18.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 299/90

(1)

Komisija je 26. studenoga 2015. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2016. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 17. i 18. ožujka 2016. Komisija je 26. studenoga 2015. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem je Slovenija utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je Preporuku Europsko vijeće potvrdilo 18. i 19. veljače 2016., a Vijeće donijelo 8. ožujka 2016. (3) Kao zemlja čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost gospodarstava u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Slovenija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke.

(2)

Izvješće za Sloveniju za 2016. objavljeno je 26. veljače 2016. Njime je ocijenjen napredak Slovenije u odnosu na izvršavanje preporuka za Sloveniju koje je Vijeće donijelo 14. srpnja 2015. te napredak te zemlje u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Komisija je 8. ožujka 2016. predstavila rezultate detaljnog preispitivanja. U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Sloveniji postoje makroekonomske neravnoteže. Slabosti bankarskog sektora, korporativna zaduženost, nedostatak ulaganja i rizici za dugoročnu fiskalnu održivost slabe su točke koje će trebati riješiti. U slovenski bankarski sektor vratilo se povjerenje. Međutim, kreditni rast i dalje je negativan, dok je razina loših kredita i dalje relativno visoka. Iznimno je važno da se Slovenija uhvati ukoštac s rizicima za fiskalnu održivost koji proizlaze iz sve većih pritisaka na njezin zdravstveni i mirovinski sustav te da smanji povećani javni dug. Potrebno je daljnje smanjenje prepreka ulaganjima, osobito u području javne uprave. Potrebno je pojačati uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje politika i provedbu strukturnih reformi, osobito u politikama u području mirovina, zdravstva, dugotrajne skrbi i tržišta rada.

(3)

Slovenija je 15. travnja 2016. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2016. i Program stabilnosti za 2016. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

U Programu stabilnosti Slovenije za 2016. upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica na proračun i pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. Prema Komisiji, prihvatljivi dodatni izdaci iznosili su 0,06 % BDP-a u 2015., a trenutačne procjene za 2016. iznose 0,07 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer je priljev izbjeglica izvanredan događaj, a njegov utjecaj na javne financije Slovenije znatan je te održivost ne bi bila ugrožena ako se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju. Ta se odredba ne primjenjuje za 2015. jer je Slovenija bila u postupku u slučaju prekomjernog deficita, no u pogledu 2016. konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2017. na temelju zabilježenih podataka koje dostave slovenska tijela.

(6)

Nakon obustave postupka u slučaju prekomjernog deficita Slovenija je obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe prijelaznom pravilu o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2016. planira postupno poboljšanje ukupnog salda s deficita od 2,2 % BDP-a u 2016. na 0,4 % BDP-a u 2019. Ostvarivanje srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno strukturno uravnoteženog proračuna, kojim se ne poštuju zahtjevi Pakta o stabilnosti i rastu, planira se u 2020., koja nije obuhvaćena programom. Međutim, ponovno izračunani strukturni saldo (5) upućuje na strukturni deficit od 1,2 % BDP-a u 2019. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će se udio državnog duga u BDP-u smanjiti na 80,2 % BDP-a u 2016. te se nastaviti smanjivati do 73,8 % BDP-a u 2019. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije uvjerljiv je. Međutim, nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2017. nadalje. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2016. za Sloveniju se u 2017. procjenjuje proizvodni jaz od 1,8 % BDP-a, potencijalni rast od 1,1 % BDP-a i rast realnog BDP-a od 2,3 % BDP-a. Na temelju toga procjenjuje se da Sloveniju u 2017. čekaju „dobra vremena”, s potrebnom strukturnom prilagodbom od 1 % BDP-a. Međutim u slučaju Slovenije postoji velika nesigurnost u pogledu izračuna potencijalnog rasta i proizvodnog jaza zbog posebne situacije na tržištu rada, osobito velike kontrakcije gospodarstva u razdoblju 2008. – 2013. te strukturnih reformi koje se trenutačno provode. Iz alternativnih procjena proizvodnog jaza, kojima je obuhvaćeno duže razdoblje i koje su odraz aktualnog pregleda metode procjene, vidljiv je postupniji profil proizvodnog jaza za Sloveniju, što znači da je prerano za donošenje zaključka da slovensko gospodarstvo u 2017. čekaju „dobra vremena”. Stoga se čini da je trenutačno primjerenije za 2017. zahtijevati strukturni napor u skladu s normalnim uvjetima. Čini se da postoji rizik od određenog odstupanja od preporučene prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju u 2016. i, ne bude li promjene u politikama, rizik od znatnog odstupanja u 2017. Zaključak za 2016. ostao bi isti u slučaju da proračunski učinak iznimnog priljeva izbjeglica nije bio uključen u ocjenu. Predviđa se da će Slovenija u 2016. biti usklađena s prijelaznim pravilom o dugu te da će u 2017. s njime biti okvirno usklađena. Na temelju ocjene Programa stabilnosti i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije za 2016., Vijeće smatra da postoji rizik da Slovenija neće biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Stoga će za osiguravanje usklađenosti u 2016. i 2017. biti potrebne dodatne mjere.

