21.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 286/75

(1)

Države članice obustavile su od 2011. transfer podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu na temelju Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) (dalje u tekstu „Dublinska uredba”) u Grčku nakon dviju presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) i Suda Europske unije (CJEU) (2) kojima su utvrđeni sustavni nedostaci u grčkom sustavu azila zbog kojih dolazi do povrede temeljnih prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu premještenih iz drugih država članica u Grčku u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 343/2003 (3).

(2)

Otkako je 2011. Europski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu M.S.S. protiv Belgije i Grčke, Odbor ministara Vijeća Europe prati stanje u Grčkoj na temelju izvješća o napretku koja je Grčka obvezna dostaviti kao dokaz o izvršenju presude i na temelju dokaza nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija, kao što je visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), koje djeluju u Grčkoj.

(3)

Grčka se kao rezultat presude u predmetu M.S.S. obvezala reformirati svoj sustav azila na temelju nacionalnog akcijskog plana o reformi azila i upravljanju migracijama predstavljenog u kolovozu 2010. i revidiranog u siječnju 2013. (dalje u tekstu „grčki akcijski plan”). Grčka je 1. listopada 2015. dostavila Vijeću plan provedbe programa premještanja i žarišnih točaka u kojem se iznose i određene mjere kojima treba dati prednost kako bi se osigurala provedba dogovorenih neprovedenih mjera u području azila i prihvata.

(4)

Istodobno se zbog trenutačne izbjegličke i migracijske krize nastavlja pritisak na grčki sustav azila i migracija jer je ona glavna zemlja prvog ulaska na istočnosredozemnoj ruti. U razdoblju od siječnja do 12. rujna 2016. u Grčku su na nezakonit način ušla 165 202 migranta (4). Iako je Izjava EU-a i Turske (5) dovela do znatnog smanjenja broja dnevnih dolazaka u Grčku iz Turske (6), ona je rezultirala i novim odgovornostima za grčka nadležna tijela. Nadalje, situacija u Grčkoj znatno se promijenila i nakon de facto zatvaranja zapadnobalkanske rute, što je spriječilo nastavak putovanja državljana trećih zemalja. Slijedom toga, 60 528 državljana trećih zemalja koji su nezakonito ušli u zemlju ostalo je u Grčkoj (7). Istodobno, države članice nisu u cijelosti provele programe premještanja i samo su djelomično oslobodile Grčku od pritiska s kojim se suočava (8).

(5)

Komisija je 10. veljače 2016. uputila prvu Preporuku Helenskoj Republici o hitnim mjerama koje Grčka mora poduzeti radi ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom (dalje u tekstu „prva preporuka”) (9). Komisija je 15. lipnja 2016. uputila drugu Preporuku Helenskoj Republici o hitnim mjerama koje Grčka treba poduzeti radi ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom (dalje u tekstu „druga preporuka”) (10). U preporukama je zaključeno da se stanje u Grčkoj treba još znatno poboljšati prije Komisijine daljnje procjene o mogućoj ponovnoj uspostavi transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom.

(6)

Komisija je 14. srpnja 2016. primila od Grčke opći pregled stanja podnositelja zahtjeva za azil u Grčkoj i napretka u pogledu neriješenih pitanja iz druge preporuke.

(7)

Od 1. siječnja do 18. rujna 2016. grčkim su nadležnim tijelima podnesena 28 752 zahtjeva za azil. Grčka je 1. rujna 2016. obavijestila Komisiju o uspješnom završetku tzv. postupka predregistracije koji je započeo 8. lipnja 2016 (11). Cilj je tog postupka bila registracija svih državljana trećih zemalja koji su nezakonito došli u Grčku prije 20. ožujka 2016. i koji su željeli zatražiti međunarodnu zaštitu, ali koje grčka nadležna tijela još nisu bila uključila u postupak azila. Prema dostupnim podacima (12) grčka nadležna tijela obavila su tijekom lipnja i srpnja 2016. predregistraciju 27 592 osobe na kopnu kao tražitelja azila koji još uvijek trebaju podnijeti zahtjeve. Postupak podnošenja zahtjeva započeo je 1. rujna 2016. Od 20. ožujka 2016. do 18. rujna 2016. obavljena je predregistracija još 15 253 osobe na otocima, od kojih je 6 298 podnijelo zahtjev za azil.

