PRILOG

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU ZAJAMČENO TRADICIONALNIH SPECIJALITETA (ZTS)

Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima (*1)

„HEUMILCH”/„HAYMILK”/„LATTE FIENO”/„LAIT DE FOIN”/„LECHE DE HENO”

EZ br.: AT-TSG-0007-01035 – 27.8.2012.

1.   Naziv i adresa skupine koja podnosi zahtjev

Naziv	:	ARGE Heumilch Österreich
Adresa	:	Grabenweg 68, A-6020 Innsbruck
Telefon	:	0043 (0)512 345245
E-pošta	:	office@heumilch.at

2.   Država članica ili treća zemlja

Austrija

3.   Specifikacija proizvoda

3.1.   Nazivi koji se registriraju

„Heumilch” (de); „Haymilk” (en); „Latte fieno” (it); „Lait de foin” (fr); „Leche de heno” (es).

3.2.   Riječ je o nazivu

☐	koji je sam po sebi specifičan

☒	kojim se označavaju posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

Proizvodnja mlijeka krava hranjenih sijenom najprirodniji je oblik proizvodnje mlijeka. Mlijeko dolazi od životinja iz tradicionalnog održivog mliječnog gospodarstva. Bitna razlika između standardnog mlijeka i mlijeka krava hranjenih sijenom te tradicionalni karakter odražavaju se u činjenici da se u proizvodnji mlijeka krava hranjenih sijenom, kao i u izvornoj proizvodnji mlijeka, ne upotrebljava fermentirano krmivo. Zahvaljujući mehanizaciji u okviru industrijalizacije poljoprivrede od 1960-ih sve se više proizvodi silaža (fermentirana krmiva), čime se potiskuje proizvodnja sijena. Nadalje, propisima je zabranjena upotreba životinja i hrane za životinje koji se u skladu s važećim zakonodavstvom trebaju označavati kao „genetski modificirani”.

Postupak hranjenja je prilagođen kako bi odgovarao sezonskim promjenama: hranjenje se odvija sezonski: u „sezoni zelene krme” životinje dobivaju svježu travu i bilje, djelomično sijeno i hranu dopuštenu u skladu s točkom 3.6.; u zimskom razdoblju hrani ih se sijenom i djelomično hranom dopuštenom u skladu s točkom 3.6.

3.3.   Zahtjev za rezervaciju naziva u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006

☒	Registracija s rezerviranim nazivom

☐	Registracija bez rezerviranog naziva

3.4.   Vrsta proizvoda

Razred 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla

3.5.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se odnosi naziv iz odjeljka 3.1.

Kravlje mlijeko u skladu s važećim propisima.

3.6.   Opis načina dobivanja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se odnosi naziv iz odjeljka 3.1.

Mlijeko krava hranjenih sijenom proizvodi se u tradicionalnim proizvodnim uvjetima u skladu s važećim propisom „Heumilchregulativ” (propisi o proizvodnji mlijeka životinja hranjenih sijenom). To se mlijeko odlikuje zabranom upotrebe fermentiranih krmiva, primjerice silaže, i zabranom upotrebe životinja i hrane za životinje koji se u skladu s važećim zakonodavstvom trebaju označavati kao „genetski modificirani”.

„Heumilchregulativ” (propisi o proizvodnji mlijeka životinja hranjenih sijenom)

Mlijeko krava hranjenih sijenom mlijeko je rasplodnih ženki, koje proizvode mljekari koji su se obvezali na poštovanje sljedećih kriterija. Kako bi se zaštitila tradicionalna proizvodnja mlijeka krava hranjenih sijenom, ne smiju se upotrebljavati životinje i hrana za životinje koji se u skladu s važećim zakonodavstvom trebaju označavati kao „genetski modificirani”.

Cijelim poljoprivrednim gospodarstvom mora se upravljati prema pravilima za proizvodnju mlijeka krava hranjenih sijenom.

(a)	Gospodarstvo se ipak može podijeliti u jasno odvojene proizvodne jedinice te se ne mora svima upravljati prema istim pravilima. Pritom mora biti riječ o proizvodnim granama koje se jasno razlikuju.

(b)

Ako se, u skladu s točkom (a), svim jedinicama gospodarstva ne upravlja prema pravilima za proizvodnju mlijeka krava hranjenih sijenom, poduzetnik mora životinje od kojih se dobiva to mlijeko držati odvojeno od životinja koje se drže u drugim jedinicama, a tu razdvojenost treba primjereno dokumentirati.

Dopuštena hrana za životinje

—	Prehrana se uglavnom sastoji od svježe trave, mahunarki i bilja u „sezoni zelene krme” te od sijena u zimskom razdoblju.

—	U dodatnu vlaknastu krmu ubraja se i dopušteno je sljedeće: zelena uljana repica, zeleni kukuruz, zelena raž, stočna repa te pelete sijena, lucerne i kukuruza i slična hrana.