(7)

U srpnju 2015. Parlament je donio Zakon o fiskalnom pravilu. Međutim, neovisno fiskalno vijeće za nadzor provedbe tog pravila zasad nije imenovano. Štoviše, još nisu provedene revizije Zakona o javnim financijama potrebne za potpunu operativnost Zakona o fiskalnom pravilu i čiji je cilj u zakonodavstvo uvrstiti višegodišnji pristup proračunu.

(8)

Zbog visoke razine javnog duga, koja je daleko iznad 60 % BDP-a, Slovenija je osjetljiva na nominalni rast i kamatne šokove. Slovensko stanovništvo istodobno stari brže nego stanovništvo u većini država članica. Slovenija se suočava s velikim rizicima za dugoročnu održivost javnih financija: naime, od svih država članica ima najveći pokazatelj nedostatka dugoročne održivosti, što proizlazi iz predviđenog povećanja javne potrošnje povezane s mirovinama te rashoda u području zdravstva i dugotrajne skrbi. Predviđena javna potrošnja povezana s mirovinama najveća je među svim državama članicama i procjenjuje se da će se s 11,8 % u 2013. povećati na 15,3 % BDP-a u 2060. Predviđa se da će se stopa ovisnosti starijih osoba više nego udvostručiti od 2013. do 2060., što će znatno opteretiti mirovinski sustav. Predviđene implicitne obveze povezane s troškovima starenja odražavaju dugoročne izazove u pogledu starenja stanovništva. Osim toga, ubuduće se mogu očekivati problemi u području adekvatnosti radnika koji nisu radili puni radni vijek, a broj osoba koje su imale nepotpun ili kratak radni vijek sve više raste također i zbog kasnog ulaska na tržište rada, rada na povremenim poslovima i niskih doprinosa. U travnju 2016. objavljena je bijela knjiga o mirovinama koja će biti osnova za šire javno savjetovanje. Rezultati savjetovanja bit će uključeni u novu mirovinsku reformu koja bi trebala biti donesena u trenutačnom sazivu parlamenta, a koja bi trebala brzo započeti sporazumom sa socijalnim partnerima o glavnim elementima reforme, odnosno o dobi za umirovljenje, razini mirovina, indeksaciji i optimizaciji drugog stupa.

