26.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 50/4

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 30. svibnja 2015. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju aspartama podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „NRK”). Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 5. Osnovne uredba. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je društvo Ajinomoto Sweeteners Europe SAS („podnositelj zahtjeva”) 16. travnja 2015. podnijelo zahtjev. Podnositelj zahtjeva jedini je proizvođač aspartama iz Unije. Podnositelj zahtjeva stoga predstavlja ukupnu proizvodnju aspartama u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače izvoznike i kineska nadležna tijela, poznate uvoznike, korisnike, trgovce i distributere za koje se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(5)

Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje službi Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima u kontekstu pokretanja ispitnog postupka.

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je kao treće zemlje s tržišnim gospodarstvom u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Japan ili Južnu Koreju. Stoga je Komisija o pokretanju postupka obavijestila proizvođače u Japanu i Južnoj Koreji te ih je pozvala na sudjelovanje. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika i uvoznika predmetnog proizvoda u Uniji u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Nijedan poznati uvoznik s kojim je Komisija stupila u kontakt nije odgovorio na upitnik za odabir uzorka iz obavijesti o pokretanju postupka. Stoga odabir uzorka nije bio primjenjiv u tom ispitnom postupku.

(10)

Dva distributera, odnosno trgovci koji kupuju i preprodaju aspartam koji proizvodi isključivo proizvođač iz Unije, javila su se Komisiji i dostavila odgovor na upitnik.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su joj poznati zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije NRK-a pri Uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(12)

Šest proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Na temelju toga, tri kineska proizvođača izvoznika ili skupine u uzorku koji su pristali na suradnju predstavljaju oko 90 % ukupnog uvoza aspartama podrijetlom iz NRK-a. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim dotičnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(13)

Tri proizvođača izvoznika izvan uzorka iz predmetne zemlje zatražila su pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe te im je dostavljen obrazac zahtjeva. Međutim, nijedan od ta tri proizvođača izvoznika nije dostavio ispunjeni obrazac zahtjeva u navedenim rokovima. Stoga Komisija zahtjeve za pojedinačno ispitivanje koje su dostavila tri proizvođača izvoznika izvan uzorka ne smatra valjanima.

(14)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva šestorici proizvođača izvoznika koji surađuju u predmetnoj zemlji te su željeli zatražiti pojedinačnu dampinšku maržu. Dva od šest proizvođača izvoznika koji surađuju dostavila su ispunjeni obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, ali jedan od njih naknadno je povukao svoj zahtjev.

(15)

Komisija je upitnike poslala proizvođačima iz Unije, proizvođačima izvoznicima koji surađuju u predmetnoj zemlji, jednom proizvođaču u Japanu, koji je odabran za analognu zemlju kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45. u nastavku, poznatim korisnicima i dvama distributerima koji su se javili Komisiji nakon objave obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Odgovori na upitnik primljeni su od proizvođača iz Unije, tri proizvođača izvoznika u uzorku iz predmetne zemlje, jednog proizvođača iz Japana („analogna zemlja”), dva distributera i pet korisnika.

(17)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnim za privremeno utvrđivanje dampinga, proizašle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(18)

Ispitnim postupkom u pogledu dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(19)

Predmetni je proizvod, kako je utvrđen u obavijesti o pokretanju postupka, aspartam (metilni ester N-L-α-aspartil-L-fenilalanina, 3-amin-N-(α-karbom- toksi-fenetil)-suksinamidna kiselina-N-metil ester), CAS RN 22839-47-0, podrijetlom iz NRK-a kao i aspartam podrijetlom iz NRK-a, sadržan u pripravcima i/ili mješavinama koje obuhvaćaju i druga sladila i/ili vodu, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2924 29 98, ex 2106 90 92, ex 2106 90 98, ex 3824 90 92 i ex 3824 90 93.

(20)

Aspartam je sladilo koje se proizvodi u obliku bijelih, bezmirisnih kristala različitih veličina i čiji je okus sličan šećeru, ali ima veću snagu zaslađivanja i znatno manju kalorijsku vrijednost. Zbog toga se uglavnom upotrebljava kao zamjena za šećer u industriji bezalkoholnih pića te prehrambenoj i mliječnoj industriji.

(21)

Ispitnim postupkom pokazalo se da se ti pripravci i/ili mješavine koje sadržavaju aspartam podrijetlom iz NRK-a de facto nisu uvozili na tržište Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je zaključila da zbog nedostatka uvoza pripravke i mješavine nije potrebno uključiti u definiciju opsega proizvoda. To pojašnjenje definicije proizvoda ne utječe na nalaze o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije.

(22)

Definiciju predmetnog proizvoda stoga je potrebno pojasniti na način da se odnosi samo na aspartam (metilni ester N-L-α-aspartil-L-fenilalanina, 3-amin-N-(α-karbom- toksi-fenetil)-suksinamidna kiselina-N-metil ester), CAS RN 22839-47-0, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2924 29 98 („predmetni proizvod” ili „aspartam”).

(23)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24)

Za određivanje jesu li zadovoljeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe Komisija je zatražila potrebne podatke zatraživši od proizvođača izvoznika da ispune obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Jedan je proizvođač izvoznik u uzorku podnio zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva i dostavio obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva u roku.

(25)

Komisija je provjerila dostavljene podatke u poslovnim prostorima predmetnog društva.

