27.1.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 19/1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/89

оd 18. studenoga 2015.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 347/2013 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, plina i nafte te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja diljem Unije za pametne mreže, elektroenergetske autoceste i mreže za prijevoz ugljičnog dioksida.

(2)

U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte kako bi se utvrdio popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”).

(3)

Projekte predložene za uključivanje na popis Unije ocijenile su regionalne skupine te ti projekti ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 347/2013.

(4)

Regionalne skupine postigle su sporazum o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa na sastancima na tehničkoj razini. Nakon što je Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) 30. listopada 2015. dala pozitivna mišljenja o dosljednoj primjeni kriterija za procjenu te analizi troškova i koristi diljem regija, tijela za donošenje odluka regionalnih skupina donijela su regionalne popise 3. studenoga 2015. U skladu s člankom 3. stavkom 3 točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013, prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose.

(5)

U vezi s projektima predloženima za uključivanje na popis Unije održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače, potrošače i organizacije za zaštitu okoliša.

(6)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 347/2013. Projekti na popisu Unije ne bi trebali biti rangirani.

(7)

Projekti od zajedničkog interesa navedeni na popisu trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa. Međutim, određeni projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti uvršteni u klastere jer su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni.

(8)

Na popisu Unije navedeni su projekti u različitim fazama njihova razvoja, uključujući faze predizvedivosti, izvedivosti, izdavanja dozvola i gradnje. Postoji mogućnost da je za projekte od zajedničkog interesa u ranoj fazi razvoja potrebno provesti studije kako bi se dokazala tehnička i gospodarska održivost i usklađenost sa zakonodavstvom Unije, uključujući zakonodavstvo o okolišu. U tom kontekstu potrebno je na odgovarajući način prepoznati, ocijeniti i izbjeći potencijalne negativne učinke na okoliš ili ih ublažiti.

(9)

Uvrštavanjem projekata na popis Unije ne dovodi se u pitanje ishod relevantne procjene utjecaja na okoliš i postupka izdavanja dozvola. U skladu s člankom 5. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 347/2013, projekt koji nije u skladu s pravom Unije može se ukloniti s popisa Unije. U skladu s člankom 5. Uredbe potrebno je nadzirati provedbu projekata od zajedničkog interesa, uključujući njihovu usklađenost s relevantnim zakonodavstvom.

(10)

U skladu s člankom 3. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 347/2013, popis Unije utvrđuje se svake dvije godine, stoga popis Unije utvrđen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1391/2013 (2) više nije valjan i potrebno ga je zamijeniti.

(11)

U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013, popis Unije sastavlja se u obliku priloga toj Uredbi.

(12)

Uredbu (EU) br. 347/2013 trebalo bi stoga u skladu s tim izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. studenoga 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(2)  Delegirana uredba (EU) br. 1391/2013 оd 14. listopada 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije (SL L 349, 21.12.2013., str. 28).

PRILOG

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VII.

Popis projekata od zajedničkog interesa Unije (‚Popis Unije’) iz članka 3. stavka 4.

A.   NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

1.   Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera zbog svoje međuovisne, potencijalno konkurentne ili konkurentne naravi. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:

—

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:’. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim državama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa,

—

klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:’ Takvim se klasterom odražava neizvjesnost u pogledu opsega uskoga grla u različitim državama. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi hoće li se provesti jedan projekt od zajedničkog interesa, nekoliko njih ili svi, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potreba za kapacitetom, i

—

klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:’ Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, opseg uskoga grla izvjesniji je nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013.

2.   Postupanje s trafostanicama i kompresorskim stanicama

Trafostanice i konverterske stanice za električnu energiju te kompresorske stanice za plin smatraju se dijelom projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.

3.   Definicija izraza ‚Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa’

Izraz ‚Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa’ odnosi se na projekte s popisa Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog jednog od sljedećih razloga ili više njih:

—

na temelju novostečenih podataka vidljivo je da projekt ne zadovoljava kriterije prihvatljivosti,

—

promotor projekta nije ga ponovno podnio u postupak odabira projekata za ovaj popis Unije,

—

projekt je već pušten u rad ili će uskoro biti pušten u rad, stoga ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) br. 347/2013 ili

—

projekt je u postupku odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće navedeni na popisu Unije sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa.