(9)

Predviđa se da će se zbog starenja stanovništva javni rashodi za dugotrajnu skrb do 2060. više nego udvostručiti. To je za Sloveniju velik izazov u pogledu fiskalne održivosti. Predviđa se da će se udio stanovništva u dobi od 80 godina i više utrostručiti, sa 4,6 % u 2013. na 12,4 % u 2060. Od 2003. do 2013. ukupni rashodi za dugotrajnu skrb povećali su se za 85 %, uz brži rast privatnih rashoda u odnosu na javne rashode. U Sloveniji ne postoji cjelovit sustav dugotrajne skrbi. Slovenija svoju potrošnju usmjerava na formalne naknade u naravi od kojih se većina troši na institucijsku skrb, a ne na kućnu njegu, premda su oba ta brojčana pokazatelja ispod prosjeka EU-a. Ima puno prostora za povećanje troškovne učinkovitosti zdravstvenog sustava jačanjem mjera za poboljšanje nadzorne uloge primarne skrbi, prelaskom s bolničke na izvanbolničku skrb, poboljšavanjem učinkovitosti bolnica i upravljanja njima, poboljšavanjem postupaka ugovaranja i plaćanja u području zdravstvenih usluga, razvojem boljeg sustava podataka o troškovima za prilagođavanje uvezenih skupina povezanih s dijagnozama te daljnjim razvojem okvira za praćenje kvalitete. Udio zajedničke nabave nizak je, a izuzetno je snažan kriterij za dodjelu utemeljen na najnižoj cijeni. Završen je sveobuhvatan pregled zdravstvenog sustava, dok su vlada krajem 2015. i parlament u ožujku 2016. donijeli Rezoluciju o nacionalnom planu zdravstvene skrbi za 2016. – 2025. Rezolucija je strateški plan za razvoj sustava zdravstvene skrbi. Neke od mjera koje sadrži provode se, dok su prijedlozi drugih obvezujućih provedbenih mjera u izradi i dosad nisu predstavljeni. Isto je tako i dalje nejasno hoće li se reformom rješavati glavna pitanja kao što su programi ugrađenih automatskih stabilizatora, čime bi se ublažila fluktuacija prihoda tijekom poslovnog ciklusa, ili pristup uslugama odnosno njihova kvaliteta. Neprestano se odgađa donošenje Zakona o dugotrajnoj skrbi i Zakona o zdravstvenoj skrbi i zdravstvenom osiguranju, a trenutačan plan za njihovo donošenje u drugoj polovici 2016. čini se optimističan.

(10)

Učinkovitost tržišta rada postupno se poboljšava, a socijalni su se uvjeti stabilizirali. Otvaranje radnih mjesta u znatnom je porastu, a nezaposlenost se smanjuje. Međutim, stope sudjelovanja starijih i niskokvalificiranih radnika i dalje su problem. Dugotrajno nezaposleni i dalje čine više od polovice svih nezaposlenih, a znatan udio dugotrajno nezaposlenih čine niskokvalificirani radnici ili stariji od 50 godina. Smjernice za provođenje mjera aktivne politike tržišta rada za razdoblje 2016. – 2020. nastavak su dosad provedenog pristupa, no rashodi za to područje politike i dalje su niski. U studenome 2015. doneseno je privremeno izuzeće za poslodavce od plaćanja socijalnih doprinosa novozaposlenim radnicima starijima od 55 godina. Očekuje se da će se u 2016. predstaviti daljnje mjere za produljivanje radnog vijeka, uključujući prilagodbu radnog okružja, koje su relevantne i za održivost mirovinskog sustava. Rast plaća u skladu je s povećanjem produktivnosti te se njime nastavila pružati potpora vanjskoj konkurentnosti. U studenome 2015. parlament je donio zakon koji su predložili sindikati, a kojim se minimalna plaća redefinirala tako da su isključeni određeni bonusi. Kao rezultat toga udruge poslodavaca povukle su se iz socijalnog sporazuma, što je znatno oslabilo socijalni dijalog.