(26)

Provjerom se pokazalo da proizvođač izvoznik nije poštovao kriterije navedene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe te mu se stoga nije mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva, a posebno su utvrđeni nedostatci u pogledu kriterija 2. i 3.

(27)

Komisija je predmetnom proizvođaču izvozniku, nadležnim tijelima predmetne zemlje i industriji Unije objavila detaljne nalaze. Društvo je osporilo nalaze Komisije te dostavilo pisane primjedbe na objavu. Najvažniji dostavljeni komentari navedeni su u nastavku.

(28)

U pogledu kriterija 2., proizvođač izvoznik ponovio je da ima jedinstven i transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koje revidiraju nezavisni revizori i koji je u skladu s hongkonškim standardima financijskog izvještavanja.

(29)

U pogledu kriterija 3., proizvođač izvoznik tvrdi da bi koristi od povlaštenih poreznih sustava, bespovratnih sredstava ili kupnje prava upotrebe zemljišta trebali smatrati subvencijama te ih stoga ne bi trebalo procjenjivati u okviru ispitnog postupka za potrebe tretmana tržišnoga gospodarstva.

(30)

Štoviše, proizvođač izvoznik tvrdi da je trenutačna procjena kriterija 2. i 3. proturječna zaključku dvaju prethodnih ispitnih postupaka u kojima je društvo zatražilo tretman tržišnoga gospodarstva te u kojima je zaključeno da su kriteriji 2. i 3. zadovoljeni.

(31)

Komisija podsjeća da se odluka o tretmanu tržišnoga gospodarstva u svakom ispitnom postupku donosi neovisno, na temelju posebnih okolnosti koje su relevantne za taj ispitni postupak te u odnosu na trenutačnu praksu. Svi se ispitni postupci trebaju provesti za svaki slučaj posebno.

(32)

Kada je riječ o procjeni povlaštenih poreznih sustava i bespovratnih sredstava u okviru kriterija 3., Komisija smatra da su svrha procjene tretmana tržišnoga gospodarstva i svrha procjene antisubvencijskih ispitnih postupaka različite utoliko što se procjenom tretmana tržišnoga gospodarstva utvrđuje posluje li društvo u okviru uvjeta tržišnoga gospodarstva, dok se antisubvencijskim ispitnim postupkom utvrđuje ima li društvo koristi od subvencija koje podliježu kompenzacijskim mjerama. Ovim se dvama pitanjima potrebno baviti zasebno i zbog toga što je važan aspekt kriterija 3. podliježu li troškovi proizvodnje i financijsko stanje društava znatnim poremećajima prenesenim iz prijašnjeg sustava netržišnoga gospodarstva, a ne ima li društvo koristi od subvencija koje podliježu kompenzacijskim mjerama (3).

(33)

U pogledu transferne cijene prava upotrebe zemljišta, Komisija smatra da primljene primjedbe ne mijenjaju njezin zaključak da pravo upotrebe zemljišta nije stečeno prema tržišnoj cijeni.

(34)

Nadalje, proizvođač izvoznik zatražio je saslušanje kojim predsjeda službenik za saslušanje. Saslušanje se održalo 6. siječnja 2016. i društvo je imalo priliku obrazložiti zašto smatra da zadovoljava kriterije 2. i 3. tretmana tržišnoga gospodarstva.

(35)

Međutim, zaključeno je da podnositelj zahtjeva ni na saslušanju nije uspio dokazati da zadovoljava kriterije članka 2. stavka 7. točke (c) druge i treće alineje Osnovne uredbe. Točnije, podnositelj zahtjeva nije uspio dokazati da ne podliježe znatnim poremećajima prenesenim iz sustava netržišnoga gospodarstva. Doista, ispitnim je postupkom utvrđeno da je društvo imalo koristi od povlaštenih poreznih sustava, bespovratnih sredstava i povlaštene transferne cijene prava upotrebe zemljišta te stoga nije zadovoljilo kriterij 3. procjene tretmana tržišnoga gospodarstva.

(36)

S obzirom na ozbiljnost nalaza koji se odnose na kriterij 3., u ovoj fazi ispitnog postupka nije potrebno dalje objašnjavati nedostatke utvrđene za kriterij 2.

(37)

Komisija je proizvođača izvoznika obavijestila o konačnoj odluci u pogledu određivanja tretmana tržišnoga gospodarstva.

(38)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. Zbog toga je trebalo odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(39)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Japan ili Južnu Koreju kao odgovarajuću analognu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da se očituju.

(40)

Primjedbe su dostavili Kineska komora za međunarodnu trgovinu („CCOIC”), Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) i kineski proizvođači izvoznici te su svi osporili odabir Japana kao analogne zemlje. U primjedbama su naveli da je Južna Koreja primjerenija analogna zemlja jer je, između ostalog, domaće južnokorejsko tržište konkurentnije od japanskog.

(41)

Kako bi se ispitale sve mogućnosti za odabir odgovarajuće analogne zemlje, Komisija je pozvala sve poznate nepovezane uvoznike, kineske proizvođače izvoznike u uzorku, CCOIC i CCCMC da dostave sve relevantne podatke o svim mogućim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva osim Japana i Južne Koreje.

(42)

Na temelju podataka dostupnih Komisiji potvrđeno je da se aspartam proizvodi u ograničenom broju zemalja, to jest u NRK-u, Japanu, Južnoj Koreji i Uniji.