(8)

Dopisom od 19. rujna 2016. Grčka je Komisiji dostavila dodatne informacije o najnovijem stanju podnositelja zahtjeva za azil u Grčkoj i napretku u pogledu reformi sustava azila. Grčka je izrazila zabrinutost u pogledu mogućnosti ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom s obzirom na trenutačni broj migranata koji se nalaze u Grčkoj, od kojih je većina u postupku azila, kao i izazova s kojima se suočava u provedbi Izjave EU-a i Turske. Također je istaknula da je broj premještanja iz Grčke u druge države članice i dalje znatno ispod razine predviđene odlukama o premještanju.

(9)

Komisija je primijetila poboljšanja grčkog nacionalnog zakonodavstva u cilju prenošenja novih pravnih odredbi iz preinačene Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) o postupcima azila i dijela odredbi iz preinačene Direktive 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14) o uvjetima prihvata. Grčki parlament donio je 3. travnja 2016. novi zakon (Zakon 4375/2016), ali nisu sve njegove odredbe stupile na snagu (15). Parlament je 22. lipnja 2016. odobrio izmjenu Zakona 4375/2016 kojom se, među ostalim, izmijenio sastav žalbenih odbora te pravo tražitelja azila na saslušanje pred njima (Zakon 4399/2016) (16). Grčki parlament donio je 31. kolovoza 2016. i zakon o djeci izbjeglicama školskog uzrasta koja borave u Grčkoj (Zakon 4415/2016) (17).

(10)

Od donošenja dviju preporuka Grčka je znatno povećala ukupne kapacitete za prihvat nezakonitih migranata i tražitelja međunarodne zaštite. Prema dnevnim podacima koje su grčka nadležna tijela objavila 14. rujna 2016. na raspolaganju je 62 987 slobodnih mjesta u objektima za privremeni prihvat nezakonitih migranata i tražitelja međunarodne zaštite u Grčkoj (18). Grčka je 14. srpnja 2016. obavijestila Komisiju kako je „u mogućnosti pružiti sklonište, hranu i sve osnovne usluge velikoj većini nezakonitih migranata i tražitelja azila koji se nalaze u Grčkoj” te da nastoji „osigurati odgovarajući standard života za sve izbjeglice”.

(11)

Nadalje, Grčka je 14. srpnja dostavila i podatke o planu za povećanje smještajnih kapaciteta za ranjive podnositelje zahtjeva, osobito maloljetnike bez pratnje. Namjera je bila omogućiti dodatnih 700 mjesta do kraja ljeta, uz 622 mjesta koja su bila na raspolaganju u srpnju, te se koristiti odvojenim prostorima na trenutačnim lokacijama uz financijsku potporu EU-a dok se ne pronađu nove lokacije za maloljetnike bez pratnje. Međutim, taj cilj nije ostvaren. Grčka je 19. rujna 2016. obavijestila Komisiju da je 891 mjesto na raspolaganju u skloništima za maloljetnike bez pratnje. Ti su objekti trenutačno puni te je na listi čekanja 1 487 maloljetnika bez pratnje koje je potrebno smjestiti u odgovarajuće objekte (19). Stoga, napredak je u tom području spor te je jasno da Grčka treba uložiti više napora kako bi osigurala odgovarajući broj prihvatnih objekata za maloljetnike bez pratnje te odgovoriti na potrebe za tom vrstom smještaja.

(12)

Štoviše, postoje ozbiljni izazovi u pogledu novih dolazaka na Egejske otoke. Maksimalni prihvatni kapacitet i dalje je 7 450, a 27. rujna 2016. ukupan broj registriranih migranata na otocima iznosio je 13 863. Sporiji, iako stalan, priljev novih dolazaka dovodi do problema u pogledu sigurnosti, zaštite i higijene, kao i neprimjerenih uvjeta za ranjive skupine.