(11)

Ostvaren je napredak u rješavanju loših kredita, premda su oni i dalje na visokoj razini u odnosu na razdoblje prije krize. Slovenija je provela nekoliko mjera politike radi poboljšavanja održivosti bankarskog sektora. Među njima je jačanje kapaciteta banaka za rješavanje loših kredita i uvođenje posebnih ciljeva za njihovo smanjenje. Slovenija je uvela i nekoliko mjera za upravljanje kreditnim rizikom. Pozitivni rezultati očekuju se sredinom 2016. Međutim, sanacija loših kredita i upravljanje kreditnim rizikom kratkoročno su i dalje prioriteti u području politika. Dovršeno je operativno i financijsko restrukturiranje velikih poduzeća, a okvirni sporazumi o restrukturiranju kontinuirano se prate. Društvo za upravljanje bankarskom imovinom (DUTB) u potpunosti je operativno, a utvrđena je i njegova strategija za razdoblje 2017. – 2022. Premda je DUTB ostvario napredak u rješavanju svojeg kreditnog portfelja, on i dalje predstavlja znatan rizik za održivost javnih financija. U 2015. njegove su aktivnosti činile 1 % deficita opće države od 2,9 % BDP-a. Čini se da je nadzor nad aktivnostima DUTB-a nedovoljan jer su u 2015. nadležna tijela znatno podcijenila deficit DUTB-a za 0,7 % BDP-a i čini se da nisu bila svjesna razine otpisa koje provodi DUTB. Dostupni su i dodatni alati za restrukturiranje. Nakon ostvarivanja znatnog napretka u restrukturiranju velikih poduzeća, Slovenija je započela restrukturiranje nekoliko malih i srednjih poduzeća. Banke trenutačno provode smjernice za restrukturiranje malih i srednjih poduzeća. Ostvaren je napredak u pristupu financiranju malih i srednjih poduzeća te mikropoduzeća. Međutim, pristup alternativnim izvorima financiranja kao što je rizični kapital ograničen je. Mala poduzeća i dalje pretjerano ovise o kreditiranju banaka unatoč povećanoj dostupnosti duga i vlasničkih instrumenata na tržištu. Stoga je taj segment izrazito osjetljiv na kretanja kreditnog tržišta.

(12)

Posljednjih je godina usporen rast ulaganja, što ograničava gospodarske rezultate Slovenije i buduće izglede za rast. Tijekom gospodarske krize došlo je do snažnog pada privatnih ulaganja, a nakon krize njihov udio u BDP-u opada. Javna ulaganja jako ovise o dinamici fondova EU-a tako da su radi stimuliranja i održavanja gospodarskog rasta potrebna produktivnija ulaganja. U Sloveniji su se u posljednje dvije godine izrazito povećala izravna strana ulaganja, što je uglavnom posljedica povećanih napora u području privatizacije. Međutim, stalno razduživanje i visoka razina administrativnog opterećenja i dalje koče poslovno okružje u Sloveniji, osobito u području građevinarstva, prostornog planiranja i porezne discipline, no koče ga i restriktivni propisi o pristupu reguliranim profesijama i njihovu obavljanju, što otežava priljev ulaganja. Lakše poslovanje u Sloveniji ovisi o većem poslovnom povjerenju te daljnjem smanjenju neučinkovitosti javne uprave i birokracije koja proizlazi iz velikog broja zakona i podzakonskih akata te čestih promjena zakonodavstva. Provedena je oko polovica mjera za smanjenje administrativnog opterećenja utvrđenih u jedinstvenom dokumentu vlade, no odgođene su neke važne mjere koje se prvenstveno odnose na građevinske dozvole i prostorno planiranje.

(13)

