18.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 299/73

(1)

Komisija je 26. studenoga 2015. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2016. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 17. i 18. ožujka 2016. Komisija je 26. studenoga 2015. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Rumunjska utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Rumunjsku za 2016. objavljeno je 26. veljače 2016. U njemu je ocijenjen napredak Rumunjske u provedbi preporuka za Rumunjsku koje je Vijeće donijelo 14. srpnja 2015. te napredak Rumunjske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Komisija je 8. ožujka 2016. predstavila rezultate detaljnog preispitivanja. U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Rumunjskoj ne postoje makroekonomske neravnoteže.

(3)

Rumunjska je 28. travnja 2016. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2016. i svoj Program konvergencije za 2016. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera koje povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Treći program financijske pomoći platne bilance (2013. – 2015.) završio je u rujnu 2015. bez dovršenih preispitivanja. Treća službena misija preispitivanja (16. – 30. lipnja 2015.) s ciljem ocjenjivanja provedbe uvjeta programa nije dovršena. Iako je u određenim područjima postignut ograničen napredak, postignuća u okviru tekućeg i prethodnog programa ugrožena su u glavnim područjima politike. Nadzor nakon provedbe programa započeo je 1. listopada 2015. i provodit će se dok se ne isplati barem 70 % kredita odobrenog u okviru prvog programa potpore platne bilance, odnosno barem do proljeća 2018.

(6)

Rumunjska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2016. planira odstupanje od ukupnog salda sa – 0,7 % BDP-a u 2015. na – 2,9 % BDP-a u 2016. i 2017. Očekuje se da će se pogoršati i strukturni saldo. Programom se planira odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja, a to je strukturni deficit od 1 % BDP-a, koji je bio ostvaren u 2014. i 2015., i tijekom programskog razdoblja ne planira se povratak na njega. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio državnog duga u BDP-u zadržati ispod 40 % tijekom trajanja programa. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske prognoze uvjerljiv je za 2016. i blago povoljan za 2017. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2016. postoji rizik od znatnog odstupanja u 2016. i, ne bude li promjene u politikama, u 2017. Osim toga, u proljetnoj prognozi Komisije za 2016. predviđa se deficit opće države od 3,4 % BDP-a za 2017., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora. Na temelju ocjene Programa konvergencije i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije za 2016. Vijeće smatra da postoji rizik od toga da Rumunjska neće biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Stoga će za osiguravanje njihove usklađenosti u 2016. i 2017. biti potrebne dodatne mjere.

(7)

Fiskalni okvir u Rumunjskoj ima dobre odredbe, ali se u praksi ne primjenjuje učinkovito. Nijedna nedavna fiskalna mjera za povećanje deficita nije pokrenuta niti donesena kao dio uobičajenog proračunskog postupka. U 2015. prekršen je zahtjev za uključivanje procjene učinka novih zakonodavnih inicijativa kojima bi se povećala javna potrošnja ili smanjili javni prihodi i koju je provjerilo Ministarstvo financija, za poštovanje gornjih granica rashoda te za predlaganje kompenzacijskih mjera za smanjenje prihoda. Konkretno, fiskalno vijeće na raspolaganju ima premalo vremena da bi reagiralo na prijedloge proračuna, a njegova se mišljenja i preporuke nedostatno uzimaju u obzir. Cilj je zakona o proračunu iz 2016. doseći fiskalni deficit od 2,95 % BDP-a, što bi dovelo do znatnog odstupanja od srednjoročnog cilja. Time dolazi do odstupanja od nacionalnog fiskalnog okvira.

(8)

Provodi se niz mjera za poboljšanje ubiranja poreza i porezne discipline. To uključuje obvezne registarske blagajne, stroža pravila o plaćanju gotovinom, nov postupak prijave PDV-a, češće revizije u poreznoj upravi (ANAF) i njezinu tekuću reorganizaciju. Međutim, preostaje izazov visoke razine utaje poreza i niska razina porezne discipline. Neprijavljeni rad i prijavljivanje umanjenih primanja i dalje opterećuju porezne prihode i narušavaju gospodarstvo. Učinkovitost mjera, uključujući mjere inspektorata rada za suzbijanje neprijavljenog rada, i dalje je ograničena.