(13)

Nadalje, većina objekata u Grčkoj samo su privremeni objekti, a u nekima se osiguravaju samo najosnovniji uvjeti prihvata za osobe koje su tamo smještene, kao što su hrana, voda, sanitarne usluge i osnovna medicinska skrb. Iako je to dovoljno za vrlo kratko razdoblje dok se pojedince ne premjesti u bolje objekte, uvjeti u nekim objektima daleko su od toga da se njima ispunjuju zahtjevi utvrđeni Direktivom 2013/33/EU o uvjetima prihvata za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

(14)

U siječnju 2016. Komisija i UNHCR sklopili su sporazum o delegiranju za iznos od ukupno 80 milijuna EUR kako bi se uspostavilo 20 000 mjesta u otvorenom smještaju (programi najma stanova, hotelski vaučeri i programi smještaja u obiteljima), u prvom redu u korist podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji ispunjavaju uvjete za premještanje (20). Sporazum o delegiranju revidiran je u srpnju 2016. kako bi se u program smještaja uključilo i mogućnost otvaranja mjesta na lokacijama za premještanje kojima upravlja UNHCR te kako bi iz teksta bilo jasnije da ciljna skupina programa smještaja osim kandidata za premještanje uključuje i druge tražitelje azila. Broj slobodnih mjesta za smještaj znatno je porastao od lipnja (za oko 5 600). Od 20 000 mjesta koja su u prosincu 2015. dodijeljena podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju uvjete za premještanje u okviru UNHCR-ova programa najma, od 19. rujna bilo je dostupno 12 045 mjesta, uključujući 3 404 mjesta u hotelima/zgradama, 6 559 mjesta u stanovima, 385 mjesta u obiteljima te 507 mjesta u namjenskim objektima za maloljetnike bez pratnje (21).

(15)

Iz navedenoga slijedi da Grčka još treba ostvariti napredak u uspostavi dovoljnih i odgovarajućih namjenskih trajnih kapaciteta za prihvat otvorenog tipa za tražitelje azila koji su u skladu s odgovarajućim standardom. Prema grčkim podacima iz dopisa od 25. kolovoza, ukupni planirani kapaciteti na 39 trajnih lokacija na kopnu procjenjuju se na oko 32 700 mjesta. U dopisu od 19. rujna Grčka je potvrdila da su te nove lokacije koje ispunjavaju dostojne životne uvjete prema standardima EU-a pronađene te će biti u potpunosti obnovljene. Nužno je hitno i učinkovito provesti te planove, a s obzirom na to da će dio privremenih objekata biti pretvoren u stalne objekte, zadržavaju se dovoljni kapaciteti u smislu privremenih objekata kako bi se mogao omogućiti smještaj u slučaju manjka kapaciteta zbog neočekivanih priljeva. Nadalje, kako je zatraženo u drugoj preporuci, potrebno je da grčka nadležna tijela dostave više konkretnih podataka o kapacitetima za prihvat i sveobuhvatnu i stalno ažuriranu procjenu potreba u smislu ukupnih kapaciteta za prihvat i prirode tih kapaciteta.

(16)

Primijećena su znatna poboljšanja u pogledu uspostave regionalnih ureda za azil. Grčkim zakonom predviđa se uspostava regionalnih ureda za azil u regijama Atika, Solun, Tracija, Epir, Tesalija, Zapadna Grčka, Kreta, Lezbos, Khios, Samos, Leros i Rodos (22). Odlukom direktora službe za azil moguće je uspostaviti i autonomne jedinice za azil kako bi se zadovoljile povećane potrebe službe za azil. Do sada je osam regionalnih ureda počelo s radom u regijama Atika, Tracija, Solun, Lezbos, Samos i Rodos. Nadalje, uspostavljene su dvije dodatne jedinice za azil na Khiosu i Kosu te ih sada ima ukupno pet. Kako je utvrđeno zakonom, dodatna tri regionalna ureda za azil započet će se radom u Kosu, Epiru (Ioannina), Kreti (Heraklio) i Tesaliji (Volos). Osim toga, jedinica za azil u Zapadnoj Grčkoj (Patra) treba se pretvoriti u regionalni ured za azil. Uspostavljena je i odgovarajuća jedinica za premještanje u Alimosu i započela je s radom 26. rujna 2016.