(43)

Na temelju dostavljenih očitovanja Komisija je stupila u kontakt s proizvođačem aspartama u Južnoj Koreji koji, međutim, nije pristao surađivati u ispitnom postupku.

(44)

Komisija je stupila u kontakt i s japanskim proizvođačem koji je privremeno pristao surađivati u ispitnom postupku.

(45)

Komisija je u ovoj fazi zaključila da je Japan primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(46)

Podatci koje su dostavili proizvođači iz analogne zemlje koji surađuju upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(47)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima u Japanu reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. U tu je svrhu ukupni obujam prodaje uspoređen s ukupnim obujmom predmetnog proizvoda koji su pojedinačni kineski proizvođači izvoznici iz uzorka izvezli u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama prodan na japanskom tržištu.

(48)

Potom je Komisija utvrdila vrste proizvoda koje proizvođač prodaje na domaćem tržištu u analognoj zemlji koji su identični vrstama koje kineski proizvođači izvoznici iz uzorka prodaju za izvoz u Uniju ili koji su izravno usporedivi s njima. Na temelju vrste proizvoda Komisija je usporedila obujam prodaje u Japanu s izvozom u Uniju svih proizvođača izvoznika u uzorku. Tom se usporedbom pokazalo da su sve vrste proizvoda prodavane u reprezentativnim količinama u Japanu.

(49)

Komisija je potom za proizvođača u analognoj zemlji ispitala može li se za domaću prodaju svake vrste istovjetnog proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Ako je obujam prodaje vrste proizvoda, prodanog po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te ako je ponderirana prosječna prodajna cijena navedene vrste jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni. Za sve uspoređene vrste proizvoda uobičajena vrijednost mogla bi se temeljiti na ponderiranom prosjeku cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(50)

Konačno, Komisija je utvrdila vrste proizvoda izvezene iz NRK-a u Uniju i koje nisu prodane u Japanu te izračunala uobičajenu vrijednost na temelju članka 2. stavka 3. i 6. Osnovne uredbe. Kako bi izračunala uobičajenu vrijednost, Komisija je uzela prosječni trošak proizvodnje najsličnije vrste proizvoda koji proizvodi proizvođač u analognoj zemlji i dodala razumni iznos za troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit prema ponderiranim prosječnim iznosima koje je ostvario proizvođač u analognoj zemlji kroz domaću prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(51)

Tri su proizvođača izvoznika u uzorku izvozila u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznici.

(52)

Ako proizvođači izvoznici izvoze predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(53)

Ako proizvođači izvoznici izvoze predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje te opće i administrativne troškove, te za razumnu maržu dobiti.

(54)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(55)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(56)

U pogledu izvoznih cijena proizvođača izvoznika u uzorku, izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja, troškove kredita te bankovne naknade i provizije. U pogledu domaćih cijena proizvođača u analognoj zemlji, izvršene su prilagodbe za troškove domaćeg prijevoza, troškove kredita i manipuliranja.

(57)

Jedan je izvoznik zatražio prilagodbu konverzije valute za izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) Osnovne uredbe. Ovaj je proizvođač izvoznik sklopio valutne terminske ugovore kako bi neutralizirao aprecijaciju svoje valute u odnosu na valute koje se uobičajeno primjenjuju u izvoznoj prodaji, odnosno euro i američki dolar. Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da ne postoji izravna poveznica između valutnih ugovora i trgovačkih ugovora o izvoznoj prodaji. Stoga zahtjev nije prihvaćen.

(58)

Jedan je proizvođač izvoznik u uzorku iz NRK-a tvrdio da je trebalo ispitati niz čimbenika kako bi se utvrdilo je li prilagodba bila opravdana te osigurala primjerena usporedba između izvozne cijene kineskih izvoznika u uzorku i uobičajene vrijednosti utvrđene u Japanu. Ti su se čimbenici odnosili na razinu trgovine, količinu prodaje, fizičku kvalitetu i razlike u žigu te razlike u troškovima kao što su istraživanje i razvoj, sirovine, fiksni troškovi i porezni sustavi.

(59)

U pogledu razine trgovine, nije utvrđena znatna razlika u pogledu prodajne strukture ili vrste kupaca proizvođača izvoznika koji je podnio zahtjev i proizvođača u analognoj zemlji. Slično tome nisu pronađene razlike u fizičkim svojstvima istovjetnog proizvoda i predmetnog proizvoda koje bi opravdale prilagodbu. Štoviše, ispitnim postupkom nije se utvrdilo da bi žig proizvođača u analognoj zemlji imao učinak na cijene, odnosno opravdao prilagodbe. Proizvođač izvoznik koji je podnio zahtjev nije dostavio uvjerljive dokaze ili odlučujuće elemente u tom smislu.

(60)

U pogledu tvrdnji o troškovima, ispitnim se postupkom potvrdilo da je proizvođač u analognoj zemlji u proteklim godinama prešao na novu proizvodnu metodu. Međutim, u ispitnom postupku nisu potvrđena nikakva znatna povećanja troškova zbog nove proizvodne metode koja bi opravdala prilagodbu.

(61)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji (vidjeti prethodne uvodne izjave 46. do 50.) s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(62)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(63)

Komisija je za proizvođače izvoznike koji surađuju izvan uzorka izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku.

