorku podataka izračunava se kako slijedi: di = vi /3,6, i = 1 do Nt pri čemu vrijedi sljedeće:
Ubrzanje se izračunava kako slijedi: ai = (v i + 1 – v i – 1)/(2 · 3,6), i = 1 do Nt pri čemu vrijedi sljedeće: ai je ubrzanje u vremenskom koraku i [m/s2]. Ako je i = 1: vi – 1 = 0, a ako je i = Nt : vi + 1 = 0. Umnožak brzine vozila i ubrzanja izračunava se kako slijedi: (v · a)i = vi · ai /3,6, i = 1 do Nt pri čemu vrijedi sljedeće: (v · a)i je umnožak stvarne brzine vozila i ubrzanja u vremenskom koraku i [m2/s3 ili W/kg]. 3.1.3 Razvrstavanje rezultata Nakon izračunavanja ai i (v · a)i , vrijednosti vi , di , ai i (v · a)i bit će poredane uzlaznim redom po brzini vozila. Svi skupovi podataka u kojima je vi ≤ 60 km/h razvrstavaju se u ‚gradsku’ skupinu podataka o brzini, skupovi podataka u kojima je 60 km/h < vi ≤ 90 km/h razvrstavaju se u ‚izvangradsku’ skupinu podataka o brzini, a svi skupovi podataka u kojima je vi > 90 km/h razvrstavaju se u ‚autocestovnu’ skupinu podataka o brzini. U svakoj skupini podataka o brzini mora biti najmanje 150 skupova podataka s vrijednostima ubrzanja ai > 0,1 m/s 2. Za svaku skupinu podataka o brzini prosječna brzina vozila
pri čemu vrijedi sljedeće: Nk je ukupni broj uzoraka dijelova gradske i izvangradske vožnje i vožnje autocestom. 3.1.4 Izračun v · apos_[95] po skupini podataka o brzini Formula za izračun 95. percentila v · apos vrijednosti je u nastavku: vrijednosti (v · a) i,k u svakoj skupini podataka o brzini redaju se uzlaznim redom u svim skupovima podataka u kojima je ai,k ≥ 0,1 m/s2 te se određuje ukupni broj tih uzoraka Mk . Vrijednosti percentila zatim se dodjeljuju (v · a) j,k vrijednostima u kojima je ai,k ≥ 0,1 m/s2 kako slijedi: najnižoj v · apos vrijednosti dodjeljuje se percentil 1/Mk , drugoj najnižoj 2/Mk , trećoj najnižoj 3/Mk , a najvišoj vrijednosti Mk /Mk = 100 %. (v · apos ) k _[95] je vrijednost (v · apos ) j,k , u kojoj je j/Mk = 95 %. Ako j/Mk = 95 % nije moguće ispuniti, (v · apos ) k _[95] izračunava se linearnom interpolacijom između uzastopnih uzoraka j i j + 1 u kojima je j/Mk < 95 % i (j + 1)/Mk > 95 %. Relativno pozitivno ubrzanje po skupini podataka o brzini izračunava se kako slijedi: RPAk = Σ j (Δt · (v · apos ) j,k )/Σ idi,k , j = 1 do Mk,i = 1 do Nk,k = u,r,m pri čemu vrijedi sljedeće: RPAk je relativno pozitivno ubrzanje u dijelovima gradske i izvangradske vožnje i vožnje autocestom [m/s2 ili kWs/(kg*km)],
4. PROVJERA VALJANOSTI VOŽNJE 4.1.1 Provjera v*apos_[95] po skupini podataka o brzini (pri čemu je v izraženo u [km/h]) Ako je i
vožnja nije valjana. Ako su ispunjeni uvjeti 4.1.2 Provjera RPA po skupini podataka o brzini Ako su ispunjeni uvjeti Ako su ispunjeni uvjeti „Dodatak 7.b Postupak za određivanje ukupnog uspona tijekom vožnje 1. UVOD U ovom Dodatku opisuje se postupak određivanje ukupnog uspona tijekom vožnje za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE). 2. SIMBOLI
3. OPĆI ZAHTJEVI Ukupan pozitivni uspon tijekom vožnje RDE određuje se na temelju tri parametra: trenutačne nadmorske visine vozila hGPS,i [m nadmorske visine] mjerene GPS-om, trenutačne brzine vozila v i [km/h] mjerene s učestalošću uzorkovanja od 1 Hz i odgovarajućeg vremena t [s] proteklog od početka ispitivanja. 4. IZRAČUN UKUPNOG POZITIVNOG USPONA 4.1 Općenito Ukupni pozitivni uspon tijekom vožnje RDE izračunava se postupkom s tri koraka, a to su: i. pregled i načelna provjera kvalitete podataka, ii. ispravak trenutačnih podataka o visini vozila i iii. izračun ukupnog pozitivnog uspona. 4.2 Pregled i načelna provjera kvalitete podataka Provjerava se cjelovitost podataka o trenutačnoj brzini vozila. Ispravci zbog podataka koji nedostaju dopušteni su ako su dijelovi koji nedostaju u okviru zahtjeva određenih u točki 7. Dodatka 4.; ako nije tako, poništavaju se rezultati ispitivanja. Provjerava se cjelovitost podataka o trenutačnoj brzini vozila. Praznine u podacima nadopunjuju se interpolacijom podataka. Točnost interpoliranih podataka provjerava se topografskom kartom. Preporučuje se ispravljanje interpoliranih podataka ako je sljedeći uvjet ispunjen: |hGPS(t) – hkarta(t)| > 40 m Nadmorska visina ispravlja se tako da je: h(t) = hkarta(t) pri čemu je:
