(1)

Dopisom od 21. studenoga 2013. Slovenija je obavijestila Komisiju o potpori za restrukturiranje koju namjerava provesti za Grupu Cimos (4) (dalje u tekstu: „Cimos”, „društvo”). Objavljenoj je mjeri prethodila dodjela potpore za sanaciju koju je Komisija odobrila 2. srpnja 2013. (5)

(2)

Dopisom od 9. travnja 2014. Komisija je obavijestila Sloveniju da je odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora u odnosu na potporu („odluka o pokretanju postupka”). Slovenija je podnijela primjedbe na tu odluku u dopisu od 10. lipnja 2014. Slovenija je dostavila dodatne informacije u dopisima od 24. rujna 2014. i 3. listopada 2014. Komisija se sastala sa slovenskim nadležnim tijelima 4. studenoga 2014. Komisija je zatražila dodatne informacije u dopisu od 18. prosinca 2014. na koji je Slovenija odgovorila 30. siječnja 2015.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (6). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe.

(4)

Komisija je primila primjedbe jedne zainteresirane strane. Proslijedila ih je Sloveniji, kojoj je dana prilika za reakciju. Slovenija nije odgovorila na primjedbe zainteresirane strane.

(5)

U dopisu od 27. siječnja 2015. Slovenija se pozvala na svoje pravo u skladu s člankom 3. Uredbe br. 1/1958 (7) da se ova Odluka donese na slovenskom jeziku te se složila s time da bi vjerodostojan jezik ove Odluke trebao biti engleski.

(6)

Društvo Cimos proizvođač je automobilskih dijelova sa sjedištem u Sloveniji, jedno je od najvećih industrijskih poduzeća u Sloveniji i važan poslodavac. Nedavno je izvijestio o godišnjem prometu od preko 400 milijuna EUR te 6 855 zaposlenika (8), od čega je više od 2 500 zaposlenih u Sloveniji.

(7)

Neovisno o svojoj osnovnoj poslovnoj djelatnosti, društvo je bilo aktivno i u drugim sektorima kroz svoj sektor za proizvodnju strojeva i strojnu obradu („strojarski sektor”) i sektor za energetiku i poljoprivredne strojeve („poljoprivredni sektor”). Nedavno ih je prodao ili integrirao u automobilski sektor koji je sada jedina poslovna djelatnost društva.

(8)

Slovenija procjenjuje da je tržišni udjel društva Cimos na europskom tržištu za većinu proizvodnih linija ispod 15 %, osim za središnja kućišta i sustave turbopunjača, za koje se procjenjuje udjel od 17 % odnosno 21 %. Glavni su konkurenti Cimosa, među ostalim, Edscha i FlexNGate, Le Bélier, Streit i NWS.

(9)

Od 31. kolovoza 2014. društvo Cimos sastojalo se od matičnog društva Cimos d.d., i 21 podružnice, koje posluju u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Srbiji, Bosni i Rusiji. Organizacijska struktura Cimosa prikazana je na slici.

Organizacijska struktura Cimosa

(10)

Slovenska država ima neizravno – preko društava pod državnim nadzorom ili općina – više od 39 % udjela u Cimosu. Vlasnička struktura i nadzor, od 31. kolovoza 2014., bili su kako slijedi:

Tablica 1.

Vlasnička struktura Cimosa

(11)

Proteklih je godina tvrtka imala znatne financijske poteškoće. Nakon male dobiti ostvarene 2010. i 2011., društvo Cimos prijavilo je znatan neto gubitak od 97,9 milijuna EUR 2012. i 122 milijuna EUR 2013. Zbog toga je neto aktiva postala je negativna te pala na minus od 103,3 milijuna 2013. Dug (dugoročne i kratkoročne obveze), koji je već prethodnih godina bio na visokoj razini dalje se povećao 2013., a omjer duga i dioničkog kapitala porastao je zbog smanjene neto aktive. Pogoršala se situacija s likvidnošću jer se omjer tekuće aktive prema tekućoj pasivi smanjio s 0,85, koliko je iznosio 2010., na 0,5 tijekom 2013. Odabrani financijski podaci tvrtke prikazani su u tablici 2.

Tablica 2.

Odabrani financijski podaci Grupe Cimos od 2010.–2013.

(12)

Poteškoće društva Cimos uglavnom su rezultat ozbiljnih problema s likvidnošću i prekomjernom zaduženošću. U razdoblju 2000.–2008. tvrtka je brzo rasla, a financirala se prvenstveno iz vanjskih zajmova. Nakon toga došlo je do smanjenja potražnje povezane s gospodarskom krizom u kombinaciji s lošim odlukama o ulaganju i lošim upravljanjem. Tvrtka je tako nagomilala znatan dug te se nije mogla refinancirati niti podmiriti svoje financijske obveze.

(13)

Društvo Cimos ima i znatne poslovne izdatke koji prekidaju dobavni lanac i prijete samom opstanku društva ako dobavljači poduzmu mjere za ograničavanje svoje izloženosti.

(14)

U lipnju 2012. društvo Cimos potpisalo je sporazum o restrukturiranju sa svojim bankama da bi odgodilo otplatu duga. Sporazum je produljen nekoliko puta, no društvo nije uspjelo samo ponovno ostvariti likvidnost pa je u travnju 2013. moralo zatražiti potporu za sanaciju od države kako bi izbjeglo stečaj.

(15)

Tvrtka je tada s konzorcijem bankovnih vjerovnika („Club Banks”) dogovorila sveobuhvatan Glavni sporazum o restrukturiranju (Master Restructuring Agreement, MRA) u kojem su trebali biti određeni zahtjevi i uvjeti dobrovoljnog restrukturiranja duga. Dobrovoljno restrukturiranje duga bilo je glavni element plana restrukturiranja koji je Slovenija prijavila u studenome 2013. Društvo Cimos očekivalo je da će MRA biti potpisan do kraja 2013.

(16)

Međutim u veljači 2014., nakon primitka revizijskog izvješća, uprava Cimosa postala je svjesna činjenice da društvo Cimos ispunjuje kriterije za insolventnost povezano s neadekvatnošću kapitala u skladu sa slovenskim zakonom. Konzorcij bankovnih vjerovnika imao je sve veću sumnju u to mogu li se restrukturiranje i MRA provesti dobrovoljno. Posebno su bili zabrinuti oko toga je li previše tereta povezanog s restrukturiranjem preneseno na glavne vjerovnike i je li zatraženo restrukturiranje poslovanja dostatno obrađeno u planu restrukturiranja.

(17)

Kako bi riješili ta pitanja, bankovni vjerovnici odlučili su ne slijediti zaključak Glavnog sporazuma o restrukturiranju, već umjesto toga pokrenuti postupak obvezne nagodbe (CS) uz sudski nadzor, u cilju omogućivanja široj skupini dionika, uključujući kupce, dobavljače i druge vjerovnike, da sudjeluje u restrukturiranju društva u većoj mjeri i uz strože obveze nego u okviru dobrovoljnog postupka sukladno Glavnom sporazumu o restrukturiranju. Sud je 3. lipnja 2014. uveo postupak obvezne nagodbe za Cimos. Istodobno su bankovni vjerovnici započeli rasprave s drugim dionicima kako bi se dogovorili o njihovu doprinosu restrukturiranju.

(18)

Kada su vjerovnici u postupku obvezne nagodbe (9) postigli zaključak o uvjetima obveznog restrukturiranja duga i doprinosa drugih dionika (država, kupci, dobavljači, davatelj leasinga i banke izvan postupka obvezne nagodbe), prvobitno objavljen plan restrukturiranja koji se temeljio na Glavnom sporazumu o restrukturiranju morao je biti ažuriran s obzirom na rezultat postupka obvezne nagodbe. Slovenija je tako 3. listopada 2014. dostavila ažurirani plan restrukturiranja. (10)

(19)

Ključni element obvezne nagodbe prema slovenskom je zakonu dostavljanje sudu Plana za financijsko restrukturiranje (PRF) u kojemu su određeni dogovoreni uvjeti restrukturiranja. Vjerovnici obuhvaćeni obveznom nagodbom dostavili su Plan financijskog restrukturiranja 3. studenoga 2014. Prema slovenskim propisima, nakon što se Plan financijskog restrukturiranja dostavi, on se više ne može mijenjati. Slovenija je potvrdila da su se sve skupine dionika obvezale sukladno Planu financijskog restrukturiranja.

(20)

Plan finacijskog restrukturiranja ispitao je neovisni ovlašteni procjenitelj financijskog poslovanja koji je, u skladu sa slovenskim zakonom o postupku pokrenutom zbog insolventnosti, objavio mišljenje kojim potvrđuje da je društvo Cimos nesolventno, da postoji više od 50 % vjerojatnosti da će provedba Plana financijskog restrukturiranja omogućiti financijsko restrukturiranje društva Cimos kako bi postalo likvidno i solventno u kratkom i duljem roku i da postoji više od 50 % vjerojatnosti da će vjerovnicima društva Cimos biti dani povoljniji uvjeti otplate njihovih potraživanja nego u slučaju da je tvrtka pokrenula stečajni postupak. Procjenitelj financijskog poslovanja ustanovio je da bi u slučaju stečaja obični financijski vjerovnici naplatili 3,88 % svojih potraživanja, dok bi u slučaju obvezne nagodbe naplatili 23,94 % svojih potraživanja.

(21)

Ažuriranim planom restrukturiranja predviđa se provedba mjera sažetih u nastavku.

(22)

Mjera 1.: Smanjenje potraživanja države protiv društva Cimos za 60 % (21,7 milijuna EUR), koje proizlazi iz jamstva za potporu za sanaciju konverzijom postojećeg duga u kapital, pri čemu se preostalih 40 % (14,5 milijuna EUR) mora uplatiti tijekom razdoblja od 10 godina s kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR + 2,5 %.

(23)

Mjera 2.: Smanjenje potraživanja države protiv društva Cimos za 60 % (23,4 milijuna EUR) koje proizlazi iz ostalih jamstava (11) kroz konverziju postojećeg duga u kapital, pri čemu se preostalih 40 % (15,6 milijuna EUR) mora uplatiti tijekom razdoblja od 10 godina s kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR + 2,5 %.

(24)

Mjera 3.: Kombinacija od 60 % smanjenja duga (122 milijuna EUR) konverzijom postojećeg duga prema bankama u kapital, u slučaju nekih banaka smanjenjem iznosa za otplatu (35,7 milijuna EUR (12)) i reprogramiranjem ostatka (99,5 milijuna EUR) tijekom razdoblja od 10 godina s kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR + 2,5 %.

Tablica 3.

Sažetak mjera 1.–3.

(25)

Mjera 4.: Nova financijska linija u iznosu od 39,5 milijuna EUR, koja se sastoji od: i. komercijalnog zajma banaka („banka koja osigurava nova financijska sredstva” (13)) u iznosu od 20 milijuna EUR s kamatnom stopom vezanom uz šestomjesečni EURIBOR + 5 % p.a., osiguranog kolateralom i ii. zajma privatnih klijenata društva(„korisnici novih novčanih sredstava” (14)) u iznosu od 19,5 milijuna EUR na neosiguranoj osnovi i bez kamata.