(9)

Još od 2013. čeka se da parlament donese zakon o izjednačavanju dobi za umirovljenje muškaraca i žena. Njegovim donošenjem znatno bi se povećalo sudjelovanje starijih žena na tržištu rada, smanjila bi se razlika u mirovinama između muškaraca i žena te bi se ublažio rizik od siromaštva u starijoj dobi.

(10)

Uvjeti na tržištu rada poboljšali su se u 2015. Nezaposlenost je niska, a stopa zapošljavanja raste. Dugotrajna nezaposlenost ispod je prosjeka EU-a. Međutim, i dalje postoje znatni izazovi, posebno u odnosu na visoku stopu mladih koji ne rade ili nisu u postupku obrazovanja ili osposobljavanja, a pokušaji njihova učinkovitog aktiviranja tek su ograničeni.

(11)

Nacionalna agencija za zapošljavanje zaostaje u pružanju individualiziranih usluga tražiteljima zaposlenja i ima ograničene usluge za poslodavce usprkos obvezi upućivanja slobodnih radnih mjesta toj agenciji. Odobren je postupak pružanja potpore prilagođene raznim kategorijama nezaposlenih, ali se još ne provodi. Suradnja službi za zapošljavanje i socijalnih službi vrlo je ograničena, što još više otežava aktivaciju korisnika socijalne pomoći.

(12)

Minimalna plaća, koja je među najnižima u Uniji, znatno se povećala od 2013., a nedostatak objektivnih kriterija za određivanje minimalne plaće stvara nesigurnost. Osnovana je trostrana radna skupina za rad na reformi određivanja minimalne plaće, no još ne postoje jasne smjernice ili kriteriji kojima bi se uzeo u obzir njezin utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta, socijalne uvjete i konkurentnost. Općenito, socijalni dijalog i dalje je slab.

(13)

Rumunjska je među zemljama s najvećim rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti u Uniji. Sudjelovanje osoba koje primaju socijalnu pomoć na tržištu rada vrlo je ograničeno, prije svega u ruralnim područjima. Pokazatelj socijalne referentnosti, na kojem se temelje iznosi socijalnih naknada, ne ažurira se redovito u skladu s gospodarskim kontekstom, što se s vremenom može odraziti na primjerenost naknada. Zakon o minimalnom dohotku za uključivanje, kojim bi se trebali poboljšati usmjerenost i primjerenost naknada te sudjelovanje na tržištu rada primatelja minimalnog dohotka za uključivanje, poslan je u parlament na donošenje. Međutim, cilj je nekoliko mjera u okviru vladina „paketa za suzbijanje siromaštva” riješiti to pitanje uporabom sveobuhvatnog pristupa (obrazovanje, zdravlje, stanovanje, socijalna zaštita, prijevoz).

(14)

Rumunjska je i dalje suočena s izazovima u pogledu obrazovanja. Nekoliko strategija obuhvaća cjeloživotno učenje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje te rano napuštanje školovanja. Međutim, stopa ranog napuštanja školovanja i dalje je znatno iznad prosjeka EU-a, djelomično zbog velikih zastoja u provedbi strategije odobrene 2015. Prevencija i programi nadoknade zaostataka ograničeni su. Ranjive skupine poput Roma i djece iz siromašnih obitelji i dalje se suočavaju s preprekama u pristupu kvalitetnom obrazovanju i njegovu završavanju, prije svega u ruralnim područjima. Rumunjska je u području ranog predškolskog obrazovanja i skrbi poduzela mjere za podupiranje upisivanja učenika u nepovoljnom položaju u dječje vrtiće (u dobi od 3 do 6 godina). Pružanje usluga ranog predškolskog odgoja za djecu u dobi od 0 do 3 godine i dalje je ograničeno. Nedavno donesenim zakonima o proširenju propisa o roditeljskom dopustu i nedovoljnim poticajima za rad moglo bi se još više ograničiti sudjelovanje žena na tržištu rada. Sudjelovanje u višem srednje strukovnom obrazovanju i osposobljavanju iznad je prosjeka EU-a, ali stope napuštanja školovanja i dalje su visoke. Stopa stjecanja visokog obrazovanja raste, ali su njegova kvaliteta i važnost za tržište rada i dalje ograničeni. Sudjelovanje u obrazovanju odraslih vrlo je nisko.

