27.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 113/1

(1)

Njemačka je dopisom od 30. studenoga 2010. obavijestila Komisiju o svojoj namjeri da društvu BMW AG dodijeli regionalne potpore u skladu sa Smjernicama za nacionalne regionalne potpore za 2007. – 2013. (2)(dalje u tekstu „Smjernice za regionalne potpore”) za projekt ulaganja u Leipzigu u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj (3).

(2)

Komisija je dopisom od 13. srpnja 2011. obavijestila Njemačku da je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „UFEU”) zbog prijavljene mjere potpore.

(3)

Njemačka je dopisom od 12. rujna 2011. Komisiji dostavila svoje primjedbe u pogledu odluke Komisije o pokretanju postupka. Njemačka je dopisom od 27. rujna 2011. dostavila dodatne informacije.

(4)

Odluka Komisije objavljena je 13. prosinca 2011. u Službenom listu Europske unije  (4). Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu svoje primjedbe.

(5)

Komisija nije primila nijednu primjedbu od zainteresiranih strana. Komisija je o tome obavijestila Njemačku dopisom od 3. veljače 2012.

(6)

Njemačka je 17. siječnja 2012. izmijenila izvornu prijavu na način da je sad sadržavala i dodatnu potporu za još jednu stavku ulaganja (5), pri čemu je korisnik potpore donio tu odluku o ulaganju nakon što je donesena odluka o pokretanju službenog istražnog postupka. Njemačka je 17. prosinca 2013. povukla navedenu izmjenu.

(7)

Od Njemačke je dopisom od 17. veljače 2012. zatraženo da dostavi dodatne informacije za dubinsku ocjenu mjere. Njemačka je te informacije dostavila dopisima od 29. veljače, 23. ožujka, 5. travnja, 31. kolovoza i 28. rujna 2012. Njemačka je dopisom od 19. srpnja 2012. zatražila od Komisije da suspendira istražni postupak na neodređeno vrijeme. To je Komisija pisanim putem odbila 10. kolovoza 2012. Nakon obavijesti Njemačke od 26. listopada 2012. o dvjema mjerama ulaganja koje se odnose na neelektrične osobne automobile (vidjeti bilješku 3.) od Njemačke su dopisima od 31. listopada 2012. i 24. siječnja 2013. zatražene dodatne informacije, na što je Njemačka odgovorila 14. prosinca 2012. odnosno 15. ožujka 2013. Od Njemačke su dopisom od 9. srpnja 2013. zatražena dodatna pojašnjenja, na što je Njemačka odgovorila 5. kolovoza 2013.

(8)

Njemačka je 5. kolovoza 2013. pisanim putem obavijestila Komisiju o dodatnoj izmjeni projekta ulaganja (smanjenje iznosa i intenziteta potpore).

(9)

Sastanci između predstavnika službi Komisije i Njemačke održani su 8. ožujka, 14. kolovoza i 3. listopada 2012.

(10)

Njemačka namjerava BMW-u dodijeliti regionalnu potporu za ulaganje u izgradnju novog proizvodnog postrojenja u postojećoj BMW-ovoj tvornici u Leipzigu radi poticanja regionalnog razvoja.

(11)

U trenutku prijave Leipzig se smatrao potpomognutim područjem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a. U skladu s kartom potpomognutih područja u Njemačkoj za razdoblje 2007. – 2013. (6) ondje je za velike poduzetnike vrijedila najviša stopa potpore (bez dodataka) od 30 % (7) (iskazana kao bruto ekvivalent potpore). Njemačka je navela da će se projektom ulaganja u potpomognutom području otvoriti oko 800 novih izravnih radnih mjesta.

(12)

Nacionalna pravna osnova za odobravanje potpore njemački je Zakon o subvencioniranju ulaganja 2010. (njem. Investitionszulagengesetz 2010) od 7. prosinca 2008., koji je obuhvaćen skupnim izuzećem pod referentnim brojem X 167/2008 (8).

(13)

Potporu dodjeljuje Porezna uprava u Münchenu (njem. Finanzamt München) kao davatelj potpore.

(14)

Korisnik je potpore BMW AG, matično društvo grupacije BMW Group sa sjedištem u Münchenu u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. Grupacija BMW Group usmjerena je na proizvodnju motornih vozila i motocikala marki BMW, MINI i Rolls-Royce Motor Cars. Tvornica u Leipzigu jedna je od 17 proizvodnih lokacija grupacije BMW Group i nema vlastitu pravnu osobnost.

(15)

Budući da BMW Leipzig nije samostalni pravni subjekt, nije bilo moguće dostaviti zasebne financijske podatke. Na toj je lokaciji 2009. bilo zaposleno […] (*) osoba. Njemačka je dostavila sljedeće podatke o grupaciji BMW Group:

Tablica 1.

Promet grupacije BMW Group u milijunima EUR

Tablica 2.

Broj zaposlenika grupacije BMW Group 31. prosinca pojedine godine

(16)

Cilj je projekta ulaganja izgradnja novog proizvodnog postrojenja za proizvodnju osobnih automobila na električni pogon (dalje u tekstu i „električni automobili”) s karoserijom od plastike pojačane ugljičnim vlaknima. Planirana je proizvodnja sljedećih dvaju novih modela: modela i3, poznatog i kao „MegaCity Vehicle” (dalje u tekstu „i3” ili „MCV”) i luksuznog sportskog automobila i8. Korisnik potpore navodi da je riječ o posve novim proizvodima kakvi se dosad još nisu proizvodili, a sad bi se trebali dovršavati u tvornici u Leipzigu. Motori i baterije modela i3 i i8 proizvode se u tvornici grupacije BMW Group u Landshutu, dok se međuproizvodi za karoseriju od plastike pojačane ugljičnim vlaknima za oba modela proizvode u tvornici grupacije BMW Group u Wackersdorfu (odakle se ti međuproizvodi dostavljaju na doradu dijelom u Leipzig, a dijelom u Landshut).

(17)

Osnovni model MCV (i3) isključivo je električni automobil bez motora s unutarnjim izgaranjem koji se pogoni električnom energijom iz baterije. To je takozvani električni automobil s baterijom (9) (eng. Battery Electric Vehicle – BEV). Karoserija se sastoji od plastike pojačane ugljičnim vlaknima, zbog čega masa vozila pri duljini od 3,95 m do 4,05 m ne premašuje 1,3 t. Uz domet do 150 km bez punjenja baterije vozilo je osmišljeno za gradsku vožnju; najveća brzina vozila iznosi 140 km/h. Proizvodni kapacitet modela i3 prijavljen za tvornicu u Leipzigu iznosi [10 000 – 50 000] jedinica godišnje.

(18)

Model sportskog automobila i8 je plug-in-hybrid, odnosno hibridno vozilo punjivo na utičnici (eng. Plug-in Hybrid Electric Vehicle – PHEV) (10) koje se odlikuje lakom karoserijom od plastike pojačane ugljičnim vlaknima i inovativnim aerodinamičnim konceptom. Uz električni pogon bit će opremljen i malim trocilindarskim motorom s unutarnjim izgaranjem, kojim se prema potrebi nadoknađuju nedostatci vozila koje u potpunosti radi na električni pogon, tj. 1. u slučajevima udaljenosti koje premašuju domet baterije bez punjenja; i 2. kad učinkovitost električnog pogona nije dovoljna da se ostvari brzina poželjna za sportske automobile. Duljina vozila trebala bi iznositi oko 4,6 m pri masi manjoj od 1,5 t. Model i8 ostvarivat će najveću brzinu od 250 km/h. Broj proizvedenih jedinica tog modela sadržan je u ukupnoj proizvodnji tvornice u Leipzigu od [10 000 – 50 000] električnih automobila. Proizvodit će se u istim proizvodnim pogonima kao model MCV i3 (motor s unutarnjim izgaranjem za taj model proizvodit će se u tvornici grupacije BMW Group u Hams Hallu u Ujedinjenoj Kraljevini).

(19)

Na dan donošenja odluke o pokretanju postupka stavljanje obaju modela na tržište bilo je planirano za kraj 2013. Radovi na projektu ulaganja u proizvodnju modela i3 započeli su u prosincu 2009., a završeni su 2013. Radovi na projektu ulaganja u proizvodnju modela i8 započeli su u travnju 2011., a bit će završeni tijekom 2014.

(20)

Kako je navedeno u odluci o pokretanju postupka, prijavljeni opravdani troškovi ulaganja nominalno iznose 392 milijuna EUR, što odgovara diskontiranoj vrijednosti od 368,32 milijuna EUR (11). U tablici u nastavku daje se pregled opravdanih troškova projekta ulaganja tijekom razdoblja provedbe u nominalnim iznosima.

Tablica 3.

Raščlamba očekivanih opravdanih troškova u milijunima EUR (nominalni iznosi)

(21)

U skladu s prijavom i navodima u odluci o pokretanju postupka, Njemačka je htjela poticati projekt ulaganja u opravdane troškove planirane za razdoblje između 2009. i 2014. u obliku subvencije za ulaganje u ukupnom iznosu do najviše 49,0 milijuna EUR, što odgovara intenzitetu potpore od 12,5 %.

(22)

Njemačka je 5. kolovoza 2013. izmijenila prijavu uputivši na činjenicu da su u skladu s nacionalnom pravnom osnovom, Zakonom o subvencioniranju ulaganja iz 2010., opravdani samo oni troškovi koji su nastali do 31. prosinca 2013. Stoga se najviši iznos potpore smanjuje na 48,125 milijuna EUR (što odgovara diskontiranoj vrijednosti od 45 257 273 EUR), a intenzitet potpore na 12,29 %.

(23)

Korisnik potpore smije odbiti sredstva subvencije za ulaganje u godini koja slijedi nakon realizacije troškova ulaganja. Iz toga proizlazi sljedeći vremenski raspored za odgovarajuće odbitke:

Tablica 4.

Vremenski raspored provedbe predviđene potpore u obliku subvencija za ulaganje (u milijunima EUR – nominalni iznosi)

(24)

Njemačka potvrđuje da će korisnik potpore osigurati vlastiti iznos koji nije obuhvaćen potporom i koji čini više od 25 % opravdanih troškova ulaganja. Europska investicijska banka i banka za obnovu Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) odobrili su korisniku potpore zajmove za projekt. Zajam EIB-a iznosi […] milijuna EUR, a zajam KfW-a […] milijuna EUR (12). Njemačka je potvrdila Komisiji da su oba zajma isplaćena pod uobičajenim tržišnim uvjetima.

(25)

U skladu s nacionalnom pravnom osnovom pravo na potporu postoji ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Za ovu automatsku potporu koja se financira iz poreza nije potrebna ni diskrecijska odluka o dodjeli ni potvrda prihvatljivosti za potporu.

(26)

Njemačka je potvrdila da se projekt ulaganja u predmetnom potpomognutom području mora održavati najmanje pet godina od dana dovršetka.

(27)

Njemačka se obvezala Komisiji

(28)

U svojoj odluci o pokretanju službenog istražnog postupka u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a Komisija je zaključila da projekt ulaganja ispunjuje uobičajene kriterije prihvatljivosti utvrđene u Smjernicama za regionalne potpore i da se najviša stopa potpore ne premašuje ni predloženim iznosom potpore ni predloženim intenzitetom potpore. Međutim, primjenjujući točku 68. podtočku (a) Smjernica za regionalne potpore tijekom prethodnog ispitivanja nije mogla potvrditi spojivost potpore s unutarnjim tržištem.

(29)

Na temelju točke 68. podtočke (a) Smjernica za regionalne potpore Komisija mora pokrenuti službeni istražni postupak i provesti dubinsku ocjenu učinka poticaja, proporcionalnosti te pozitivnih i negativnih posljedica potpore ako tržišni udjel korisnika potpore na mjerodavnom tržištu proizvoda i mjerodavnom zemljopisnom tržištu prije ili poslije ulaganja premašuje 25 %.

(30)

Dok je Njemačka isticala kako se ulaganjem društva BMW AG u Leipzigu u skladu s bilješkom 65. Smjernica za regionalne potpore otvara novo tržište proizvoda (13), Komisija se nije mogla pridružiti tom stajalištu (14). Stoga je Komisija odlučila provesti ocjene u skladu s točkom 68. podtočkama (a) i (b) Smjernica za regionalne potpore. U tu svrhu najprije je morala odrediti koji je proizvod odnosno koji su proizvodi obuhvaćeni ulaganjem te odrediti odgovarajuće definicije mjerodavnog tržišta proizvoda i mjerodavnog zemljopisnog tržišta.

(31)

Budući da je predmetna potpora predstavljala prvi slučaj prijave regionalne potpore za ulaganja u osobna vozila na električni pogon (BEV/PHEV), Komisija se pri određivanju mjerodavnog tržišta proizvoda i mjerodavnog zemljopisnog tržišta suočila s ozbiljnim poteškoćama.