(17)

U svojim su izvješćima grčka nadležna tijela obavijestila Komisiju i da su pokrenula postupak zapošljavanja osoblja u službi za azil radi povećanja kapaciteta za obradu. Prema podacima od 14. srpnja 2016. u službi za azil radilo je 350 zaposlenika, što je dvostruko više nego 2015. Jednu trećinu čine zaposlenici s ugovorom na određeno vrijeme koji se financiraju iz različitih izvora financiranja EU-a i EGP-a. Grčki je parlament odobrio još 300 radnih mjesta za stalne djelatnike koji će se zaposliti tijekom sljedećih mjeseci. Ta brojka dodaje se broju zaposlenika koje je na određeno vrijeme zaposlio UNHCR i broju stručnjaka iz država članica koji su preko EASO-a raspoređeni u grčku službu za azil na određeno razdoblje.

(18)

Kako bi mogla obraditi zahtjeve za azil koje su podnijeli nedavno predregistrirani tražitelji azila, služba za azil namjerava postupno od sredine rujna do sredine studenoga zaposliti 177 novih djelatnika radi povećanja kapaciteta za podnošenje i obradu zahtjeva: 56 službenika registrirat će podnositelje koji ispunjavaju uvjete za premještanje, 25 službenika registrirat će zahtjeve u području primjene Dublinske uredbe, 7 službenika rješavat će očigledno neutemeljene predmete u ubrzanom postupku, 60 službenika registrirat će i obrađivati zahtjeve za međunarodnu zaštitu prema redovnom postupku, 29 službenika obavljat će različite zadaće administrativne i statističke prirode.

(19)

S obzirom na vrlo velik porast broja tražitelja azila koji su u postupku azila u Grčkoj, jasno je da trenutačni i planirani broj zaposlenika u službi za azil još uvijek nije dovoljan za obradu trenutačnog i očekivanog budućeg broja predmeta na odgovarajući način, osobito jer je Grčka u srpnju navela da bi razmatranje podnesenih zahtjeva moglo trajati do tri godine. U dopisu od 14. srpnja 2016. grčka nadležna tijela navela su da brže zapošljavanje nije izvedivo zbog nedostatka rukovodećeg osoblja koje bi organiziralo osposobljavanje, mentoriralo i nadziralo nove zaposlenike. Međutim, bilo bi važno osigurati dodatno jačanje službe za azil znatno većim brojem zaposlenika i materijalnih resursa kako bi mogla obraditi povećani broj zahtjeva za azil. U tu bi svrhu trebalo provesti sveobuhvatnu procjenu potreba koja će se stalno ažurirati, a kojom se uzima u obzir broj zahtjeva za azil koji se trenutačno obrađuju i koje će grčka služba za azil vjerojatno obrađivati u bilo kojem trenutku te broj dostupnog osoblja koje je potrebno ili će vjerojatno biti potrebno za obradu tih zahtjeva. Na taj će se način procijeniti broj osoblja potrebnog u službi za azil, ali i kako Komisija, njezine agencije te države članice mogu na najbolji način pomoći Grčkoj u obradi tih zahtjeva u kraćem roku.

(20)

U skladu s presudom u predmetu M.S.S., tražitelji azila moraju moći imati učinkovit pristup pravnom lijeku protiv negativne odluke. U tom je pogledu postignut važan napredak. Zakonom 4375/2016 donesenim u travnju 2016. uspostavljeni su žalbeno tijelo i žalbeni odbori. Trebalo bi uspostaviti odgovarajući broj žalbenih odbora kako bi žalbeno tijelo bilo u potpunosti funkcionalno do kraja 2016.

(21)

Nedavno donesenim Zakonom 4399/2016 uspostavljaju se novi žalbeni odbori. Oni su odgovorni za razmatranje svih žalbi protiv odluka grčke službe za azil podnesenih od 24. lipnja 2016. Kao prioritet, žalbeni odbori se prvenstveno fokusiraju na predmete podnesene na grčkim otocima, kako bi pridonijeli provedbi Izjave EU-a i Turske. Novi žalbeni odbori izdali su svoje prve odluke sredinom kolovoza. Trenutačno ih je pet. Zakonom 4399/2016 izmijenjena je i struktura tih odbora koji se sada sastoje od tri člana: dva suca upravnog suda i jednog grčkog državljanina s relevantnim obrazovanjem i iskustvom kojeg predlaže UNHCR ili Nacionalni odbor za ljudska prava.