Mogu biti razmotreni za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi neuvrštavanja na trenutačan popis Unije više ne budu primjenjivi.

4.   Definicija izraza ‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’

‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’ znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih koridora električne energije i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.

B.   POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE

1.   Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora

Izgradnja prve interkonekcije između Belgije i Ujedinjene Kraljevine:

Br.

Definicija

1.1.

Klaster Belgija – Ujedinjena Kraljevina između Zeebruggea i Canterburyja [trenutačno poznat kao projekt NEMO], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.1.1.

Interkonekcija između Zeebruggea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.1.2.

Unutarnji dalekovod između okolice Richborougha i Canterburyja (UK)

1.1.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Povećanje kapaciteta prijenosa između Danske, Njemačke i Nizozemske:

1.3.

Klaster Danska – Njemačka između Endrupa i Brunsbüttela, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela i Niebülla (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka između Kassøa i Dollerna, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.5.

Interkonekcija Danska – Nizozemska između Endrupa (DK) i Eemshavena (NL) [trenutačno poznata kao COBRAcable]

Povećanje kapaciteta prijenosa između Francuske, Irske i Ujedinjene Kraljevine:

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink]

1.8.

Interkonekcija Njemačka – Norveška između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) [trenutačno poznata kao projekt NordLink]

1.9.

Klaster koji povezuje Irsku s Ujedinjenom Kraljevinom, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.9.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Wexforda (IE) i Pembrokea u Walesu (UK) [trenutačno poznata kao projekt Greenlink]

1.9.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između čvorišta Coolkeragh – Coleraine (IE) i stanice Hunterston, Islaya, Argylla i lokacije C OWF-a (UK) [trenutačno poznata kao ISLES]

1.9.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.9.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.9.5.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.9.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.10.

Interkonekcija Norveška – Ujedinjena Kraljevina

1.11.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

1.12.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Ujedinjenoj Kraljevini – Larne

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao Viking Link]

2.   Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Br.

Definicija

2.1.

Unutarnji dalekovod u Austriji između Westtirola i Zell-Zillera za povećanje kapaciteta na granici Austrije i Njemačke

Povećanje kapaciteta prijenosa između Belgije i Njemačke – izgradnja prve interkonekcije između tih dviju zemalja:

2.2.

Klaster Belgija – Njemačka između Lixhea i Oberziera [trenutačno poznata kao projekt ALEGrO], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.2.1

Interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE)

2.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lixhea i Herderena (BE)

2.2.3.

Nova trafostanica u Zutendaalu (BE)

2.3.

Klaster Belgija – Luksemburg za povećanje kapaciteta na granici Belgije i Luksemburga, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.3.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.3.2.

Interkonekcija između Aubangea (BE) i Bascharagea/Schifflangea (LU)

2.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.5.

Klaster Francuska – Italija između Grande Ilea i Piossasca, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.5.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.7.

Interkonekcija Francuska – Španjolska između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.8.

Koordinirano postavljanje i rad transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom u Arkaleu (ES) za povećanje kapaciteta interkonekcije između Argije (FR) i Arkalea (ES)

Klaster koridora sjever – jug – zapad u Njemačkoj za povećanje kapaciteta prijenosa i integriranja energije iz obnovljivih izvora:

2.9.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama

2.10.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Brunsbüttel-Grοβgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama

2.11.

Klaster Njemačka – Austrija – Švicarska za povećanje kapaciteta na području Bodenskog jezera, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.11.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.11.2.

Unutarnji dalekovod u regiji od točke Rommelsbach do Herbertingena (DE)

2.11.3.

Unutarnji dalekovod od točke Wullenstetten do točke Niederwangen (DE) i unutarnji dalekovod Neuravensburg do graničnog područja između Njemačke i Austrije

2.12.