(32)

Komisija posebno nije mogla konačno zaključiti je li tržište električnih automobila neovisno tržište proizvoda ili je ono dio ukupnog tržišta osobnih vozila, bez razlikovanja po vrsti pogona. Na temelju podataka o tržištu koje je dostavila Njemačka udjel električnih automobila u EGP-u 2015. vjerojatno će iznositi 1 % (15). Taj je postotak Njemačka upotrijebila za navođenje broja novoregistriranih električnih automobila u uobičajenim segmentima tržišta konvencionalnih osobnih automobila.

(33)

Nadalje, za Komisiju je bilo problematično uvrstiti električne automobile u pojedine segmente tržišta osobnih automobila određene u prošlosti za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem. Duljina i cijena osobnog automobila mjerodavni su kriteriji za uvrštavanje u pojedine segmente. Međutim, čini se da je mnoga električna vozila s obzirom na njihovu duljinu potrebno uvrstiti u niže segmente, dok se na temelju cijene ubrajaju u više segmente.

(34)

Konačno, Komisija nije mogla donijeti zaključak ni u pogledu primjerenosti uvrštavanja predmetnih modela električnih automobila u određene segmente tržišta konvencionalnih osobnih automobila, to jest u segmente C ili D ili, u skladu s klasifikacijom osobnih automobila društva IHS Global Insight (16), u kombinirani segment C/D za konvencionalna vozila ili u kombinirani segment C/D za električne automobile.

(35)

Nadalje, Komisija tijekom prethodnog ispitivanja nije mogla s potpunom sigurnosti utvrditi da je mjerodavno tržište električnih automobila svjetsko tržište ili barem tržište šire od EGP-a.

(36)

Budući da Komisija nije uspjela donijeti konačan zaključak u pogledu definicije mjerodavnog tržišta proizvoda i mjerodavnog zemljopisnog tržišta, provela je ocjenu tržišnih udjela za sva vjerojatna tržišta. Informacije o tržišnim udjelima korisnika potpore temeljile su se na podatcima koje je prikupila i dostavila Njemačka, pri čemu se polazilo od udjela električnih automobila u segmentima konvencionalnih osobnih automobila od 1 % (vidjeti uvodnu izjavu 32.), koji se predviđa u studiji banke Deutsche Bank (iz toga za 2015. proizlazi broj od ukupno 150 000 isključivo električnih automobila na području EGP-a) (17). Komisija je zaključila da bi udjel korisnika potpore u tržištu EGP-a za „električne automobile” premašio prag od 25 %; a to je izračunano tako što se predviđanje banke Deutsche Bank da će omjer između prodaje električnih automobila i prodaje konvencionalnih osobnih automobila iznositi 1 % prenijelo na različite segmente tržišta konvencionalnih osobnih automobila. Na temelju te metode tržišni udjel korisnika potpore u segmentima B, C, D i E/F iznosio bi 2015. diljem EGP-a više od 25 % (18), dok bi u segmentima D i E/F i na svjetskom tržištu premašio taj prag (19).

(37)

Zato Komisija u prethodnom ispitivanju nije mogla isključiti da tržišni udjeli korisnika potpore barem na nekim očekivanim tržištima proizvoda u EGP-u (i u nekim mjerodavnim segmentima svjetskog tržišta) premašuju prag u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica za regionalne potpore. Stoga je Komisija pokrenula službeni istražni postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a.

(38)

Kako je navedeno u odluci o pokretanju postupka (20), Komisija će na temelju Komunikacije Komisije o kriterijima dubinske ocjene regionalnih potpora za velike projekte ulaganja (21) (dalje u tekstu „Komunikacija o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja”) provesti dubinsku ocjenu projekta ulaganja, ako na temelju primjedbi koje je primila u okviru službenog istražnog postupka ne bude mogla nedvojbeno zaključiti može li se potpora na temelju bilješke 65. Smjernica za regionalne potpore osloboditi od ocjena iz točke 68. Smjernica ili utvrditi da nije premašen prag iz točke 68. podtočke (a) Smjernica.

(39)

Komisija je primila isključivo primjedbe Njemačke.

(40)

Njemačka ostaje pri navodu da električni automobili spadaju u tržište konvencionalnih osobnih automobila. Na tom tržištu udjel grupacije BMW Group, neovisno o odabranoj segmentaciji tržišta proizvoda, ni u svijetu ni u EGP-u ne doseže prag od 25 %.

(41)

Međutim, Njemačka smatra da će u slučaju zaključka Komisije da električni automobili čine tržište proizvoda neovisno o tržištu konvencionalnih osobnih automobila biti potrebno primijeniti bilješku 65. Smjernica za regionalne potpore.

(42)

Čak i ako se Komisija ne bude mogla složiti s primjenom bilješke 65. Smjernica za regionalne potpore i tržište električnih automobila bude smatrala odvojenim tržištem proizvoda, potporu bi prema stajalištu Njemačke trebalo odobriti bez dubinske ocjene jer je tržišni udjel korisnika potpore na tom (nesegmentiranom) tržištu (električnih automobila) ispod praga od 25 % i u odluci o pokretanju postupka nisu izražene dvojbe u pogledu uobičajenih kriterija prihvatljivosti Smjernica za regionalne potpore. Alternativno, Komisija bi trebala na fleksibilan način primijeniti Komunikaciju o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja.

(43)

Njemačka navodi da je tržište konvencionalnih osobnih automobila potrebno odrediti kao mjerodavno tržište proizvoda, a svjetsko tržište kao mjerodavno zemljopisno tržište. Kao što je već slučaj s hibridnim vozilima, ubuduće će i električni automobili konkurirati konvencionalnim osobnim automobilima, a potrošač će električne automobile i konvencionalne osobne automobile smatrati međusobno zamjenjivima.

(44)

Iako valja priznati da se model i3 u pogledu dometa stvarno razlikuje od usporedivih konvencionalnih osobnih automobila (jer je i3 potrebno napuniti znatno ranije nego što je potrebno ponovno napuniti spremnik za gorivo), i3 i usporediva konvencionalna vozila služe istoj svrsi jer imaju jednak prostor za putnike i mogu ostvariti istu najveću brzinu. Zamjenjivost na strani potražnje još je veća u slučaju modela i8 jer on može ostvariti isti domet kao konvencionalni osobni automobili ili hibridni osobni automobili. Razlika u cijeni između električnih automobila i konvencionalnih osobnih automobila može se umanjiti subvencijama koje se odobravaju kupcima.

(45)

Njemačka navodi da kupci ne razlikuju hibridne i električne osobne automobile te one koji imaju samo motor s unutarnjim izgaranjem jer su im poznate posljedice koje proizvodnja električne energije, koja se upotrebljava za pogon električnih automobila, ima na okoliš, a za sve vrste osobnih automobila imaju jedinstvena očekivanja u pogledu normi za zaštitu okoliša i drugih parametara.

(46)

Za električne automobile mjerodavnim zemljopisnim tržištem potrebno je smatrati svjetsko tržište jer se pretpostavlja da su se trgovinski tokovi razvili u svim smjerovima. Kina, Japan i SAD (kao i neke države članice EU-a), tj. države koje subvencioniraju upotrebu električnih automobila i dijelom primjenjuju obvezujuće kvote za udjel osobnih automobila s alternativnom pogonskom tehnikom u ukupnom tržištu vozila, predstavljaju znatan udjel svjetskog tržišta. Osim toga, okvirni uvjeti za svjetsku trgovinu električnim automobilima jednaki su onima za konvencionalna vozila ili su povoljniji od njih.

(47)

Kako se priznaje u uvodnoj izjavi 88. (22) odluke o pokretanju postupka, tržišni udjel društva BMW AG neće ni prije ni poslije ulaganja dosegnuti prag od 25 %, čak i ako se kao mjerodavno zemljopisno tržište odredi tržište EGP-a (za konvencionalne osobne automobile).

Primjenjivost bilješke 65. Smjernica za regionalne potpore

(48)

Njemačka smatra da bi u slučaju da Komisija odluči tržište električnih automobila odrediti kao odvojeno tržište proizvoda trebalo primijeniti bilješku 65. Smjernica za regionalne potpore.

(49)

Njemačka priznaje da korisnik potpore unatoč inovativnoj konstrukciji karoserije, po kojoj se modeli i3 i i8 ističu u odnosu na konkurentne proizvode, nije ni prvi ni jedini proizvođač električnih vozila. Usto već postoji nekoliko proizvođača električnih automobila, a do 2013./2014. pojavit će se novi sudionici na tržištu.

(50)

Međutim, Njemačka predlaže da se bilješka 65., čak i ako nije neposredno primjenjiva zbog predmetnog činjeničnog stanja, analogno primijeni u ovom predmetu s obzirom na koncept i razmatranja na kojima se temelji njezino postojanje.

(51)

Njemačka smatra da je bilješka 65. preuzeta u Smjernice za regionalne državne potpore na temelju spoznaje da su prednosti za konkurentnost i uvjete tržišnog natjecanja na predmetnom tržištu koje se pružaju istinskom inovacijom važnije od kratkoročnog narušavanja tržišnog natjecanja do kojeg bi došlo na temelju početnih znatnih tržišnih udjela inovatorâ. Primjena ocjena na temelju točke 68. Smjernica za regionalne potpore ovisi o postojanju tržišta. Nova tržišta ne mogu ispuniti taj uvjet; dubinskom ocjenom u skladu s točkom 68. Smjernica kažnjava se onaj tko je prvi ušao na tržište i sprječava se razvoj funkcionalnog tržišta.

(52)

Njemačka smatra da se ocjene u skladu s točkom 68. Smjernica za regionalne potpore ne mogu primijeniti na razborit način zbog činjenice da onaj tko je prvi ušao na tržište na kojem se nudi samo mali broj modela i na kojem je serijska proizvodnja počela tek nedavno sebi na početku stvara kapacitete i tržišne udjele koji su, statistički gledano, veliki. Njemačka smatra da se predmetnim projektom ulaganja ne pridonosi ni zauzimanju vladajućeg položaja na tržištu ni stvaranju prekomjernih kapaciteta na tržištu koje se smanjuje.

(53)

Ukupno u tom slučaju postoji točno ono činjenično stanje na koje bi se izravno trebala primjenjivati bilješka 65. Smjernica za regionalne potpore. Stoga Njemačka smatra da nije potrebno provesti ocjene u skladu s točkom 68. Smjernica i da je potporu potrebno odobriti bez dubinske ocjene.

Tržišni udjel manji je od 25 %, pa i na tržištu električnih automobila (i u EGP-u i u svijetu)

(54)

Njemačka ističe da je tržišni udjel korisnika potpore na tržištu električnih automobila (neovisno o tome hoće li se dalje segmentirati) manji od 25 %, čak i kad bi Komisija zaključila (1) da električni automobili ne spadaju u tržište konvencionalnih osobnih automobila i (2) da bilješka 65. Smjernica za regionalne potpore nije primjenjiva.

(55)

Njemačka objašnjava da je, iako je s obzirom na razlike u cijeni i duljini vozila tradicionalnu segmentaciju tržišta konvencionalnih osobnih automobila teško prenijeti na tržište električnih automobila, upravo to način na koji se izrađuju predviđanja u pogledu tržišnih udjela električnih automobila. Zato je Njemačka pokušala model i3 svrstati u kombinirani segment C/D jer vozilo po cijeni pripada segmentu D, a po duljini segmentu C. Nadalje je potrebno uzeti u obzir da kupci električnih automobila dolaze iz svih segmenata tržišta konvencionalnih osobnih automobila i da stroga segmentacija tržišta električnih automobila nije razborita.

(56)

Njemačka smatra da će tržište električnih automobila u EGP-u i u svijetu vrlo vjerojatno doživjeti dinamičan rast. Udjel električnih automobila na ukupnom tržištu vozila snažno će porasti unutar nekoliko godina, kao i broj proizvođača električnih automobila. Čak i kad bi korisnik potpore ostvario tržišni udjel koji u nekim segmentima električnih automobila premašuje 25 %, to bi bio nerealističan scenarij ili samo trenutačna slika stanja.

(57)

Njemačka predlaže da se smisao bilješke 65. Smjernica za regionalne potpore uzme u obzir i u pogledu tog aspekta te da se ne primijene ocjene na temelju točke 68. Smjernica: privremeno velik tržišni udjel inovatora potrebno je promatrati sa stajališta dinamičnog razvoja tržišta, posebno s obzirom na vjerojatnost novih ulazaka na tržište. Drugačije stajalište zakočilo bi inovacije te bi naštetilo tržišnom natjecanju i konkurentnosti. Stoga Njemačka poziva na to da se privremeno premašivanje praga od 25 % u pogledu udjela u tržištu električnih automobila, što je već samo po sebi nerealistično, ne smatra naznakom da je tržišni udjel veći od stope od 25 % utvrđene u točki 68. podtočki (a) Smjernica za regionalne potpore.