—	Udio vlaknaste krme u godišnjoj porciji suhe hrane za životinje mora iznositi najmanje 75 %.

—	Dopuštene su sljedeće žitarice u obliku dostupnom na tržištu u mješavinama s mekinjama, peletama i dr.: pšenica, ječam, zob, raž, tritikale i kukuruz.

—	Kao hrana za životinje može se upotrebljavati i sljedeće: grah, poljski grašak, lupine, plodovi uljarica i ostatci ekstrakcije, odnosno pogače.

Zabranjena hrana za životinje

—	Zabranjene su sljedeće vrste hrane za životinje: silaže (fermentirano krmivo), vlažno sijeno i fermentirano sijeno.

—

Zabranjeno je hranjenje nusproizvodima iz pogona za proizvodnju piva, rakije i mošta te drugim nusproizvodima iz prehrambene industrije, npr. vlažnim pivarskim zrnjem ili vlažnim reznicama. Izuzetak: suhe reznice i melasa koje su nusproizvod u proizvodnji šećera i suho proteinsko krmivo iz prerade žitarica.

—	Zabranjeno je hranjenje rasplodnih ženki vlažnom hranom za životinje.

—	Zabranjeno je hranjenje hranom životinjskog podrijetla (mlijeko, sirutka, životinjsko brašno itd.), uz iznimku hranjenja teladi mlijekom i sirutkom.

—	Zabranjeno je hranjenje otpadom iz vrta i voćnjaka, krumpirom i ureom.

Odredbe o gnojenju

—	Zabranjena je upotreba kanalizacijskog mulja, proizvoda od kanalizacijskog mulja i komposta iz komunalnih prerađivačkih postrojenja, osim zelenog komposta, na svim poljoprivrednim površinama dobavljača mlijeka.

—	Dobavljači mlijeka moraju poštovati rok od najmanje tri tjedna između nanošenja gnojiva na površine i dopuštanja životinjama da tamo pasu.

Upotreba pomoćnih kemijskih sredstava

—	Dopuštena je samo selektivna upotreba sintetičkih kemijskih pesticida uz stručni nadzor poljoprivrednih stručnjaka te ciljana upotreba na određenim dijelovima svih površina sa zelenom stočnom hranom na mljekarskom gospodarstvu.

—	Upotreba dopuštenih sredstava za raspršivanje protiv muha u štalama dopuštena je samo dok u njima nema rasplodnih ženki.

Ograničenja dobave

—	Mlijeko može biti isporučeno kao „mlijeko krava hranjenih sijenom” najranije od desetog dana nakon teljenja.

—	U slučaju krava hranjenih silažom (fermentirano krmivo) treba poštovati rok od najmanje 14 dana.

—

Životinje na planinskoj ispaši koje su na gospodarstvu hranjene silažom (fermentirano krmivo) moraju najmanje 14 dana prije puštanja na pašnjak prijeći na nesilažno hranjenje ili se tek nakon 14 dana planinske ispaše (u vlasništvu proizvođača mlijeka krava hranjenih sijenom) njihovo mlijeko može isporučivati kao mlijeko krava hranjenih sijenom. Planinski se pašnjaci ne smiju iskorištavati za proizvodnju silaže niti se životinje na njima smiju hraniti silažom.

Zabrana genetski modificirane hrane i hrane za životinje

—	Kako bi se zaštitila tradicionalna proizvodnja mlijeka krava hranjenih sijenom, ne smiju se upotrebljavati životinje i hrana za životinje koji se u skladu s važećim zakonodavstvom trebaju označavati kao „genetski modificirani”.

Ostali propisi

—	Zabranjena je proizvodnja i skladištenje silaže (fermentirano krmivo).

—	Zabranjena je proizvodnja i skladištenje bilo kakvih okruglih bala u foliji.

—	Zabranjena je proizvodnja vlažnog ili fermentiranog sijena.

3.7.   Posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

Mlijeko krava hranjenih sijenom razlikuje se od standardnog kravljeg mlijeka zahvaljujući posebnim uvjetima proizvodnje u skladu s točkom 3.6. propisa „Heumilchregulativ”.

Pri istraživanjima koja su 1995. i 2001. Ginzinger i suradnici proveli u Državnoj ustanovi za alpsko mliječno gospodarstvo Rotholz (Bundesanstalt für alpenländische Milchwirtschaft) u 65 % uzoraka silažnog mlijeka utvrđena je vrijednost od preko 1 000 spora klostridija po litri. Iz analize mlijeka dostavljene jednom velikom proizvođaču sira bilo je vidljivo da je 52 % uzoraka sadržavalo više od 10 000 spora klostridija po litri. Studijama je ustanovljeno da je 85 % analiziranih uzoraka nesilažnog mlijeka krava hranjenih sijenom sadržavalo manje od 200 spora po litri, a 15 % uzoraka sadržavalo je između 200 i 300 spora po litri. Mlijeko krava hranjenih sijenom sadržava posebno nisku razinu spora klostridija zahvaljujući posebnim metodama hranjenja. Stoga u proizvodnji tvrdog sira od sirova mlijeka krava hranjenih sijenom ima manje nedostataka povezanih sa šupljikavošću i okusom.