Interkonekcija Njemačka – Nizozemska između Niederrheina (DE) i Doetinchema (NL)

Klaster projekata za povećanje integracije energije iz obnovljivih izvora između Irske i Sjeverne Irske:

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

2.13.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Povećanje prijenosnog kapaciteta između Švicarske i Italije:

2.14.

Interkonekcija Italija – Švicarska između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT)

2.15.

Klaster Italija – Švicarska za povećanje kapaciteta na granici između Italije i Švicarske,uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.15.1.

Interkonekcija između Airola (CH) i Baggija (IT

2.15.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.15.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.15.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Klaster unutarnjih projekata za povećanje integracije energije iz obnovljivih izvora u Portugalu i poboljšanje kapaciteta prijenosa između Portugala i Španjolske:

2.16.

Klaster Portugal za povećanje kapaciteta na granici Portugala i Španjolske i povezivanje proizvodnje nove energije iz obnovljivih izvora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), umjesto nekadašnjeg dalekovoda između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između mjesta Vieira do Minho, Ribeira de Pena i Feira (PT), umjesto prijašnjih mjesta Frades B, Ribeira de Pena i Feira (PT)

Povećanje kapaciteta prijenosa između Portugala i Španjolske:

2.17.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i mjesta Ponte de Lima (PT) (ranije Vila Fria/Viana do Castelo) te između mjestâ Ponte de Lima i Vila Nova de Famalicão (PT) (ranije Vila do Conde) (PT), uključujući trafostanice u mjestima Beariz (ES), Fontefría (ES) i Ponte di Lima (PT)

Projekti skladištenja u Austriji i Njemačkoj:

2.18.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Austriji – Kaunertal, Tirol (AT)

2.19.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

2.20.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Austriji – Limberg III., Salzburg (AT)

2.21.

Crpno-akumulacijsko skladište Riedl na graničnom području između Austrije i Njemačke

2.22.

Crpno-akumulacijsko skladište Pfaffenboden u Mollnu (AT)

Klaster projekata u sjevernoj i zapadnoj Belgiji za povećanje kapaciteta prijenosa:

2.23.

Klaster unutarnjih dalekovoda na belgijskoj granici između Zandvlieta i Lilla (BE) te Lilla i Mercatora (BE), uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznat kao Brabo]

2.24.

Unutarnji dalekovod između Horte i Mercatora (BE)

Klasteri unutarnjih dalekovoda u Španjolskoj za povećanje kapaciteta prijenosa sa Sredozemljem:

2.25.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Španjolskoj za povećanje kapaciteta između sjeverne Španjolske i Sredozemnoga mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.25.1.

Unutarnji dalekovodi između Mudejara i Morelle (ES) te Mezquite i Morelle (ES), uključujući trafostanicu u Mudejaru (ES)

2.25.2

Unutarnji dalekovod Morella – La Plana (ES)

2.26.

Unutarnji dalekovod u Španjolskoj između La Plane/Morelle i Godellete za povećanje kapaciteta osi u smjeru sjever – jug na Sredozemlju

2.27.

Povećanje kapaciteta između Španjolske i Francuske (opći projekt)

3.   Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Jačanje interkonekcije između Austrije i Njemačke:

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka između St. Petera i Isara, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje interkonekcije između Austrije i Italije:

3.2.

Klaster Austrija – Italija između Lienza i regije Veneto, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.2.1.

Interkonekcija između Lienza (AT) i regije Veneto (IT)

3.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lienza i Obersielacha (AT)

3.2.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.4.

Interkonekcija Austrija – Italija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT)

3.5.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje interkonekcije između Bugarske i Grčke:

3.7.

Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.7.1.

Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N. Sante (EL)

3.7.2.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG)

3.7.3.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG)

3.7.4.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG)

Jačanje interkonekcije između Bugarske i Rumunjske:

3.8.

Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.8.1.

Unutarnji dalekovod između Dobrudže i Burgasa (BG)

3.8.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.8.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.8.4.

Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO)

3.8.5.

Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO)

3.8.6.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje interkonekcija između Slovenije, Hrvatske i Mađarske te jačanje unutarnje mreže u Sloveniji:

3.9.