(15)

Rezultati u zdravstvu u Rumunjskoj loši su. Očekivani životni vijek pri rođenju znatno je ispod prosjeka EU-a i za muškarce i za žene. Glavni razlozi za zabrinutost i dalje su dostupnost zdravstvene skrbi i prekomjerno oslanjanje na bolničku skrb. Zbog učestalosti neformalnih plaćanja smanjuje se dostupnost zdravstvene skrbi osobama s niskim primanjima. Rumunjska je donijela mjere poboljšanja dostupnosti zdravstvene skrbi za umirovljenike s niskim primanjima te osobe u udaljenim i izoliranim područjima. Razvija se mreža socijalnih posrednika i posrednika u području zdravstva te je predložen nacrt zakona o javnim uslugama. Deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom i dalje je izazov.

(16)

Rumunjska je poduzela mjere za rješavanje slabog financiranja sustava zdravstvene skrbi i svojeg neučinkovitog iskorištavanja javnih sredstava. Te su reforme obuhvatile rješavanje zaostalih dugovanja u zdravstvenom sektoru, povećanje održivosti farmaceutskih troškova, provedbu rješenja e-zdravlja, poboljšanje financiranja zdravstvenog sustava, izradu strategije preusmjeravanja sredstava s bolničke skrbi na preventivnu i primarnu skrb te postupke centralizirane javne nabave. Međutim, zbog nedostatka administrativnoga kapaciteta zaostaje se u provedbi nacionalne strategije zdravstvene skrbi za razdoblje 2014. – 2020. Konkretno, učinkovitost zdravstvenog sustava narušena je zbog kašnjenja u pojednostavnjenju bolničkog sektora i prelasku s bolničke na ekonomičniju izvanbolničku zdravstvenu skrb.

(17)

Glavne su nejednakosti u razvoju u Rumunjskoj između urbanih i ruralnih područja. Rezultati zapošljavanja, zdravstvene skrbi, obrazovanja te socijalni rezultati niži su u ruralnim područjima i stanovništvo ima uvelike smanjen pristup obrazovanju, medicinskim uslugama, osnovnim komunalnim uslugama i javnim uslugama zbog niskog i fragmentiranoga kapaciteta lokalne uprave. Isto tako, društveno-gospodarski razvoj ruralnih područja ugrožen je nedovoljno razvijenom prometnom infrastrukturom, ograničenim javnim i privatnim prijevozom te visokim troškovima prijevoza i ograničenim pristupom širokopojasnoj infrastrukturi. Niska dodana vrijednost u poljoprivredi i nedostatak gospodarske diversifikacije u ruralnim područjima ometaju razvoj održivog ruralnoga gospodarstva. Velik udio ruralne radne snage radi u samoopskrbnoj ili djelomično samoopskrbnoj poljoprivredi, što je povezano s prikrivenom nezaposlenošću, neplaćenim obiteljskim radom, niskom produktivnošću i siromaštvom. Paketom za suzbijanje siromaštva, koji će se uglavnom financirati iz fondova EU-a, predviđa se sveobuhvatan pristup borbi protiv siromaštva, među ostalim u ruralnim područjima. Postoje planovi za uspostavljanje integriranih timova koji djeluju unutar zajednica i pružaju razne sveobuhvatne usluge zajednicama u nepovoljnom položaju, ali se još ne provode.