Strategijom razvoja javne uprave 2015. – 2020., donesene kao dio usklađivanja s preduvjetima za pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje 2014. – 2020. obuhvaćeni su različiti portfelji, te je za njezinu ispravnu i pravodobnu provedbu stoga ključna koordinacija među ministarstvima. U veljači 2016. vlada je donijela drugo privremeno izvješće o provedbi programa „nulte tolerancije prema korupciji”. U provedbi tog programa ostvaren je određeni napredak. Međutim, odgođene su određene mjere programa (zajednička javna nabava za zdravstvo, ispitivanje kaznenih djela u bankarskom sektoru i donošenje Zakona o integritetu i sprečavanju korupcije). Predviđenom izmjenom Zakona o integritetu i sprečavanju korupcije pružit će se mogućnost poboljšavanja funkcioniranja komisije za sprečavanje korupcije rješavanjem pitanja vjerodostojnosti i učinkovitosti njezina rada. Kada je riječ o pravosudnom sustavu, trajanje sudskih postupaka dodatno se smanjilo, a znatno se smanjio i broj neriješenih predmeta, čemu je djelomično doprinio manji broj novih predmeta. U određenoj je mjeri smanjenje također posljedica promjena u postupovnoj i statističkoj obradi ovršnih predmeta. Vrhovni sud nastavlja s ažuriranjem sudskih postupaka za trgovačka društva i reformom sustavâ za upravljanje predmetima. Unatoč poboljšanom stečajnom okviru kojim se poduzećima nude veće mogućnosti reorganizacije, postupci likvidacije i dalje su dugotrajni i neučinkoviti.

(14)

Državno uplitanje u gospodarstvo i dalje je veliko. U Sloveniji je država najveći poslodavac, upravitelj imovinom i korporativni dužnik. Kao odgovor na preporuke upućene Sloveniji u vezi s tim pitanjem u razdoblju od 2012. do 2015., izrađen je novi okvir za slovenski državni holding. Njime su obuhvaćeni strategija za upravljanje državnim vlasništvom, niz kriterija za kvalitetu imovine i plan upravljanja za 2016. Taj je sustav dopuna novom pravilniku o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu koji je donesen krajem 2014. Strategijom se potvrđuje razina trenutačnog uplitanja države u gospodarstvo i prebacuje fokus na bolje rezultate poduzeća u državnom vlasništvu. Provedba izmijenjenog okvira od strane slovenskog državnog holdinga stoga je još važnija kako bi se osiguralo razdvajanje državnog vlasništva i regulatornih funkcija od profesionalnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. Time bi se, zajedno s daljnjom privatizacijom odabrane imovine, trebale smanjiti nepredviđene obveze za proračun u tom području. U skladu s planom upravljanja slovenskog državnog holdinga, privatizacija Nove ljubljanske banke (NLB) pokrenut će se u 2016.

(15)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu slovenske ekonomske politike i objavila je u Izvješću za Sloveniju za 2016. Ocijenila je i Program stabilnosti, Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Sloveniji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Sloveniji, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnog gospodarskog upravljanja EU-om pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine EU-a. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku.

(16)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti, a njegovo je mišljenje (6) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(17)

S obzirom na detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi i Program stabilnosti. Njegove preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1., 3. i 4. u nastavku,

1.

Nakon ispravljanja prekomjernog deficita ostvariti godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a prema srednjoročnom proračunskom cilju u 2016. i 2017. Utvrditi srednjoročni proračunski cilj kojim se poštuju zahtjevi Pakta o stabilnosti i rastu. Ojačati fiskalni okvir imenovanjem neovisnog fiskalnog vijeća i izmjenom Zakona o javnim financijama. Dovršiti i provesti reformu sustava dugotrajne skrbi i zdravstvenog sustava, tako da većom troškovnom učinkovitošću osiguraju dugotrajnu održivost dostupne i kvalitetne skrbi. Do kraja 2017. donijeti potrebne mjere kako bi se osiguralo dugoročnu održivost i primjerenost mirovinskog sustava.

2.

U suradnji sa socijalnim partnerima povećati zapošljivost niskokvalificiranih i starijih radnika, među ostalim s pomoću ciljanog cjeloživotnog učenja i mjera za aktivaciju.

3.

Poboljšati uvjete financiranja kreditno sposobnih poduzeća, uključujući olakšavanjem održivog rješavanja loših kredita i pristupa alternativnim izvorima financiranja. Osigurati ispravnu provedbu strategije društva za upravljanje bankarskom imovinom.

4.

Poduzeti mjere za modernizaciju javne uprave i smanjenje administrativnog opterećenja poduzeća. Poboljšati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i njihovu uspješnost.