Klaster Hrvatska – Mađarska – Slovenija između Žerjavenca/Hévíza i Cirkovca, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.9.1.

Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Hévíza (HU) i Cirkovca (SI)

3.9.2.

Unutarnji dalekovod između Divače i Beričeva (SI)

3.9.3.

Unutarnji dalekovod između Beričeva i Podloga (SI)

3.9.4.

Unutarnji dalekovod između Podloga i Cirkovca (SI)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka između Hadere i regije Atike [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

Jačanje unutarnje mreže u Češkoj:

3.11.

Klaster Češka: unutarnji dalekovodi za povećanje kapaciteta na sjeverozapadnim i južnim granicama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.11.5.

Unutarnji dalekovod između Mírovke i Čebína (CZ)

Klaster koridor sjever – jug – istok u Njemačkoj za povećanje kapaciteta prijenosa i integriranje energije iz obnovljivih izvora:

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa u smjeru sjever – jug

3.13.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Hallea/Saalea i Schweinfurta za povećanje kapaciteta u koridoru sjever – jug – istok

Povećanje kapaciteta prijenosa između Njemačke i Poljske:

3.14.

Klaster Njemačka – Poljska između Eisenhüttenstadta i Plewiske [trenutačno poznat kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.1.

Interkonekcija između Eisenhüttenstadta (DE) i Plewiske (PL)

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.15.

Klaster Njemačka – Poljska između Vierradena i Krajnika [trenutačno poznat kao projekt GerPol Improvements], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.15.1.

Interkonekcija između Vierradena (DE) i Krajnika (PL)

3.15.2.

Postavljanje transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom na interkonekciji između Krajnika (PL) i Vierradena (DE) te koordinirani rad s transformatorima s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom na interkonektoru između Mikułowe (PL) i Hagenwerdera (DE)

Povećanje kapaciteta prijenosa između Mađarske i Slovačke:

3.16.

Klaster Mađarska – Slovačka između Gönyűa i Gabčíkova, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.16.1.

Interkonekcija između Gabčíkova (SK), Gönyűa (HU) i mjesta Vel'ký Ďur (SK)

3.16.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.16.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.17.

Projekt od zajedničkog interesa Mađarska – Slovačka: interkonekcija između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK)

3.18.

Klaster Mađarska – Slovačka između područja Kisvárde i mjesta Veľké Kapušany, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.18.1.

Interkonekcija između područja Kisvárde (HU) i mjesta Vel'ké Kapušany (SK)

3.18.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.19.

Klaster Italija – Crna Gora između Villanove i Lastve, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.19.1.

Interkonekcija između Villanove (IT) i Lastve (ME)

3.19.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.19.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.20.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.21.

Interkonekcija Italija – Slovenija između Salgarede (IT) i regije Divača-Beričevo (SI)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija između Resite i Pančeva [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

Crpno-akumulacijska skladišta u Bugarskoj i Grčkoj:

3.23.

Crpno-akumulacijsko skladište u Bugarskoj – Jadenica

3.24.

Crpno-akumulacijsko skladište u Grčkoj – Amfilochia

3.25.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

3.26.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.   Prioritetni koridor Plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

Br.

Definicija

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Tolstrup Gaardea (DK) i Bentwischa (DE) s pomoću vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) i Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]

4.2.

Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao 3. interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.2.1.

Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i trafostanice CHP2 u Rigi (LV)

4.2.2.

Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE)

4.2.3.

Unutarnji dalekovod između CHP2 i HPP u Rigi (LV)

4.3.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 4.9.

4.4.

Klaster Latvija – Švedska: povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao projekt NordBalt], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.4.1.

Unutarnji dalekovod između Ventspilsa, Tumea i Imante (LV)

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

Pojačanja u Litvi i Poljskoj potrebna za rad projekta LitPol Link I.:

4.5.

Klaster Litva – Poljska između Alytusa (LT) i Elka (PL), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.5.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Olsztyn Mątkija (PL)

4.5.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.5.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

4.5.5.