(18)

Strateški okvir za reformu javne uprave na snazi je od 2014., ali je njegova provedba u 2015. bila spora. U 2016. donesene su određene ključne inicijative za povećanje transparentnosti i učinkovitosti funkcioniranja javne uprave. Međutim, kašnjenje u donošenju općeg i transparentnog pristupa upravljanju ljudskim resursima, a posebno u području zapošljavanja/imenovanja, ocjenjivanja, plaća i napretka u karijeri za sve kategorije zaposlenika i osposobljavanja ostavlja prostor za proizvoljan pristup ključnim postupcima i odlukama. Sve to, u kombinaciji s nestabilnim organizacijskim strukturama, negativno utječe na neovisnost državne službe i profesionalnost te stoga i na njezinu učinkovitost i djelotvornost. Složeni administrativni postupci, neučinkovit sustav javne nabave i raširena korupcija ometaju pružanje usluga (uključujući usluge e-uprave) u javnom i poslovnom sektoru. Nedostatna je uporaba strateškog planiranja, programske izrade proračuna, praksi savjetovanja i donošenja politika utemeljenih na dokazima. Ti izazovi ometaju provedbu važnih politika u mnogim područjima, uključujući učinkovito iskorištavanje dostupnih fondova EU-a i ostale financijske pomoći.

(19)

Poduzeća u državnom vlasništvu koja dominiraju glavnim gospodarskim sektorima ostvaruju slabe rezultate. Ta poduzeća prije svega prevladavaju u glavnim granama privrede usmjerenima na infrastrukturu, pa tako u energetskom sektoru čine 44 % prometa i 77 % zaposlenosti, a u prometnom sektoru 24 % prometa i 28 % zaposlenosti. Izvanredna uredba vlade br. 109/2011 o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu pretvorena je 10. svibnja 2016. u zakon, čijim je izmjenama sada bolje usklađena s međunarodnim dobrim praksama. Rumunjska je ponovno počela zapošljavati profesionalne upravitelje koji će zamijeniti privremenu upravu u nekoliko poduzeća u državnom vlasništvu, ali je napredak u tom pogledu sporiji nego što je bilo najavljeno. Brže donošenje godišnjih proračuna te odobravanje i objava revidiranih godišnjih financijskih izvještaja koristili bi transparentnosti i odgovornosti u poduzećima u državnom vlasništvu. U pripremi je novi zakon o privatizaciji. Međutim, mogao bi sadržavati odredbe koje su u sukobu s propisima o korporativnom upravljanju. Posebno su zabrinjavajuća vjerojatna preklapanja u pogledu nadležnosti posebnog upravitelja privatizacije i uprave poduzeća.

(20)

Usprkos naporima da pravosudne institucije riješe visoku razinu korupcije, ona je i dalje prisutna u mnogim gospodarskim sektorima te uključuje imenovane i izabrane dužnosnike na svim razinama vlasti te državne službenike i zaposlenike javnih ustanova. Provode se velike reforme pravosuđa, ali i dalje zabrinjavaju veliko radno opterećenje sudova, predvidivost i pravilna provedba sudskih odluka te vanjski pritisak na sudstvo. Rumunjska u okviru mehanizma suradnje i provjere dobiva preporuke u područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Rumunjsku.

(21)

Popravlja se stabilnost financijskog sektora. Međutim, taj je sektor i dalje osjetljiv na domaće pravne inicijative. Nedavno donesen zakon o otpustu duga uz retroaktivnu primjenu na postojeće stanje kredita mogao bi biti izazov za nekoliko kreditnih institucija i dovesti do slabije kreditne aktivnosti. Tim bi se zakonom mogli povećati rizici za stabilnost financijskog sektora s posljedicama za cijelo gospodarstvo. Negativne posljedice na banke mogli bi imati i prijedlog konverzije kredita u stranoj valuti u domaću valutu te neke odluke suda u pogledu nepoštenih ugovornih uvjeta u ugovorima o kreditu.

(22)

Nedostatnost ili loša kvaliteta infrastrukture jedan je od najvećih problema u poslovanju u Rumunjskoj te sprečava razvoj trgovine i gospodarstva. Usprkos nedavnim manjim poboljšanjima Rumunjska je i dalje na zadnjem mjestu u usporedbi sa zemljama iz regije u pogledu percepcije kvalitete prometne i komunikacijske infrastrukture. Mreža cesta i autocesta mala je u odnosu na ostale zemlje u regiji i veličinu zemlje. Donošenje glavnog prometnog plana i povezane reforme željeznice neprestano se odgađa.

(23)

Javna ulaganja smanjuju se od 2008. unatoč dostatnoj raspoloživosti financijskih sredstava, osobito iz fondova EU-a. Taj trend je preokrenut u 2015., ali očekuje se da će se javna ulaganja usporiti od 2016. nadalje jer provedba programa za razdoblje 2014. – 2020. nije u potpunosti pokrenuta i nema dovoljno zrelih projekata u postupku. Rumunjska je nedavno započela napore jačanja suradnje među ministarstvima, reorganizacije sustava javne nabave te poboljšanja planiranja i provedbe investicijskih projekata. Međutim, izrada projekata javnih ulaganja još nije dostatna te je i dalje podložna vanjskim utjecajima. Odabir projekata i dalje ometaju nedostatak srednjoročnog i dugoročnog planiranja i strateških prioriteta, potreba postizanja sporazuma među brojnim donositeljima odluka, ograničena izvršna ovlast odjela za vrednovanje javnih ulaganja u Ministarstvu javnih financija te nedostatak kriterija odabira u nacionalnom programu lokalnog razvoja.

(24)

Unatoč znatnim poboljšanjima troškovne konkurentnosti i trgovinskih rezultata netroškovna konkurentnost u Rumunjskoj i dalje je izazov. Strukturne prepreke ometaju prelazak na gospodarstvo s većom dodanom vrijednošću i ograničavaju sposobnost Rumunjske da potiče održiv rast. Složenost upravnih postupaka, nestabilnost fiskalnih i poreznih politika te slabo poslovno okružje i dalje otežavaju odluke o ulaganjima. Zbog visoke razine utaje poreza i neprijavljenog rada smanjuju se porezni prihodi i narušava gospodarstvo. Dostupnost financiranja za mala i srednja poduzeća i dalje je ograničena.

(25)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Rumunjske i objavila je u izvješću za tu zemlju za 2016. Ocijenila je i Program konvergencije i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Rumunjskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Rumunjskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnog gospodarskog upravljanja EU-om pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine EU-a. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku.

(26)

Uzimajući u obzir tu ocjenu Vijeće je preispitalo Program konvergencije, a njegovo je mišljenje (4) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

1.

Ograničiti odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i postići godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a u 2017., osim ako se srednjoročni proračunski cilj ostvari uz niži napor. Osigurati primjenu fiskalnog okvira i dodatno ojačati poreznu disciplinu i ubiranje poreza. Osigurati da se zakonodavnim inicijativama ne ugrožavaju pravna sigurnost i financijska stabilnost. Prema potrebi donijeti mjere ublažavanja tih rizika.

2.

Poboljšati usluge nacionalne agencije za zapošljavanje za poslodavce i tražitelje zaposlenja, prije svega prilagođavanjem usluga profilu tražitelja zaposlenja, boljim povezivanjem tražitelja sa socijalnom pomoći, među ostalim socijalnim službama, i uključivanjem neregistriranih mladih osoba. Utvrditi objektivne kriterije za određivanje minimalne plaće u suradnji sa socijalnim partnerima. Poduzeti mjere sprečavanja ranog napuštanja školovanja i povećati dostupnost kvalitetnog obrazovanja, prije svega za Rome. Provesti izjednačavanje dobi za umirovljenje za muškarce i žene.

3.

Suzbiti neformalna plaćanja u zdravstvenom sustavu i povećati dostupnost izvanbolničke skrbi. Ojačati neovisnost i transparentnost upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi. Pojednostavniti upravne postupke u poslovnom i javnom sektoru. Ojačati korporativno upravljanje poduzeća u državnom vlasništvu.

4.

Poboljšati dostupnost sveobuhvatnih javnih usluga, povećati osnovnu infrastrukturu i potaknuti gospodarsku diversifikaciju, prije svega u ruralnim područjima. Donijeti i provesti glavni prometni plan. Ojačati određivanje prioriteta i pripremu u pogledu projekata javnih ulaganja.