(58)

U pogledu pouzdanosti podataka o tržišni udjelima Njemačka upućuje na to da dosad na tržište električnih automobila nije uvedena odvojena segmentacija i da su jedine procjene podataka o tržištu dostupne za 2015. preuzete iz studije banke Deutsche Bank iz 2008. U skladu s tom studijom udjel električnih automobila u ukupnom tržištu vozila 2015. iznosi 1 %; a tu procijenjenu vrijednost Njemačka je upotrijebila za predviđanje o tržišnom udjelu korisnika potpore u kombiniranom segmentu C/D. Nadalje, Njemačka pretpostavlja da će se električni automobili ubuduće pretežito nuditi u segmentima A do C, zbog čega će udjel električnih automobila u segmentima A do C ukupnog tržišta osobnih automobila biti veći (tj. 2,5 %, iako se ta vrijednost nije mogla dokazati neovisnim studijama). Samim tim činjeničnim stanjem dokazalo bi se da su predviđanja Komisije u pogledu tržišnog udjela grupacije BMW Group previsoka i neuvjerljiva. Nadalje, Njemačka ističe da će na temelju prognoza društava za poslovno savjetovanje, kao što su Deutsche Bank i Boston Consulting Group, udjel električnih automobila na ukupnom tržištu vozila do 2020. dosegnuti 3 %, što će isto tako dovesti do smanjenja tržišnog udjela grupacije BMW Group. Naposljetku, Njemačka navodi kako je potrebno pretpostaviti da će se tržišni udjel grupacije BMW Group na zasićenom tržištu električnih automobila naposljetku smanjiti na vrijednost koja će se moći usporediti s njezinim udjelom na tržištu konvencionalnih osobnih automobila, tj. da će iznositi od [0 – 8 %] do [1 – 9 %], kad se uvede sustav segmentacije električnih automobila kojim će se osigurati jasno svrstavanje modela vozila u određene segmente.

(59)

Nadalje, Njemačka se poziva na još dvije novije studije i navodi da se tim studijama dokazuje da tržišni udjel korisnika potpore nikad neće premašiti prag od 25 % jer će, u skladu s predviđanjima iz tih studija, na tržištu postojati daleko veći broj vozila nego što se predviđalo u ranijim studijama. U prvoj od tih studija, naslovljenoj „European Roadmap – Electrification of Road Transport” (dalje u tekstu „studija European Roadmap”) (23), upućuje se na to da bi u Europskoj uniji do 2020. moglo postojati pet milijuna električnih vozila (uključujući hibride punjive na utičnici), a iz jednog grafičkog prikaza moguće je, čini se, zaključiti da će 2016. postojati oko milijun takvih vozila, pod pretpostavkom da će doći do važnih tehnoloških napredaka. Druga studija, pod nazivom „Impacts of Electric Vehicles – Deliverable 1 – An overview of Electric Vehicles on the market and in development” (dalje u tekstu „izvješće organizacije CE Delft”), objavljena je u travnju 2011. i izrađena po nalogu Komisije radi istraživanja utjecaja električnih vozila na tržište (24).

(60)

U pogledu primjene Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja Njemačka navodi sljedeće argumente:

(61)

Njemačka upućuje na to da je promicanje vozila koja su prihvatljiva za okoliš i energetski učinkovita sastavni dio strategije Europa 2020. U Bijeloj knjizi Komisije koja nosi naslov „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom i resursno učinkovitom prometnom sustavu” (28) kao cilj se određuje smanjenje udjela konvencionalnih osobnih automobila u ukupnom tržištu vozila do 2030. za 50 % i potpuno isključenje takvih vozila iz gradskih središta do 2050.

(62)

Njemačka pridonosi ostvarenju tih ciljeva jer namjerava do 2020. dovesti milijun, a do 2014. već 100 000 električnih vozila na ulice. Njemačka želi postati vodeće tržište za električnu mobilnost. Budući da ti ciljevi dosad nisu ostvareni, potrebni su dodatni napori. Predmetnim projektom ulaganja pridonosi se ostvarenju europskih i njemačkih ciljeva.

(63)

Usto se projektom podupiru ciljevi postavljeni u okviru preporuka iz izvješća koje je sastavila Stručna skupina na visokoj razini za ključne tehnologije (eng. High Level Expert Group on Key Enabling Technologies – HLG KET), pri čemu se u tom izvješću naglašava opasnost od toga da bi Europa mogla zaostati u međunarodnom tržišnom natjecanju s obzirom na lokacije poduzeća, posebno u pogledu nedovoljnih kapaciteta za „pretvorbu” tehnološkog stručnog znanja u proizvode koji se mogu plasirati na tržište.

(64)

Velikom serijskom proizvodnjom električnog automobila s karoserijom od plastike pojačane ugljičnim vlaknima, kojom se dosad nije bavio nijedan drugi proizvođač automobila, mogao bi se ubrzati tehnološki razvoj i potaknuti tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

(65)

Njemačka smatra da će se projektom ulaganja dugoročno pridonijeti vodećem položaju Europe na tržištu automobilske industrije.

(66)

Usto, Njemačka ističe da se projektom pridonosi ostvarivanju ciljeva iz Operativnog programa Savezne pokrajine Saske za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) (njem. Operationelles Programm des Freistaates Sachsen für den Europäischen Fonds für regionale Entwicklung) (29).

(67)

Broj tvornica automobila u novim njemačkim saveznim pokrajinama još je uvijek manji nego u starima. Poticanjem ovog ulaganja smanjile bi se razlike između starih i novih saveznih pokrajina.

(68)

BDP po stanovniku u Saskoj još je uvijek niži od prosjeka Savezne Republike Njemačke i EU-a; stopa nezaposlenosti još je uvijek viša od njemačkog prosjeka. Predmetnim projektom ulaganja otvorilo bi se 800 novih izravnih radnih mjesta.

(69)

Osim toga ulaganjem će se otvoriti i neizravna radna mjesta u regiji jer korisnik potpore namjerava sklopiti dodatne ugovore s dobavljačima u regiji. Time će se otvoriti radna mjesta, i to ponajprije za visokokvalificiranu radnu snagu koja se može zaposliti na modernim tehničkim radnim mjestima novog i izmijenjenog opskrbnog lanca. Polazi se od toga da će nakon uspješne provedbe ovog projekta ulaganja uslijediti dodatna ulaganja poduzetnika korisnika potpore na lokaciji u Leipzigu.

(70)

Nove metode proizvodnje omogućit će osposobljavanje radne snage u modernim stručnim područjima, npr. tehničara koji se u području tehnike gume i plastike specijaliziraju za materijale pojačane ugljičnim vlaknima. Budući da će se povećati potreba za kvalificiranom radnom snagom u industriji električnih automobila, Saska bi se mogla razviti u regiju koja će privlačiti odgovarajuću specijaliziranu radnu snagu.

(71)

Ulaganje će izazvati i pozitivne učinke klastera (tj. privući će dodatna ulaganja u korist regionalne automobilske industrije). Korisnik potpore već je aktivan u udruzi ACOD (30), koje je regiju grada Leipziga proglasilo područjem u kojem bi trebalo poticati električnu mobilnost. U pogledu konkretnih ulaganja drugih poduzetnika koji nisu povezani s korisnikom potpore Njemačka upućuje na društvo SB-LI-Motive, proizvođača litijskih baterija, koje namjerava ulagati u tu regiju.

(72)

Poduzetnici koji nisu povezani s grupacijom BMW Group vrlo će vjerojatno imati koristi od učinaka prelijevanja znanja; usto, korisnik potpore namjerava bliže surađivati sa Sveučilištem u Dresdenu na kojem postoje studiji povezani s automobilskom industrijom.

(73)

Njemačka navodi da je potpora dodijeljena na temelju Zakona o subvencioniranju ulaganja u skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću (31) oslobođena od obveze prijave, što je već samo po sebi pokazatelj za primjerenost potpore.

(74)

Njemačka smatra da su regionalne potpore primjeren instrument za smanjivanje gospodarskih nedostataka regije. Alternativnim mjerama, kao što su infrastrukturni projekti, ne bi se ostvarili slični rezultati jer regija već raspolaže razvijenom infrastrukturom, uključujući međunarodnu zračnu luku.

(75)

Paket općih mjera dosad nije bio dovoljan za ostvarivanje ciljeva električne mobilnosti (100 000 električnih automobila u upotrebi do 2014. i milijun električnih automobila u upotrebi do 2020.) utvrđenih i na razini Njemačke (32) i na razini Europe.

(76)

Njemačka smatra da se učinak poticaja od potpore ne može ocjenjivati isključivo na temelju analize u skladu sa scenarijem 1. ili scenarijem 2. (33) jer je projekt ulaganja izniman projekt vrlo inovativnog karaktera i jer je provedena analiza povrata uloženog kapitala te usporedba prednosti i nedostataka mogućih lokacija (uključujući razmatranje mogućih državnih mjera potpore). Stoga je Njemačka dostavila podatke za oba scenarija.

Scenarij 1.:

(77)

U analizi u skladu sa scenarijem 1. državna članica mora dokazati da potpora predstavlja poticaj za korisnika potpore da donese odluku o ulaganju u neki projekt koje bez potpore za poduzetnika ne bi bilo isplativo ni na kojoj lokaciji.

(78)

Iz informacija koje je dostavila Njemačka proizlazi da unutarnja stopa povrata projekta bez potpore iznosi [0 – 8 %], a s potporom [1 – 9 %]. U izračunima na kojima se te informacije temelje polazilo se od sedmogodišnjeg životnog ciklusa, pri čemu nisu uračunani početni troškovi, troškovi planiranja i troškovi infrastrukturnog opremanja projekta, a odnosili su se na godišnju proizvodnju od [40 000 – 120 000] vozila (tj. uobičajeni najmanji obujam proizvodnje s kojim korisnik potpore računa kod vozila niske i srednje klase), a ne na broj od [10 000 – 50 000] jedinica planiranih za predmetni projekt. Unutarnja stopa povrata znatno je manja od ciljne stope ROCE (34) od 26 %, koju korisnik potpore uglavnom očekuje u projektima povezanima s konvencionalnim automobilima kao primjeren povrat uloženog kapitala, a ne ostvaruje se ni ponderirana prosječna stopa troška kapitala od 12 %.

(79)

Unatoč tome korisnik potpore odlučio je provesti ulaganje. Smatrao je da će se projektom, unatoč maloj isplativosti, dugoročno pridonijeti osiguravanju njegova snažnog položaja u međunarodnom tržišnom natjecanju koji već dugo zauzima. Njemačka naglašava da projekt ima narav pilot-projekta, pozivajući se na povezane visoke rizike prouzročene upotrebom ugljičnih vlakana kao sirovine za karoseriju, a usto i još neiskušanom tehnikom proizvodnje, proizvodnjom malog broja jedinica i nepoznatim podatcima o potražnji.

Scenarij 2.:

(80)

Njemačka je dostavila informacije kojima se dokazuje da potpora ima učinak poticaja koji se ogleda u dovođenju projekta ulaganja u ciljno potpomognuto područje. Bez potpore projekt bi bio smješten u području koje ne ostvaruje pravo na potporu.

Razlika u troškovima/strateška razmatranja

(81)

Njemačka je na temelju poslovne dokumentacije iz prosinca 2009., npr. dokumenta o kojem se raspravljalo u neslužbenom […] razgovoru rukovoditelja, sažetka analize predstavljenog na sastanku uprave i dokumenta o odluci uprave o lokaciji, dokazala da se za ulaganje razmatrao niz lokacija među kojima su bili München (35), […], SAD/Kanada, Meksiko i Kina.

(82)

Navedeni dokumenti odnose se isključivo na ulaganja povezana s modelom i3. Odluka da se model i8 proizvodi u istim postrojenjima kao model i3 donesena je tek 2011. Njemačka u pogledu proizvodnje modela i8 nije prijavila ni dodatne opravdane troškove ni dodatnu potporu, a nije ni dostavila dokumente o postupku donošenja odluke o lokaciji ulaganja u pogledu modela i8.

(83)

Iz dostavljenih dokumenata proizlazi da je napravljena usporedba različitih lokacija na temelju niza kvantitativnih i kvalitativnih čimbenika, primjerice troškova ulaganja (36), blizine lokacija na kojima se proizvodi plastika i plastika pojačana ugljičnim vlaknima, mogućnosti izbjegavanja greenfield ulaganja, poteškoća u sporazumijevanju, nedovoljne zaštite stručnog znanja, udaljenosti između razvojnog centra i logističkog centra. U prethodnom odabiru, nakon ukupne provjere prethodno navedenih čimbenika, kao lokacije su isključeni […] (37), SAD/Kanada, Meksiko i Kina, čime je izbor ograničen na Leipzig i München.

(84)

Greenfield ulaganja ne bi bila potrebna ni u Münchenu ni u Leipzigu; s ulaganjima na tim lokacijama nisu povezane poteškoće u sporazumijevanju, ne postoji opasnost od nedovoljne zaštite stručnog znanja, ne bi trebalo očekivati logističke probleme niti je prevelika udaljenost od razvojnog centra grupacije BMW Group u Münchenu. Činjenica je da bi najniži troškovi ulaganja bili na lokaciji u Münchenu, koja se nalazi i najbliže razvojnom centru grupacije BMW Group. Nasuprot tomu Leipzig nudi prednost dobrih mogućnosti za širenje kapaciteta, čime bi se korisniku potpore omogućilo da brzo poveća proizvodnju na [50 000 – 90 000] električnih vozila godišnje bez znatnih dodatnih troškova.

(85)

Njemačka navodi da su izračuni za odabir lokacije provedeni na temelju godišnjeg obujma proizvodnje od [10 000 – 50 000] osobnih automobila i na temelju ponderirane prosječne stope troška kapitala od 12 % kao diskontnog faktora te da su troškovi ulaganja povezani s proizvodom, troškovi građevinskog ulaganja, troškovi planiranja i početni troškovi, troškovi proizvodnje, troškovi opskrbe, fiksni troškovi i takozvani dopremni i otpremni troškovi (logistički troškovi i carine za međunarodni prijevoz tereta) sadržani u izračunima. Navedeni izračuni potječu iz prosinca 2009. i pokazuju da bi lokacija u Münchenu bez potpore izazvala 17 milijuna EUR manje troškova od lokacije u Leipzigu.

(86)

U pogledu statističkih razmatranja Njemačka je spomenula prednosti u pogledu strategije opskrbe korisnika potpore, a da ih nije podrobnije obrazložila. Nijedna od prednosti navedenih za lokaciju u Leipzigu ili lokaciju u Münchenu nije izražena u novčanoj vrijednosti.

Uloga državne potpore

(87)

Njemačka navodi da je potpora bila presudna za odluku o lokaciji. S obzirom na razliku u troškovima između dviju lokacija u suprotnom se ulaganje ne bi provelo u Leipzigu. Njemačka smatra da je dokazano kako je potpora predstavljala poticaj za provedbu ulaganja u Leipzigu.

(88)

U izračunima stvarnih troškova ulaganja nisu sadržane državne potpore. Ipak, Njemačka naglašava da je uzimanje mogućih poticajnih sredstava u obzir imalo središnju ulogu u postupku odlučivanja (38) i ustraje na tome da je uprava društva BMW AG zbog očekivane državne potpore u iznosu od 50 milijuna EUR odlučila projekt ulaganja provesti u Leipzigu. U dvjema tablicama iz priloga sažetku koji je dostavljen upravi društva BMW AG za potrebe odluke o lokaciji stvarno se navode različiti iznosi i intenziteti potpore koji bi naposljetku bili raspoloživi na različitim lokacijama, uključujući […]. Naposljetku iz dokumenta uprave jasno proizlazi da je iznos državnih potpora/poticajnih sredstava koji bi bio na raspolaganju u […], Meksiku, SAD-u i Kini prenizak za pokrivanje nedostataka koji bi korisniku potpore nastali provedbom projekta ulaganja na tim lokacijama.

(89)

U skladu s točkom 32. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja u situaciji iz scenarija 1. u pravilu se polazi od toga da je potporom ispunjeno načelo razmjernosti ako povrat od uloženog kapitala ostvaren uslijed potpora odgovara uobičajenoj stopi povrata s kojom poduzetnik računa pri ostalim projektima ulaganja, ukupnim troškovima kapitala ili povratima uobičajenima u pojedinoj grani industrije.

(90)

Njemačka priznaje da iznos potpore nije ni približno dovoljan za ostvarivanje stope povrata koja se obično ostvaruje u drugim projektima ulaganja korisnika potpore, ali ponovno ističe kako su do te odluke dovela drukčija razmatranja strateške naravi (vidjeti uvodne izjave 79. i 84.).

(91)

Bez obzira na tekst točke 33. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekta ulaganja, u skladu s kojim se u situaciji iz scenarija 2. u pravilu očekuje da je potporom u pogledu poticaja za lokaciju načelo razmjernosti ispunjeno ako ona odgovara razlici između neto troškova koji nastanu poduzetniku korisniku potpore za ulaganje u potpomognuto područje i neto troškova koji bi mu nastali za ulaganje u drugo područje/druga područja, Njemačka navodi da ukupni iznos potpore, koji je prijavljen 2009. i iznosi oko 50 milijuna EUR, odgovara načelu razmjernosti. Činjenica je da Njemačka zastupa mišljenje da Komisija, u okviru provjere ispunjuju li se razlikom između neto troškova ulaganja na lokacijama Leipzig i München odredbe iz Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja u pogledu razmjernosti mjere, ne bi trebala uzeti u obzir nedostatak lokacije u Leipzigu u odnosu na lokaciju u Münchenu u pogledu troškova u iznosu od 17 milijuna EUR, koji je uprava društva BMW AG utvrdila u prosincu 2009., nego bi trebala svoju odluku temeljiti na konkretnim troškovima ulaganja koji korisniku potpore nastaju pri provedbi projekta ulaganja, tj. nakon završetka početnog ulaganja (39).

(92)

Njemačka smatra da primjerenost potpore nije potrebno dokazivati na temelju istih dokumenata kao učinak poticaja. Navodi točku 35. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja, u skladu s kojom je „primjerenost [mjere potpore] [potrebno] dokazati na temelju prikladnih dokumenata kao što su oni [isticanje dodano] navedeni pod točkom 26.”

(93)

Njemačka se, nadalje, poziva na dokument o savjetovanju o „Zajedničkim načelima za ekonomsku ocjenu spojivosti državnih potpora u skladu s člankom 87. stavkom 3. Ugovora o EZ-u” koji je Glavna uprava za tržišno natjecanje objavila prije nekoliko godina. Spominje taj dokument o savjetovanju kako bi potkrijepila svoj navod o tome kako bi ocjenu razmjernosti potpore trebalo, za razliku od ocjene učinka poticaja koja je uglavnom usmjerena na pitanje je li se ponašanje korisnika potpore promijenilo zbog potpore, provesti na temelju detaljnije ocjene posljedica potpore za tržišno natjecanje, zbog čega se potrebno usmjeriti na to premašuje li iznos potpore potrebni minimum (40).

(94)

Kako bi dokazima potkrijepila svoje navode, Njemačka nadalje upućuje na točku 107. Presude Općeg suda u predmetu T-396/08 – Savezna pokrajina Saska/Komisija. Njemačka smatra da se tamo zaključuje sljedeće: „U okviru ocjene primjerenosti potrebno je dostaviti sve elemente koji su korisni za ocjenu predmeta” (41). Osim toga, Njemačka se poziva na prethodno navedeni predmet kako bi potkrijepila svoj navod da Komisija u svrhu ocjene spojivosti predmetne potpore s unutarnjim tržištem slobodno može uzeti u obzir sve konkretne i stvarne okolnosti koje su važne u pogledu korisnika potpore (42). Njemačka smatra da Komisija za ocjenu razmjernosti potpore može upotrijebiti ažuriranu verziju onih dokumenata na temelju kojih je dokazan učinak poticaja.

(95)

Nadalje, Njemačka navodi da Komunikacija o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja ne sadržava odredbe kojima se utvrđuje točan trenutak do kojeg je potrebno dokazati razmjernost i smatra da ocjena razmjernosti potpore ne ovisi o promjeni ponašanja korisnika potpore u trenutku donošenja odluke o lokaciji.

(96)

Osim toga, presudni kriterij, za razliku od ocjene učinka poticaja, ne sastoji se od toga da je dokument već postojao u trenutku donošenja odluke o lokaciji ulaganja, nego, u skladu s točkom 35. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja, od toga da je dokument „prikladan” za ocjenu primjerenosti mjere.

(97)

Njemačka smatra da nije primjereno dokument koji je već upotrijebljen za dokazivanje učinka poticaja potpore upotrijebiti i kao temelj za ocjenu razmjernosti, tim više što je bilo potrebno uzeti u obzir moguće promjene gospodarske situacije, a posebno činjenicu da su od izvorne odluke o lokaciji donesene dodatne odluke o ulaganju (proizvodnja modela i8).

(98)

Stoga Njemačka navodi da je, u skladu sa sudskom praksom i kako bi se osiguralo da se razmjernost potpore ocijeni na gospodarski razborit način, potrebno uzeti u obzir aktualnije dokumente. Takav pristup bio bi u skladu i s praksom koja je uobičajena u drugim područjima, npr. pri ex post kontroli potpora.

(99)

Novijim informacijama o poduzetniku korisniku potpore i aktualnijim podatcima o tržištu mogao bi se točnije prikazati stvaran nedostatak lokacije u Leipzigu povezan s neto troškovima.

(100)

Njemačka smatra da dokument uprave u kojem je navedena razlika u troškovima od 17 milijuna EUR između dviju lokacija ne sadržava dovoljne informacije o ocjeni razmjernosti mjere jer, primjerice, ne sadržava analizu troškova i koristi u skladu s okvirom Zajednice za državne potpore industriji motornih vozila (43) iz 1997. U dokumentu uprave nalaze se samo selektivne informacije koje se temelje na nekim hipotezama i brojkama u pogledu troškova i koristi mjere. Kako bi se ispitala razmjernost potpore na temelju stvarne razlike u troškovima dviju lokacija, potrebno je razmotriti druge hipoteze i brojke povezane s odnosom troškova i koristi.

(101)

Stoga Njemačka navodi da bi dodatne troškove u iznosu od 29 milijuna EUR, koji su izračunani do rujna 2012., trebalo dodati na iznos od 17 milijuna EUR, koji je u prosincu 2009. određen za dodatne troškove lokacije u Leipzigu.

(102)

Njemačka je dostavila dopis iz rujna 2012. u kojem se navode spomenuti daljnji nedostatci prouzročeni troškovima (44) (bez dodatnih troškova koji bi nastali na objema lokacijama):

(103)

U pogledu negativnih posljedica potpore na mjerodavnom tržištu proizvoda Njemačka ograničava svoje navode na utjecaje koji bi proizišli na temelju scenarija 2. Tako Njemačka ističe da potpora u skladu s točkom 40. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja nema utjecaja na tržišno natjecanje ako bi se ulaganje provelo i bez potpore te ako potpora odgovara načelu razmjernosti; posebno ističe da bi do bilo kakvog povećanja tržišne moći poduzetnika korisnika potpore došlo i bez potpore. Nadalje, tržište se ne smanjuje s obzirom na političke strategije za poticanje električne mobilnosti i potporom se ne pridonosi održavanju neučinkovitih tržišnih struktura. Njemačka smatra da se ta procjena potkrepljuje činjenicom da konkurenti nisu dostavili primjedbe.

(104)

Nadalje, Njemačka navodi da nije vjerojatno da je konkurentima poduzetnika korisnika potpore zbog njegove potrebe za ugljičnim vlaknima onemogućen pristup ponudi ugljičnih vlakana jer na tržištu postoje brojni ponuditelji i neovisni analitičari smatraju da se može očekivati povećanje potražnje i ponude ugljičnih vlakana, pri čemu će ponuda ubuduće biti barem jednako velika kao potražnja. Stoga korisnik potpore nema tržišnu moć na tom tržištu nabave.

(105)

Jedinu privremenu prednost koju korisnik potpore možda može ostvariti na tržištu predstavlja stručno znanje koje će […] preuzeti. Međutim, s obzirom na brojne sudionike u tržištu u […] uvijek postoji mogućnost ulaska na tržište ili suradnje.

(106)

Kako bi se mjera mogla smatrati državnom potporom, kumulativno moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji: i. mjeru dodjeljuje država ili se dodjeljuje putem državnih sredstava; ii. njome poduzetniku nastaje ekonomska prednost; iii. ta je prednost selektivna; i iv. mjerom se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje te se njome utječe na trgovinu među državama članicama.

(107)

Financijsku potporu dodjeljuju njemačka nadležna tijela u obliku subvencije za ulaganje. Potpora se stoga može smatrati potporom koju je dodijelila država članica i potporom odobrenom putem državnih sredstava u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(108)

Budući da je potpora dodijeljena samo jednom poduzetniku, i to društvu BMW AG, ona se smatra selektivnom potporom.

(109)

Mjerom se poduzetnik oslobađa troškova koje bi u uobičajenim tržišnim uvjetima sam morao snositi pri izgradnji proizvodnog postrojenja i stoga mu nastaje ekonomska prednost u odnosu na njegove konkurente.

(110)

Potporu dodjeljuju njemačka nadležna tijela za projekt ulaganja u proizvodnju osobnih automobila s električnim i hibridnim pogonom. Budući da se među državama članicama trguje takvim vozilima, mjerom se može utjecati na trgovinu među državama članicama.

(111)

Ekonomskom prednošću koju BMW AG dobiva u odnosu na svoje konkurente pri proizvodnji robe kojom se trguje unutar EU-a može se narušiti tržišno natjecanje ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje.

(112)

Komisija zbog toga zaključuje da prijavljena mjera predstavlja državnu potporu društvu BMW AG u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a.

(113)

Prijavom planirane mjere potpore prije njezine provedbe Njemačka je ispunila svoje obveze u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a i obvezu pojedinačne prijave u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe o općem skupnom izuzeću.

(114)

Budući da u skladu s pravnom osnovom za odobravanje potpore, Zakonom o subvencioniranju ulaganja, (pod uvjetom da to Komisija odobri) korisnik potpore ima pravo na potporu u pogledu troškova koji su nastali prije 1. siječnja 2014., može se smatrati da je potpora dodijeljena prije srpnja 2014 (46). Budući da je, osim toga, cilj potpore poticanje regionalnog razvoja, Smjernice za regionalne potpore, posebno njihov odjeljak 4.3. koji se odnosi na velike projekte ulaganja, i Komunikacija o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja predstavljaju osnovu za ocjenu spojivosti potpore s unutarnjim tržištem.

(115)

Kako je Komisija utvrdila u odluci o pokretanju postupka, prijavljena potpora za ulaganje u korist društva BMW AG u skladu je s općim kriterijima prihvatljivosti iz Smjernica za regionalne potpore: njome se ispunjuje službeni kriterij u pogledu učinka poticaja, poduzetnik korisnik potpore ne nalazi se u poteškoćama, potpora se dodjeljuje za prvo ulaganje u obliku proširenja proizvodnje poslovne jedinice na nove, dodatne proizvode, prihvatljivi troškovi određeni su u skladu s mjerodavnim propisima, korisnik potpore osigurava vlastiti doprinos u iznosu od najmanje 25 % prihvatljivih troškova i obvezao se ulaganje u regiji održavati najmanje pet godina. Usto, ukupni diskontirani iznos potpore ne premašuje najvišu stopu potpore dopuštenu na temelju mehanizma prilagodbe u skladu s točkom 67. Smjernica za regionalne potpore.

(116)

U skladu s bilješkom 65. Smjernica za regionalne potpore ocjene navedene u točki 68. podtočkama (a) i (b) Smjernica ne moraju se provesti ako država članica dokaže da korisnik potpore otvara novo tržište proizvoda, a tada se potpora dodjeljuje do iznosa smanjenog u skladu s točkom 67. Smjernica.

(117)

Smisao bilješke 65. sastoji se u priznavanju toga da provedba ocjena u skladu s točkom 68. podtočkama (a) i (b) Smjernica za regionalne potpore u slučaju otvaranja novog tržišta proizvoda nije razborita jer referentno tržište još ne postoji prije završetka ulaganja. Poduzetnik koji otvara novo tržište proizvoda steći će izrazito velik udjel u tom tržištu, koji će vrlo vjerojatno iznositi čak 100 %. Ocjena u skladu s točkom 68. podtočkom (b) Smjernica, kojom se mjeri povećanje kapaciteta na tržištu s ispodprosječnim rastom, nije se mogla provesti jer potrebni podatci o stopama rasta tijekom petogodišnjeg referentnog razdoblja nisu bili dostupni.

(118)

Komisija je utvrdila da su, iako je BMW AG bio prvi proizvođač električnih automobila koji je dostavio službeni zahtjev za dodjeljivanje regionalne potpore, neki konkurenti već prije društva BMW AG započeli s proizvodnjom takvih vozila, a drugi će vjerojatno uskoro započeti s njom.

(119)

Njemačka priznaje da već postoje neki proizvođači automobila koji proizvode električne automobile i da će do 2013./2014. daljnji proizvođači automobila ući na tržište. Međutim, Njemačka navodi da je bilješku 65. Smjernica za regionalne potpore potrebno primijeniti analogno, ako se već ne može primijeniti izravno na predmet državne potpore.

(120)

Razlozi koje Njemačka navodi u korist primjene bilješke 65. Smjernica za regionalne potpore nisu dovoljno uvjerljivi da bi se njima opravdalo odbijanje provedbe ocjena u skladu s točkom 68. Smjernica. Bilješka 65. Smjernica vrijedi ako korisnik potpore otvara novo tržište proizvoda. Međutim, proizvodnja inovativnog proizvoda ne dovodi nužno do nastanka novog tržišta proizvoda.

(121)

Ako, kao u predmetnom slučaju, proizvodi koje nude konkurenti na tržištu konkuriraju novom, inovativnom modelu korisnika potpore (tj. društva BMW AG), mjerodavno tržište proizvoda ne sastoji se isključivo od inovativnog proizvoda korisnika potpore. Potrebno je uzeti u obzir i proizvode koje nude konkurenti. Kad bi se bilješka 65. Smjernica za regionalne potpore mogla odnositi i na predmetnu potporu društvu BMW AG, na temelju toga trebale bi se dodijeliti regionalne potpore i njegovim konkurentima koji na tržištu nude električne automobile. Zbog toga Komisija zaključuje da bilješka 65. Smjernica za regionalne potpore nije primjenjiva u ovom predmetu i da je potrebno provesti ocjene u skladu s točkom 68. podtočkama (a) i (b) Smjernica.

(122)

Komisija mora odlučiti može li se na temelju primjedaba dostavljenih kao odgovor na odluku o pokretanju postupka nedvojbeno isključiti da je premašen prag za ocjenu u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica za regionalne potpore i da stoga nije potrebno u okviru službenog istražnog postupka provesti dubinsku ocjenu u skladu s pravilima o državnoj potpori. Kako je Komisija već navela u uvodnim izjavama 93. do 99. Odluke o pokretanju postupka, ocjena u skladu s točkom 68. podtočkom (b) Smjernica za regionalne potpore nije relevantna u predmetnom slučaju jer je tržište električnih automobila tržište koje raste i proizvodni kapaciteti modela i3 i i8 ne predstavljaju problem.

(123)

Ocjena u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica za regionalne potpore dovodi do dubinske ocjene ako Komisija na temelju dostupnih informacija zaključi da korisnik potpore na mjerodavnom tržištu proizvoda i mjerodavnom zemljopisnom tržištu ima udjel koji premašuje prag od 25 %. Ako se mjerodavno tržište proizvoda i mjerodavno zemljopisno tržište ne mogu jasno razgraničiti, dubinska ocjena provodi se ako korisnik potpore najmanje na jednom vjerodostojnom mjerodavnom tržištu, na koji bi se moglo utjecati potporom, raspolaže tržišnim udjelom koji premašuje prag od 25 %. U svakom slučaju Komisija naglašava da se odluka o provedbi dubinske ocjene ne donosi prije nego što se provede ocjena spojivosti mjere potpore s unutarnjim tržištem.

(124)

Njemačka je u okviru prethodnog ispitivanja navela da električni automobili spadaju u tržite konvencionalnih osobnih automobila i da bi model i3 (isključivo električni automobil) trebalo svrstati u konvencionalni segment C odnosno D ili kombinirani segment C/D, a model i8 (hibridno vozilo) u skladu s klasifikacijom društva IHS Global Insight segmentu F.

(125)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je obrazložila da s obzirom na nedostatak zamjenjivosti na strani ponude i ograničenu zamjenjivost na strani potražnje ne može zaključiti čine li električni automobili samostalno tržište proizvoda ili ih je, ne razlikujući pogonsku tehniku, potrebno ubrajati u tržište konvencionalnih osobnih automobila. Nadalje, nije mogla, za slučaj da postoji odvojeno tržište za električne automobile, zaključiti može li se ono dodatno segmentirati i je li u danom slučaju segmentacija tržišta konvencionalnih osobnih automobila prenosiva na samostalno tržište električnih automobila. Naposljetku, Komisija nije mogla konačno zaključiti bi li model i3 trebalo svrstati u segment C, segment D ili kombinirani segment C/D, a model i8 u segment F.

(126)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 43. do 45., Njemačka je u svojim primjedbama istakla da će električni automobili ubuduće konkurirati konvencionalnim osobnim automobilima i da će ih potrošači smatrati međusobno zamjenjivima, kao što je već slučaj s hibridnim vozilima. Nadalje, Njemačka je navela da su model i3 i model i8 unatoč problema s dometom na strani potražnje zamjenjivi s konvencionalnim osobnim automobilima, jer je opća namjena i električnih i konvencionalnih vozila prijevoz osoba, a razlika u cijeni između električnih automobila i sličnih konvencionalnih osobnih automobila mogla bi se smanjiti potporama za potrošače.

(127)

Komisija je zaključila da zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe na opće pitanje je li tržište konvencionalnih osobnih automobila potrebno smatrati mjerodavnim tržištem proizvoda za električna i hibridna vozila. Budući da Komisiji nisu dostupne dovoljne informacije za donošenje odluke o tome je li sve različite vrste električnih i hibridnih vozila općenito potrebno svrstati u tržište konvencionalnih osobnih automobila, Komisija odlučuje otvorenim ostaviti pitanje pripadaju li električna i hibridna vozila općem tržištu osobnih automobila.

Mogu li se segmenti konvencionalnih osobnih automobila C ili D odnosno segmenti konvencionalnih osobnih automobila E2 ili F u ovom predmetu smatrati mjerodavnim tržištima proizvoda?

(128)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 123., dubinska ocjena provodi se za svaki predmetni model ako se prag u pogledu tržišnog udjela od 25 % premašuje najmanje na jednom od vjerodostojnih tržišta. Stoga je dovoljno da Komisija ispita može li se model i3 nedvojbeno svrstati u segment C ili D tržišta konvencionalnih osobnih automobila, a da se ne bavi pitanjem spada li model i8 u segment E2/F. Stoga je Komisija odlučila provjeru ograničiti na pitanje pripada li model i3 segmentima konvencionalnih osobnih automobila C ili D.

(129)

Komisija ne može riješiti dvojbe koje je istaknula u Odluci o pokretanju postupka u pogledu pitanja je li tržište konvencionalnih osobnih automobila (segment C ili D) potrebno smatrati jedinim mjerodavnim tržištem proizvoda za model i3. Kao prvo, tijekom postupka Komisija nije primila primjedbe zainteresiranih strana. Kao drugo, Njemačka je priznala (vidjeti uvodnu izjavu 55.) da je segmentacija na temelju tradicionalnih kriterija segmentacije problematična jer postoje nesukladnosti između cijena i duljina električnih automobila i konvencionalnih vozila u pojedinom segmentu.

(130)

Nadalje, nisu dostavljene informacije na temelju kojih bi se mogle riješiti dvojbe Komisije u pogledu pitanja je li model i3 kao isključivo električno vozilo na strani potražnje u dovoljnoj mjeri zamjenjiv konvencionalnim osobnim vozilom (47). Čini se da u mjerodavnoj literaturi (48) postoji konsenzus da razlike u dometu (tj. mogućnost da se vozilo vozi bez natakanja goriva ili punjenja baterije), vrijeme punjenja, raspoloživost punionica i životni vijek baterija električnih automobila predstavljaju važne kriterije. Tako je model i3, primjerice, potrebno napuniti nakon samo 150 kilometara vožnje. Stoga Komisija na temelju dostupnih informacija nije uvjerena da postoji dovoljna zamjenjivost na strani potražnje između modela i3 i konvencionalnih modela osobnih automobila iz segmenata C i D da bi se moglo smatrati da ta vozila pripadaju istom tržištu proizvoda.

(131)

Osim toga, ne osporava se da ne postoji zamjenjivost na strani ponude (49) između električnog automobila koji je predmet postupka (model i3) i konvencionalnih osobnih automobila jer karoserije od plastike pojačane ugljičnim vlaknima nije moguće proizvoditi u proizvodnim postrojenjima koja su namijenjena konvencionalnim motornim vozilima.

(132)

Zbog prethodno navedenih razloga Komisija nije uvjerena da se model i3 može svrstati u segment C ili D tržišta konvencionalnih osobnih automobila.

Je li kombinirani segment električnih automobila C/D mjerodavno tržište proizvoda za model i3?

(133)

Njemačka je u okviru prethodnog ispitivanja navela da bi umjesto pojedinih segmenata električnih automobila mjerodavnim tržištem proizvoda trebalo smatrati kombinirani segment električnih automobila C/D (50). U Odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila dvojbe u pogledu svrhovitosti (51) takvog kombiniranog segmenta, pri čemu tijekom službenog istražnog postupka nisu zaprimljene primjedbe zainteresiranih strana.

(134)

U tom pogledu Komisija je utvrdila da bi vjerodostojna tržišta proizvoda trebala obuhvaćati najnižu razinu za koju postoje statistički podatci; u predmetnom slučaju to je tržište električnih automobila podijeljeno u skladu s konvencionalnom segmentacijom. Stoga komisija u skladu s uobičajenom praksom isključuje da kombinirani segment električnih automobila C/D predstavlja najnižu razinu vjerodostojnog mjerodavnog tržišta proizvoda (52). Kad bi se ocjena u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica za regionalne potpore primjenjivala samo na kombinirane segmente, dubinska ocjena mogla bi izostati čak i u slučaju da korisnik potpore ima vladajući položaj u jednom pojedinačnom mjerodavnom segmentu jer je njegov tržišni udjel u ostalim mjerodavnim segmentima, koji se kombiniraju s prvim, niži. Zato Komisija ne može nedvojbeno isključiti da je jedan od pojedinih segmenata C ili D tržišta električnih automobila potrebno smatrati mjerodavnim tržištem proizvoda za model i3.

(135)

Za provedbu ocjene u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica za regionalne potpore Komisija mora odrediti mjerodavno zemljopisno tržište u pogledu kojeg provodi analizu tržišnog udjela. U Odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila dvojbe u pogledu toga da zemljopisno tržište koje dolazi u obzir nadilazi EGP.

(136)

Njemačka navodi da bi kao mjerodavno zemljopisno tržište za električne automobile trebalo odrediti svjetsko tržište, tim više što Kina, Japan i SAD (kao i neke države članice EU-a), tj. države koje su pokazale zavidnu razinu državnih subvencija u korist takvih vozila, imaju znatan udjel u svjetskom tržištu. Uostalom, trgovinski tokovi razvijaju se u svim smjerovima, a okvirni uvjeti za svjetsku trgovinu električnim automobilima jednaki su ili povoljniji od onih za konvencionalna vozila.

(137)

U Obavijesti Komisije o utvrđivanju mjerodavnog tržišta radi provedbe prava tržišnog natjecanja Zajednice navedeno je da se, općenito, „utvrđivanje tržišta sastoji […] od identifikacije djelotvornih alternativnih izvora opskrbe za klijente predmetnih poduzetnika, u odnosu kako na proizvode/usluge tako i na zemljopisni smještaj dobavljača” (53). U toj Obavijesti Komisije, osim toga, zaključuje se da se u okviru razgraničenja mjerodavnog zemljopisnog tržišta mogu ispitati i dodatni čimbenici, npr. potreba za lokalnom prisutnošću, uvjeti pristupa distribucijskim kanalima, regulatorne prepreke, regulacije cijena, tarife, kvote itd (54). Naposljetku bi i iz trgovinskih tokova mogla proizići dodatna korisna upućivanja na čimbenike koji se odnose na ponudu i potražnju (55).

(138)

Navodu Njemačke o tome da je kao mjerodavno zemljopisno tržište za električne automobile potrebno odrediti svjetsko tržište nedostaju opsežne informacije o čimbenicima opisanima u Obavijesti.

(139)

Samim navodom da će se trgovina razvijati u svim smjerovima ne dokazuje se da stvarno postoji mjerodavno zemljopisno tržište koje nadilazi EGP. Iako postoji razmjena robe između EGP-a i drugih svjetskih regija, to ne znači da su tržišta integrirana u smislu da tržišni uvjeti u jednoj regiji (npr. cijene) utječu na tržišne uvjete u drugoj regiji. Ukupno gledajući, Komisija ne može prepoznati razlog za to da odstupi od svoje uobičajene prakse u pogledu državnih potpora i zaključi da je mjerodavnim zemljopisnim tržištem potrebno smatrati svjetsko tržište ili barem tržište koje nadilazi EGP. Na temelju dostavljenih informacija Komisija ne smatra da može nedvojbeno isključiti da je mjerodavno zemljopisno tržište za električne automobile (ili hibridne automobile) EGP.

(140)

Naposljetku, udjel poduzetnika korisnika potpore, npr. u segmentu D, čak i na svjetskom tržištu električnih automobila premašuje prag od 25 %, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 36. Stoga zaključak o tome postoji li svjetsko tržište električnih automobila u pogledu pitanja premašuje li udjel korisnika potpore na mjerodavnom tržištu (tržištu proizvoda i zemljopisnom tržištu) 25 % nije od presudne važnosti.

(141)

Udjel društva BMW AG, neovisno o razgraničenju mjerodavnog zemljopisnog tržišta, ni u jednom segmentu tržišta konvencionalnih osobnih automobila ne premašuje prag od 25 %.

Tržište električnih automobila

(142)

Na temelju informacija koje je dostavila Njemačka i studija iz neovisnih izvora, kao što je ona banke Deutsche Bank, Komisija argumente koje je iznijela Njemačka u pogledu udjela korisnika potpore u ukupnom tržištu za (isključivo) električne automobile shvaća na sljedeći način: korisniku na nesegmentiranom tržištu električnih automobila pripada […] od 150 000 vozila ([…] %), tako da njegov tržišni udjel vjerojatno neće premašiti 25 % – taj bi se prag premašio tek prodajom više od 37 500 od ukupno 150 000 električnih automobila.

(143)

U dopisu dostavljenom u ranoj fazi službenog istražnog postupka Njemačka navodi da će u skladu sa studijom banke Deutsche Bank iz 2008. oko 1 % svih osobnih automobila 2015. biti električni automobili, što odgovara ukupnom broju od 150 000 isključivo električnih automobila diljem EGP-a 2015 (56). Na tom je broju Njemačka temeljila i svoj izračun udjela električnih automobila u segmentima konvencionalnih osobnih automobila u okviru prethodnog ispitivanja (57). Pritom je predviđeno da će tržišni udjeli korisnika potpore izračunani na toj osnovi 2015. vrlo vjerojatno premašiti prag od 25 % na tržištu EGP-a u segmentima B, C, D i E2/F (58).

(144)

U dopisu dostavljenom u kasnijem stadiju službenog istražnog postupka Njemačka se pozvala na dvije novije studije, studiju European Roadmap i izvješće organizacije CE Delft, u kojima se za tržište električnih automobila navodno predviđao daleko veći broj (pet milijuna jedinica u EU-u do 2020.) nego u ranijim studijama (59).

(145)

Njemačka podatke dobivene iz tih izvješća zbog sljedećih razloga ne može priznati kao primjeren dokaz za navode Njemačke:

(146)

Na stranicama izvatka iz izvješća organizacije CE Delft koje je dostavila i na koje se poziva Njemačka ne postoje brojke u pogledu predviđenog tržišnog udjela. Stoga nije razumljivo zašto je Njemačka te stranice iz navedenog izvješća smatrala važnima za svoje navode.

(147)

Komisija želi uputiti na to da su postojeća predviđanja o budućem tržišnom položaju električnih vozila vrlo različita. Tako samo u izvješću organizacije CE Delft postoje različite procjene o broju električnih vozila (61) koja bi trebala postojati na tržištu 2015. i o njihovu udjelu u ukupnom tržištu vozila. Predviđanja su izravno povezana s različitim scenarijima (62). Tako će u skladu s predviđanjem na temelju najpovoljnijeg scenarija, u kojem se očekuje ostvarenje napredaka u području električne mobilnosti, 2015. u EU-u biti 30 000 novoregistriranih isključivo električnih automobila. U najnepovoljnijem scenariju očekuje se da će u istom razdoblju u EU-u biti samo 10 000 novoregistriranih isključivo električnih automobila, dok će broj novoregistriranih isključivo električnih automobila u skladu s realističnijim scenarijem 2015. iznositi 20 000 jedinica (63). U skladu s tim izvješćem u državama EU-27 2015. postojat će 100 000 isključivo električnih automobila (64).

(148)

Potrebno je obratiti pažnju na to da iz neovisnih predviđanja očito proizlazi da je vrijednost od jedan posto, koja je procijenjena u studiji banke Deutsche Bank za tržišni udjel isključivo električnih automobila na ukupnom tržištu automobila 2015., previsoka. Tako se u izvješću iz 2014. pod naslovom „The xEV Industry insider Report” (65) obrazlaže da će isključivo električni automobili 2020. na ukupnom svjetskom tržištu imati udjel od samo 0,6 %. Nema razloga očekivati da će udjel isključivo električnih automobila na ukupnom tržištu vozila već pet godina prije, tj. 2015., iznositi 0,6 %.

(149)

Komisija je utvrdila da se ni u jednom od tih predviđanja iz novijih studija za 2015. ne predviđa veći broj isključivo električnih automobila nego u studiji banke Deutsche Bank, na temelju koje su izračunani tržišni udjeli korisnika potpore. Komisija s obzirom na različita predviđanja zaključuje da ni s najmanjom sigurnošću nije moguće predvidjeti kako će se tržišni udjel električnih automobila u EGP-u (i diljem svijeta) razviti do 2015. i kasnije.

(150)

Ukupno se dokazima povezanima s informacijama iz neovisnih izvora koje je dostavila Njemačka ne potvrđuje da tržišni udjel korisnika potpore neće 2015. barem u nekim vjerodostojnim mjerodavnim tržištima proizvoda EGP-a i u segmentu D diljem svijeta premašiti prag od 25 % (66). Taj zaključak proizlazi iz prijenosa predviđanja banke Deutsche Bank, u skladu s kojim će električni automobili u različitim segmentima tržišta konvencionalnih osobnih automobila držati udjel od 1 % u ukupnoj prodaji automobila. Osim toga, na temelju drugih neovisnih izvora, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 147., može se izračunati i udjel u nesegmentiranom tržištu električnih automobila diljem EGP-a koji premašuje prag od 25 % (na temelju predviđanja od 10 000, 20 000 i 30 000 isključivo električnih automobila 2015.).

(151)

Zbog toga Komisija odlučuje provesti dubinsku ocjenu potpore na temelju Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja.

(152)

U skladu s točkom 68. Smjernica za regionalne potpore Komisija će, ako su ispunjeni u njoj navedeni uvjeti, odobriti regionalnu potporu namijenjenu ulaganju samo nakon izvršenog detaljnog ispitivanja u pokrenutom postupku sukladno članku [108.] stavku 2. [UFEU-a] i kada utvrdi da je potpora potrebna kako bi se osigurao poticajni učinak ulaganja te da koristi koje donosi predmetna mjera potpore nadmašuju učinak narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu između država članica. Naputak najavljen u bilješci 63. Smjernica za regionalne potpore stavlja se na raspolaganje u obliku Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja.

(153)

S obzirom na navod Njemačke da bi se u službenom istražnom postupku trebalo baviti isključivo otklanjanjem važnih dvojbi, a ne kriterijima spojivosti, koji su već ispitani na temelju Smjernica za regionalne potpore (67), Komisija upućuje na to da su važeći pravni propisi za ocjenu regionalnih potpora za velike projekte ulaganja koje je potrebno prijaviti formulirani i osmišljeni tako da rezultat ocjene tržišnog udjela korisnika potpore u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica za regionalne potpore dobiva presudnu važnost. Ako tržišni udjel korisnika potpore na mjerodavnom tržištu proizvoda i mjerodavnom zemljopisnom tržištu premašuje prag utvrđen za ocjenu u skladu s točkom 68. podtočkom (a) Smjernica, ne može se očekivati pozitivan rezultat ispita usporedbe.

(154)

Prijedlog Njemačke da se potpora uvjetuje godišnjim dostavljanjem dokaza o tržišnom udjelu korisnika potpore bez dubinske ocjene (68) očigledno nije provediv u praksi jer se time može spriječiti mogućnost učinkovitog suzbijanja negativnih utjecaja potpore.

(155)

U pogledu navoda da bi, u skladu s točkom 9. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja, dubinska ocjena Komisije morala biti razmjerna mogućem narušavanju tržišnog natjecanja i da stoga ocjena ne bi smjela provoditi u slučajevima u kojima ne postoji „znatno narušavanje tržišnog natjecanja” te korisnik potpore preuzima na sebe inovativno i visokorizično ulaganje (69) Komisija zaključuje da nije dostavljen dokaz o nepostojanju „znatnog narušavanja tržišnog natjecanja” te da u pogledu potpore u iznosu od 50 milijuna EUR za projekt ulaganja u iznosu od 400 milijuna EUR svakako postoji znatna mogućnost da će se narušiti tržišno natjecanje.

(156)

Komisija zaključuje da se Presuda Općeg suda od 10. srpnja 2012. u predmetu T-304/08 – Smurfit Kappa/Komisija (70) ne može tumačiti na način da se Komisiji nalaže da ne primjenjuje Komunikaciju o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja u predmetima kao što je ovaj. Štoviše, Komisija je u skladu s Presudom pozvana provoditi dubinsku ocjenu u slučajevima u kojima nije očigledno da su pozitivni utjecaji regionalne potpore važniji od mogućih negativnih utjecaja, čak i ako se ne premašuje prag naveden u točki 68. Smjernica za regionalne potpore.

(157)

U ovom predmetu državne potpore Komisija na temelju kriterija navedenih u Komunikaciji o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja mora detaljno ispitati je li potpora potrebna za stvaranje učinka poticaja u korist projekta ulaganja te jesu li prednosti od potpore važnije od narušavanja tržišnog natjecanja koje njome nastaje i utjecaja na trgovinu među državama članicama koji ona uzrokuje.

(158)

U skladu s točkom 18. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja, samo „mjere za koje je država članica uzela u obzir druge političke mogućnosti i dokazala prednosti selektivnog instrumenta, kao što je državna potpora za određenog poduzetnika, smatraju se primjerenim instrumentom”.

(159)

Njemačka je dostavila dovoljne dokaze za svoj navod (71) u skladu s kojim proširenje infrastrukture i druge opće mjere sami po sebi nisu dovoljni za smanjenje regionalnih nejednakosti u Njemačkoj. Stoga Komisija zaključuje da mjera potpore predstavlja primjeren instrument za ostvarivanje ciljeva u pogledu regionalnog razvoja u predmetnom potpomognutom području.

(160)

Budući da postoje brojni razlozi za poduzetnika da dođe u određenu regiju i bez očekivane potpore, Komisija je u skladu s točkom 19. i sljedećima Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja obvezana detaljno ispitati je li potpora potrebna kao poticaj za ulaganje. U okviru te dubinske ocjene potrebno je utvrditi pridonosi li se potporom zaista promjeni ponašanja poduzetnika korisnika potpore na način da on u predmetnom potpomognutom području provede (dodatna) ulaganja.

(161)

U skladu s Komunikacijom o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja učinak poticaja moguće je dokazati na temelju dvaju mogućih scenarija: Na temelju scenarija 1. bez potpore se ulaganje ne bi provelo jer projekt ulaganja ne bi bio isplativ za poduzetnika ni na jednoj lokaciji, dok bi se na temelju scenarija 2. bez potpore ulaganje provelo na nekoj drugoj lokaciji u EU-u.

(162)

Stoga država članica mora s pomoću jednoznačnih dokaza uvjeriti Komisiju da je potpora stvarno utjecala na odluku o ulaganju ili izbor lokacije. Komisija mora ispitati jesu li predloženi hipotetski scenariji realistični.

(163)

U skladu s Komunikacijom o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja država članica snosi teret dokazivanja u pogledu postojanja učinka poticaja. U skladu s točkama 24. i 25. Komunikacije država članica mogla bi dostaviti dokaz o učinku poticaja potpore s pomoću poslovne dokumentacije iz koje proizlazi da 1) ulaganje bez potpore ne bi bilo gospodarski isplativo i da se nije razmatrala nijedna druga lokacija ili 2) da su troškovi i koristi ulaganja u predmetnom potpomognutom području uspoređeni s troškovima i koristima u slučaju izbora drugog područja. Državi članici savjetuje se da u tu svrhu upotrijebi financijske izvještaje, interne poslovne planove i druge dokumente u kojima se ispituju različiti scenariji ulaganja.

(164)

Ne dostavivši pisani dokaz o tome da je ta analiza provedena prije odluke o ulaganju, Njemačka je najprije tvrdila da bi učinak poticaja trebalo ispitati na temelju scenarija 1. u skladu s točkom 22. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja. Država članica mora dokazati da ponuda predstavlja poticaj korisniku potpore za donošenje pozitivne odluke o ulaganju jer se ulaganje, koje bez potpore ne bi bilo isplativo za poduzetnika ni na jednoj lokaciji, s pomoću potpore može provesti na predmetnom potpomognutom području. Iz dokumenata koje je dostavila Njemačka proizlazi da se unutarnja stopa povrata projekta ulaganja iznosom potrebne državne potpore povećava samo za jedan postotni bod (s [0 – 8] % na [1 – 9] %), što je znatno manje i od internog ciljnog povrata od uloženog kapitala od 25 % i od ponderirane prosječne stope troška kapitala od 12 % korisnika potpore.

(165)

Očigledno je da iz marginalna povećanja unutarnje stope povrata, koja je čak i uz potporu daleko niža od uobičajene referentne vrijednosti poduzetnika, ne proizlazi zaključak da potpora predstavlja poticaj za ulaganje.

(166)

Osim toga, sigurno je da je odluka o provođenju ulaganja u proizvodnju električnih automobila donesena na temelju dugoročnijeg strateškog cilja korisnika potpore u skladu s kojim je potrebno razvijati inovativne ključne tehnologije kako bi poduzetnik korisnik potpore ispunio buduće norme električne mobilnosti i kako bi se inovativne ključne tehnologije mogle upotrijebiti u okviru industrijske masovne proizvodnje. Taj je cilj vidljiv i iz činjenice da je koncern kojem pripada poduzetnik korisnik potpore 2009. sklopio strateško partnerstvo s društvom SGL Carbon, proizvođačem proizvoda od ugljičnih vlakana.

(167)

Međutim, činjenica da učinak poticaja nije dokazan na temelju scenarija 1. još ne upućuje na to da se on ne može dokazati ni na temelju scenarija 2.

(168)

Njemačka je kasnije stvarno navela da potpora korisniku potpore spada u područje primjene scenarija 2. i predstavila tvornicu u Münchenu kao alternativu lokaciji u Leipzigu.

(169)

Ocjenom učinka poticaja u situaciji iz scenarija 2. namjerava se dokazati da je potpora predstavljala poticaj za poduzetnika korisnika potpore da ulaganje provede u ciljnom području, a ne u nekoj drugoj regiji jer se potporom nadoknađuju neto nedostatci i troškovi povezani s potpomognutim područjem.

(170)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., Njemačka se za dokazivanje učinka poticaja u situaciji iz scenarija 2. (za model i3) oslanja na dokumente iz prosinca 2009., kao što je zapisnik sa sjednice uprave od 15. prosinca 2009., na kojoj je donesena odluka o lokaciji. Iz tih dokumenata proizlazi da se na početku razmatrao cijeli niz lokacija za projekt ulaganja, ali da su gotovo sve lokacije (uključujući […], što je najvažnije) (72) zbog posebnih strateških razloga, kao što su potreba za greenfield ulaganjima, udaljenost od mjesta proizvodnje plastike pojačane ugljičnim vlaknima, poteškoće u sporazumijevanju, nedovoljna zaštita stručnog znanja, i prevelika udaljenost od razvojnog centra korisnika potpore, te zbog nedostataka u pogledu proizvodnog kapaciteta i logistike, isključene iz konačne usporedbe lokacija. Do trenutka odlučivanja o lokaciji mogućnosti su svedene na dvije ozbiljno razmatrane alternative: Leipzig i München. Iz mjerodavnih dokumenata koji su dostavljeni upravi društva BMW AG u prosincu 2009. proizlazi da bi lokacija u Münchenu bez potpore uz životni ciklus u trajanju od […] godina prouzročila 17 milijuna EUR manje troškova od lokacije u Leipzigu.

(171)

Još jedan čimbenik koji je bio važan pri odabiru lokacije ulaganja bila je dugoročna strateška mogućnost za buduće širenje proizvodnog kapaciteta. Na lokaciji u Leipzigu postojala je mogućnost da se proizvodni kapacitet udvostruči s [10 000 – 50 000] jedinica godišnje na [50 000 – 90 000] jedinica godišnje, dok se takvo proširenje kapaciteta nije smatralo ostvarivim u Münchenu. Iz dokumenata koje je dostavila Njemačka proizlazi da poduzetnik taj strateški čimbenik nije izrazio u novčanoj vrijednosti.

(172)

Osim toga, dokumentima se dokazuje da je dostupnost državne potpore u iznosu od 50 milijuna EUR analizirana prije odluke o ulaganju odnosno lokaciji.

(173)

Komisija je zaključila da je Njemačka prethodno navedenim autentičnim i aktualnim dokumentima dokazala da je odluka o provođenju projekta ulaganja u proizvodnju modela i3 u Leipzigu umjesto u Münchenu potaknuta državnom potporom.

(174)

U situaciji iz scenarija 2. u skladu s točkom 33. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja vrijedi: „za poticaj za lokaciju, potpora se općenito smatra razmjernom ako je jednaka razlici između neto troškova ulaganja u potpomognutu regiju za poduzetnika korisnika i neto troškova ulaganja u alternativnu regiju(e).”

(175)

U skladu s prethodno navedenim, Njemačka je u dokumentima iz prosinca 2009. dokazala da je razlika u troškovima između dviju lokacija (Leipzig i München) koja je utvrđena u trenutku odlučivanja o ulaganju odnosno lokaciji te izračunana na temelju sedmogodišnjeg životnog ciklusa 17 milijuna EUR. Poduzetnik je navedenu razliku u troškovima izračunao na temelju troškova ulaganja povezanih s proizvodom, strukturnih troškova ulaganja, troškova planiranja i početnih troškova, troškova opskrbe, fiksnih troškova te takozvanih dopremnih i otpremnih troškova (logističkih troškova i carina za međunarodni prijevoz tereta). Zato je Komisija zaključila da je Njemačka dokazala da potpora u iznosu od 17 milijuna EUR odgovara najmanjem iznosu potrebnom za promjenu odluke korisnika potpore o lokaciji i da se stoga tim iznosom ispunjuje načelo primjerenosti u pogledu cilja poticanja regionalnog razvoja koji se slijedi potporom. Komisija je utvrdila da u tom pogledu stratešku opciju proširenja proizvodnog kapaciteta, koja ne postoji na lokaciji u Münchenu, pri ocjeni primjerenosti prijavljene potpore nije potrebno uzeti u obzir jer je ta mogućnost vrlo dugoročna pa će stoga postati važna tek nakon isteka sedmogodišnjeg životnog ciklusa predmetnog projekta ulaganja.

(176)

Njemačka je kasnije (73) navela da je izvorno prijavljeni ukupni iznos potpore od 50 milijuna EUR primjeren jer je razlici 17 milijuna EUR, koja je u prosincu 2009. izračunana kao iznos dodatnih troškova ulaganja za lokaciju u Leipzigu, potrebno pribrojiti dodatne troškove u iznosu od 29 milijuna EUR. Ti dodatni troškovi u iznosu od 29 milijuna EUR nastali su prije kraja 2012., tj. nakon što su donesene odluke o lokaciji i ulaganju te počeli radovi na projektu ulaganja.

(177)

Njemačka taj iznos opravdava navodeći da primjerenost potpore nije potrebno dokazivati na temelju istih dokumenata kao učinak poticaja. Njemačka navodi da bi Komisija trebala uzeti u obzir i druge troškovne podatke koji se odnose na troškove nastale u potpomognutom području nakon što je donesena odluka o lokaciji ulaganja.

(178)

Komisija zaključuje da dokumenti koje je Njemačka dostavila u rujnu 2012. i u kojima se navode dodatni troškovi (74) nisu autentični niti potječu iz razdoblja u kojem je donesena bilo kakva odluka o lokaciji jer su sastavljeni tek u rujnu 2012.

(179)

Navod Njemačke da o primjerenosti mjere ne bi trebalo odlučivati isključivo na temelju dokumenata u kojima se odražava situacija u trenutku donošenja pojedine odluke o lokaciji odnosno ulaganju Komisija odbija iz sljedećih razloga:

(180)

Točno je da se točkom 35. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja, u kojoj se navode vrste dokumenata prikladnih za dokazivanje primjerenosti, ne zahtijeva izričito da se primjerenost dokazuje na temelju istih [isticanje dodano] dokumenata kao učinak poticaja, nego na temelju prikladnih [isticanje dodano] dokumenata opisanih u točki 26. Komunikacije. Međutim, ta formulacija navedena u točki 35. ne može se tumačiti na način da bi bilo dopušteno dokazivati učinak poticaja i primjerenost potpore na temelju dokumenata koji sadržavaju potpuno različite brojke u pogledu neto nedostataka i troškova ulaganja na lokaciji u potpomognutom području. Posebno se tom formulacijom ne dopušta upotreba dokumenata koji sadržavaju troškove nastale tek više godina nakon što je donesena predmetna odluka o ulaganju odnosno lokaciji.

(181)

Točno je i to da Komunikacija o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja ne sadržava izričitu odredbu o trenutku koji je mjerodavan za ocjenu primjerenosti mjere. Ne sadržava ni izričitu odredbu o točnom trenutku na kojem je potrebno temeljiti ocjenu učinka poticaja. Međutim, jasno je da mjerodavne brojke za ocjenu učinka poticaja potpore u pogledu odluke o ulaganju odnosno lokaciji moraju biti dostupne i uzete u obzir prije donošenja odluke o ulaganju odnosno lokaciji. Zato se u točki 26. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja, u kojoj su navedene vrste dokumenata prikladnih za dokazivanje razmjernosti, upućuje na dokumente „koji su podneseni ulagačkom odboru [isticanje dodano] i koji opisuju različite scenarije ulaganja”. Dokumenti koje je Komisija ocijenila u ovom predmetu pripadaju upravo toj vrsti dokumenata, koji su dostavljenu upravi korisnika potpore i sadržavaju različite scenarije ulaganja s pojedinim odgovarajućim brojkama. Iz tih dokumenata proizlazi da je nedostatak ulaganja prouzročen troškovima na lokaciji u Leipzigu prije odluke u korist te lokacije procijenjen na 17 milijuna EUR.

(182)

Nadalje, logikom na kojoj se temelji analiza u skladu sa scenarijem 2. predviđa se da se državnom potporom moraju nadoknaditi dodatni troškovi koji su ulaganjem na ciljnoj lokaciji na kojoj se ulaganje ne bi provelo bez potpore trebali nastati u skladu s promatranjem ex ante, tj. prije odluke o lokaciji ulaganja. Međutim, načelo razmjernosti znači i to da je udjel potpore koji premašuje minimum potreban za donošenje odluke o ulaganju u potpomognutom području potrebno smatrati suvišnim jer on predstavlja novčanu mjeru u korist korisnika potpore za koju nisu postavljeni određeni uvjeti i koja ne služi svrsi spojivoj s pravilima o državnim potporama.

(183)

U točki 33. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja izričito je utvrđeno da potpora mora odgovarati razlici između neto troškova dviju alternativnih lokacija kako bi načelo razmjernosti bilo ispunjeno. Stoga Komisija smatra da se potpora može smatrati razmjernom samo do visine iznosa potpore koji je bio potreban za donošenje odluke korisnika potpore o ulaganju u korist predmetne lokacije.

(184)

Suprotno mišljenju Njemačke, ni u dokumentu o savjetovanju službi Komisije iz 2007. o „Zajedničkim načelima za ekonomsku ocjenu spojivosti državnih potpora u skladu s člankom 87. stavkom 3. Ugovora o EZ-u” nije predviđena nijedna druga mogućnost. Štoviše, u točki 41. dokumenta o savjetovanju, koji ionako nije obvezujući za Komisiju, prednost se daje pristupu čiji je najvažniji cilj spriječiti da potpora dodijeljena za projekt ulaganja bude viša od potrebnog minimuma. Nedvojbeno se upućuje na to da je u slučajevima za koje je predviđena dubinska ocjena na temelju mjerodavnih Smjernica potrebno ispitati je li predmetni intenzitet potpore postavljen previsoko i bi li se isti rezultat mogao postići nižom potporom. Ako je, kao u predmetnom slučaju, dokazano da u trenutku u kojem je donesena odluka u korist Leipziga (tj. u trenutku u kojem je pokrenuto ulaganje) između troškova ulaganja na lokacijama Leipzig i München postojala razlika u troškovima od samo 17 milijuna EUR, iznos potpore koji premašuje tu razliku suvišan je i u skladu s dokumentom o savjetovanju koji je navela Njemačka.

(185)

I presuda u predmetu Savezna pokrajina Saska/Komisija ne obvezuje Komisiju da donosi odluke na temelju dokumenata koje država članica smatra „prikladnima” u smislu točke 35. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja (75), ali koji nisu mogli utjecati na odluku korisnika potpore o tome da ulaganje provede na predmetnoj lokaciji.

(186)

U pogledu dodatnih troškova koji su nastali u vezi s proširenjem ulaganja provedenim nakon izvorne odluke o ulaganju iz prosinca 2009. Komisija u pogledu novih informacija koje je Njemačka dostavila u rujnu 2012. u okviru službenog istražnog postupka izražava sljedeće dvojbe:

(187)

Dodatni troškovi povezani s proizvodnim kapacitetom modela i8 nisu bili predmet odluke o ulaganju 2009. jer je odluka o proizvodnji modela i8 donesena tek početkom 2011. Mjerodavna odluka uprave samostalna je odluka odvojena od odluke o lokaciji odnosno ulaganju u proizvodnju modela i3. Osim toga, odluka o proizvodnji modela i8 nije se odnosila na to hoće li se ulaganja provesti u Leipzigu ili na drugoj lokaciji (scenarij 2.), nego na to hoće li se model i8 proizvoditi ili ne (scenarij 1.). Zapravo je odluka o ulaganju, s obzirom na mali broj vozila koji se trebao proizvoditi, s gospodarskog stajališta bila razborita samo u slučaju da se model i8 proizvodi na onim proizvodnim lokacijama koje su se gradile u Leipzigu. Njemačka je u odgovoru na zahtjev za dostavljanje informacija zaista tvrdila da se obujam ulaganja koji je izvorno planiran time neće promijeniti (76), a prema saznanjima Komisije nije podnesen zahtjev za dodatnu potporu povezanu s mogućim dodatnim troškovima ulaganja u proizvodnju modela i8.

(188)

Komisija smatra da se u pogledu udjela potpore koji se odnosi na troškove ulaganja koji nisu bili predviđeni u prijavi ne mogu dokazati ni učinak poticaja ni primjerenost.

(189)

Stoga Komisija ne može potvrditi primjerenost regionalne potpore namijenjene ulaganju u iznosu od 45 257 273 EUR (diskontirana vrijednost). Komisija zaključuje da udjel prijavljene potpore koji premašuje iznos od 17 milijuna EUR (tj. 28 257 273 EUR) predstavlja novčana sredstva koja su stavljena na raspolaganju korisniku potpore, a da se time nije potaklo ostvarivanje cilja u skladu s člankom 107. stavkom 3. UFEU-a. Usto, Komisija smatra da dodatni iznos od 28 257 273 EUR ima negativne posljedice i da se njime znatno narušava tržišno natjecanje, tim više što bi zbog toga konkurenti mogli odustati od ulaganja u slične proizvode, čime bi se pridonijelo istiskivanju privatnih ulagatelja s mjerodavnog tržišta.

(190)

U skladu s Komunikacijom o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja država članica mora navesti na koji će se način projektom ulaganja pridonijeti razvoju predmetnog područja (77), a Komisija može odobriti potporu samo ako su njezini pozitivni utjecaji, osim učinka poticaja u korist ulaganja i primjerenosti potpore, važniji od njezinih negativnih posljedica (78).

(191)

Komisija zaključuje da je Njemačka dokazala da potpora u iznosu od 17 milijuna EUR ima pozitivne utjecaje na regionalni razvoj (79).

(192)

U skladu s točkom 40 (80). Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja potpora u analizi na temelju scenarija 2., u skladu s kojim bi se ulaganje provelo i bez potpore te potpora odgovara načelu primjerenosti, nema utjecaja na tržišno natjecanje jer postojeći čimbenici, kao npr. veliki tržišni udjel korisnika potpore, ostaju jednaki.

(193)

Komisija je uspjela potvrditi učinak poticaja potpore i pridržavanje načela primjerenosti za iznos od 17 milijuna EUR. Ako se potpora ograniči na taj iznos, neće nastati negativne posljedice za tržišno natjecanje.

(194)

Regionalne potpore utječu na trgovinu među državama članicama jer potiču poduzetnike na to da provode ulaganja u potpomognutim područjima određenih država članica, a ne na lokacijama u drugim državama članicama. Međutim, projekt ulaganja u Leipzigu nije doveo do povlačenja ulaganja iz drugog potpomognutog područja u drugoj državi članici ni iz područja u Njemačkoj koje se nalazi u jednako nepovoljnom položaju. Alternativna lokacija u […] isključena je u ranijoj fazi planiranja na temelju kvalitativnih i strateških razmatranja. Stoga potpora nije u suprotnosti s ciljevima kohezije iz UFEU-a. Nadalje, projekt ulaganja nije povezan s premještanjem postojećeg postrojenja u Leipzig, tako da se ne primjenjuje točka 54. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja.

(195)

Nakon što je utvrđeno da potpora predstavlja poticaj za provedbu ulaganja u predmetnoj regiji i da je do iznosa od 17 milijuna EUR primjerena za ostvarivanje tog cilja, potrebno je usporediti njezine pozitivne i negativne posljedice.

(196)

Ispitivanjem je potvrđeno da je mjera potpore u iznosu od 17 milijuna EUR dovela do toga da se projekt ulaganja provede u području u nepovoljnom položaju koje dolazi u obzir za regionalne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3 točkom (c) UFEU-a. Budući da se ulaganjem otvara 800 izravnih radnih mjesta, njime se ostvaruje važan doprinos regionalnom razvoju. Budući da se odlukom u korist lokacije za ulaganje u Leipzigu nijedna regija s jednakom ili višom najvišom stopom potpore ne stavlja u nepovoljniji položaj, ona nije u suprotnosti s ciljevima kohezije. Komisija smatra da je ulaganje u područje u nepovoljnijem položaju važnije za koheziju Unije od istog ulaganja u područje u manje nepovoljnom položaju.

(197)

S obzirom na prethodno navedena razmatranja Komisija je utvrdila da su pozitivne posljedice potpore u iznosu od 17 milijuna EUR važnije od negativnih posljedica za trgovinu među državama članicama te mogućih društvenih i gospodarskih posljedica na alternativnoj lokaciji koja se nalazi u manje nepovoljnom položaju.

(198)

U skladu s točkom 68. Smjernica za regionalne potpore i s obzirom na dubinsku ocjenu provedenu na temelju Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja Komisija je utvrdila da je Njemačka dokazala da se potporom u iznosu od 17 milijuna EUR ostvaruje pozitivan doprinos regionalnom razvoju. Komisija je zaključila da je potpora u iznosu od 17 milijuna EUR potrebna za izazivanje učinka poticaja u korist provedbe ulaganja u Leipzigu te da prednosti mjere potpore premašuju narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na tržište među državama članicama koji njome nastaju.

(199)

Komisija odbija navod Njemačke da je njezino ovlaštenje u pogledu ispitivanja spojivosti predmetne potpore s unutarnjim tržištem u skladu s Komunikacijom o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja ograničeno na udjel zahtijevanog iznosa potpore koji premašuje prag prijave iz članka 6. stavka 2. Uredbe o općem skupnom izuzeću.

(200)

Komisija je obvezana na temelju detaljnije ocjene u skladu s Komunikacijom o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja ispitati učinak poticaja i primjerenost mjera potpore na koje se primjenjuje dubinska ocjena, tj. regionalnih mjera potpore za velike projekte ulaganja koje se moraju prijaviti i kojima se ispunjuju primjenjivi uvjeti iz Smjernica za regionalne potpore.

(201)

U pogledu mogućnosti Njemačke da društvu BMW AG dodijeli potporu čiji iznos ne premašuje prag prijave u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe o općem skupnom izuzeću, što bi u ovom slučaju iznosilo 22,5 milijuna EUR, potrebno je utvrditi da se u točki 56. Komunikacije o dubinskoj ocjeni velikih projekata ulaganja samo navodi da država članica zadržava tu mogućnost. Ta bilješka koju je Njemačka navela ne znači da je sama Komisija obvezna odobriti regionalnu potporu do iznosa praga prijave koji vrijedi u okviru skupnog izuzeća.

(202)

Stoga je Komisija ovlaštena ispitati učinak poticaja i primjerenost ukupnog iznosa potpore koji je Njemačka prijavila te utvrditi da je potpora spojiva s unutarnjim tržištem samo ako ostane ograničena na iznos od 17 milijuna EUR.

(203)

Komisija je zaključila da je regionalna potpora namijenjena ulaganju koju Njemačka namjerava dodijeliti društvu BMW AG spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a do iznosa od 17 milijuna EUR.

(204)

Ne postoje naznake za to da bi neka od drugih odredaba o izuzeću u pogledu zabrane državnih potpora koja se temelji na članku 107. UFEU-a bila primjenjiva u predmetnom slučaju, a Njemačka se nije ni pozvala na takve odredbe o izuzeću.

(205)

Stoga udjel potpore koju je Njemačka prijavila u korist društva BMW AG u iznosu od 28 257 273 EUR nije spojiv s unutarnjim tržištem,