(22)

Stari žalbeni odbori za „smanjivanje broja neriješenih žalbi” uspostavljeni radi razmatranja grčkih neriješenih žalbi u pogledu azila prvotno su, uz žalbe na prvostupanjske odluke, dobili dodatni mandat za razmatranje žalbi protiv odluka temeljenih na dopuštenosti u okviru Izjave EU-a i Turske. Uspostavom dodatnih žalbenih odbora u lipnju trebalo bi se ublažiti opterećenje 20 žalbenih odbora „za smanjivanje broja neriješenih žalbi”, čime će se ubrzati postupci rješavanja neriješenih žalbi.

(23)

Veći je napredak ostvaren u pogledu dugo neriješenih žalbi iz „starog postupka” uređenog Predsjedničkom odlukom 114/2010. Trenutačni je broj neriješenih predmeta otprilike 8 075 od 21. rujna 2016. (što je smanjenje s obzirom na ukupno oko 51 000 predmeta koje se smatralo neriješenima početkom 2013. i oko 13 975 predmeta u lipnju 2016.). Grčka nadležna tijela izdala su dozvole u humanitarne svrhe osobama čiji se zahtjevi za azil već dugo obrađuju i koje ispunjavaju uvjete za dobivanje boravišnih dozvola na temelju humanitarnih ili drugih iznimnih razloga, u skladu s grčkim Zakonom 4375/2016. Boravišne dozvole izdaju se na razdoblje od dvije godine i mogu se obnavljati (23). One korisnicima omogućuju ista prava i pogodnosti kao i osobama kojima je u Grčkoj odobren status supsidijarne zaštite (24), i te se osobe više ne smatraju tražiteljima azila. Neke od neriješenih žalbi razmatraju se, međutim, s obzirom na njihov sadržaj. Unatoč velikom napretku od prve preporuke, Grčka bi trebala nastaviti ulagati napore u cilju smanjivanja broja neriješenih žalbi i osigurati da podnositelji zahtjeva s neriješenom žalbom dobiju priliku ostvariti svoje pravo na učinkoviti pravni lijek.

(24)

S obzirom na porast broja zahtjeva podnesenih u Grčkoj od provedbe Izjave EU-a i Turske, ključno je da žalbeno tijelo ima odgovarajući broj zaposlenika koji mogu obraditi očekivani povećani broj žalbi. Stalna procjena potreba trebala bi se provesti na temelju broja žalbi koje su trenutačno podnesene različitim žalbenim tijelima i koje će ta tijela vjerojatno rješavati.

(25)

Pružanje besplatne pravne pomoći podnositeljima zahtjeva u fazi žalbe uključeno je u novi zakon (Zakon 4375/2016). Međutim, sve mjere potrebne za provedbu tog zakona u praksi još nisu poduzete. Ministarska odluka o provedbi odredbe za pravnu pomoć u skladu sa Zakonom 4375/2016 donesena je 9. rujna 2016., i prema grčkim nadležnim tijelima nakon izdavanja odluke trebalo bi u kratkom roku poduzeti sve potrebne korake kako bi se svim podnositeljima zahtjeva u fazi žalbe u Grčkoj pružila besplatna pravna pomoć. Financijska sredstva za provedbu besplatne pravne pomoći osigurana su putem nacionalnog programa u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI). Osim toga, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava dodijeljen je UNHCR-u u okviru sredstava za pomoć u hitnim slučajevima FAMI-ja za ukupan iznos od 30 milijuna EUR (25). Ta sredstva, među ostalim, UNHCR upotrebljava za pružanje besplatne pravne pomoći podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu u fazi žalbe do početka 2017. kad se očekuje da će grčka nadležna tijela uspostaviti vlastiti sustav besplatne pravne pomoći. Grčka je 19. rujna obavijestila Komisiju da će popis odvjetnika koji će voditi služba za azil biti sastavljen do početka 2017. Grčka bi trebala poduzeti nužne korake kako bi se zajamčilo pravo na besplatnu pravnu pomoć u postupku azila bez odgode.