(26)

Mjera 5.: Dobrovoljno restrukturiranje duga od strane dobavljača (15) s financijskim učinkom od 21,8 milijuna EUR.

(27)

Mjera 6.: Dobrovoljno restrukturiranje duga od strane davatelja leasinga (16) s financijskim učinkom od 6 milijuna EUR.

(28)

Mjera 7.: Dobrovoljno reprogramiranje duga od strane banaka koje nisu obuhvaćene obveznom nagodbom (17) uz očekivani financijsku učinak od 3 milijuna EUR.

(29)

Mjera 8.: Financiranje kapitalnog izdatka snose kupci društva, u obliku zajma, u iznosu od 9,8 milijuna EUR.

(30)

Slovenija smatra da samo konverzija postojećeg državnog potraživanja koje proizlazi iz jamstva za potporu za sanaciju u kapital u iznosu od 21,7 milijuna EUR (dio mjere 1.) čini državnu potporu.

(31)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 18., prvobitno objavljen plan restrukturiranja ažuriran je s obzirom na izmijenjene uvjete restrukturiranja predložene u okviru postupka obvezne nagodbe. Ključne stavke ažuriranog plana iste su kao one iz izvorno objavljenog plana. Izmjene se temeljno sastoje u proširenju mjera financijskog restrukturiranja kako bi uključivale širi opseg dionika i od jačanja operativnih mjera restrukturiranja kako bi se uzele u obzir implikacije obvezne nagodbe.

(32)

U skladu s planom, poteškoće društva proizlaze iz sve većeg porasta duga, opadanja poslovne učinkovitosti i negativnih trendova na automobilskom tržištu uzrokovanih globalnom gospodarskom i financijskom krizom

(33)

Rast prihoda u razdoblju 2000.–2008. u prosjeku je iznosio više od 20 % godišnje i prvenstveno je financiran iz vanjske posudbe, u većini slučajeva s kratkoročnim zajmovima, što je rezultiralo neusklađenošću dugoročne aktive i kratkoročne pasive iskorištene za financiranje te aktive. Tijekom tog razdoblja neto dug društva povećao se sedam puta i otada je ostao na visokoj razini. Društvo više nije bilo u mogućnosti otplatiti taj dug, a kamoli financirati potrebna kapitalna ulaganja. Osim toga, Cimos je nakupio znatne poslovne izdatke jer je poslovne aktivnosti financirao većinom tako što je odgađao rokove za plaćanje dobavljačima. Neplaćanje dobavljača na vrijeme nije se samo nadovezalo na probleme s likvidnošću, već je i poremetilo poslovanje koje se u automobilskoj industriji oslanja na pravovremenu isporuku.

(34)

Glavni razlozi opadanja poslovne učinkovitosti društva obuhvaćaju lošu kvalitetu, visoke naknade za lom robu, lošije usluge za kupce, prekapacitiranost koja je uzrokovala visoke fiksne troškove, nemogućnost smanjenja troškova koja je dovela do pogoršanja marže i nestašica dobavne robe uzrokovana nepoštovanjem rokova za plaćanje dobavljačima.

(35)

Svjetska gospodarska kriza i iznenadno smanjenje raspoloživosti kredita smanjili su potražnju za novim automobilima i povezanu potražnju za automobilskim dijelovima. Prihod od prodaje društva Cimos smanjio se 2008. i 2009., naglo se povećao 2010. i 2011. te se ponovno smanjio 2012. i 2013. Budući da društvo nije uspjelo smanjiti troškove, postalo je neprofitabilno i nije bilo sposobno samostalno stvarati dostatan protok novca za servisiranje duga.

(36)

U cilju rješavanja razloga teškoća društvo Cimos pripremilo je plan restrukturiranja kojim se predviđa provedba financijskih i operativnih mjera restrukturiranja opisanih u nastavku.

(37)

Razdoblje restrukturiranja nije izričito određeno u planu restrukturiranja. Planom se predviđa da je restrukturiranje učinkovito započelo u veljači 2014. i da će se mjere restrukturiranja provesti do 2016., a potpuna bi se korist trebala postići do 2018. (potrebne su dvije do tri godine da bi korist pojedinih mjera bila vidljiva u prognozama). Zbog toga, s obzirom da je društvu prognoziran povrat dugoročne održivosti do 2017. prema svim scenarijima, Komisija smatra da razdoblje restrukturiranja traje od veljače 2014. do kraja 2017.

(38)

Prvobitno objavljenim planom restrukturiranja predviđa se da država provede konverziju postojećeg potraživanja proizašlog iz jamstva za potporu za sanaciju od 35 milijuna EUR u kapital i da dva javna dionika Cimosa, Modra Zavarovalnica d.d. i D.S.U. d.o.o., upišu dodatni dionički kapital od 6,5 milijuna EUR. Osim toga, prvobitno objavljenim planom predviđeni su konverzija i reprogramiranje Cimosova bankovnog duga u iznosu od približno 250–270 milijuna EUR.

(39)

Prema ažuriranom planu restrukturiranje potraživanja države i bankovni dug ostaju središnji element financijskog restrukturiranja, ali će se provesti uz izmijenjene uvjete dogovorene u okviru postupka obvezne nagodbe. Nadalje, ostali dionici, uključujući kupce, dobavljače, davatelja leasinga i banke izvan postupka obvezne nagodbe dobrovoljno će doprinijeti financijskom restrukturiranju smanjenjem svojih potraživanja ili osiguranjem financiranja. Međutim, dva javna dionika neće više osiguravati kapital, kako je bilo predviđeno prema prvobitno objavljenom planu.

(40)

Financijski dug društva Cimos sastoji se od potraživanja države prema društvu u odnosu na jamstvo za potporu za sanaciju od 36,2 milijuna EUR (uključujući dospjele kamate), potraživanja države prema društvu u ukupnom iznosu od 39 milijuna EUR u odnosu na druga jamstva (18) i razne kredite izdane od niza banaka. Država i banke u postupku obvezne nagodbe dogovorile su se o restrukturiranju ovoga duga kombinacijom konverzije postojećeg duga u kapital, smanjenja iznosa za otplatu i reprogramiranja otplate uz uvjete opisane u uvodnim izjavama 22.–24. Namjera je dovesti dug društva na održivu razinu na kojoj ga je moguće servisirati. Time će se otvoriti i izvori novca potrebni za financiranje poslovanja te poboljšati kreditna vjerodostojnost društva Cimos u očima kupaca, dobavljača i financijskih vjerovnika.

(41)

Cimos će trebati dodatna sredstva za financiranje svojih obrtnih sredstava i otplaćivanje obveza proizašlih iz restrukturiranja duga, koji su neophodan preduvjet za vraćanje solventnosti i profitabilnosti. S tim je ciljem društvo Cimos dogovorilo s bankama i glavnim kupcima da će oni osigurati 39,5 milijuna EUR u obliku nove financijske linije uz uvjete opisane u uvodnoj izjavi 25.

(42)

Društvo je sklopilo sporazume i sa svojim dobavljačima o dobrovoljnom restrukturiranju redovnih poslovnih tužbi na temelju dobavljačkih ugovora. Sporazumom se predviđa da će dobavljači restrukturirati svoja potraživanja kombinacijom jednokratne otplate dijela potraživanja i reprogramiranjem i otpisom ostatka. Financijski učinak ove mjere u iznosu od 21,8 milijuna odgovara iznosu otpisanih izdataka Cimosa.

(43)

Cimos je sklopio ugovor s Hypo Leasing d.o.o. (koji sad posluje kao Heta Asset Resolution d.o.o.), davateljem leasinga, o dobrovoljnom restrukturiranju potraživanja koja proizlaze iz ugovora o financijskom leasingu. Na temelju ugovora davatelj leasinga primit će jednokratnu uplatu (uključujući kaznene kamate) od 2,3 milijuna EUR, otpisati 6 milijuna EUR, što je izjavljeni financijski učinak ove mjere, i reprogramirati otplaćivanje preostalog dugovanja tijekom 4 godine s odgodom plaćanja od godinu dana.

(44)

Izvan okvira postupka obvezne nagodbe Cimos je zaključio ili je u završnoj fazi pregovora da zaključi bilateralne sporazume o restrukturiranju duga sa svojim poslovnim bankama koje nisu iz Slovenije. Financijski učinak ove mjere, koji se sastoji od produljenja ročnosti kredita, promjena u odnosu na kamate i moratorija na otplatu glavnice, procjenjuje se na 3 milijuna EUR.

(45)

Kapitalni je izdatak („capex”) proteklih godina smanjen zbog ograničeno dostupnog novca, što je dovelo do nižeg ulaganja i lošeg održavanja opreme. Cimos namjerava dovesti kapitalni izdatak na razinu potrebnu za provođenje restrukturiranja. To će djelomično financirati kupci, a djelomično Cimos. Kupci su se dogovorili da će financirati strojnu obradu specifičnu za njihove potrebe i izdatke za strojeve u obliku zajma Cimosu u iznosu od 9,8 milijuna EUR. Cimos će financirati preostali potrebni kapitalni izdatak iz vlastitih sredstava.

(46)

Kako bi dalje poboljšao likvidnost, Cimos je postigao sporazum s kupcima o skraćivanju razdoblja plaćanja s 30 – 60 dana na tjedan dana, do lipnja 2015. Procjenjuje se da bi mjera mogla poboljšati likvidnost za približno 10 milijuna EUR.

(47)

Konačno, Cimos planira dobiti zajam od 25 milijuna EUR po tržišnim uvjetima za financiranje poslovanja u razdoblju 2018.–2019. nakon isteka razdoblja restrukturiranja.

(48)

Što se tiče restrukturiranja poslovanja, prvobitno objavljenim planom restrukturiranja predviđala se primjena upravljanja koje kontinuirano radi na unapređenju poslovanja društva, konsolidiranje proizvodnih sposobnosti, povećanje uloga poslovnih jedinica i odgovornosti, unapređenje nabave, optimizacija inventara i restrukturiranje ljudskih resursa. Te se mjere provode, iako su u okviru ažuriranog plana pojačane i proširene kako bi se uzele u obzir poslovne implikacije postupka obvezne nagodbe.

(49)

Naime, mjere restrukturiranja poslovanja imat će veći učinak na broj zaposlenika grupacije, troškove rada i fiksne režijske troškove od prvobitno planiranoga, u cilju stvaranja neto dobiti i kapitala u najranijoj mogućoj fazi. Za ostvarivanje toga cilja, s obzirom na viši očekivani pad prodaje od prvobitno pretpostavljenoga i povećanje troškova održavanja, očekuje se da će izmijenjene mjere stvoriti veće uštede troškova nego što je prvobitno planirano.

(50)

Rezervirani poslovi društva s vremenom će se smanjivati jer se za tri četvrtine projekata koji su u tijeku očekuje da će biti završeni do 2019. Opadanje postojećeg poslovanja morat će se nadoknaditi novim projektima. U tom će cilju društvo primijeniti trgovinske mjere, od kojih najvažnije uključuju zadržavanje dugoročnih kupaca na način da se s njima surađuje odmah u fazi razvoja proizvoda, ulazak na nova tržišta s postojećim proizvodima i razvoj novih proizvoda za postojeća i nova tržišta. Predviđa se da će prihod od prodaje opadati u razdoblju 2015.–2018. te početi rasti 2019. Očekuje se da mjere neće stvarati dodatne troškove.

