11.3.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 96/1

(1)

Prema Komisijinoj jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2015. gospodarski oporavak u europodručju nastavlja se umjerenim tempom. Za održavanje i jačanje rasta u europodručju potrebni su trajne mjere politika za podržavanje uravnotežene prilagodbe u privatnom i javnom sektoru, poboljšanje kapaciteta prilagodbe te povećanje konkurentnosti i potencijala rasta gospodarstva u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju. Tempo rasta usporen je posljedicama nedavne ekonomske i financijske krize, između ostalog i tekućim vanjskim uravnoteženjem, visokom razinom javnog i privatnog duga, visokom nezaposlenošću kao i dalje prisutnim strukturnim nefleksibilnostima na nacionalnim tržištima rada i proizvoda. Razina ulaganja i dalje je niska zbog navedenih čimbenika, ali i drugih zapreka kao što su nepovoljna poslovna okruženja, neučinkovitosti u javnoj upravi kao i prepreke za pristupu financiranju.

(2)

Potrebno je pospješiti provedbu ambicioznih strukturnih reformi kojima se povećava produktivnost i potiče potencijal rasta u skladu s političkim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta za 2016. za sve države članice. Ako ih države članice budu provodile zajednički, strukturne reforme mogu donijeti koristi europodručju kao cjelini pozitivnim učincima prelijevanja, a posebno trgovinskim i financijskim kanalima. Unatoč određenom napretku u reformama za povećanje otpornosti tržištâ rada, i dalje su prisutna znatna odstupanja u cijelom europodručju, posebice u pogledu stopa dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. One države članice koje su prije krize provele sveobuhvatne reforme tržišta rada i socijalne zaštite bile su u stanju bolje poduprijeti zapošljavanje i očuvati pravednost tijekom gospodarskog pada. Te reforme sadržavaju fleksibilne i pouzdane ugovorne aranžmane, sveobuhvatne strategije cjeloživotnog učenja, djelotvorne aktivne politike tržišta rada te odgovarajuće i održive sustave socijalne zaštite. Smanjenjem poreznog opterećenja rada, a posebice za radnike s niskim dohotkom, te osiguravanjem pravednih poreznih sustava također se mogu poboljšati rezultati.

(3)

Prikladnom izradom reformi i njihovom brzom provedbom može se doprinijeti rješavanju problema postojećih i sprečavanju nastanka novih neravnoteža u europodručju. Tematskim raspravama u okviru Euroskupine, uz pojačanu usredotočenost na utvrđivanje referentnih mjerila, upotrebu najbolje prakse i uzajamni pritisak, može se doprinijeti promicanju konvergencije prema najboljim rezultatima. Euroskupina bi stoga trebala dodatno intenzivirati tematske rasprave o reformama u područjima koja su ključna za funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU) te redovito pratiti provedbu reformi država članica europodručja kao i napredak ostvaren u ispravljanju neravnoteža u kontekstu postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža.

(4)

Fiskalne politike pitanje su od vitalnog zajedničkog interesa u EMU-u. Odgovorne nacionalne fiskalne politike kojima se poštuju zajednička fiskalna pravila ključne su za podupiranje održivosti duga i omogućivanje fiskalnim stabilizatorima da funkcioniraju i ublažavaju šokove karakteristične za pojedine zemlje. Nadalje, ključno je postići prikladan smjer fiskalne politike na razini europodručja kao cjeline, koji odražava ravnotežu između dugoročne fiskalne održivosti i kratkoročne makroekonomske stabilizacije, kao i izbjeći procikličke fiskalne politike. Potrebni fiskalni napori razlikuju se ovisno o dotičnim stajalištima država članica u pogledu zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu (PSR) te bi države članice također trebale razmotriti potrebe sa stabilizacijom i uzeti u obzir moguća prelijevanja u cijelom europodručju. Zbog toga je potrebno ojačati koordinaciju fiskalnih politika u europodručju uz potpuno poštovanje PSR-a. U tom kontekstu, očekivani općenito neutralan smjer fiskalne politike europodručja u 2016. čini se prikladnim s obzirom na sveukupne makroekonomske uvjete i negativne rizike za rast. U odnosu na 2017., na temelju prognoze postupnog zatvaranja proizvodnog jaza, u fiskalnim politikama trebalo bi izbjeći procikličnost i smanjiti javni dug kako bi se obnovile fiskalne rezerve. To bi se trebalo odraziti u pripremama ažuriranih programa stabilnosti u proljeće 2016., uzimajući u obzir najnovija ekonomska i fiskalna kretanja. Struktura fiskalnih strategija još uvijek nije dovoljno poticajna za rast. Kao što je istaknuto u Preporuci Vijeća državama članicama europodručja u ljetu 2015. (3) donesenoj 14. srpnja 2015., države članice europodručja trebale bi održavati tematske rasprave o poboljšanjima kvalitete i održivosti javnih financija.

(5)

Bankovnu uniju potrebno je provesti u potpunosti. Prvo, sve države članice trebaju bez daljnje odgode u potpunosti prenijeti Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Direktiva o oporavku i sanaciji banaka”). Drugo, tijekom prijelaznog razdoblja bit će razvijen fiskalno neutralan zajednički zaštitni mehanizam uz jedinstveni fond za sanaciju (SRF), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5), te će on postati potpuno operativan do kraja prijelaznog razdoblja kada sredstva SRF-a budu u potpunosti objedinjena. Napredak će se preispitati ubrzo nakon stupanja na snagu SRF-a. Zajednički zaštitni mehanizam bit će fiskalno neutralan tijekom srednjoročnog razdoblja te će se njime osigurati jednako postupanje u svim državama članicama sudionicama, kao i da time državama članicama koje ne sudjeluju u bankovnoj uniji ne nastaju troškovi. Kada SRF stupi na snagu i kada države članice sudionice ratificiraju međuvladin sporazum i u potpunosti prenesu Direktivu o oporavku i sanaciji banaka, države članice provest će inventuru uspostave prijelaznih aranžmana financiranja i razmotriti daljnje postupanje te vremenski raspored u vezi s radom na zajedničkom zaštitnom mehanizmu, kako bi osigurale da bude u potpunosti operativan na kraju prijelaznog razdoblja. Države članice će u 2016. također dalje razmatrati mjere potrebne radi nastavljanja produbljivanja bankovne unije. U konačnici, Komisija je 24. studenoga 2015., kao dio daljnjeg razvoja bankovne unije, objavila komunikaciju pod naslovom „Prema dovršetku bankovne unije”.

(6)

Na temelju akomodativnog smjera monetarne politike uvjeti na financijskom tržištu unutar europodručja i dalje su općenito povoljni. Međutim, još uvijek slabi gospodarski temeljni podaci i visoka razina zaduženosti privatnog sektora i dalje negativno utječu na potražnju za bankovnim kreditiranjem, a time i na gospodarski rast. Bilance banaka i dalje su opterećene visokim razinama neprihodujućih kredita što ograničava aktivnost kreditiranja. Različiti i katkada neodgovarajući sustavi u slučaju insolventnosti u Uniji doprinose usporavanju smanjenja duga privatnog sektora što koči ulaganja.

(7)

Neovisno o nedavnim postignućima u jačanju arhitekture EMU-a mora se i dalje raditi na njezinu dovršetku. U izvješću petorice predsjednika pod naslovom „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” od 22. lipnja 2015., koji je pripremio predsjednik Europske komisije u bliskoj suradnji s predsjednicima Europskog vijeća, Europske središnje banke, Euroskupine i Europskog parlamenta, iznesen je put ka dovršetku EMU-a do 2025. Komisija je 21. listopada 2015. donijela, zajedno s Europskim parlamentom, Vijećem i Europskom središnjom bankom, „Komunikaciju o koracima prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije”, koja sadrži prvi niz prijedloga koji se nastavljaju na izvješće petorice predsjednika. Države članice europodručja trebale bi zajednički preuzeti odgovornost te na pravodoban, otvoren i transparentan način napredovati u provedbi kratkoročnih i srednjoročnih inicijativa prema dovršetka EMU-a. S ciljem promicanja konvergencije u cijelom europodručju, prijedlozima su obuhvaćene mjere za jačanje dimenzije europskog semestra povezane s europodručjem, između ostalog, ranija objava preporuka za europodručje, s ciljem utvrđivanja zajedničkih izazova u ranoj fazi procesa i održavanja toga u izradi preporuka za pojedine zemlje za države članice europodručja, koje se donose kasnije u kontekstu europskog semestra. Države članice europodručja trebale bi također, na otvoren i transparentan način, raditi na dugoročnijim inicijativama prema dovršetku EMU-a,

1.

Provode politike kojima se podupire oporavak, potiče konvergencija, pospješuje ispravljanje makroekonomskih neravnoteža i poboljšava kapacitet prilagodbe. U tu bi svrhu države članice, a osobito one s visokim razinama privatnog i stranog duga, trebale provesti reforme kojima se povećava produktivnost, potiče stvaranje radnih mjesta, povećava konkurentnost i poboljšava poslovno okruženje. Države članice s velikim suficitom tekućeg računa trebale bi, kao prioritet, provoditi mjere, između ostalog strukturne reforme, koje pomažu jačanju njihove domaće potražnje i potencijala rasta.

2.

Provode reforme u kojima se kombiniraju: i. fleksibilni i pouzdani ugovori o radu kojima se promiču neometane tranzicije tržišta rada i izbjegava stvaranje tržišta rada podijeljenog u dva razreda; ii. sveobuhvatne strategije za cjeloživotno učenje; iii. djelotvorne politike pomoći nezaposlenima za povratak na tržište rada; iv. odgovarajući i održivi sustavi socijalne zaštite kojima se tijekom cijelog životnog ciklusa djelotvorno i učinkovito doprinosi i socijalnoj uključenosti i uključivanju u tržište rada; te v. otvorena i konkurentna tržišta proizvoda i usluga. Kako bi potaknule stvaranja radnih mjesta smanje, proračunski neutralnim mjerama, porezno opterećenje rada, a posebno za radnike s niskim primanjima.

3.

Provode fiskalne politike uz puno poštovanje PSR-a. Cilj uglavnom neutralnog ukupnog smjera fiskalne politike u europodručju za 2016. čini se prikladnim za odražavanje ravnoteže između dugoročne fiskalne održivosti i kratkoročne makroekonomske stabilizacije. Gledajući prema 2017., smanje javni dug radi obnove fiskalnih rezervi i izbjegavanja procikličnosti. Diferenciraju fiskalne napore po pojedinačnim državama članicama u skladu s njihovim položajem s obzirom na zahtjeve PSR-a istodobno razmatrajući potrebe povezane sa stabilizacijom, kao i uzimajući u obzir učinak mogućih prelijevanja u svim državama članicama europodručja. U tu svrhu preispitaju smjer fiskalne politike europodručja u kontekstu programâ stabilnosti i nacrtâ proračunskih planova.

4.

Olakšaju postupno smanjenje neprihodujućih bankovnih kredita i poboljšaju postupke u slučaju insolventnosti za poduzeća i kućanstva. U državama članicama s visokim razinama privatnog duga promiču uređeno razduživanje, između ostalog olakšavanjem sanacije nenaplativog privatnog duga.

5.

Na otvoren i transparentan način rade prema dovršetku EMU-a uz istodobno potpuno podržavanje unutarnjeg tržišta i daljnje istraživanje pravnih, ekonomskih i političkih aspekata dugoročnijih mjera sadržanih u izvješću petorice predsjednika.