(26)

Novim Zakonom 4375/2016 u okviru Ministarstva unutarnjih poslova i upravne reforme predviđa se osnivanje nove Uprave za prihvat i Uprave za socijalnu integraciju koje uključuju specijalizirane odjele za prihvat i integraciju maloljetnika bez pratnje, uključujući osiguravanje pravnog zastupnika. Unatoč tome, grčka nadležna tijela još moraju donijeti provedbene mjere kako bi se maloljetnicima bez pratnje osigurala odgovarajuća postupovna jamstva i uvjeti prihvata u praksi. Iako je grčka vlada već donijela ministarsku odluku o procjeni dobi maloljetnika bez pratnje koji traže azil (26), još je potrebno donijeti dodatnu predsjedničku odluku koja bi trebala sadržavati odredbe za učinkovit sustav skrbništva.

(27)

Nevladine organizacije izrazile su zabrinutost u pogledu činjenice da mnoga djeca u Grčkoj nemaju pristup obrazovanju. Napredak u tom pogledu postignut je donošenjem Zakona 4415/2016 u kolovozu 2016. kojim se, među ostalim, željelo osigurati psihosocijalnu potporu i obrazovanje za djecu tražitelja azila, kao i neometanu integraciju u grčki obrazovni sustav djece koja će ostati u Grčkoj, nakon pripremnog, prijelaznog razdoblja. Ključno je da se taj pravni okvir provede u što kraćem roku, učinkovito i potpuno. Štoviše, prema određenim nevladinim organizacijama situacija je za maloljetnike bez pratnje općenito neizvjesna, a neke čak navode da se djeca još uvijek zadržavaju na dulja razdoblja u prenapučenim objektima bez odgovarajući sanitarnih uvjeta i bez pravnog zastupnika ili pristupa pravnoj pomoći, dok im se ne uspije pronaći odgovarajući smještaj (27). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., nedostatak prikladnog smještaja za maloljetnike važan je problem koji treba hitno riješiti.

(28)

Europska komisija osigurala je znatna sredstva za Grčku kako bi je podržala u nastojanjima da svoj sustav upravljanja azilom prilagodi standardima EU-a. Od početka 2015. Grčkoj je dodijeljena pomoć za hitne slučajeve u iznosu od više od 352 milijuna EUR iz fondova za unutarnje poslove (FAMI i Fond za unutarnju sigurnost (ISF)), bilo izravno grčkim nadležnim tijelima ili preko agencija Unije i međunarodnih organizacija koje djeluju u Grčkoj. Od tog je iznosa oko 90 milijuna EUR izravno dodijeljeno grčkim nadležnim tijelima u srpnju 2016. kako bi se ojačali njihovi kapaciteti za poboljšanje uvjeta života i omogućile usluge primarne zdravstvene skrbi u centrima za smještaj izbjeglica te osigurali prihvat i usluge zdravstvene skrbi migrantima. Znatna financijska sredstva (otprilike 198 milijuna EUR) namijenjena osnovnim humanitarnim potrebama migranata i izbjeglica također se osiguravaju humanitarnim partnerskim organizacijama putem nedavno uspostavljenog Instrumenta za hitnu potporu. Tim sredstvima pridonosi se provedbi plana za odgovor na hitne slučajeve koji su zajedno razvili Komisija, grčka nadležna tijela i relevantni dionici u cilju rješavanja trenutačne humanitarne situacije na terenu i provedbe Izjave EU-a i Turske.

(29)

Ta pomoć za hitne slučajeve dodaje se iznosu od 509 milijuna EUR dodijeljenih Grčkoj za razdoblje 2014.–2020. nacionalnim programima u okviru fondova FAMI i ISF, čime je Grčka postala prva korisnica fondova EU-a za unutarnje poslove među državama članicama.

(30)

Grčka bi trebala osigurati da se takva financijska sredstva potpuno iskoriste na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način te bez dodatne odgode. Za te bi potrebe trebalo hitno dovršiti reviziju grčkih nacionalnih programa u okviru fondova za unutarnje poslove (FAMI, ISF) kako bi ih se prilagodilo novim prioritetima. Revizija nacionalnog programa u okviru FAMI-ja gotovo je završena te je prije postupka odobrenja potrebno riješiti mali broj pitanja, što se očekuje uskoro. U pogledu revizije nacionalnog programa u okviru ISF-a, koji nije tako napredan, revidiranu verziju programa trebalo bi hitno dostaviti Komisiji za formalno savjetovanje. U odnosu na tijelo odgovorno za upravljanje tim sredstvima, koje je sada Ministarstvo gospodarstva, razvoja i turizma umjesto Ministarstva unutarnjih poslova i upravne reforme, Grčka bi bez odgode trebala obavijestiti o završetku službenog imenovanja novog odgovornog tijela u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravnoj osnovi.