(51)

Društvo Cimos planira smanjiti broj zaposlenih s 6 855 zaposlenika u svibnju 2014. na […] (*1) zaposlenika u […], čime se očekuje godišnja ušteda troškova od […] EUR. Povezani troškovi isplate otpremnina procjenjuju se na […] EUR i nastat će u […] godini.

(52)

Društvo je odlučilo smanjiti broj pogona s 20 na 13 u razdoblju 2014. – 2016. kako bi konsolidiralo proizvodni kapacitet i usredotočilo se na osnovnu djelatnost. Očekuje se da će postupci prodaje osigurati 5,1 milijuna EUR, čime će se poboljšati likvidnost. Osim toga, u razdoblju 2013.–2014. Cimos je prodao svoje podružnice TPS Labin, TPS Novi Knezevac (sektor za poljoprivredu), Litostroj Power (sektor za energetiku) i Cimos Titan (sektor za strojeve), koje su ostvarivale ukupni prihod od približno 25 milijuna EUR.

(53)

Planom se predviđaju mjere kvalitete za unapređenje radnih procesa, npr. protoka materijala, interne ambalaže, rukovanja alatima za rezanje i upravljanja robom na zalihi. Osim toga mjere će se provesti kako bi se unaprijedili proizvodni postupci, uključujući promjenu i preseljenje pojedinih proizvodnih linija, zamjenu ili izbacivanje određenih proizvodnih materijala i obnavljanje, popravak i zamjenu radne opreme. Očekuje se porast godišnje dobiti od provedbe ovih mjera s 0,9 milijuna EUR 2015. na 5 milijuna EUR nakon 2017.

(54)

U području lanca dobave društvo namjerava smanjiti broj […], smanjiti troškove premium transporta smanjenjem zaostalih proizvodnih poslova za poznate kupce, pojednostavniti protok materijala među pogonima i smanjiti […] dodjeljivanjem ugovora na temelju raspisa natječaja. Očekivano smanjenje troškova u lancu nabave konačno će dostići 5,3 milijuna EUR na godinu od 2018. nadalje. Dotada se očekuje da će se ušteda postupno povećati, s 1,8 milijuna EUR 2015. na 4,1 milijuna EUR 2017.

(55)

Društvo također planira unaprijediti postupke nabave tako što će pregovarati o popustima na količinu s postojećim dobavljačima […] kako bi osiguralo povoljnije cijene, kao i centralizacijom funkcije nabave. Tekući problemi s likvidnošću potaknuli su mnoge dobavljače da odbiju dogovore s društvom Cimos, čime se ograničila njegova mogućnost optimizacije troškova pomoću promjene dobavljača. Očekuje se da će se to promijeniti nakon izlaska iz postupka obvezne nagodbe. Očekuje se da će dobit proizašla iz unapređenja postupka nabave dostići 11,3 milijuna EUR u razdoblju od 2015.–2018.

(56)

Mjere smanjenja dodatnih troškova uglavnom su usmjerene na smanjenje troškova usluga (režije, informacijska tehnologija, telekomunikacija, čišćenje i sigurnost), ostali operativni troškovi (npr. bankovne naknade, troškovi najma), i prekid promotivnih aktivnosti nepovezanih s poslovanjem (donacije lokalnim sportskim klubovima). Očekuje se da će mjere rezultirati uštedom od 0,3 milijuna EUR 2015., a poslije 0,6 milijuna EUR na godinu.

(57)

U okviru mjere optimizacije inventara društvo Cimos planira bolje nadzirati zastarjelu zalihu robe, uvesti konsignacijsko skladište, povećati učestalost dostave, smanjiti zalihe sirovina i povećati zalihe gotove robe, u cilju pružanja bolje usluge kupcima.

(58)

U skladu s planom restrukturiranja ukupni troškovi restrukturiranja iznose 350,7 milijuna EUR i njihovo financiranje planira se iz vlastitog doprinosa u iznosu od 329 milijuna EUR i iz državne potpore u iznosu od 21,7 milijuna EUR. Troškovi restrukturiranja i izvori financiranja sažeti su u tablici 4.

Tablica 4.

Troškovi restrukturiranja i izvori financiranja

(59)

Prijavljena razina vlastitog doprinosa iznosi 94 % ukupnih troškova restrukturiranja.

(60)

Zbog ograničene likvidnosti društvo Cimos nakupilo je znatne poslovne troškove, koji se moraju otplatiti kako bi se osigurala kontinuirana nabava i stabilnost poslovanja. Društvo je otplatilo poslovne troškove od 20,5 milijuna EUR prije pristupanja postupku obvezne nagodbe i mora otplatiti daljnji dug od 92,6 milijuna EUR prilikom započinjanja postupka obvezne nagodbe. Ukupna otplata iznosi 113,1 milijuna EUR.

(61)

Od 2014. predviđeni akumulirani troškovi društva iznosili su 211,4 milijuna EUR, i negativni kapital – 155,6 milijuna EUR. U skladu s pravilima obvezne nagodbe, da bi se restrukturirano društvo smatralo održivim nakon izlaska iz postupka obvezne nagodbe, ono ne može imati negativan kapital. Stoga akumulirani troškovi moraju biti pokriveni. Gornji iznos mora biti prilagođen uz pomoć stavki prikazanih zasebno u tablici 4. (gubici nastali prodajom pogona, uplate otpremnina, naknade za savjetnika za restrukturiranje, kaznene kamate za leasing i otplata poslovnih vjerovnika). Saldirani iznos doseže 65,2 milijuna EUR i čini prijašnje gubitke u poslovanju koje treba pokriti tijekom restrukturiranja.

(62)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 45., kapitalni je izdatak nedavnih godina bio nedovoljan zbog deficita novca. To je često dovodilo do odgoda u proizvodnji i nemogućnosti društva Cimos da ispuni svoje obveze prema kupcima. Kapitalni izdatak predviđen prema planu namijenjen je osiguranju da će društvo Cimos ispuniti sve svoje buduće ugovorne obveze te je stoga neophodan za ponovnu uspostavu održivosti.

(63)

Dio kapitalnog izdatka u iznosu od 9,8 milijuna EUR financirat će kupci u obliku zajma. Društvo Cimos taj će zajam trebati otplatiti i stoga on čini trošak restrukturiranja.

(64)

Prilikom prodaje svojih podružnica Litostroj Power (sektor za energetiku) i Cimos Titan (sektor za strojeve) Cimos je evidentirao gubitak prilikom prodaje od 20 milijuna EUR, čime se povećavaju akumulirani troškovi opisani u uvodnoj izjavi 61.

(65)

Prihode od prodaje podružnice Litostroj Power u iznosu od 21,4 milijuna EUR društvo Cimos iskoristilo je za otplatu bankovnih kredita, u skladu sa sporazumima o financijskom instrumentu.

(66)

Otpuštanje radnika planirano kao dio restrukturiranja poslovanja stvorit će troškove otpremnina od 8,4 milijuna EUR.

(67)

Društvo je angažiralo konzultante da savjetuju upravni odbor o planiranju i izvršavanju postupka restrukturiranja. Procjenjuje se da povezani trošak stručnih usluga iznosi […] EUR.

(68)

Kao dio dogovora sklopljenog s davateljem leasinga (vidjeti uvodnu izjavu 43.) Cimos mora unaprijed riješiti dio svojih obveza, uključujući kaznene kamate.

(69)

Kako bi poslovao na tržištu vlastitim snagama, za društvo Cimos nije dovoljno da samo pokrije akumulirane troškove. Uobičajena je praksa u automobilskoj industriji da kupci zahtijevaju dovoljan omjer duga i kapitala da bi ponuditelj sudjelovao u natječajima. Da bi moglo sudjelovati u natječajima, što je nužno za ostvarivanje planiranih ciljeva prodaje i u konačnici ponovnog uspostavljanja održivosti, društvo Cimos mora imati minimalni iznos kapitala procijenjen na 39 milijuna EUR. Osim toga treba mu 10 milijuna EUR za osiguranje sigurnosne granice dostatnog novca da bi se stabilizirala likvidnost i ponovno zadobilo povjerenje na tržištu nakon izlaska iz postupka pokrenutog zbog insolventnosti.

(70)

Kamata na iznos koji je društvo posudilo na tržištu zahvaljujući jamstvu za potporu za sanaciju, obračunana 3. lipnja 2014., naime na početku postupka obvezne nagodbe, iznosi 1,2 milijuna EUR i mora biti otplaćena kao dio restrukturiranja.

(71)

Društvo Cimos morat će otplatiti i dug proizašao iz nove financijske linije, opisane u uvodnoj izjavi 41. Povezani trošak restrukturiranja koji je prijavila Slovenija iznosi 39 milijuna EUR.

(72)

Prijavljeni izvori vlastitog doprinosa uključuju novu financijsku liniju (vidjeti uvodnu izjavu 41.), kapitalni izdatak koji financiraju društvo Cimos i kupci (vidjeti uvodnu izjavu 45.), prihode od prodaje podružnice Litostroj Power (vidjeti uvodnu izjavu 52.), korist od mjera financijskog restrukturiranja opisanih u odjeljku 3.1 i doprinos društva Cimos restrukturiranju duga dobavljača (vidjeti uvodnu izjavu 42.). Izvori vlastitog doprinosa detaljno su analizirani u odjeljku 8.8.

(73)

Objavljena državna potpora sastoji se od konverzije potraživanja države prema Cimosu proizašlog iz jamstva za potporu za sanaciju u kapital u iznosu od 21,7 milijuna EUR.

(74)

Planom restrukturiranja predviđa se, prema realnom scenariju, ponovna uspostava održivosti 2015., a prema pesimističnom scenariju 2017., zahvaljujući provedbi mjera restrukturiranja u razdoblju 2014.–2016. Odabrani planirani financijski podaci prema realnom scenariju predstavljeni su u tablici 5.

Tablica 5.

Odabrani planirani financijski podaci prema realnom scenariju

(75)

Kao kompenzacijsku mjeru Cimos predlaže prodaju triju poslovnih jedinica unutar automobilskog segmenta, njegove osnovne djelatnosti, odnosno pogona u […]. Ti su pogoni bili profitabilni i doprinosili su s oko 4 % u ukupnom prihodu Cimosa prije restrukturiranja.

(76)

Osim toga društvo je prodalo tri poslovne jedinice koje ne pripadaju osnovnoj djelatnosti, odnosno sektor za poljoprivredu, sektor za energetiku i sektor za strojeve koji su u ukupnom prihodu Cimosa doprinosili s oko 20 % u razdoblju prije restrukturiranja i bili su profitabilni.

Tablica 6.

Financijska učinkovitost prodanih poslovnih jedinica prije restrukturiranja

(77)

Nakon gore navedenih prodaja jedina preostala djelatnost društva Cimos bit će automobilski sektor, njegova osnovna djelatnost.

(78)

Komisija je 9. travnja 2014. pokrenula formalni istražni postupak. U odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnje u ponovnu uspostavu dugoročne održivosti, kompenzacijske mjere i vlastiti doprinos.