4.3 Ispravljanje trenutačnih podataka o nadmorskoj visini vozila Visina h(0) na početku vožnje na točki d(0) mjeri se GPS-om, a točnost tog mjerenja provjerava se topografskom kartom. Odstupanje ne smije biti više od 40 m. Svaki trenutačni podatak o nadmorskoj visini h(t) ispravlja se ako je ispunjen sljedeći uvjet: |h(t) – h(t – 1)| > (v(t)/3,6 * sin45°) Nadmorska visina ispravlja se tako da je: hispr.(t) = hispr. (t-1) pri čemu je:
Nakon završetka postupka ispravljanja, utvrđuje se valjani skup podataka o nadmorskoj visini. Ovi podaci koriste se za završni izračun ukupnog pozitivnog uspona kako je opisano u točki 4.4. 4.4 Izračun ukupnog pozitivnog uspona 4.4.1 Uspostavljanje jedinstvene prostorne rezolucije Ukupna udaljenost dukupna [m] prijeđena tijekom vožnje određena je kao zbroj trenutačnih udaljenosti d i. Trenutačna udaljenost d i određena je kao
pri čemu je:
Ukupni uspon izračunava se s pomoću podataka s ujednačenom prostornom rezolucijom od 1 m prikupljanima od prvog mjerenja na početku vožnje d(0). Izdvojene podatkovne točke s rezolucijom od 1 m nazivaju se točkama puta, a karakterizirane su određenom vrijednošću udaljenosti d (npr., 0, 1, 2, 3 m …) i odgovarajućom nadmorskom visinom h(d) [m nadmorske visine]. Nadmorska visina svake izdvojene točke puta d izračunava se interpolacijom trenutačne nadmorske visine hispr.(t) kako slijedi:
pri čemu je:
4.4.2 Dodatno izglađivanje podataka Podaci o nadmorskoj visini za svaku izdvojenu točku puta izglađuju se primjenom postupka s dva koraka; d a i d e označavaju prvu odnosno posljednju podatkovnu točku (slika 1.). Prvo izglađivanje primjenjuje se kako slijedi:
h int,izgl.,1(d) = h int,izgl.,1(d – 1 m) + cesta nagib,1(d), d = da + 1 do de h int,izgl.,1(da ) = hint (da ) + cesta nagib,1(da ) pri čemu je:
Drugo izglađivanje primjenjuje se kako slijedi:
pri čemu je:
Slika 1. Ilustracija postupka izglađivanja interpoliranih signala nadmorske visine hint (d – 200m) ili hint,izgl.,1 (d – 200m) hint ili hint,izgl.,1 [m nadmorske visine] cestanagib,1 (d) ili cestanagib,2 (d) hint (d) ili hint,izgl.,1 (d) hint (d + 200m) ili hint,izgl.,1 (d + 200m) d [m] 4.4.3 Izračunavanje konačnog rezultata Pozitivni ukupni uspon tijekom vožnje izračunava se integracijom svih pozitivnih interpoliranih i izglađenih nagiba ceste, tj. cestanagib,2(d). Rezultat treba biti normaliziran ukupnom udaljenošću prijeđenom tijekom ispitivanja d ukupna te biti izražen u metrima ukupnog uspona po sto kilometara prijeđene udaljenosti. 5. BROJČANI PRIMJER U tablicama 1. i 2. prikazani su koraci koji se izvode kako bi se izračunao pozitivni uspon na temelju podataka zabilježenih tijekom ispitivanja na cesti upotrebom PEMS-a. Ovdje je zbog sažetosti predstavljen odsječak od 800 m i 160 s. 5.1 Pregled i načelna provjera kvalitete podataka Pregled i načelna provjera kvalitete podataka provodi se u dva koraka. Prvo, provjerava se cjelovitost podataka o brzini vozila. U prikazanom uzorku podataka nema praznina u podacima o brzini vozila (vidjeti tablicu 1.) Drugo, provjerava se cjelovitost podataka o nadmorskoj visini; u uzorku nedostaju podaci o nadmorskoj visini u drugoj i trećoj sekundi. Praznine se nadomještaju interpoliranjem signala GPS-a. Usto, nadmorska visina izmjerena GPS-om provjerava se topografskom kartom; tako se provjerava i nadmorska visina h(0) na početku vožnje. Podaci o nadmorskoj visini od 112. do 114. sekunde ispravljaju se na temelju topografske karte kako bi se ispunio sljedeći uvjet: hGPS(t) – hkarta(t) < – 40 m Kao rezultat primijenjene provjere podataka dobivaju se podaci u petom stupcu h(t). 