(31)

Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 4. ožujka 2016.„Povratak Schengenu” (28), osiguravanje potpuno funkcionalnog Dublinskog sustava ključan je dio opširnijih nastojanja potrebnih za stabilizaciju politike azila, migracija i granica. Ta bi nastojanja trebala dovesti do povratka uobičajenom funkcioniranju schengenskog prostora. Stoga je važno da Grčka hitno provede neprovedene mjere utvrđene u ovoj preporuci. Istodobno bi prioritet trebalo biti reformiranje Dublinskih pravila kako predlaže Komisija (29), na temelju cilja solidarnosti i pravedne podjele tereta među državama članicama. Pregovori su o tom prijedlogu u tijeku.

(32)

Redovna izvješća Grčke o napretku u provedbi tih mjera i drugim odgovarajućim elementima, uključujući sve buduće podatke UNCHR-a i drugih odgovarajućih organizacija, bit će ključna za pravilnu procjenu postojanja uvjeta kojima se državama članicama omogućuje ponovno uspostavljanje pojedinačnih transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom, uzimajući u obzir da bi obujam transfera i kategorije osoba koje se premješta trebali odgovarati konkretnom napretku. Kako je utvrđeno u ovoj preporuci, Grčka bi do 31. listopada 2016. trebala dostaviti ažurirano izvješće.

(33)

Komisija prepoznaje važan napredak koji je Grčka postigla uz pomoć Komisije, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), država članica i međunarodnih i nevladinih organizacija u cilju poboljšanja funkcioniranja grčkog sustava azila od donošenja dviju preporuka. Grčka je uložila velike napore kako bi uspostavila glavne institucionalne i pravne strukture za pravilno funkcioniranje sustava azila. Komisija posebno prepoznaje da je Grčka poduzela važne korake za uključivanje većine nezakonitih migranata bilo u postupak azila ili postupak vraćanja provođenjem postupka predregistracije. Grčka je također povećala ukupne kapacitete za prihvat i kapacitet službe za azil, znatno smanjila broj neriješenih žalbi i uspostavila nove žalbene odbore te donijela pravni okvir za besplatnu pravnu pomoć i pristup maloljetnika državnom obrazovanju.

(34)

Međutim, Grčka se još uvijek suočava sa zahtjevnom situacijom zbog velikog broja novih podnositelja zahtjeva za azil, što je uglavnom posljedica provedbe postupka predregistracije i stalnih dolazaka nezakonitih migranata, iako su se oni znatno smanjili u odnosu na razdoblje prije ožujka 2016. Osim toga, potrebno je poduzeti daljnje važne korake kako bi se riješio problem preostalih sustavnih nedostatka unutar grčkog sustava azila, posebno u pogledu nedovoljnog kapaciteta. Na temelju daljnjeg postignutog napretka, u okviru ponovne uspostave transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom trebao bi se uzeti u obzir utjecaj te zahtjevne situacije na sveukupno funkcioniranje sustava azila te stoga s time treba započeti postupno, na pojedinačnoj osnovi. U tom pogledu, trebalo bi izbjeći neizdrživo opterećenje za Grčku.

(35)

Ovom se preporukom utvrđuju mjere koje grčka nadležna tijela trebaju poduzeti ili podržavati u cilju preporuke za postupnu ponovnu uspostavu transfera u skladu s Dublinskom uredbom do kraja prosinca 2016. Imajući to na umu, Grčka bi hitno trebala poduzeti sve korake navedene u ovoj preporuci. Komisija namjerava analizirati ostvareni napredak i izdati daljnje preporuke u prosincu 2016. Tim preporukama moglo bi se odrediti ono što Komisija smatra da bi bili odgovarajući opseg i priroda takve postupne ponovne uspostave transfera u skladu s Dublinskom uredbom, uzimajući u obzir posebne potrebe ranjivih podnositelja zahtjeva, te način na koji bi se postupkom moglo upravljati, u bliskoj suradnji s grčkim nadležnim tijelima.