Unutarnji dalekovod između Kruonisa i Alytusa (LT)

Crpno-akumulacijska skladišta u Estoniji i Litvi:

4.6.

Crpno-akumulacijsko skladište u Estoniji – Muuga

4.7.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Litvi – Kruonis

4.8.

Klaster Estonija – Latvija i unutarnja pojačanja u Litvi, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.8.1.

Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV)

4.8.2.

Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE)

4.8.3.

Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV)

4.8.4.

Unutarnji dalekovod između Eestija i Tsirguliine (EE)

4.8.5.

Unutarnji dalekovod između trafostanice u Litvi i državne granice (LT)

4.8.6.

Unutarnji dalekovod između Kruonisa i Visaginasa (LT)

4.9.

Različiti aspekti integracije mreže električne energije baltičkih zemalja u kontinentalnu europsku mrežu, uključujući njihov sinkroniziran rad (generički projekt)

5.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Irske i Ujedinjene Kraljevine:

Br.

Definicija

5.1.

Klaster kojim se omogućuju dvosmjerni tokovi iz Sjeverne Irske u Veliku Britaniju i Irsku te također iz Irske u Ujedinjenu Kraljevinu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.1.1.

Fizički reverzibilni tok na točki interkonekcije u Moffatu (IE/UK)

5.1.2.

Dogradnja plinovoda SNIP (od Škotske do Sjeverne Irske) za prihvaćanje fizičkog reverzibilnog toka između Ballylumforda i Twynholma

5.1.3.

Razvoj podzemnog objekta za skladištenje plina (UGS) u Islandmageeu u Larneu (Sjeverna Irska)

5.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.3.

Terminal za LNG Shannon i spojni plinovod (IE)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke:

5.4.

3. točka interkonekcije između Portugala i Španjolske

5.5.

Istočna os Španjolska – Francuska – točka interkonekcije između Pirenejskog poluotoka i Francuske kod Le Perthusa, uključujući kompresorske stanice u Montpellieru i Saint-Martin-de-Crauu [trenutačno poznata kao Midcat]

5.6.

Pojačanje francuske mreže od juga do sjevera – reverzibilni tok od Francuske do Njemačke na točki interkonekcije Obergailbach/Medelsheim (FR)

5.7.

Jačanje francuske mreže od juga do sjevera za stvaranje područja jedinstvenog tržišta, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.7.1

Plinovod Val de Saône između Etreza i Voisinesa (FR)

5.7.2

Plinovod Gascogne-Midi (FR)

5.8.

Pojačanje francuske mreže za potporu tokova od juga do sjevera, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.8.1.

Plinovod Est Lyonnais između Saint-Avita i Etreza (FR)

5.8.2.

Plinovod Eridan između Saint-Martin-de-Craua i Saint-Avita (FR)

5.9.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.10.

Interkonekcija reverzibilnog toka na plinovodu TENP-a u Njemačkoj

5.11.

Interkonekcija reverzibilnog toka između Italije i Švicarske na točki interkonekcije Passo Gries

5.12.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.13.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.14.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.15.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.16.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.17.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.18.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

5.19.

Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli i/ili plutajući terminal za LNG i jedinica za uplinjavanje (FSRU)

5.20.

Plinovod koji povezuje Alžir s Italijom (preko Sardinije) [trenutačno poznat kao plinovod Galsi]

6.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Poljske, Češke i Slovačke te povezuju terminali za LNG u Poljskoj i Hrvatskoj:

Br.

Definicija

6.1.

Klaster dogradnje češko-poljske interkonekcije i povezana unutarnja pojačanja u zapadnoj Poljskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.1.1.

Interkonektor Poljska – Češka [trenutačno poznat kao Stork II.] između Libhošťa, Haťa (CZ/PL) i Kędzierzyna (PL)

6.1.2.

Projekti za infrastrukturu za prijenos između Lwóweka i Kędzierzyna (PL)

6.1.3.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.4.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.5.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.6.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.7.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.8.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.3.

6.1.9.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.1.2.

6.1.10.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.3.

6.1.11.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.3.

6.1.12.