(64)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 262,93 %.

(65)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz predmetne zemlje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje jest obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(66)

Razina suradnje visoka je jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 90 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje s najvišom dampinškom maržom.

(67)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, iznose:

(68)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodio je jedan proizvođač u Uniji, Ajinomoto Sweeteners Europe S.A.S („ASE”). Društvo Hyet Holding B.V. kupilo je društvo ASE 15. listopada 2015. te se stoga naziv proizvođača Unije izmijenio u Hyet Sweet S.A.S („Hyet”). Novi je vlasnik potvrdio da u potpunosti podupire ispitni postupak u tijeku. Hyet stoga čini industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(69)

Budući da industriju Unije čini samo jedan proizvođač, sve brojke povezane s osjetljivim podatcima morale su biti prikazane u obliku indeksa ili raspona radi zaštite povjerljivosti podataka.

(70)

Potrošnja u Uniji temeljila se na prodaji proizvođača iz Unije i uvoza iz NRK-a. Aspartam se trenutačno, osim u Uniji, NRK-u i Japanu, proizvodi još samo u Južnoj Koreji. Jedini se proizvođač iz SAD-a povukao s tržišta aspartama u 2014. Na temelju dostupnih podataka (4) uvoza aspartama u Uniju iz Japana, Koreje ili SAD-a u razmatranom razdoblju nije bilo ili je bio tek neznatan.

(71)

Aspartam je trenutačno u podatcima Eurostata razvrstan u nekoliko oznaka KN koje uključuju mnoge druge kemikalije, zbog čega podatci Eurostata nisu prikladni za utvrđivanje obujma uvoza. Podnositelj zahtjeva dostavio je statističke podatke o kineskoj prodaji Uniji za razmatrano razdoblje koje je izradilo istraživačko poduzeće sa sjedištem u Kini CCM Information science and technology Co., Ltd („CCM”) (5). Ti su podatci unakrsno provjereni s kineskom bazom podataka o izvozu u kojoj, međutim, relevantni podatci nisu bili dostupni za cijelo razmatrano razdoblje. S obzirom na to da su se podatci iz dviju baza podataka za 2013., 2014. i razdoblje ispitnog postupka podudarali, odlučeno je upotrijebiti podatke koje je CCM dostavio za cijelo razmatrano razdoblje.

(72)

Na temelju prethodnih informacija, potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(73)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Prema saznanjima o tržištu dobivenim od podnositelja zahtjeva i korisnika, razlog je tomu zabrinutost za zdravlje u vezi s aspartamom, zbog koje su se neki korisnici prebacili na druga sladila kao što su acesulfam kalij („ACE-K”), stevija ili sukraloza.

(74)

Uvoz u Uniju i tržišni udjel kineskog uvoza razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udjel

(75)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz NRK-a smanjio se za 12 %, koliko se smanjila i ukupna potrošnja u Uniji kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 73. Tržišni udjel kineskog uvoza ostao je stabilan, u rasponu od 50 % do 70 % potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja.

(76)

Prosječna cijena po toni uvoza iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Cijene CIF uvoza iz NRK-a (EUR/tona)

(77)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a smanjile su se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(78)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(79)

Kako bi se vrste proizvoda koje prodaje industrija Unije i kineski proizvođači izvoznici dostatno podudarale iz kontrolnog broja proizvoda uklonjeni su parametri koji se odnose na veličinu i vrstu ambalaže. U ispitnom postupku potvrđeno je da ta dva parametra nemaju znatan utjecaj na cijenu po toni.

(80)

Ponderirana prosječna cijena po vrsti proizvoda industrije Unije uspoređena je s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda uvoza od proizvođača izvoznika koji surađuju. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je utvrdila prosječnu maržu sniženja cijene od 21,1 %.

(81)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(82)

Radi poštovanja povjerljivih poslovnih podataka, podatke o jedinom proizvođaču iz Unije trebalo je prikazati u indeksiranom obliku.

(83)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet (7) i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(84)

Obujam proizvodnje industrije Unije dosljedno se smanjivao, a naglo se smanjio tijekom razmatranog razdoblja za 42 %. Od 2013. proizvođač iz Unije morao je uvesti zatvaranje proizvodnog pogona radi održavanja na razdoblje od dva mjeseca umjesto uobičajena tri tjedna svakih 18 mjeseci kako bi srezao troškove.

(85)

Proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je nepromijenjen tijekom razmatranog razdoblja te se iskorištenost kapaciteta posljedično smanjila u skladu s obujmom proizvodnje.

(86)

Obujam prodaje koju je industrija Unije izvršila u Uniji nepovezanim kupcima i njezin tržišni udjel razvijali su se kako je prikazano u tablici u nastavku:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(87)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije ukupno je pao za 12 %. Potrošnja u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Kao što se može vidjeti iz statističkih podataka, kineski obujam prodaje smanjio se za isti postotak (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 74.), što znači da su kineski proizvođači i proizvođač iz Unije imali jednak pad u prodaji, odnosno oba su zabilježila pad od 12 % zbog pada potrošnje u Uniji.

(88)

Posljedično, tržišni udjel proizvođača iz Unije ostao je stabilan i tijekom razmatranog razdoblja u rasponu od 30 % do 50 %.

(89)

Zaposlenost, produktivnost i trošak rada tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(90)

Od 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka, industrija Unije smanjila je svoje osoblje za 7 % te je zbog vrlo naglog pada proizvodnje, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 84., produktivnost pala za ukupno 37 %. Industrija Unije objasnila je da je dodatno smanjenje broja zaposlenika problematično zbog stalnog postupka proizvodnje, kao i otpremnina koje se primjenjuju. U svakom slučaju, industrija Unije uspjela je smanjiti ukupne troškove rada prisilnim zatvaranjem proizvodnog postrojenja, zbog čega su prosječni troškovi rada po zaposleniku ostali relativno stabilni tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

Sve su dampinške marže bile znatne, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 67. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz NRK-a.

(92)

Antidampinške pristojbe nikad nisu bile uvedene za aspartam podrijetlom iz NRK-a. Antidampinške pristojbe za aspartam podrijetlom iz Japana i SAD-a uvedene su 1991. te su istekle prije mnogo vremena. Stoga procjena učinaka prethodnog dampinga nije primjenjiva u ovom slučaju.

(93)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene i trošak prodane robe industrije Unije

(94)

Prosječna prodajna cijena istovjetnog proizvoda industrije Unije smanjila se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Kretanje cijena sirovina kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 110. djelomično objašnjava pad cijena, međutim, ono nije jedino objašnjenje, kako je dodatno pojašnjeno u odjeljku 5. u nastavku.

(95)

Zbog znatnog smanjenja obujma proizvodnje, jedinični trošak prodane robe porastao je za 22 % tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Tablica 8. u nastavku sadržava kretanja profitabilnosti, novčanog toka, ulaganja i povrata ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 8.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(97)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, profitabilnost industrije Unije naglo se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Velike promjene u novčanim tokovima blisko su povezane s promjenama u zalihama. Zbog teškog financijskog stanja industrije Unije, ulaganja i povrat ulaganja isto su se tako znatno smanjili tijekom razmatranog razdoblja.

(98)

Industrija Unije je u skladu s francuskim Opće prihvaćenim računovodstvenim načelima (9) knjižila znatno smanjenje vrijednosti u financijskoj godini 2012. (10) To se smanjenje vrijednosti temeljilo na tržišnom predviđanju te je ono bilo u vrlo znatnom iznosu. Međutim, za potrebe ovog ispitnog postupka odlučeno je ne uzeti to iznimno knjiženje u obzir kako bi se izbjeglo narušavanje kretanja.

(99)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(100)

Iako su se tijekom razmatranog razdoblja završne zalihe smanjile zbog duljih zatvaranja proizvodnih postrojenja radi smanjenja troškova kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 84., razina zaliha izražena kao postotak proizvodnje znatno se povećala u usporedbi s proizvodnjom.

(101)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su se praktički svi gospodarski pokazatelji pogoršali tijekom razmatranog razdoblja, osim tržišnog udjela koji je ostao stabilan.

(102)

Znatna negativna kretanja uočena su u sljedećim gospodarskim pokazateljima: obujam proizvodnje, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje i cijene na tržištu Unije, novčani tok, ulaganja, zaposlenost i produktivnost. Zbog zajedničkog učinka smanjene proizvodnje koja je dovela do povećanja jediničnog troška prodane robe i smanjenih prodajnih cijena profitabilnost industrije Unije naglo se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Sva ova kretanja jasno ukazuju na štetno stanje.

(103)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su farmaceutska i prehrambena industrija dva zasebna tržišta i da industriji Unije ne prijeti nikakva šteta u pogledu njezine prodaje farmaceutskoj industriji te da bi se stoga ispitni postupak trebao ograničiti na aspartam koji se upotrebljava u sektoru hrane i pića. Ta je zainteresirana strana tvrdila i da joj, s obzirom na to da se na farmaceutskom tržištu ne natječe s industrijom Unije, neće biti dozvoljeno zahtijevati naknadu štete za svoju prodaju farmaceutskoj industriji.

(104)

U odgovoru na tu tvrdnju potrebno je istaknuti da se ispitnim postupkom pokazalo da je kineskim izvoznicima dozvoljeno proizvoditi sve vrste predmetnog proizvoda, uključujući vrste namijenjene kupcima iz farmaceutske industrije. Međutim, trenutno je potrošnja aspartama u farmaceutskom sektoru vrlo ograničena, a kineski izvoznici (još) ne mogu stupiti na to tržište. Važno je istaknuti da bi bez profitabilnije farmaceutske prodaje šteta industrije Unije bila još naglašenija.

(105)

Što je najvažnije, ispitnim postupkom potvrdilo se da aspartam koji se prodaje na farmaceutskom i prehrambenom tržištu ima jednaka osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva te se stoga smatra jednim proizvodom. Zbog tog razloga nije opravdano isključivanje aspartama predodređenog za farmaceutski sektor. Razlike u cijeni uzete su u obzir u kontrolnom broju proizvoda kojim se izražava razlika između aspartama predodređenog za farmaceutski ili prehrambeni sektor, uglavnom zbog strožih postupaka provjere i kontrole te strožih proizvodnih zahtjeva. Tim se razlikovanjem osigurava da se samo iste vrste proizvoda uspoređuju i uzimaju u obzir za damping i izračun štete. Na temelju prethodno navedenog ta se tvrdnja odbija.

(106)

Na temelju svega navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(107)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici kojima se istodobno mogla nanijeti šteta industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuju sve moguće štete prouzročene čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje.

(108)

Sve su dampinške marže utvrđene tijekom ispitnog postupka bile znatne, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 67. Marža sniženja cijena za isto razdoblje isto je tako bila vrlo visoka i iznosila je 21,1 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 80.

(109)

Nadalje, ispitnim postupkom pokazalo se da su kineske cijene već bile niže od onih industrija Unije u 2011. te su dodatno pale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. S obzirom na cjenovni pritisak kineskih proizvođača izvoznika industrija Unije morala je smanjiti svoje cijene te od 2013. nadalje nije mogla prodavati po cijenama koje bi joj omogućile povrat troškova, posebno tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(110)

Kako bi se provela dodatna analiza kretanja cijena kineskih izvoznih proizvođača, u ispitnom postupku procijenio se razvoj cijena glavnih sirovina. Aspartam se proizvodi miješanjem dviju aminokiselina (L-asparaginska kiselina i L-fenilalanina) u manje ili više jednakim količinama. Te dvije aminokiseline zajedno predstavljaju oko 25 % ukupnog troška proizvodnje. Cijene tih dviju sirovina izmijenile su se tijekom razmatranog razdoblja: cijena L-asparaginske kiseline porasla je za 3,5 %, a cijena L-fenilalanina smanjila se za 27 %. To znači da kretanje cijena sirovina može u najboljem slučaju objasniti samo 3 %-tno smanjenje troškova proizvodnje ili cijena aspartama u usporedbi s uočenim 12 %-tnim smanjenjem prodajnih cijena kineskog uvoza. To potvrđuje tvrdnje industrije Unije da su kineski proizvođači izvoznici imali poprilično agresivnu strategiju određivanja cijena na tržištu Unije.

(111)

Ispitnim postupkom pokazalo se i da su kineski proizvodi masovno prisutni na tržištu Unije. Čak i ako se njihov obujam nije povećao tijekom razmatranog razdoblja, već je pratio silazno kretanje potrošnje, njihov je tržišni udjel ostao stabilan te je bio znatno veći od udjela industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(112)

S obzirom na prisutnost velikog obujma jeftinog dampinškog uvoza, industrija Unije nije mogla povećati ili održati svoje cijene kako bi pokrila svoj puni trošak proizvodnje. Zapravo, industrija Unije bila je prisiljena dodatno smanjiti svoje cijene za 7 % tijekom razmatranog razdoblja kako bi zadržala kupce i održala proizvodnju, zbog čega je ostvarivala gubitke od 2013. nadalje. Ovo smanjenje cijena kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 108. do 110. bilo je znatnije od onoga koje bi se moglo objasniti kretanjima cijena sirovina.

(113)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija smatra da je zbog dampinškog uvoza industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(114)

Obujam i prosječna cijena izvoza industrije Unije nepovezanim kupcima tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Izvozni rezultati industrije Unije

(115)

Obujam izvoza industrije Unije vrlo se naglo smanjio, za 66 % tijekom razmatranog razdoblja, a prosječne su se cijene isto tako smanjile za 7 %. Ispitnim postupkom pokazalo se da je to imalo negativan učinak na obujam proizvodnje (uvodna izjava 84.) te posljedično na trošak prodane robe (uvodna izjava 94.). Stoga se smatra da su i loši rezultati na tržištu izvoza pridonijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(116)

Međutim, razina i intenzitet sveukupne štete koju je pretrpjela industrija Unije nije se mogla objasniti samo smanjenjem obujma i cijena izvozne prodaje. Važno je istaknuti da je industrija Unije bila prisiljena snižavati svoje cijene na tržištu Unije usprkos pogoršavanju strukture cijena uslijed stalnog i intenzivnog cjenovnog pritiska kineskih proizvođača izvoznika na tržištu Unije kako je objašnjeno u poglavlju 5.1.

(117)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je tijekom ispitnog postupka udio proizvodnje koji se izvozio bio znatno manji od udjela proizvodnje prodane na tržištu Unije.

(118)

Na temelju toga smatra se da smanjenje obujma i cijena izvozne prodaje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja nije prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(119)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 70., aspartam se trenutačno proizvodi još samo u Japanu, NRK-u, Južnoj Koreji i u Uniji. SAD je imao proizvodno postrojenje čija je proizvodnja obustavljena 2014. Na temelju dostupnih podataka, Južna Koreja isto tako smanjuje svoj obujam proizvodnje. Što je još važnije, dostupni podatci ukazuju (11) na to da uvoz u Uniju drugih proizvođača, osim onih iz NRK-a, nije postojao ili je postojao u zanemarivim količinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(120)

Na toj je osnovi zaključeno da uvoz iz trećih zemalja nije imao ikakav utjecaj na štetu koju je pretrpjela industrija Unije i stoga nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(121)

Potrošnja u Uniji smanjila za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako je prethodno prikazano u tablicama 2. i 5., tržišni udjel kineskih proizvođača izvoznika i industrije Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja jer je udio gubitka u obujmu prodaje obiju strana bio jednak, odnosno obje su zabilježile smanjenje od 12 %.