(36)

Za odlučivanje o ponovnom uspostavljanju transfera u pojedinačnim slučajevima isključivo su nadležna tijela država članica pod nadzorom sudova, koji mogu Sudu Europske unije uputiti zahtjeve za odluku o prethodnom pitanju u pogledu tumačenja Dublinske uredbe,

1.

Grčka bi trebala nastaviti svoja nastojanja da osigura da su prihvatni objekti dostatni za smještaj svih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu na njezinu državnom području i da su uvjeti prihvata u svim prihvatnim objektima u skladu sa standardima utvrđenima zakonodavstvom EU-a, a posebno Direktivom 2013/33/EU. Kao glavne prioritete Grčka bi trebala:

Grčka bi trebala osigurati i da je, osim trajnih objekata, odgovarajući broj privremenih prihvatnih objekata otvorenog tipa dostupan, ili može biti dostupan u kratkom roku, kako bi se omogućio smještaj podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu i njihovim uzdržavanim članovima obitelji u odgovarajućim uvjetima u slučaju neočekivanih priljeva.

Grčka nadležna tijela trebala bi provesti sveobuhvatnu procjenu potreba s obzirom na ukupne potrebne kapacitete za prihvat i prirodu tih kapaciteta te stalno ažurirati tu procjenu s obzirom na nova događanja. Osim toga, grčka nadležna tijela trebala bi osigurati djelotvorno i trajno upravljanje svim prihvatnim objektima, uključujući žarišne točke, i njihovu koordinaciju te da u odgovornim ministarstvima postoje odgovarajući resursi za ostvarivanje te svrhe.

2.

Grčka bi trebala nastaviti svoja nastojanja da osigura učinkovit pristup postupku azila svim podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu, posebice na sljedeći način:

Procjena potreba iz točke (a) trebala bi se stalno ažurirati i sadržavati informacije o broju zaposlenog osoblja.

3.

Grčka bi trebala nastaviti svoja nastojanja da osigura dostupnost učinkovitog pravnog lijeka svim podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu, posebice osiguravanjem:

Grčka bi nadležna tijela trebala na temelju potpune i stalne procjene potreba utvrditi broj žalbenih odbora u okviru novog žalbenog tijela koji su potrebni za razmatranje svih žalbi podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu te broj osoblja potrebnog za daljnji neometan rad tih odbora.

4.

Grčka bi trebala osigurati učinkovitost pravnog okvira u pogledu pristupa besplatnoj pravnoj pomoći u praksi i nužnu pravnu pomoć svim podnositeljima zahtjeva za azil u pogledu sudskog preispitivanja upravnih odluka o zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Grčka bi, točnije, trebala učiniti sljedeće:

5.

Grčka bi trebala osigurati uspostavu odgovarajućih struktura za utvrđivanje ranjivih podnositelja zahtjeva, uključujući maloljetnike bez pratnje, i postupanje s njima. Grčka bi, točnije, trebala učiniti sljedeće:

6.

Grčka bi trebala osigurati da se znatna osigurana sredstva EU-a potpuno iskorištavaju, posebno pokretanjem sredstava dostupnih u okviru svojih nacionalnih programa FAMI-ja i ISF-a bez daljnje odgode i istraživanjem dopunskih sredstava iz strukturnih fondova. U tom kontekstu, Grčka bi hitno trebala dovršiti tekuću reviziju nacionalnih programa radi njihove bolje prilagodbe novim prioritetima te bez odgode obavijestiti o završetku službenog imenovanja novog odgovornog tijela, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravnoj osnovi.

7.

Od Grčke se traži da do 31. listopada 2016. dostavi izvješće o napretku u pogledu provedbe ove preporuke i preporuka od 15. lipnja i 10. veljače 2016. To bi izvješće posebice trebalo sadržavati opis mjera poduzetih u cilju otklanjanja preostalih nedostataka utvrđenih u ovoj preporuci, uključujući opis načina na koji grčka nadležna tijela osiguravaju potrebne ljudske i materijalne resurse na koje se upućuje u točkama od 1. do 5. ove preporuke ili na koji to namjeravaju učiniti. Izvješće bi trebalo sadržavati i opis stalnih procjena potreba iz točaka od 1. do 3. ove preporuke. Izvješće bi trebalo sadržavati i sljedeće informacije: