19.10.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 282/1 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1841
od 5. listopada 2016.
o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),
budući da:
(1) |
Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015., donesen je tekst sporazuma o jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene. |
(2) |
Pariški sporazum potpisan je 22. travnja 2016. u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/590 (2). |
(3) |
Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka UNFCCC-a, na koje se ukupno odnosi najmanje 55 % procijenjenih ukupnih emisija stakleničkih plinova, položi svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobravanju ili pristupu. Stranke UNFCCC-a uključuju Uniju i njezine države članice. U zaključcima od 18. ožujka 2016. Europsko vijeće istaknulo je potrebu da Unija i njezine države članice Pariški sporazum sklope što prije i na vrijeme kako bi bile stranke od njegova stupanja na snagu. |
(4) |
Pariški sporazum zamjenjuje pristup zauzet u okviru Kyotskog protokola iz 1997. |
(5) |
Pariškim sporazumom se, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s ciljem da se povišenje globalne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da se ulažu napori da se to povišenje zadrži na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Kako bi ostvarile taj cilj, stranke će pripremiti i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinose te o njima obavještavati. |
(6) |
U skladu s Pariškim sporazumom, od 2023. stranke trebaju svakih pet godina, oslanjajući se na najnovije znanstvene podatke i podatke o provedbi, provesti globalni pregled stanja u kojem će se pratiti napredak te razmatrati smanjenja emisija, prilagodbe i pružena potpora, a uzastopni doprinosi svake stranke trebaju predstavljati napredak u odnosu na prethodni doprinos te stranke i odražavati njezin najviši mogući cilj. |
(7) |
Obvezujući cilj domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. poduprlo je Europsko vijeće u zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike za 2030. Vijeće je 6. ožujka 2015. donijelo taj doprinos Unije i njezinih država članica kao njihov planirani nacionalno utvrđeni doprinos, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a. |
(8) |
U svojoj Komunikaciji uz prijedlog o potpisivanju Pariškog sporazuma od strane Unije Komisija je naglasila da je za globalni prelazak na čistu energiju potrebno promijeniti načine ulaganja i poticaje u cijelom spektru politika. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije kako bi svojim građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti provoditi ambiciozne klimatske mjere i napredovati u drugim aspektima energetske unije. |
(9) |
Vijeće je u zaključcima od 18. rujna 2015. potvrdilo da Unija i njezine države članice namjeravaju djelovati zajednički u okviru Pariškog sporazuma te je izrazilo zadovoljstvo namjerom Norveške i Islanda da sudjeluju u tom zajedničkom djelovanju. |
(10) |
Dogovor o zajedničkom djelovanju Unije i njezinih država članica postići će se naknadno te će obuhvaćati odgovarajuću razinu emisija dodijeljenu Uniji i njezinim državama članicama. |
(11) |
Člankom 4. stavkom 16. Pariškog sporazuma utvrđena je obveza obavještavanja tajništva o tom zajedničkom djelovanju, uključujući obavještavanje o razinama emisija koje su dodijeljene svakoj stranci u relevantnom razdoblju. |
(12) |
Pariški sporazum u skladu je s ciljevima Unije u pogledu okoliša iz članka 191. Ugovora, odnosno očuvanjem, zaštitom i poboljšanjem kvalitete okoliša; zaštitom ljudskog zdravlja; te promicanjem mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbom protiv klimatskih promjena. |
(13) |
Pariški sporazum i Izjavu o nadležnosti trebalo bi odobriti u ime Unije, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Pariški sporazum donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama odobrava se u ime Unije.
Tekst Pariškog sporazuma priložen je ovoj Odluci.
Izjava o nadležnosti priložena ovoj Odluci također se odobrava u ime Unije.
Članak 2.
Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije, isprave o ratifikaciji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, u skladu s člankom 20. stavkom 1. Pariškog sporazuma, zajedno s Izjavom o nadležnosti.
Članak 3.
1. Države članice nastoje poduzeti potrebne korake kako bi svoje isprave o ratifikaciji položile istodobno s Unijom ili u najkraćem mogućem roku nakon toga.
2. Države članice obavještavaju Komisiju o svojim odlukama o ratifikaciji Pariškog sporazuma ili, ovisno o okolnostima, o vjerojatnom datumu dovršetka potrebnih postupaka.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 5. listopada 2016.
Za Vijeće
Predsjednik
M. LAJČÁK
(1) Suglasnost od 4. listopada 2016. (još nije objavljena u Službenom listu).
(2) Odluka Vijeća (EU) 2016/590 od 11. travnja 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (SL L 103, 19.4.2016., str. 1.).