Plinovod Tvrdonice – Libhošť, uključujući nadogradnju kompresorske stanice Břeclav (CZ)

6.2.

Klaster Poljska – Slovačka: interkonekcija i povezana unutarnja pojačanja kapaciteta u istočnoj Poljskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.2.1.

Interkonektor Poljska – Slovačka

6.2.2.

Projekti za infrastrukturu za prijenos između Rembelszczyzne i Strachocine (PL)

6.2.3.

Projekti infrastrukturu za prijenos između Tworóga i Strachocine (PL)

6.2.4.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.5.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.6.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.7.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.8.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.2.9.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.2.2.

6.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.4.

Projekt od zajedničkog interesa: dvosmjerna austrijsko-češka interkonekcija (BACI) između Baumgartena (AT), Reinthala (CZ/AT) i Břeclava (CZ)

Projekti kojima se omogućuje tok plina od hrvatskog terminala za LNG do susjednih država:

6.5.

Klaster Krk: terminal za LNG i evakuacijski plinovodi prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.5.1.

Postupni razvoj terminala za LNG na Krku (HR)

6.5.2.

Plinovod Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica (HR)

6.5.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.5.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.6.

Sada projekt od zajedničkog interesa br. 6.26.1.

6.7.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Projekti kojima se omogućuju tokovi plina od južnog plinskog koridora i/ili terminala za LNG u Grčkoj kroz Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i dalje do Mađarske, uključujući kapacitete reverzibilnog toka od juga do sjevera i integraciju tranzitnih i prijenosnih sustava:

6.8.

Klaster interkonekcija između Grčke, Bugarske i Rumunjske te potrebna pojačanja u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotinija (EL) i Stare Zagore (BG) [trenutačno poznata kao IGB]

6.8.2.

Potrebno obnavljanje, modernizacija i proširenje bugarskog prijenosnog sustava

6.8.3.

Interkonekcija sjevernog prstena bugarskog sustava za prijenos plina s plinovodom Podisor – Horia i proširenje kapaciteta na dionici Hurezani – Horia – Csanádpalota

6.8.4.

Plinovod namijenjen proširenju kapaciteta na interkonekciji sjevernog prstena bugarske i rumunjske mreže za prijenos plina

6.9.

Klaster terminala za LNG u sjevernoj Grčkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.9.1.

Terminal za LNG u sjevernoj Grčkoj

6.9.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.9.3.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

6.10.

Projekt od zajedničkog interesa: plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao IBS]

6.11.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.12.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.13.

6.13.1.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.24.4.

6.13.2.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.24.5.

6.13.3.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.24.6.

6.14.

Sada projekt od zajedničkog interesa br. 6.24.1.

6.15.

Interkonekcija nacionalnog prijenosnog sustava s međunarodnim vodovima za prijenos plina i reverzibilnim tokom u Isaccei (RO)

6.15.1.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.15.

6.15.2.

Sada dio projekta od zajedničkog interesa br. 6.15.

Projekt kojim se omogućuje protok plina iz južnog plinskog koridora preko Italije prema sjeveroistočnoj Europi

6.16.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.17.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.18.

Plinovod Adriatica (IT)

6.19.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Projekti kojima se omogućuje razvoj podzemnog skladišnog kapaciteta za plin u jugoistočnoj Europi:

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.20.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.20.2.

Proširenje podzemnog skladišta za plin Čiren (BG)

6.20.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

i jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

6.20.5.

Novo podzemno skladište plina u Rumunjskoj

6.20.6.

Podzemno skladište plina Sarmasel u Rumunjskoj

6.21.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.22.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

6.23.

Interkonekcija Mađarska – Slovenija (Nagykanizsa – Tornyiszentmiklós (HU) – Lendava (SI) – Kidričevo)

6.24.

Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom prijenosnom koridoru Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija (trenutačno poznat kao ROHUAT/BRUA) za omogućavanje 1,75 bcm/a u prvoj fazi i 4,4 bcm/a u drugoj fazi, uključujući nove izvore iz Crnog mora:

6.24.1.

Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarska dionica, kompresorska stanica 1. faze u Csanádpaloti (1. faza)

6.24.2.

Razvoj nacionalnog prijenosnog sustava plina na rumunjskom državnom području na koridoru Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija – prijenosni plinovod Podișor – Horia GMS i tri nove kompresorske stanice (Jupa, Bibești i Podișor) (1. faza)

6.24.3.

Kompresorska stanica GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani) (1. faza)

6.24.4.

Plinovod Városföld – Ercsi – Győr (kapacitet 4,4 bcm/a) (HU)

6.24.5.

Plinovod Ercsi – Százhalombatta (kapacitet 4,4 bcm/a) (HU)

6.24.6.

Kompresorska stanica Városföld (kapacitet 4,4 bcm/a) (HU)

6.24.7.

proširenje kapaciteta prijenosa u Rumunjskoj prema Mađarskoj do 4,4 bcm godišnje (2. faza)

6.24.8.

Obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora

6.24.9.

Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarska dionica, kompresorska stanica u Csanádpaloti ili Algyőu (HU) (kapacitet 4,4 bcm/a) (2. faza)

6.25.

Klaster infrastruktura za dovođenje novog plina u središnju i jugoistočnu europsku regiju u cilju diversifikacije, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.25.1.

Sustav plinovoda od Bugarske do Slovačke [trenutačno poznat kao Eastring]

6.25.2.

Sustav plinovoda od Grčke do Austrije [trenutačno poznat kao Tesla]

6.25.3.

Daljnje proširenje dvosmjernog prijenosnog koridora Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija [trenutačno poznat kao ROHUAT/BRUA, 3. faza]

6.25.4.

Infrastruktura za omogućavanje razvoja bugarskog plinskog čvorišta

6.26.

Klaster Hrvatska – Slovenija – Austrija kod Rogateca, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.26.1.

Interkonekcija Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec)

6.26.2.

Kompresorska stanica Kidričevo, 2. faza nadogradnje (SI)

6.26.3.

Kompresorske stanice na hrvatskom sustavu za prijenos plina

6.26.4.

GCA 2014/04 Murfeld (AT)

6.26.5.

Nadogradnja interkonekcije Murfeld/Ceršak (AT-SI)

6.26.6.

Nadogradnja interkonekcije Rogatec

7.   Prioritetni koridor južnog plinskog koridora (SGC)

Br.

Definicija

7.1.

Projekt od zajedničkog interesa: klaster za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za prijevoz najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

7.1.1.

Plinovod prema EU-u iz Turkmenistana i Azerbajdžana preko Gruzije i Turske [trenutačno poznat kao kombinacija projekata Transkaspijskog plinovoda (TCP), Proširenja južnokavkaskog plinovoda (SCP-(F)X) i Transanatolijskog plinovoda prirodnog plina (TANAP)]

7.1.2.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

7.1.3.

Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora [trenutačno poznat kao Transjadranski plinovod (TAP)]

7.1.4.

Plinovod od Grčke do Italije [trenutačno poznat kao Posejdonov plinovod]

7.1.5.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

7.1.6.

Stanice za mjerenje i regulaciju za povezivanje grčkog prijenosnog sustava s TAP-om

7.1.7.

Plinovod Komotini – Thesprotia (EL)

7.2.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

7.3.

7.3.1.

Plinovod od ciparskog mora do grčkog kopna preko Krete [trenutačno poznat kao Plinovod EastMed]

7.3.2

Uklanjanje unutarnjih uskih grla na Cipru radi zaustavljanja izolacije i omogućavanja prijenosa plina iz istočnog Sredozemlja

7.4.

Klaster interkonekcija s Turskom, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

7.4.1.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

7.4.2.

Interkonektor između Turske i Bugarske [trenutačno poznat kao ITB]

8.   Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Br.

Definicija

8.1.

Klaster za diversifikaciju opskrbe u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.1.1.

Interkonektor između Estonije i Finske [trenutačno poznat kao Balticconnector] i

8.1.2.

Jedan od sljedećih terminala za LNG:

8.1.2.1.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

8.1.2.2.