(122)

U svakom slučaju, smatra se da pad potrošnje u Uniji nije bio toliko znatan koliko su znatni bili gubitci u proizvodnji te stoga nije mogao objasniti razmjer štete koju je pretrpio proizvođač iz Unije. Podsjeća se da su se prodajne cijene smanjile za 7 % i da su gubitci u obujmu proizvodnje doveli do većih troškova i vrlo negativne profitabilnosti tijekom ispitnog razdoblja. Stoga se smatra da je pad potrošnje u Uniji negativno utjecao na industriju Unije, ali ne u tolikoj mjeri da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(123)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da proizvođač iz Unije prodaje proizvod sa žigom, a ne proizvod bez žiga kineskih proizvođača. Prema tvrdnjama te strane, proizvodi sa žigom primjetniji su i stoga snose veće posljedice negativnih medijskih kampanji kojima se izražava zabrinutost za zdravlje aspartama i to je razlog pada prodaje industrije Unije.

(124)

Ova je tvrdnja jako spekulativna i nije potkrijepljena nikakvim dokazima. Aspartam se prodaje velikim društvima koja uglavnom djeluju u sektoru hrane i piće, a ne krajnjim kupcima kao proizvod sa žigom. Ispitnim se postupkom potvrdilo da su aspartam koji prodaje industrija Unije i onaj iz kineskog uvoza potpuno identični u pogledu fizičkih i kemijskih svojstava te da korisnici ne razlikuju ta dva izvora nakon dovršena postupka certificiranja. Stoga se ta tvrdnja morala odbiti.

(125)

Ta je zainteresirana strana tvrdila i da su troškovi industrije Unije narušeni kupnjama jedne od sirovina od povezanog društva. Međutim, ispitnim postupkom utvrdilo se da je povezano društvo po istim cijenama prodavalo sirovinu industriji Unije i drugim nepovezanim, uglavnom nepristranim trećim stranama. Stoga se nalazima ispitnog postupka nije potvrdila tvrdnja da su troškovi industrije Unije narušeni.

(126)

Druga je zainteresirana strana osporila uzročno-posljedičnu vezu na temelju argumenta da pogoršanje stanja industrije Unije i povećanje obujma dampinškog uvoza iz NRK-a nisu bili istodobni.

(127)

Kao što je detaljno objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama 108. do 113., šteta je nastala zbog zajedničkog učinka znatnog tržišnog udjela kineskog uvoza i njegovih niskih i padajućih cijena. Stoga se ta tvrdnja odbija.

(128)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je stalni cjenovni pritisak kineskog uvoza i njegova snažna prisutnost na tržištu Unije prouzročila materijalnu štetu industriji Unije. Već niže cijene kineskog uvoza prouzročile su smanjenje za dodatnih 12 % tijekom razmatranog razdoblja i taj je pad cijena samo u manjoj mjeri mogao biti objašnjen kretanjima cijena sirovina.

(129)

Šteta iz ovog ispitnog postupka jasna je i odnosi se na većinu pokazatelja kako je prethodno opisano u poglavlju 4. Stalni i agresivni cjenovni pritisak NRK-a prisilio je industriju Unije na smanjenje cijena ispod ukupne cijene proizvodnje te je ona pretrpjela znatne gubitke, a posebno tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(130)

Komisija je pažljivo razmotrila učinke svih poznatih čimbenika koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na stanje industrije Unije te je zaključila da oni ili nisu uzrokovali nikakvu štetu (izvoz trećih zemalja, proizvod sa žigom ili bez žiga, kupnja sirovina od povezanih strana) ili je njihov učinak bio ograničen te stoga nisu mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(131)

Stoga se zaključuje da je zbog kineskog dampinškog izvoza industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu te da nijedan drugi čimbenik nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(132)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(133)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a. Gotovo svi pokazatelji štete negativno su se kretali tijekom razmatranog razdoblja, posebice obujam proizvodnje, obujam prodaje, prodajne cijene i zaposlenost. Negativno kretanje utvrđeno je i za pokazatelje povezane s financijskim rezultatima kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja.

(134)

Nakon uvođenja mjera očekuje se da će industrija Unije moći povećati obujam proizvodnje i prodaje na tržištu na kojem je uspostavljeno učinkovito tržišno natjecanje. Cijene koje naplaćuju kineski izvoznici trebale bi se povećati, a njihov sadašnji snažni cjenovni pritisak na tržište Unije djelomično će se smanjiti.

(135)

Ako mjere izostanu, stanje industrije Unije vrlo će se vjerojatno nastaviti pogoršavati. Daljnji pad obujma prodaje i tržišnog udjela vrlo će se vjerojatno nastaviti zbog znatnog cjenovnog pritiska jeftinog dampinškog uvoza. To će prisiliti industriju Unije da dodatno snizi svoje razine cijena i srednjoročno u potpunosti prekine proizvodnju aspartama, što će za posljedicu imati gubitak radnih mjesta u Uniji.

(136)

Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(137)

Dva distributera koja kupuju aspartam samo od industrije Unije sudjelovala su u ispitnom postupku i izrazila potporu mjerama, s obzirom na to da se oni potpuno oslanjaju na proizvodnju i prodaju industrije Unije.