(79)

Ponovna uspostava dugoročne održivosti čini se upitna. U skladu s financijskom projekcijom sadržanom u prvobitno objavljenom planu restrukturiranja očekivalo se da će društvo stvarati neto gubitke i negativni protok kapitala čak i nakon restrukturiranja. Osim toga sposobnost ponovne uspostave održivosti Cimosa prema prvobitno objavljenom planu restrukturiranja oslanjala se većinom na zaključivanje sporazuma o dobrovoljnom restrukturiranju duga. Budući da nije postignut sporazum do trenutka odluke o pokretanju postupka, ta se pretpostavka smatrala nerealnom. To su potvrdili naredni događaji koji su slijedili. Strane nisu uspjele postići sporazum o dobrovoljnom restrukturiranju duga i vjerovnici su umjesto toga pokrenuli postupak obvezne nagodbe.

(80)

Čini se da predložene kompenzacijske mjere, koje se sastoje od prodaje sektora za poljoprivredu, sektora za strojeve i sektora za energetiku, nisu zabrinjavale glavno tržište društva i nije bilo dokaza da sve aktivnosti koje se planiralo prekinuti nisu stvarale gubitke prije restrukturiranja, kako se zahtijeva prema točki 40. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje (19) („Smjernice”).

(81)

Konačno, čini se da rekapitalizacija Cimosa od strane dvaju javnih dionika i očekivana novčana korist od restrukturiranja bankovnog duga, koji većim dijelom uključuje dug prema bankama u državnom vlasništvu, koji su prvobitno bili objavljeni kao izvori vlastitog doprinosa, uključuju državnu potporu. Ako se to dokaže istinitim, oni nisu u skladu sa Smjernicama, u kojima se predviđa da vlastiti financijski doprinos mora biti oslobođen potpore. Jedini prihvatljivi izvor vlastitog doprinosa u vrijeme odluke o pokretanju postupka, odnosno prihodi od prodaje sektora za poljoprivredu, iznosili su samo 0,5 % od troškova restrukturiranja, što znači da je to bilo znatno ispod zahtijevane granične vrijednosti od 50 %.

(82)

U odgovoru na odluku o pokretanju postupka Slovenija je obavijestila Komisiju da će se sadržaj objavljenoga plana restrukturiranja ažurirati s obzirom na rezultat postupka obvezne nagodbe pokrenutog 3. lipnja 2014.

(83)

Kako su pregovori o obveznoj nagodbi bili u tijeku, Slovenija nije dostavila podatke o promjenama, međutim potvrdila je da se više ne razmatra rekapitalizacija Cimosa od strane dvaju javnih dionika. Što se tiče drugih prvobitno objavljenih mjera, Slovenija je izjavila da one ne mogu biti procijenjene dok ih se dostatno ne definira u okviru postupka obvezne nagodbe. Slovenija je ipak dostavila primjedbe na neka pitanja navedena u odluci o pokretanju postupka.

(84)

U pogledu sumnji Komisije na pripisivost aktivnosti banaka u državnom vlasništvu državi, Slovenija je odgovorila da sve one posluju na tržištu u skladu s komercijalnim načelima. Njihove su se odluke u vezi s Cimosom temeljile na isključivo ekonomskim interesima, nisu bile pod utjecajem vladinih tijela i donesene su u skladu s privatnim vjerovnicima koji su također pokrenuli postupak obvezne nagodbe.

(85)

Što se tiče DUTB-a, Slovenija je tvrdila da je njegovo uključivanje u restrukturiranje Cimosa bilo oslobođeno političkog uplitanja. Četiri od sedam njegovih članova uprave nisu slovenski državljani i imaju veliko međunarodno iskustvo i vjerodostojnost. Odluke o upravljanju kreditom i aktivom donose se na poslovnom organizacijskom odboru s jasno definiranim obvezama i odgovornostima.

(86)

Sudjelovanje SID Banke („SID”) u restrukturiranju Cimosa bilo bi neovisno o slovenskoj vladi. Transakcije iznad određenih granica mora odobriti nadzorni odbor čije članove imenuje vlada, međutim oni su neovisni o vladi. Slovenija je potvrdila da je misija SID-a kao razvojne banke različita od ciljeva komercijalnih banaka (npr. maksimalno povećanje dobiti), ali je tvrdila da korporativno upravljanje SID-om podliježe jednakim pravilima kao u privatnim bankama.

(87)

Slovenija je uzela na znanje sumnje Komisije u pogledu ponovne uspostave dugoročne održivosti i izjavila kako će osigurati da se te sumnje otklone pomoću ažuriranog plana restrukturiranja.

(88)

Što se tiče kompenzacijskih mjera, Slovenija je izjavila da se potpora za restrukturiranje Cimosa može odobriti bez kompenzacijskih mjera jer je tržišni udjel Cimosa malen do nezamjetan i društvo je smješteno u potpomognutom području. Također je tvrdila da se ni u sudskoj praksi ni u Smjernicama ne pretpostavlja da se kompenzacijske mjere moraju provoditi isključivo na glavnim tržištima društva nakon restrukturiranja. Slovenija je na kraju izjavila da bi prodaja sektora za poljoprivredu, sektora za strojeve i sektora za energetiku znatno utjecala na konkurentni položaj Cimosa u automobilskom segmentu ograničavanjem izvora koji su prethodno bili dostupni zahvaljujući dobiti nastaloj prodajom poslovnih jedinica.

(89)

U pogledu vlastitog doprinosa Slovenija je izjavila da se restrukturiranje duga, u mjeri u kojoj ono ne uključuje državnu potporu, kvalificira kao vlastiti doprinos.

(90)

Komisija je primila primjedbe jedne zainteresirane strane, Cimosa. Društvo Cimos u cijelosti je podržalo primjedbe koje je dostavila Slovenija u odgovoru na odluku o pokretanju postupka. Društvo je isto tako naglasilo svoj društveno-ekonomski značaj toga društva za zemlju i regiju te izrazilo uvjerenje u ponovnu uspostavu održivosti.

(91)

Između rujna 2014. i ožujka 2015. Komisija je primila nekoliko dopisa privatnog građanina, gospođe Olge Filaković, koja zastupa kanadsko društvo Hormess International Limited. U svojem dopisu gđa Filaković tvrdi da je bilanca stanja Cimosa lažno povećana za najmanje 20 milijuna EUR opranoga novca, koji se (uz stečene kamate) pribraja iznosu od 35 milijuna EUR koje je Slovenija dodijelila kao dio potpore za restrukturiranje; tvrdi da njezino društvo ima pravo na odštetu i – kao vjerovnik – potražuje od Cimosa i Slovenije 60 milijuna EUR, nenaplaćeno potraživanje koje je navodno uneseno u zapisnik na Općinskom sudu u Kopru; i da je Cimos krivotvorio financijsku dokumentaciju kako bi prikrio dugove koje ima prema klijentima, u odnosu na jednu poslovnu zgradu koju Cimos nije posjedovao, već ju je prodao za 9,75 milijuna EUR.

(92)

Komisija napominje da su zainteresirane treće strane bile pozvane podnijeti primjedbe putem obavijesti objavljene zajedno s odlukom o pokretanju postupka u Službenom listu EU-a od 23. svibnja 2014. (20) Rok za podnošenje primjedaba istekao je 23. lipnja 2014. Međutim, u odgovoru na zahtjev gđe Filaković Komisija je uzela u obzir informaciju koju je dostavila u sadašnjoj istrazi. Optužbe su procijenjene u uvodnoj izjavi 160. u nastavku.

(93)

Slovenija nije odgovorila na primjedbe Cimosa.

(94)

U pogledu primjedaba gđe Filaković, u odgovoru na zahtjev Komisije za informaciju od 18. prosinca 2014. Slovenija je odbacila sve optužbe i izjavila da su one potpuno neistinite, nerazumljive i nepodržane dokazima. Slovenija je posebno objasnila da su financijska izvješća Cimosa bila revidirana od strane neovisnog revizora, kao dio obveznih zahtjeva postupka obvezne nagodbe, koji je izdao nekvalificirano revizijsko mišljenje. U pogledu navodne štete od 60 milijuna EUR Slovenija je tvrdila da društvo Cimos uopće nema obveza prema tvrtki Hormess International. U prosincu 2014. Hormess International i slovensko društvo SOF ING d.d. uložili su sudsku tužbu za potraživanje u vrijednosti od oko 61 milijuna EUR u postupku obvezne nagodbe nad Cimosom, međutim, tužba nije bila uključena u provjeru tužbi koje je provodio administrator postupka obvezne nagodbe i zbog toga nije unesena u zapisnik pri Općinskom sudu u Kopru kao dio postupka obvezne nagodbe. Konačno, u pogledu prodaje poslovne zgrade Slovenija je potvrdila da je Cimos bio vlasnik zgrade koja je prodana kompaniji Berny Commerce d.o.o. 2001., koja se 2002. zakonski upisala u zemljišne knjige kao vlasnik i da protiv Cimosa ne postoji povezana tužba.

(95)

Člankom 107. stavkom 1. Ugovora propisano je da svaka potpora koju dodijeli država članica ili se dodjeljuje u obliku državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(96)

Na temelju toga, da bi se mjera kvalificirala kao državna potpora u okviru članka 107. stavka 1. Ugovora, moraju biti ispunjeni sljedeći kumulativni kriteriji: upotreba državnih sredstava pripisiva državi, selektivna prednost korisnika, učinci narušavanja (ili prijetnje da će do doći do narušavanja) tržišnog natjecanja i trgovine među državama članicama.

(97)

Mjeru treba dodijeliti Ministarstvo financija, prema tome ona jasno uključuje državna sredstva i može se pripisati državi.

(98)

Mjera se dodjeljuje samo jednom određenom poduzeću, odnosno Cimosu. Mjera se sastoji od konverzije duga u kapital u iznosu od 21,7 milijuna EUR i reprogramiranja duga u iznosu od 14,5 milijuna državnih potraživanja prema Cimosu koja proizlaze iz jamstva za potporu za sanaciju (21). U odluci o pokretanju postupka Komisija je zaključila da je konverzija duga, odnosno državnog potraživanja u kapital državna potpora. Taj zaključak ostaje važeći i Slovenija ga nije osporila.

(99)

Slovenija tvrdi da reprogramiranje državnog potraživanja nije potpora jer se namjerava provesti u skladu s dugom koji Cimos ima prema ostalim vjerovnicima u okviru postupka obvezne nagodbe. Komisija smatra da su jamstvo za potporu za sanaciju i reprogramiranje državnog potraživanja koje iz njega proizlazi dio jedinstvenog postupanja bez obzira na to što uključuju različite financijske instrumente. U tom smislu reprogramiranje samo produljuje prednost koja je Cimosu dodijeljena potporom za sanaciju. To potvrđuje i činjenica da 3. studenoga 2013., kada je Slovenija objavila konverziju svojih cjelokupnih potraživanja koja proizlaze iz potpore za sanaciju u kapital, ostali tekući vjerovnici u okviru postupka obvezne nagodbe nisu pristali restrukturirati dug Cimosa. S obzirom na to Komisija smatra da reprogramiranje državnih potraživanja Cimosu osigurava selektivnu prednost.

(100)

Osim toga, ne dovodeći u pitanje zaključak postignut u prethodnoj uvodnoj izjavi, Komisija primjećuje da ni konverzija ni reprogramiranje državnog potraživanja ne bi bili u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 104.–107. u nastavku.

(101)

Konačno, mjera je prikladna za unapređenje konkurentnosti Cimosa na automobilskom tržištu, koje je otvoreno za tržišno natjecanje drugih država članica. Prema tome, njome se narušava tržišno natjecanje i utječe na trgovinu među državama članicama.

(102)

S obzirom na procjenu u uvodnim izjavama 97.–101., Komisija smatra da mjera 1. čini državnu potporu.

(103)

Mjeru treba dodijeliti Republika Slovenija, stoga ona jasno uključuje državna sredstva i može se pripisati državi.

(104)

U skladu sa sudskom praksom, gospodarske transakcije koje je izvršilo javno tijelo ili javno poduzeće ne osiguravaju prednost drugoj strani i zato nisu potpora, ako su provedene u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima (22) (načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu, ili MEOP). Ovo je načelo razvijeno uzimajući u obzir različite gospodarske transakcije. Da bi se ustanovila prisutnost državne potpore u slučajevima transakcija povezanih s potraživanjima duga, potrebno je usporediti ponašanje javnih vjerovnika s onim hipotetskih privatnih vjerovnika koji se nalaze u sličnoj situaciji (ispitivanje načela subjekta u tržišnom gospodarstvu).

(105)

Svaki bi razboriti vjerovnik tržišnoga gospodarstva uobičajeno proveo vlastitu ex ante analizu financijskoga rezultata restrukturiranja duga, na primjer usporedbom očekivanoga iznosa povrata sredstava u scenariju restrukturiranja duga, uz očekivani iznos povrata sredstava u alternativnom scenariju, u sadašnjem slučaju, stečaju Cimosa.

(106)

Prema tome, ako država članica tvrdi da je gospodarska transakcija u skladu s ispitivanjem načela subjekta u tržišnom gospodarstvu, ona mora osigurati dokaz koji pokazuje da je odluka za provođenje transakcije donesena na temelju procjene koju je razboriti privatni vjerovnik proveo za određivanje profitabilnosti transakcije.

(107)

U ovom slučaju Slovenija nije dostavila dokaz kojim dokazuje da je prihvaćanjem uvjeta za restrukturiranje duga država postupila kao razumni tržišni vjerovnik. Slovenija se poziva na izvješće neovisnoga procjenitelja plana financijskoga restrukturiranja koji je dokazao da bi svi vjerovnici u skupini naplatili više sredstava iz postupka obvezne nagodbe nego u slučaju stečaja Cimosa (23). U izvješću se međutim ne navodi koliko će sama država naplatiti potraživanja ako odabere alternativni scenarij. Dok bi vjerovnici kao cjelina mogli bolje proći ako prihvate obveznu nagodbu, ne može se isključiti da je država mogla naplatiti više svojih pojedinačnih potraživanja da je odabrala alternativni scenarij. U svakom slučaju, analiza provedena na razini svih vjerovnika ne bi bila dostatna da pojedinačni privatni vjerovnik odluči o tijeku događaja jer bi mogle postojati razlike u odnosu na zadržani kolateral, rangiranje potraživanja itd. Komisija prema tome smatra da je dotična mjera Cimosu osigurala selektivnu gospodarsku prednost.

(108)

Procjena učinka mjere 1. na tržišno natjecanje i trgovinu, opisana u uvodnoj izjavi 101., važeća je i za mjeru 2.

(109)

S obzirom na procjenu u uvodnim izjavama 103.–108., Komisija smatra da je mjera 2. državna potpora.

(110)

Komisija primjećuje da je Gorenjska Banka privatni subjekt, dok IFC pripada Grupi Svjetske banke, stoga se aktivnosti tih dvaju subjekata ne mogu pripisati državi.

(111)

Ostale banke koje sudjeluju u mjeri 3., NLB, Abanka, Banka Celje i NKBM, u većinskom su vlasništvu države, koja ima većinu glasova u upravnim i nadzornim odborima. To ukazuje na mogućnost pripisivanja. Međutim Komisija nije pronašla dokaz u internom pravilniku o poslovanju društva, upravljačkoj strukturi ni u bilo kojem drugom izvoru, kojim bi ukazala na to da je država utjecala na odluke dotičnih banaka o prihvaćanju predmetnih mjera, u smislu sudske prakse iz slučaja Stardust-Marine (24). Naprotiv, Slovenija je dostavila interne dokumente kojima pokazuje da je svaka od banaka procijenila predložene uvjete restrukturiranja na temelju ekonomskih analiza i u skladu s njihovim standardnim unutarnjim postupcima donošenja odluke. Nadalje, za konverziju duga u kapital koju je banka NLB provela u predmetu Adria Airways isto se nije smatralo da se može pripisati državi (25). Zbog tih razloga Komisija smatra da se odluke banke NLB, Abanke, Banke Celje i banke NKBM da sudjeluju u mjeri 3. ne mogu pripisati državi.

(112)

DUTB je tvrtka u državnom vlasništvu osnovana 2013. kako bi omogućila restrukturiranje banaka koje se suočavaju s ozbiljnim problemima likvidnosti i solventnosti. Ponovno, državno vlasništvo ukazuje na mogućnost pripisivanja državi, međutim samo po sebi nije dostatno da bi se mjera smatrala pripisivom državi. Komisija je pronašla dokaz koji pokazuje da je DUTB bio neovisan pri donošenju odluke u pogledu Cimosa. Prvo, u skladu s osnivačkim zakonskim aktom DUTB-a, za odluke kao što je ona o Cimosu nije potrebno odobrenje vlade. Drugo, upravljačka struktura DUTB-a odražava poslovnu organizaciju banke, u smislu da odluke donosi povjerenstvo za kredite. Posebnu odluku o Cimosu donijelo je povjerenstvo za kredite u okviru odbora rukovodećih osoba. Tri od sedam članova odbora nisu slovenski državljani i svi osim jednoga dolaze iz financijskoga sektora. Jedini član odbora koji zastupa javnu upravu (bivši državni tajnik u Ministarstvu financija) glasao je protiv restrukturiranja Cimosa, ali je bio nadglasan od strane drugih članova odbora. Konačno, Slovenija je dostavila interne dokumente kojima se dokazuje da je i DUTB procijenio predložene uvjete restrukturiranja na temelju ekonomske analize. Prema tome Komisija smatra da odluka DUTB-a da sudjeluje u mjeri 3. nije pripisiva državi.

(113)

U tom se smislu isto primjećuje da su, ne dovodeći u pitanje zaključke postignute u prethodnim uvodnim izjavama 110. i 112., svi vjerovnici spomenuti u uvodnoj izjavi 111., kao i DUTB proveli, ex ante analize tako da su usporedili različite tijekove aktivnosti i ustanovili da će povratiti više sredstava u slučaju restrukturiranja društva Cimos nego njegovom likvidacijom. Zato se i dogovor tih vjerovnika o konverziji postojećega duga u kapital isto se može smatrati usklađenim s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu i time ne uključuje gospodarsku prednost za društvo Cimos.

(114)

SID Banka je slovenska izvozna i razvojna banka u 100 % vlasništvu države. Sve članove nadzornog odbora SID-a, koji su odobrili odluku o Cimosu, imenovala je vlada i, osim toga, troje od njih sedmero zapošljava država. U skladu s člankom 8. Zakona o slovenskoj izvoznoj i razvojnoj banci, sve odluke SID-a moraju biti donesene imajući pritom na umu viziju razvoja Slovenije. Slovenija i sama priznaje da se misija SID-a kao razvojne banke razlikuje od ciljeva komercijalnih banaka (npr. ostvarivanje što veće dobiti). SID je, među svim vjerovnicima u postupku obvezne nagodbe, pristao na najmanje povoljne uvjete restrukturiranja duga time što je odobrio 58 % smanjenja iznosa duga za otplatu, dok nijedan od preostalih vjerovnika u postupku obvezne nagodbe nije odobrio smanjenje, već su odabrali konverziju postojećeg duga u kapital, što nudi mogućnost budućih kapitalnih dobitaka od dionica stečenih u Cimosu. Slovenija nije dostavila obrazloženje zašto je SID prihvatio nepovoljnije uvjete od ostalih vjerovnika obvezne nagodbe. Komisija je već utvrdila u prethodnoj odluci da su jamstva koja je SID osigurao bila jednakovrijedna državnim sredstvima i čine potporu (26). U tom pogledu Komisija smatra da je odluka SID-a da sudjeluje u mjeri 3. pripisiva državi.

(115)

Slovenija nije osigurala pouzdani dokaz kojim bi pokazala da je odluka SID-a o sudjelovanju u mjeri 3. donesena na temelju analize tržišta. Slovenija tvrdi da bi SID naplatio 9,9 milijuna EUR u postupku obvezne nagodbe i da bi trebao platiti dodatnih 6,7 milijuna EUR u slučaju likvidacije Cimosa, što znači da je razlika između ta dva scenarija 16,6 milijuna EUR. Međutim tu tvrdnju ne podržava nijedna analiza kojom bi se dokazalo na koji su način ti iznosi određeni. Slovenija je dostavila takve analize koje su proveli ostali vjerovnici u postupku obvezne nagodbe. Osim toga iznosi za naplatu izazivaju sumnju. Nije jasno zašto bi u slučaju likvidacije SID trpio dodatne gubitke s obzirom da tržišna vrijednost kolaterala SID-a iznosi 4,5 milijuna EUR. S druge strane čini se da se u iznosu koji bi se naplatio u slučaju restrukturiranja ne uzima u obzir gubitak od 27,5 milijuna EUR nastao zbog smanjivanja iznosa duga za otplatu. Svaki razboriti tržišni vjerovnik proveo bi financijsku analizu prije odluke o tijeku postupanja. Na temelju raspoloživih dokaza Komisija smatra da SID nije proveo takvu analizu prije dogovora o smanjivanju iznosa duga, što znači da se nije ponašao kao razboriti tržišni vjerovnik. Tako je mjerom koju je SID dodijelio osigurana selektivna gospodarska prednost društvu Cimos.

(116)

Procjena učinka mjere 1. na tržišno natjecanje i trgovinu, opisana u uvodnoj izjavi 101., važeća je i za mjeru koju je dodijelio SID.

(117)

S obzirom na procjene u uvodnim izjavama 110.–116., Komisija smatra, s jedne strane, da je mjera 3. državna potpora u mjeri u kojoj ju je dodijelio SID. S druge strane, restrukturiranje duga u sklopu mjere 3. koje su proveli Gorenjska Banka, IFC, NLB, Abanka, Banka Celje, NKBM i DUTB ne uključuje državnu potporu.

(118)

Nijedan od kupaca koji doprinose novoj financijskoj liniji nije pod državnim nadzorom, stoga se njihove odluke ne mogu pripisati državi. U pogledu doprinosa banaka koje osiguravaju nova financijska sredstva, njihove su odluke o Cimosu procijenjene kao nepripisive državi u uvodnim izjavama 110. i 112., uz iznimku SID-a. Nadalje, banke u javnom vlasništvu sudjelovale su u novoj financijskoj liniji uz jednake uvjete kao i privatna banka Gorenjska Banka i IFC.

(119)

Osim toga sudjelovanje banaka usklađeno je s privatnim kupcima koji su pristali osigurati sredstva za društvo Cimos u istom iznosu ali uz znatno nepovoljnije uvjete. Doprinos je kupaca neosiguran i na njega se ne obračunavaju kamate. S druge strane, doprinos banaka koje osiguravaju instrument novih financijskih sredstava osiguran je kolateralom super senior i na njega se obračunavaju kamate prema stopi vezanoj uz šestomjesečni EURIBOR + 5 % p.a., odnosno višoj od stope predviđene za tvrtke u financijskim teškoćama s visokim kolateralom sukladno Komunikaciji Komisije o referentnoj stopi (27), koja se nastoji približiti tržišnoj stopi.

(120)

Osiguranje nove financijske linije ključno je za povrat održivosti društva. Bez njega društvo Cimos ne bi bilo sposobno platiti svoje dobavljače u kratkom roku niti nastaviti poslovanje. U tom je smislu također gospodarski razumno za vjerovnike koji su prihvatili restrukturiranje duga da minimalno povećaju svoju izloženost kako bi povećali vjerojatnost ponovnog uspostavljanja održivosti društva i konačne naplate njihova preostalog duga.

(121)

U pogledu SID-a, Komisija naime primjećuje da osim doprinosa novoj financijskoj liniji uz jednake uvjete kao i druge banke, on također dodjeljuje državnu potporu (vidjeti mjeru 3. gore). Osim toga, zahvaljujući svojem statusu javne razvojne banke, sve su njegove aktivnosti pripisive državi. Mjere 3. i 4. dodijeljene su u istom vremenskom trenutku i teže istome cilju, odnosno restrukturiranju Cimosa. U skladu sa sudskom praksom njihova usklađenost s ispitivanjem načela subjekta u tržišnom gospodarstvu mora se stoga procijeniti zajednički (28). I bez potrebe za detaljnim obračunom jasno je da sveukupni uvjeti za SID nisu na istim temeljima. Prema tome doprinos SID-a novoj financijskoj liniji mora se smatrati državnom potporom.

(122)

S obzirom na procjene u uvodnim izjavama 118.–120. Komisija smatra da mjera 4., uz iznimku doprinosa SID-a, nije državna potpora.

(123)

Nijedan od dobavljača uključenih u dobrovoljno restrukturiranje duga Cimosa nije u vlasništvu niti pod nadzorom države, prema tome odluke o sudjelovanju u mjeri 5. ne mogu se pripisati državi te stoga mjera 5. nije državna potpora.

(124)

Davatelj leasinga, Hypo Leasing d.o.o., pripada Hypo Group Alpe Adria („Grupa HGAA”), koja je u vlasništvu države Austrije. Komisija nije pronašla dokaz koji bi ukazao na to da je davatelj leasinga imao bilo koje druge interese osim komercijalnih ili da je Austrija utjecala na odluke o restrukturiranju Cimosovih obveza leasinga. Činilo bi se malo vjerojatnim da bi Austrija vršila pritisak na Grupu HGAA da dodijeli državnu potporu društvu u teškoćama smještenom u drugoj državi članici. Komisija isto tako primjećuje da je HGAA ograničen, s obzirom na uvjete uz koje može poslovati, obvezama sadržanim u Odluci Komisije o državnim potporama (29). Osim toga Austrija se u toj odluci obvezala da neće dodjeljivati daljnju potporu društvima u Grupi HGAA.

(125)

Stoga Komisija smatra da odluka davatelja leasinga da restrukturira svoju izloženost prema Cimosu nije pripisiva državi te stoga mjera 6. nije državna potpora.

(126)

Banke koje sudjeluju u dobrovoljnom restrukturiranju duga nisu pod nadzorom države te time njihove odluke o sudjelovanju u restrukturiranju Cimosa nisu pripisive državi. Stoga mjera 7. ne sadržava državnu potporu.

(127)

Nijedan od kupaca koji se obvezao osigurati financijska sredstva za kapitalni izdatak nije pod nadzorom države, prema tome njihovo ponašanje nije pripisivo državi. Stoga mjera 8. nije državna potpora.

(128)

Komisija zaključuje da mjere 1., 2. i dio mjera 3. i 4. (u mjeri u kojoj ih je dodijelio SID) čine državnu potporu.

(129)

Državna potpora iznosi 80,3 milijuna EUR, što odgovara konverziji postojećeg duga prema državi u kapital te konverziji postojećeg duga prema SID-u u kapital, smanjenju iznosa duga prema SID-u i doprinosu SID-a novoj financijskoj liniji (30). Osim toga državna potpora obuhvaća do 16,6 milijuna EUR uključenih u reprogramiranje duga. Element potpore dodan u reprogramiranje duga određen je kao razlika između nominalne vrijednosti državnih potraživanja i zajmova SID-a od dana obvezne nagodbe i neto sadašnja vrijednost tih potraživanja i zajmova izračunana je u skladu s programom otplate, kako su ga prihvatili vjerovnici u okviru obvezne nagodbe, tj. uz pretpostavku razdoblja otplate od 10 godina s odgodom plaćanja od 2 godine, kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR + 2,5 %, eskontiranom po odgovarajućoj eskontnoj stopi (31). Točan iznos potpore uključen u reprogramiranje duga ne može se utvrditi jer je npr. nepoznata buduća stopa EURIBOR-a.

(130)

U skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (32), potpora ne smije imati učinak prije nego što je Komisija donijela, ili se smatra da je donijela odluku kojom odobrava takvu potporu („obveza mirovanja”).

(131)

U skladu s odgovorom Slovenije od 30. siječnja 2015. na zahtjev Komisije za informacije, planirano je da će postupak obvezne nagodbe biti riješen do travnja 2015. Prema saznanju Komisije, Cimosu naime dosada nije dodijeljena potpora za restrukturiranje. Stoga se čini da je Slovenija dosada poštovala obvezu mirovanja.

(132)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora propisuje se da se potpora može odobriti tamo gdje se dodjeljuje kako bi promicala razvoj pojedinih gospodarskih sektora i gdje ta potpora ne utječe nepovoljno na uvjete trgovanja u mjeri koja bi bila protivna općem interesu.

(133)

Slovenija je prijavila mjere kao potporu za restrukturiranje u okviru Smjernica. S obzirom na prethodnu odluku Komisije o potpori Cimosu za sanaciju i na financijske teškoće Cimosa opisane u nastavku, Komisija se slaže da sadašnji slučaj uključuje potporu za restrukturiranje koja se mora procijeniti u odnosu na kriterije iz Smjernica kako bi se utvrdilo može li ona biti spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora.

(134)

U skladu s točkama 12.(a) i 14. Smjernica (33) samo su poduzeća u teškoćama prihvatljiva za dodjelu potpore za restrukturiranje. Kako bi se kvalificiralo kao poduzeće u teškoćama, poduzeće mora ispunjivati kriterije navedene u točki 10. i točki 11. Smjernica.

(135)

Prema točki 10. smatra se da je poduzeće u teškoćama:

(136)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je navela da je Cimos, kao društvo s ograničenom odgovornošću ispunjivao kriterije navedene u točki 10.(a) Smjernica. U skladu s konsolidiranim financijskim izvješćima od 31. prosinca 2012., ono je izgubilo više od pola svojeg temeljnog kapitala (108 %) i više od četvrtine svojeg temeljnog kapitala u proteklih dvanaest mjeseci (137 %) (34). Zato je Komisija smatrala da je Cimos kvalificiran za poduzeće u teškoćama na temelju točke 10.(a) Smjernica.

(137)

Otada se financijska situacija Cimosa dalje pogoršavala. Od 31. prosinca 2013. društvo je prijavilo negativni kapital od 103,3 milijuna EUR. Prema preliminarnim (nerevidiranim) rezultatima prvih 10 mjeseci 2014. Cimos je zabilježio neto gubitak od 74,3 milijuna EUR, što znači da se njegov negativni kapital još više povećao. U ranijim slučajevima (35) Komisija je zaključila da, ako društvo ima negativan kapital, postoji a priori pretpostavka da su kriteriji točke 10.(a) Smjernica ispunjeni, što bi bio slučaj s Cimosom. Opći je sud također zaključio (36) da je društvo s negativnim kapitalom društvo u teškoćama.

(138)

Nadalje, od 3. lipnja 2014. sud je uveo postupak obvezne nagodbe za društvo Cimos prema slovenskom zakonu o postupku zbog insolventnosti na zahtjev njegovih vjerovnika. Prema tome on ispunjuje i uvjet iz točke 10.(c) Smjernica.

(139)

U skladu s točkom 12. Smjernica, novoosnovana poduzeća ne mogu dobiti potporu za sanaciju ili restrukturiranje. Poduzeće se u načelu smatra novoosnovanim tijekom prve tri godine od početka poslovanja u relevantnom području djelatnosti. Društvo Cimos započelo je s poslovanjem u 1972., u sadašnjem je obliku registrirano 1975. i od tada posluje u sadašnjem području djelatnosti. Stoga se on ne može smatrati novoosnovanim poduzećem.

(140)

Točkom 13. Smjernica utvrđuje se da poduzeće koje pripada većoj poslovnoj grupi ili ga je ona preuzela ne može u pravilu dobiti potporu za sanaciju ili restrukturiranje, osim ako se može dokazati da su teškoće poduzeća unutarnje naravi i nisu rezultat arbitrarnog prijenosa troškova unutar grupe te da su teškoće preteške da bi ih grupa mogla sama riješiti.

(141)

Cimos ne pripada većoj poslovnoj grupi niti ga je ona preuzela. Prema tome kriteriji određeni u točki 13. Smjernica ne isključuju Cimos iz kvalifikacije za potporu za restrukturiranje.

(142)

Komisija zaključuje da je Cimos bio poduzeće u teškoćama od 2012. i da je kvalificiran za potporu za restrukturiranje.

(143)

U skladu s točkom 73. Smjernica, ako je predmetno poduzeće u prošlosti već primilo potporu za sanaciju ili restrukturiranje, uključujući sve neprijavljene potpore, i ako je prošlo manje od deset godina od dodjele potpore za sanaciju ili završetka razdoblja restrukturiranja ili od prekida provedbe plana restrukturiranja (ovisno o tome koji je od tih događaja bio zadnji), Komisija neće odobriti daljnje potpore za sanaciju ili restrukturiranje.

(144)

Slovenija je obavijestila Komisiju da društvo nije primilo potporu za sanaciju ili restrukturiranje u proteklih deset godina, osim prijavljene potpore za sanaciju koju je odobrila Komisija kako je opisano u uvodnoj izjavi 1. (37)

(145)

Da bi se mjera smatrala spojivom s točkama 34. – 37. Smjernica, planom restrukturiranja mora se ponovno uspostaviti dugoročna održivost poduzeća u razumnom vremenskom roku i na temelju realnih pretpostavki u pogledu budućih uvjeta poslovanja. Planom bi se trebalo omogućiti društvu da pokrije sve svoje troškove nakon restrukturiranja i očekivani povrat kapitala mora biti dovoljan da omogući restrukturiranom poduzeću da se natječe na tržištu vlastitim snagama. U planu restrukturiranja moraju se opisati okolnosti koje su dovele do teškoća te time osigurati osnova za procjenu jesu li predložene mjere restrukturiranja primjerene.

(146)

Planom restrukturiranja predviđa se da će društvo Cimos ponovno uspostaviti dugoročnu održivost 2015. prema realnom scenariju financijskih projekcija i 2017. prema pesimističnom scenariju (vidjeti tablicu 5.). Očekuje se da će društvo stvarati neto dobit i pozitivan protok novca potreban za poslovanje, što znači da će biti u mogućnosti pokriti sve svoje troškove nakon završetka restrukturiranja, kao i deprecijaciju i novčane naknade. Predviđa se da će očekivani povrat kapitala biti 7,6 % u 2018. do 14,5 % 2019., tj. u razdoblju nakon restrukturiranja. S obzirom na to da prinos na desetogodišnje slovenske državne obveznice, općenito promatran kao usklađivanje povrata od nerizičnog ulaganja, približno iznosi 1 %, očekivani povrat kapitala daje ulagačima razumno odgovarajuću naknadu za rizik i može se smatrati dovoljnim da se Cimos može natjecati na tržištu vlastitim snagama.

(147)

Financijske se projekcije temelje na razumnim pretpostavkama. Predviđa se da će se prodaja u početku smanjiti zbog očekivanog gubitka kupaca uzrokovanog financijskim neprilikama povezanima s postupkom obvezne nagodbe. Predviđa se da će prihod pasti s 358,1 milijuna EUR 2015. na 316 milijuna EUR 2018., prije nego što počne rasti 2019. To je znatno manje nego u razdoblju prije restrukturiranja, kada je prihod prelazio 400 milijuna EUR. Aktualna je prognoza isto znatno niža od one koja je sadržana u prvobitno objavljenom planu u kojem se predviđalo da će prodaja ostati stabilna na 400 milijuna EUR u razdoblju 2015.–2017. U tom smislu i uzimajući u obzir da je poduzeće već predbilježilo kupce za više od 95 % planirane prodaje 2015. i 2016. i za više od 80 % planirane prodaje 2017. te uzimajući u obzir očekivanu korist od primjene mjera za restrukturiranje prodaje, razumno je smatrati da je moguće ostvariti prognozu prodaje iz ažuriranog plana restrukturiranja.

(148)

Troškovi su predviđeni na temelju ranijih rezultata uzimajući u obzir očekivanu korist od provedbe mjera restrukturiranja. Komisija navodi da su znatne uštede troškova povezane s mjerama nad kojima društvo ima relativno veliki utjecaj, kao što su smanjenje broja zaposlenika ili konsolidacija proizvodnih pogona, čime se povećava vjerojatnost da će one biti provedene prema planu. Smanjenje broja zaposlenika posebno bi trebalo dovesti do smanjenja varijabilnih troškova, dok bi prodaja pogona koji nose gubitak trebala smanjiti deprecijaciju i poboljšati profitabilnost. Vjerovnici u postupku obvezne nagodbe i ostali dionici (kupci, dobavljači, davatelj leasinga) pristali su na restrukturiranje duga, čime se osigurava da će mjere financijskoga restrukturiranja isto biti provedene prema planu. Time će se, među ostalim koristima, znatno smanjiti financijski troškovi društva. Prema tome i planirane uštede troškova čine se ostvarivima.

(149)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je sumnjala u ponovnu uspostavu održivosti na temelju toga što u to vrijeme banke nisu pristale na restrukturiranje duga Cimosa. Ta je sumnja sada otklonjena jer su banke pristale restrukturirati dug Cimosa u okviru postupka obvezne nagodbe.

(150)

U skladu s planom restrukturiranja društvu Cimos trebat će dodatna financijska sredstva u ukupnom iznosu od 25 milijuna EUR u 2018. i 2019. za financiranje poslovanja. Komisija navodi da će, na temelju plana restrukturiranja, do tog vremena društvo već provesti temeljne mjere restrukturiranja i povratiti profitabilnost. Početni postupak smanjivanja razine duga (konverzijom duga u kapital, otpisom i djelomičnom otplatom) poboljšat će kreditni rejting Cimosa i osloboditi dio aktive koji je trenutačno založen za vjerovnike da bi se upotrijebio kao budući kolateral. To bi trebalo omogućiti Cimosu da prema planu dobije potrebna financijska sredstva na tržištu.

(151)

U planu restrukturiranja navode se okolnosti koje su dovele do poteškoća Cimosa, odnosno pretjerana zaduženost i poslovna neučinkovitost. Komisija navodi da se planom predviđaju mjere kojima je cilj rješavanje upravo tih poteškoća.

(152)

Konverzija duga u kapital od strane glavnih vjerovnika dovest će do smanjenja njihovih potraživanja za 60 %. Tako će se ukupne financijske obveze Cimosa smanjiti sa 422 milijuna EUR 2013. na 184 milijuna EUR 2017. Zaduženost će se smanjiti sa 17,7 tijekom 2012. (posljednja godina u kojoj je kapital bio pozitivan) na 3 tijekom 2017., što je znatno održivija razina. Nadalje, preostalih 40 % duga prema vjerovnicima u postupku obvezne nagodbe planira se otplatiti uz povoljnije uvjete, uključujući produljeni rok otplate i mogućnost prekida otplate na 2 godine. Time će se dalje smanjiti sadašnji i budući teret otplate. Predviđa se da će omjer EBITDA (zarada prije obračunane kamate, poreza, deprecijacije i amortizacije) i kamata, kojim se mjeri sposobnost društva da servisira dug, rasti sa 1 koliko je iznosio 2013. na 5,4 tijekom 2017.

(153)

Osim toga dobavljači su se dogovorili smanjiti svoja potraživanja, čime će se dalje smanjiti ukupni dug i osigurati kontinuitet poslovanja. Sve mjere financijskoga restrukturiranja, obuhvaćajući ponajprije dogovor od strane kupaca o kraćim rokovima plaćanja, dodatno će poboljšati likvidnost. Olakšani protok novca, ostvaren tako što nije trebalo otplaćivati restrukturirani dug ili što su uplate od strane kupaca stizale ranije, bit će raspoloživ i za financiranje provođenja mjera restrukturiranja poslovanja s ciljem rješavanja drugoga razloga za teškoće, odnosno poslovne neučinkovitosti.

(154)

U okviru restrukturiranja poslovanja društvo Cimos provelo je niz mjera za uštedu troškova, od kojih najvažnije uključuju smanjivanje broja zaposlenika, konsolidaciju poslovanja smanjivanjem broja pogona, smanjivanjem fiksnih troškova i unapređenjem poslovnog upravljanja. Društvo želi ponovno usmjeriti fokus svojih aktivnosti na osnovnu automobilsku djelatnost. Planira se da će se mjerama restrukturiranja poslovanja ostvariti ukupna godišnja ušteda troškova od 27 milijuna EUR, znatno više nego prema prvobitno objavljenom planu restrukturiranja. Smanjivanjem troškova društvo će poboljšati profitabilnost, koja će pri smanjenoj razini zapošljavanja i kapitala prerasti u povećanu poslovnu učinkovitost.

(155)

S obzirom na utvrđeno u uvodnim izjavama 152.–154. Komisija smatra da su predložene mjere restrukturiranja primjerene za rješavanje razloga poteškoća utvrđenih u planu restrukturiranja.

(156)

Doprinos privatnih banaka, kupaca i dobavljača financijskom restrukturiranju znak je njihova povjerenja u Cimos i pruža dodatni razlog za razmatranje da je na temelju plana restrukturiranja moguće ponovno uspostaviti dugoročnu održivost.

(157)

Neovisni poslovni procjenitelj plana financijskoga restrukturiranja isto je zaključio kako je vjerojatno da će plan restrukturiranja učiniti Cimos likvidnim i solventnim, kratkoročno i dugoročno.

(158)

Nadalje, Komisija navodi da je trajanje plana restrukturiranja ograničeno na manje od četiri godine, s početkom u veljači 2014. do 2017. Takvo razdoblje restrukturiranja čini se prikladnim s obzirom na opseg planiranih mjera restrukturiranja, plan njihove provedbe i očekivani datum ponovne uspostave održivosti.

(159)

Komisija primjećuje da ažurirani plan restrukturiranja nije novi plan, već samo unaprijeđeni prvobitno objavljeni plan na temelju rezultata postupka obvezne nagodbe. Njime se slijede točno isti ciljevi restrukturiranja kao u prvobitno objavljenom planu, odnosno smanjivanje pretjerane zaduženosti, ponovno uspostavljanje likvidnosti, poboljšanje poslovne učinkovitosti i ponovno usmjeravanje djelatnosti na osnovni automobilski segment. Najvažnije mjere restrukturiranja u smislu financijskoga učinka, konverzija i reprogramiranje financijskoga duga, ostaju iste, iako uz neznatno promijenjene uvjete i u okviru obveznog, a ne dobrovoljnog postupka. Ostale mjere restrukturiranja nisu bitno različite u odnosu na prvobitno objavljen plan ali su pojačane kako bi se ostvarile veće uštede troškova. I prvobitno objavljeni plan i ažurirani plan temelje se na istom poslovnom modelu i strategiji. Komisija je već odobrila slične izmjene objavljenih planova restrukturiranja u prethodnim odlukama (38).

(160)

U pogledu navoda gđe Filaković, opisanih u uvodnoj izjavi 91., Komisija navodi da je financijska izvješća Cimosa pregledao neovisni revizor koji je izdao nekvalificirano mišljenje o istima i nije ništa izvijestio o navodnoj prijevari i pranju novca. U vezi s 35 milijuna EUR koje je Slovenija dodijelila društvu Cimos kao dio potpore za restrukturiranje, Komisija navodi da je ona u srpnju 2013. odobrila jamstvo za 35 milijuna EUR potpore za sanaciju društva Cimos (39). Jamstvo koje se planira prenijeti u kapital kao dio potpore za restrukturiranje ne povlači za sobom nikakav prijenos novčanih sredstava društvu Cimos, prema tome ne može biti financirano opranim novcem. Konačno, što se tiče navodnih potraživanja poduzeća gospođe Filaković i njezinih kupaca prema Cimosu, na temelju raspoloživih informacija, Komisija nije potvrdila te navode. S obzirom na to Komisija smatra da ti navodi nisu potkrijepljeni dokazima i ne utječu na procjenu potpore za restrukturiranje.

(161)

U pogledu prethodno navedenoga Komisija zaključuje da se predloženim mjerama restrukturiranja može ponovno uspostaviti dugoročna održivost društva u razumnom razdoblju i na temelju realnih pretpostavki.

(162)

U skladu s točkama 38.–42. Smjernica, moraju se poduzeti kompenzacijske mjere kako bi se osiguralo što veće smanjenje štetnih učinaka na trgovinske uvjete. Potpora ne smije neopravdano narušavati tržišno natjecanje. To uobičajeno znači ograničavanje prisutnosti koju društvo može uživati na svojim tržištima na kraju razdoblja restrukturiranja. Kompenzacijske mjere trebale bi biti proporcionalne učincima narušavanja tržišta koje uzrokuje potpora i posebno veličini i relativnom značaju tvrtke na njezinom tržištu ili tržištima. Prekid poslovnih aktivnosti koje nose gubitke ne može se smatrati važećom kompenzacijskom mjerom. Stupanj kompenzacijskih mjera mora se određivati od slučaja do slučaja i uzimajući u obzir cilj uspostave dugoročne održivosti poduzeća. Osim toga, u skladu s točkom 7. Smjernica, Komisija će zahtijevati kompenzacijske mjere kojima se što je više moguće umanjuje učinak na konkurente.

(163)

Kompenzacijskim se mjerama ne bi trebala dovesti u pitanje sposobnost društva da ponovno uspostavi dugoročnu održivost nakon provedbe plana restrukturiranja, kako je predviđeno u točki 38. Smjernica.

(164)

Cimos je predložio dvije kompenzacijske mjere:

(165)

U pogledu prve kompenzacijske mjere, Cimos je već prodao tri dotična sektora. Oni su ukupno doprinosili s oko 20 % u prihodu društva i bili su profitabilni prije restrukturiranja.

(166)

Komisija navodi da se dostatnima mogu smatrati samo kompenzacijske mjere koje utječu na prisutnost korisnika na njegovu glavnom tržištu (40). Stoga se u načelu prodaja tih triju sektora ne može prihvatiti kao kompenzacijska mjera. Međutim prodajom sektora koji ne čini osnovnu djelatnost Cimos nije samo izgubio svoj tržišni udjel u sekundarnim segmentima već je isto znatno oslabio svoj konkurentni položaj i u konačnici svoju tržišnu prisutnost na osnovnom automobilskom tržištu. Razlog je tomu da je dobit od prihoda koju je Cimos mogao zaraditi na sektorima koje je prodao (približno 90 milijuna EUR u razdoblju 2011.–2013.), koji su bili profitabilni prije restrukturiranja, inače mogla biti upotrijebljena za financiranje širenja na osnovnom tržištu.

(167)

U pogledu druge kompenzacijske mjere, sva postrojenja povezana su Cimosovim glavnim tržištem i bila su profitabilna prije restrukturiranja, kako je prikazano u tablici 6. Ona čine smanjenje kapaciteta za 15 % u smislu broja pogona i doprinose s oko 4 % ukupnog prihoda i 4,5 % prihoda od automobilskog sektora. Prodajom tih pogona Cimos će se odreći tržišnog udjela u korist svojih konkurenata, izgubiti kupce i smanjiti svoj proizvodni asortiman.

(168)

Nakon prodaje navedene u uvodnoj izjavi 164. jedina preostala aktivnost društva Cimos bit će automobilski sektor, koji čini osnovnu i jedinu preostalu djelatnost društva te je time neophodan za ponovnu uspostavu održivosti. Automobilski sektor već je smanjen prodajom pogona u okviru kompenzacijskih mjera ili mjera restrukturiranja. Uzimajući to u obzir, svaka daljnja prodaja zaista bi ugrozila cilj ponovne uspostave dugoročne održivosti.

(169)

Provedba kompenzacijskih mjera zajedno s prodajom aktive, koji su predviđeni kao dio plana restrukturiranja, znatno će smanjiti kapacitet Cimosa i onemogućiti mu da stekne neopravdanu konkurentnu prednost koju bi imao zbog potpore za restrukturiranje.

(170)

Osim toga, u skladu s točkom 56. Smjernica, uvjeti za odobravanje potpora manje su strogi kada je riječ o provedbi kompenzacijskih mjera u potpomognutim područjima. Komisija navodi da se društvo Cimos nalazi u potpomognutom području u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora.

(171)

Prema tome predložene su mjere prava kompenzacija za narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovanog dodjeljivanjem potpore i prikladne su za osiguranje toga da nepovoljni učinci na uvjete trgovanja koji proizlaze iz potpore budu svedeni na najmanju moguću mjeru.

(172)

Stoga se prethodno spomenute kompenzacijske mjere smatraju usklađenima s točkama 38.–42. Smjernica.

(173)

U skladu s točkama 43.–45. Smjernica, potpora mora biti strogo ograničena na najmanju razinu potrebnu da se može poduzeti restrukturiranje. Od korisnika potpore očekuje se znatan doprinos planu restrukturiranja iz njegovih vlastitih sredstava, uključujući prodaju imovine koja nije neophodna za opstanak poduzeća, ili iz vanjskog izvora financiranja uz tržišne uvjete. Takav doprinos mora biti konkretan, tj. stvaran, isključujući sve moguće buduće dobiti, kao što je protok kapitala, te je znak da tržišta vjeruju u izvedivost ponovne uspostave održivosti društva. On ne smije sadržavati nikakve elemente državne potpore. Za velika poduzeća kao što je Cimos, udjel vlastitog doprinosa mora iznositi najmanje 50 % troškova restrukturiranja.

(174)

Prema navodu Slovenije vlastiti predloženi doprinos društva Cimos iznosi 94 % ukupnih troškova restrukturiranja i sastoji se od izvora navedenih u tablici 7.

Tablica 7.

Izvori vlastitog doprinosa

(175)

Nova financijska linija potvrđena je sporazumom o financiranju na temelju kojeg su se banke koje osiguravaju nova financijska sredstva i kupci koji osiguravaju nova financijska sredstva sporazumjeli da će osigurati Cimosu 38,4 milijuna EUR (svaki po 19,2 milijuna EUR) uz uvjete opisane u uvodnoj izjavi 25. Slovenija je obavijestila Komisiju da se razlika u usporedbi s prijavljenim iznosom njezina vlastitog doprinosa iz ovog izvora u iznosu od 39 milijuna EUR odnosi na kupca Eaton koji je uplatio sredstva početkom siječnja 2015. i koji će pristupiti bankama da bi osigurao dodatna sredstva (sporazumom se predviđa jednako financiranje od strane kupaca i banaka). Komisija nema dokaza da je Eaton zaista uplatio sredstva i da su banke osigurale jednakovrijedna sredstva. Osim toga, kako je zaključeno u odjeljku 8.1., sudjelovanje SID-a u novoj financijskoj liniji s iznosom od 6,7 milijuna EUR čini državnu potporu te se ne može smatrati izvorom vlastitog doprinosa. Komisija zaključuje da je nova financijska linija u iznosu od 31,7 milijuna EUR važeći izvor vlastitog doprinosa.

(176)

Između siječnja i rujna 2014. društvo Cimos potrošilo je ukupno 17,6 milijuna EUR na kapitalni izdatak iz vlastitih izvora. Prema tome ukupni iznos od 8,5 milijuna EUR, kako je Cimos predložio, može se prihvatiti kao njegov vlastiti doprinos.

(177)

Društvo Cimos potpisalo je bilateralne sporazume sa svojim kupcima na temelju kojih će oni Cimosu osigurati zajam za financiranje kapitalnog izdatka. Budući da nijedan od dotičnih kupaca nije u vlasništvu države, taj je doprinos stvaran i oslobođen državne potpore te može biti prihvaćen.

(178)

Cimos je 12. svibnja 2014. prodao svoju podružnicu Litostroj Power privatnom poduzeću iz Češke za 21,4 milijuna EUR. Cimos je predložio 18 milijuna EUR kao vlastiti doprinos iz tog izvora. Taj je doprinos stvaran i oslobođen državne potpore pa stoga može biti prihvaćen.

(179)

Vlastiti doprinos u obliku konverzije duga koji su banke prenijele u kapital, u mjeri u kojoj je procijenjeno da ne uključuje državnu potporu, procijenjen je kao financijska korist za Cimos koja je proizašla iz činjenice da ne mora otplatiti zajmove čija je sadašnja vrijednost 121 milijun EUR (41). Umjesto otplate tih zajmova Cimos će ih prenijeti u kapital, što za sobom ne povlači nikakve buduće odljeve novca u odnosu na te zajmove. Likvidnost nastala nakon konverzije omogućuje Cimosu financiranje troškova restrukturiranja. Prihvaćanjem konverzije vjerovnici u postupku obvezne nagodbe pretpostavili su postojanje rizika od gubitka kapitala ako kapital Cimosa izgubi vrijednost nakon konverzije, što je znak njihova povjerenja u ponovnu uspostavu održivosti.

(180)

U skladu s uvjetima obvezne nagodbe, kamate se neće obračunavati na bankovne zajmove spomenute u prethodnoj uvodnoj izjavi od 3. lipnja 2014. (datum pokretanja postupka obvezne nagodbe) do donošenja sudske odluke o potvrđivanju obvezne nagodbe, što čini dodatnu korist za Cimos u iznosu od 5,3 milijuna EUR.

(181)

Smanjenje iznosa duga koje su odobrili dobavljači i davatelj leasinga, potvrđeno je sporazumima, kako je opisano u uvodnim izjavama 42. odnosno 43., prema tome ono je stvarno. Ono će osloboditi likvidnost sredstava potrebnih za financiranje troškova restrukturiranja, koja bi se inače morala potrošiti na otplatu povezanih izdataka.

(182)

Smanjenje iznosa bankovnog duga u iznosu od 8,3 milijuna EUR odgovara očekivanom doprinosu vjerovnika koji ne podržavaju obveznu nagodbu, koji nisu pristali na uvjete postupka obvezne nagodbe, ali će ih nadglasati većina vjerovnika koji podržavaju obveznu nagodbu. U nedostatku sporazuma od strane predmetnih banaka Komisija ne smatra ovaj doprinos stvarnim, niti znakom njihova povjerenja u ponovnu uspostavu održivosti Cimosa.

(183)

Kako je zaključeno u odjeljku 8.1., konverzija postojećeg duga prema SID-u i smanjenje iznosa duga koji će biti otplaćen SID-u čine državnu potporu. Zbog toga se to ne može smatrati izvorom vlastitog doprinosa.

(184)

Isto se tako procjenjuje da konverzija duga u kapital s obzirom na državna potraživanja nastala zbog jamstva i neobračunavanje kamata na državno potraživanje nastalo zbog jamstva za potporu za sanaciju (nakon 3. lipnja 2014.) čine državnu potporu i kao takvi ne mogu se smatrati vlastitim doprinosom.

(185)

Konačno, planom restrukturiranja osigurava se da će se doprinos društva Cimos financiranju nagodbe s dobavljačima (otplata reprogramiranog duga) financirati iz „buduće dobiti”. Slovenija je obavijestila Komisiju da taj dug iznosi 34,2 milijuna EUR, s obzirom na to da je preostalih 4,8 milijuna EUR već otplaćeno dobavljačima. U skladu s točkom 43. Smjernica, vlastiti doprinos mora isključiti buduću dobit. Stoga Komisija smatra da se samo 4,8 milijuna EUR može prihvatiti kao zakoniti vlastiti doprinos iz tog izvora.

(186)

Na temelju ovih obrazloženja Komisija zaključuje da vlastiti doprinos u iznosu od 226,1 milijuna EUR ispunjuje kriterije Smjernica. Taj iznos čini 64,5 % ukupnog troška restrukturiranja, što je iznad granične vrijednosti od 50 %, propisane za velika poduzeća.

(187)

Komisija zaključuje da potpora za restrukturiranje ispunjuje uvjete za spojivost sa Smjernicama.

(188)

Komisija zaključuje da su mjere 1., 2. i dio mjera 3. i 4. (u mjeri u kojoj ih je dodijelio SID) državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, koja je spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, tumačeno zajedno sa Smjernicama,