U okviru projekta „Utjecaj silaže na kvalitetu mlijeka” analiziran je okus mlijeka krava hranjenih silažom i bez silaže (Ginzinger i Tschager, BAM Rotholz, 1993.). U 77 % ispitanih uzoraka mlijeka krava hranjenih sijenom nisu utvrđeni nedostatci okusa. Udio uzoraka mlijeka krava hranjenih silažom (standardno mlijeko) bez nedostataka okusa iznosio je samo 29 %. Jasna razlika utvrđena je i u odnosu na uzorke mlijeka iz sabirnih spremnika. U 94 % uzoraka nesilažnog mlijeka krava hranjenih sijenom nisu utvrđeni nedostatci okusa. Međutim udjel uzoraka silažnog mlijeka bez nedostataka okusa iznosio je samo 45 %.

U diplomskom radu na Sveučilištu u Beču (Schreiner, Seiz, Ginzinger, 2011.) utvrđeno je da mlijeko krava hranjenih sijenom zbog hranjenja temeljenog na vlaknastoj krmi i ispaši sadržava oko dvostruko više omega-3 masnih kiselina i konjugirane linolne kiseline nego standardno mlijeko.

3.8.   Tradicionalni karakter poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

Proizvodnja mlijeka krava hranjenih sijenom i njegova daljnja prerada stari su koliko i držanje muznih krava (oko 5. st. pr. Kr.). Već u srednjem vijeku lokalna su gospodarstva u alpskom predgorju i gorju („Schwaighöfen”) upotrebljavala mlijeko krava hranjenih sijenom za proizvodnju sira. Riječ „Schwaig” potječe iz srednjovisokonjemačkoga i označuje poseban oblik naselja i, osobito, gospodarstva u alpskom području. Gospodarstva „Schwaighof” često su, kao trajna naselja, osnivali zemljoposjednici, a njihova se stoka prije svega upotrebljavala za proizvodnju mlijeka (osobito za proizvodnju sira). U Tirolu i Salzburgu ta gospodarstva datiraju od 12. stoljeća. U planinskim je područjima mlijeko krava hranjenih sijenom izvorno povezano s proizvodnjom tvrdog sira od sirova mlijeka. Već oko 1900. doneseni su propisi o nesilažnom mlijeku za proizvodnju tvrdog sira (regulativa o mlijeku). Ti su propisi koji su oko 1950. doneseni u saveznim pokrajinama Vorarlberg, Tirol i Salzburg bili temelj za propise o mlijeku u Austriji. Modernizirani su 1975. pa je Fond za mliječno gospodarstvo objavio Odredbe o mlijeku za proizvodnju tvrdog sira (vidjeti: „Bestimmungen über die Übernahme von hartkäsetauglicher Milch”, Österreichische Milchwirtschaft Heft 14, Beilage 6 Nr. 23c, 21.7.1975.) čime su oni definirani kao preduvjet za mlijeko prikladno za proizvodnju tvrdog sira. Do 1993. bivša austrijska služba za mliječno gospodarstvo u određenim je proizvodnim područjima proglašavala zone zabrane silaže kako bi se mlijeko krava hranjenih sijenom (nesilažno mlijeko ili mlijeko za proizvodnju tvrdog sira) očuvalo kao sirovina za sirane koje proizvode na bazi sirova mlijeka. Godine 1995. zona zabrane silaže za mlijeko krava hranjenih sijenom dodatno je zaštićena mjerom zabrane upotrebe silaže iz posebne smjernice državnog ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo i okoliš o promicanju ekološki prihvatljive, ekstenzivne poljoprivrede kojom se pridonosi zaštiti prirodnih staništa (Österreichisches Programm für umweltgerechte Landwirtschaft: ÖPUL, mjera odricanja od silaže).

U alpskim se područjima životinje tradicionalno hrane u skladu s kriterijima za proizvodnju mlijeka krava hranjenih sijenom. Pojedinačni dokumenti i isprave o proizvodnji sira u alpskom području na alpskom pašnjaku Wildschönauer Holzalm u Tirolu datiraju od 1544.

Od početka 1980-ih određeni mljekari koji proizvode mlijeko krava hranjenih sijenom vode svoja gospodarstva u skladu s biološkim/ekološkim kriterijima.

3.9.   Minimalni zahtjevi i postupci za kontrolu posebnih svojstava

—

4.   Nadležna tijela koja provjeravaju sukladnost sa specifikacijom proizvoda

4.1.   Naziv i adresa

—

4.2.   Posebne zadaće nadležnog tijela

—

---

(*1)   SL L 93, 31.3.2006., str. 1. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.