(138)

Nijedan od poznatih uvoznika nije sudjelovao u ispitnom postupku na način da je dostavio odgovor na upitnik ili pisani podnesak. Prema tržišnim podatcima dobivenim od industrije Unije i nedavnom ispitnom postupku o sličnom proizvodu (12), uvoznici uglavnom imaju prilično širok portfelj proizvoda od kojih je aspartam samo jedan. U svakom slučaju, s obzirom na to da se mjerama neće zabraniti uvoz aspartama iz NRK-a, već samo ponovno uspostaviti pošteno natjecanje na tržištu Unije, smatra se da one ne bi trebale spriječiti uvoznike da nastave trgovinu predmetnim proizvodom na tržištu Unije.

(139)

Stoga se na temelju dostupnih podataka smatra da uvođenje mjera ne bi bilo protivno interesu distributera i uvoznika na tržištu Unije.

(140)

Komisija je nakon pokretanja postupka stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima aspartama. Pet korisnika sudjelovalo je u ispitnom postupku i dostavilo odgovore na upitnik. Ti korisnici predstavljaju 5,4 % potrošnje Unije. Troje od tih korisnika kupovalo je aspartam jedino od industrije Unije i izjavilo da su neutralni ili podržavaju uvođenje mjera.

(141)

Dva korisnika koja su kupovala aspartam iz NRK-a zajedno su kupila manje od 10 % kineskog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka. Provjerom njihovih podataka utvrđeno je da je udio aspartama u njihovom trošku proizvodnje manji od 3 % i da su oba društva bila profitabilna tijekom razdoblja ispitnog postupka. Učinak mjera na njihov ukupan trošak iznosio bi najviše 1,5 %.

(142)

Na temelju tih podataka zaključeno je da uvođenje antidampinških pristojbi ne bi znatno povećalo njihov ukupan trošak proizvodnje i da u svakom slučaju oni imaju određene mogućnosti za apsorpciju ovog dodatnog troška.

(143)

Jedan je od korisnika istaknuo važnost nabave iz dva izvora, odnosno mogućnost dobivanja aspartama iz alternativnih izvora. Svrha antidampinških mjera nije isključiti uvoznike aspartama kineskog podrijetla iz tržišta Unije, već ponovno uspostaviti učinkovito tržišno natjecanje između različitih dobavljača i subjekata prisutnih na tom tržištu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 135., izostanak mjera vrlo vjerojatno može dovesti do nestanka industrije Unije te bi stoga dodatno smanjio već nizak broj proizvođača aspartama diljem svijeta i dodatno otežao nabavu iz dva izvora. Komisija je stoga zaključila da mjere ne bi ugrozile potrebu korisnika za nabavom iz dva izvora.

(144)

Može se očekivati da će se uvođenjem antidampinških mjera industriji Unije omogućiti da ostane na tržištu te da posljedično poboljša svoje stanje. Postoji velik rizik da će u slučaju izostanka mjera industrija Unije morati razmotriti srednjoročno povlačenje iz poslovanja koje se odnosi na aspartam, a neizbježna posljedica toga bit će gubitak radnih mjesta. Sa stajališta uvoznika ili korisnika nisu utvrđeni nikakvi uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera.

(145)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da su mjere za uvoz aspartama podrijetlom iz NRK-a u sveukupnom interesu Unije te da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv njihovog uvođenja.

(146)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(147)

Kako bi se utvrdila razina uklanjanja štete, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(148)

Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, odnosno ako ne bi bilo dampinškog uvoza.

(149)

Zbog tog je razloga, te u nedostatku drugih razumnih rješenja, Komisija upotrijebila prosječne profitne marže ostvarene u 2011. i 2012., u prve dvije godine razmatranog razdoblja (u rasponu između 5 % i 10 %). Razlog za ovaj pristup bio je da je u 2011. dobit na prodaju na tržištu Unije ostvarena kroz visoku iskorištenost kapaciteta i stoga relativno nizak jedinični trošak proizvodnje. U 2012. stanje se pogoršalo zbog gubitka prodaje i proizvodnje, što je dovelo do povećanog jediničnog troška proizvodnje koji je zauzvrat imao negativan učinak na profitabilnost. Smatra se da prosjek profitnih marži zabilježenih u 2011. i 2012. odgovara onom što se može postići u uobičajenim tržišnim uvjetima i učinkovitim tržišnim natjecanjem industrije Unije.

(150)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije po kontrolnom broju proizvoda („PCN”) zamjenom stvarnog gubitka pretrpljenog tijekom razdoblja ispitnog postupka prethodno opisanom profitnom maržom.

(151)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju iz NRK-a, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranim prosječnim neštetnim cijenama istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije na temelju kontrolnog broja proizvoda. Razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderiranih prosječnih uvoznih vrijednosti CIF. Prosječna marža štete po proizvođaču izvozniku utvrđena je izražavanjem zbroja razlika utvrđenih na razini kontrolnog broja proizvoda kao postotka njihovih ukupnih vrijednosti CIF.

(152)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave 63. do 67.).

(153)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz aspartama podrijetlom iz NRK-a u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos tih pristojbi trebalo bi postaviti na razinu one marže koja je niža.

(154)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(155)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga su one odražavale stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Navedene stope pristojbi (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala društva”) primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim subjektima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. On ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(156)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (13). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(157)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(158)

U interesu dobrog upravljanja zainteresirane strane mogu u određenom roku dostaviti pisane primjedbe i/ili podnijeti zahtjev za saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(159)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.