LNG Paldiski (EE)

8.1.2.3.

LNG Tallinn (EE)

8.1.2.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

Jačanje infrastrukture za prijenos u baltičkim državama i modernizacija podzemnog skladišta plina u Latviji:

8.2.

Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.2.

Pojačanje interkonekcije Estonija – Latvija

8.2.3.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

8.2.4.

Poboljšanje podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV)

8.3.

Interkonekcija Poljska – Danska [trenutačno poznata kao Baltic Pipe]

8.4.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

8.5.

Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao GIPL]

8.6.

Terminal za LNG u Göteborgu u Švedskoj

8.7.

Proširenje kapaciteta terminala za LNG Świnoujście u Poljskoj

8.8.

Više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa

9.   Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Poboljšanje sigurnosti opskrbe naftom u srednjoistočnoj europskoj regiji povećanjem interoperabilnosti i omogućavanjem odgovarajućih alternativnih ruta opskrbe:

Br.

Definicija

9.1.

Naftovod Adamowo – Brody: naftovod koji povezuje pretovarilište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska)

9.2.

Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka)

9.3.

Naftovod JANAF-Adria: obnova, dogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta postojećih naftovoda JANAF i Adria koji povezuju hrvatsku morsku luku Omišalj s južnom Družbom (Hrvatska, Mađarska, Slovačka); (mađarsko-slovačka interkonekcija više se ne smatra projektom od zajedničkog interesa)

9.4.

Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau

9.5.

Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1.

Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku

9.5.2.

Proširenje Pomeranskog naftovoda: spajanje i drugi vod na Pomeranskom naftovodu koji povezuje terminal za skladištenje naftnih derivata Plebanka (blizu Płocka) i pretovarilište Gdanjsk

9.6.

TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka)

10.   Prioritetno tematsko područje za uvođenje pametnih mreža

Br.

Definicija

10.1.

Projekt sjevernoaltantskog zelenog pojasa (Irska, Ujedinjena Kraljevina/Sjeverna Irska) namijenjen redukciji vjetra provedbom komunikacijske infrastrukture, jačanju nadzora nad mrežom i uspostavi (prekograničnih) protokola za upravljanje potražnjom.

10.2.

Green-Me (Francuska, Italija) namijenjen je jačanju integracije RES-a provedbom sustava automatizacije, nadzora i praćenja u trafostanicama HV i HV/MV, uključujući komunikaciju s obnovljivim generatorima i skladištima u primarnim trafostanicama te razmjenu novih podataka kako bi se omogućilo bolje prekogranično upravljanje povezivanjem.

10.3.

SINCRO.GRID (Slovenija/Hrvatska) namijenjen je rješavanju mrežnog napona, nadzora frekvencije i pitanja zagušenja, čime se omogućuje daljnje raspoređivanje obnovljivih izvora energije te premještanje uobičajene proizvodnje integracijom novih aktivnih elemenata u prijenosnim i distribucijskim mrežama u virtualan prekogranični nadzorni centar na temelju naprednog upravljanja podacima, zajedničke optimizacije sustava i predviđanja, uključujući dva susjedna OPS-a i dva susjedna ODS-a.

11.   Prioritetno tematsko područje za elektroenergetske autoceste

Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste

Br.

Definicija

Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

1.1.1.

Interkonekcija između Zeebruggea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela i Niebülla (DE)

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.5.

Interkonekcija Danska – Nizozemska između Endrupa (DK) i Eemshavena (NL) [trenutačno poznata kao COBRAcable]

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.1.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink]

1.8.

Interkonekcija Njemačka – Norveška između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) [trenutačno poznata kao projekt NordLink]

1.10.

Interkonekcija Norveška – Ujedinjena Kraljevina

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao Viking Link]

Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

2.2.1.

Interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE)

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.7.

Interkonekcija Francuska – Španjolska između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama

2.10.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Brunsbüttel-Grοβgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

2.13.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa u smjeru sjever – jug

Prioritetni koridor Plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Tolstrup Gaardea (DK) i Bentwischa (DE) s pomoću vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) i Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]”