5.2 Ispravljanje podataka o trenutačnoj nadmorskoj visini vozila U sljedećem koraku podaci o nadmorskoj visini h(t) u sekundama od 1. do 4., od 111. do 112. te od 159. do 160. ispravljaju se uz pretpostavku o nadmorskoj visini u 0., 110. i 158. sekundi jer se primjenjuje sljedeći uvjet: |h(t) – h(t – 1)| > (v(t)/3,6 * sin45°) Kao rezultat primijenjenog ispravka podataka dobivaju se podaci u šestom stupcu hispr.(t). Učinak primijenjenih koraka provjere i ispravka podataka o nadmorskoj visini prikazan je na slici 2. 5.3 Izračun ukupnog pozitivnog uspona 5.3.1 Uspostavljanje jedinstvene prostorne rezolucije Trenutačna udaljenost di računa se dijeljenjem trenutačne brzine vozila mjerene u km/h s 3,6 (stupac 7. u tablici 1.). Ponovnim izračunavanjem podataka o nadmorskoj visini kako bi se dobilo jedinstvena prostorna rezolucija od 1 m dobivaju se izdvojene točke puta d (stupac 1. u tablici 2.) i njihove odgovarajuće vrijednosti nadmorske visine hint(d) (stupac 7. u tablici 2.). Nadmorska visina svake izdvojene točke puta d izračunava se interpolacijom izmjerene trenutačne nadmorske visine hispr. kako slijedi:
5.3.2 Dodatno izglađivanje podataka U tablici 2., prva i posljednja izdvojena točka puta su: d a = 0 m odnosno d e = 799 m. Podaci o nadmorskoj visini za svaku izdvojenu točku puta izglađuju se primjenom postupka s dva koraka. Prvo izglađivanje provodi se kako slijedi:
izabrano za prikazivanje izglađivanja za d ≤ 200 m
izabrano za prikazivanje izglađivanja za 200 m < d < (599 m)
izabrano za prikazivanje izglađivanja za d ≥ (599 m) Izglađena i interpolirana nadmorska visina izračunavaju se kako slijedi: h int,izgl.,1(0) = hint (0) + cesta nagib,1(0) = 120,3 + 0,0033 ≈ 120,3033 m h int,izgl.,1(799) = h int,izgl.,1(798) + cesta nagib,1(799) = 121,2550 – 0,0220 = 121,2330 m Drugo izglađivanje provodi se kako slijedi:
izabrano za prikazivanje izglađivanja za d ≤ 200 m
izabrano za prikazivanje izglađivanja za 200 m < d < (599)
izabrano za prikazivanje izglađivanja za d ≥ (599 m) 5.3.3 Izračunavanje konačnog rezultata Pozitivni ukupni uspon tijekom vožnje izračunava se integracijom svih pozitivnih interpoliranih i izglađenih nagiba ceste, tj. cestanagib,2(d). U predstavljenom primjeru ukupna prijeđena vrijednost bila je dukupna = 139,7 km a svi pozitivni interpolirani i izglađeni nagibi ceste bili su 516 m. Stoga je postignut ukupni uspon od 516 × 100/139,7 = 370m/100km. Tablica 1. Ispravljanje trenutačnih podataka o nadmorskoj visini vozila
Tablica 2. Izračun nagiba ceste
Slika 2. Učinak provjere i ispravljanja podataka – profil nadmorske visine mjeren GPS-om hGPS(t), profil nadmorske visine dobiven uvidom u topografsku kartu hkarta(t), profil nadmorske visine dobiven nakon pregleda i načelne provjere kvalitete podataka h(t) i ispravljanja podataka hispr.(t) navedenih u tablici 1. hkarta(t) hispr.(t) h(t) hGPS(t) Vrijeme [s] Nadmorska visina [m] Slika 3. Usporedba između ispravljenog profila nadmorske visine hispr.(t) i izglađene i interpolirane nadmorske visine hint,izgl,1 hint,izgl.,1 hispr.(t) Vrijeme [s] Nadmorska visina [m] Tablica 2. Izračun ukupnog pozitivnog uspona
|
(1) Emisije ugljikova monoksida mjere se i bilježe pri ispitivanjima stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE).
(2) Emisije ugljikova monoksida mjere se i bilježe pri ispitivanjima stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE).