10.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 33/14

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 („Osnovna uredba”) u pogledu uvoza vinske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”) antidampinške mjere uvedene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 130/2006 („početni ispitni postupak”) (2). Mjere su se primjenjivale na sve proizvođače izvoznike vinske kiseline podrijetlom iz NRK-a, osim na društvo Hangzhou Bioking Biochemical Engineering Co.Ltd, na koje se primjenjivala nulta stopa pristojbe.

(2)

U skladu s izvješćem Žalbenog tijela WTO-a u predmetu Meksiko – konačne antidampinške mjere na govedinu i rižu („izvješće Žalbenog tijela WTO-a”) (3) Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 332/2012 (4) kineski proizvođač izvoznik Hangzhou Bioking Biochemical Engineering Co. Ltd izuzet je od naknadnih revizija mjera uvedenih Uredbom (EZ) br. 130/2006.

(3)

Početne mjere kasnije su bile predmet različitih ispitnih postupaka revizije (5). Kao rezultat toga, mjere na snazi čine pristojba na razini zemlje od 34,9 % i dvije pojedinačne stope pristojbe za dva pojedinačna kineska proizvođača izvoznika od 4,7 % odnosno 10,1 % (6).

(4)

Raniji ispitni postupak koji je bio ograničen na Hangzhou Bioking Biochemical Engineering Co. Ltd pokrenut je 29. srpnja 2011. (7). Nakon povlačenja zahtjeva postupak je prekinut odlukom Komisije od 4. lipnja 2012. (8) bez uvođenja mjera.

(5)

Europska komisija („Komisija”) je 4. prosinca 2014. pokrenula antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza vinske kiseline podrijetlom iz NRK-a u Uniju, ograničen na Hangzhou Bioking Biochemical Engineering Co.Ltd („Bioking” ili „proizvođač izvoznik”) na temelju članka 5. Osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (9) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(6)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon zahtjeva koji su 21. listopada 2014. podnijela četiri proizvođača vinske kiseline iz Unije, Distillerie Bonollo S.r.l., Caviro Distillerie S.r.l., Industria Chimica Valenzana S.p.a. i Distilleries Mazzari S.p.a. („podnositelji zahtjeva”), koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje vinske kiseline u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaz o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(7)

Nakon pokretanja postupka proizvođač izvoznik zatražio je saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija prekršila opće načelo sadržano u članku VI. GATT-a i članku 5. stavku 8. Sporazuma WTO-a o antidampingu (WTO ADA) (10) pokretanjem novog antidampinškog ispitnog postupka na temelju članka 5. Osnovne uredbe protiv jednog društva jer je antidampinške ispitne postupke potrebno provoditi protiv trećih zemalja u cjelini. Posebno je tvrdio da trenutačni ispitni postupak ima učinak privremene revizije i da će stoga biti u suprotnosti s izvješćem Žalbenog tijela WTO-a iz prethodne uvodne izjave 2.

(8)

Točno je da se ispitni postupci za zaštitu trgovine provode protiv trećih zemalja u cjelini, a ne protiv pojedinačnih društava. Ovaj predmet iznimno je pokrenut protiv jednog društva na temelju članka 5. Osnovne uredbe, a ne na temelju članka 11. stavka 3. te Uredbe, u skladu s izvješćem Žalbenog tijela WTO-a, a ne protivno njemu. U izvješću Žalbenog tijela WTO-a pojašnjeno je da je proizvođača izvoznika za kojeg je tijekom početnog ispitnog postupka utvrđeno da ne vrši damping potrebno isključiti iz područja primjene konačnih mjera uvedenih kao rezultat takvog ispitnog postupka i da ne može podlijegati naknadnim revizijama početnih mjera. Iz tog izvješća ne proizlazi da taj proizvođač izvoznik i njegov uvoz ne mogu ponovno biti predmet ispitnog postupka za potrebe zaštite od dampinškog uvoza i mjera koje se uvode kad su uvjeti za njihovo uvođenje ispunjeni.

(9)

Zakonodavstvo Unije mora se, u najvećoj mogućoj mjeri, tumačiti tako da je u skladu s međunarodnim pravom, posebno ako je svrha dotičnih odredbi provedba međunarodnog sporazuma koji je sklopila Unija. Budući da se na temelju Sporazuma WTO-a o antidampingu, s jedne strane, omogućuje uvođenje mjera za suzbijanje štetnog dampinga, ali da ga, s druge strane, Žalbeno tijelo tumači tako da se u skladu s njim ne mogu provesti revizije društava za koje je tijekom početnog ispitnog postupka utvrđeno da ne vrše damping, Osnovna uredba mora se nužno tumačiti tako da na temelju nje Unija može pokrenuti ispitni postupak na temelju članka 5. Osnovne uredbe u slučaju kao što je ovaj, kad postoje dokazi prima facie o štetnom dampingu.

(10)

U svakom slučaju, sudskom praksom sudova Unije potvrđuje se da se nijednom odredbom Osnovne uredbe ne sprječava novi antidampinški postupak u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe koji je ograničen na jedno društvo za koje je u drugom postupku utvrđeno da ne vrši damping, ali za koje trenutačno postoje dokazi prima facie o štetnom dampingu (11). Stoga su tvrdnje proizvođača izvoznika odbijene.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, udruženje proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika i nadležna tijela Narodne Republike Kine, nepovezane uvoznike, dobavljače i korisnike koji su joj poznati te ih pozvala na sudjelovanje.

(12)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(13)

Komisija je o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače iz Argentine, Australije, Brazila, Čilea i Indije te ih pozvala na sudjelovanje. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila o tome da je kao treću zemlju s tržišnim gospodarstvom u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Argentinu („analogna zemlja”).

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(15)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećeg obujma prodaje u Uniji, pri čemu je osigurala da su obje države članice proizvođači, Italija i Španjolska, zastupljene u uzorku. Komisija se oslonila na sve raspoložive podatke koji se odnose na industriju Unije, kao što su zahtjev, podaci dobiveni od talijanskog Nacionalnog udruženja industrijskih destilerija i proizvođača alkoholnih pića (Assodistil) i drugih proizvođača iz Unije koji su joj poznati i koji su sudjelovali u standardnom postupku u skladu s člankom 5. stavkom 4. Osnovne uredbe. Privremeni se uzorak sastojao od triju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku predstavljali su približno 56 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(16)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da ulože primjedbe na privremeni uzorak.

(17)

Jedan proizvođač iz Unije, koji nije bio uključen u privremeni uzorak, tvrdio je da u uzorku manji proizvođači iz Unije nisu dovoljno zastupljeni. Tvrdio je da ih je potrebno uključiti u konačan uzorak jer je štetan učinak dampinškog uvoza od društva Bioking uglavnom utjecao na manja društva. Talijansko Nacionalno udruženje industrijskih destilerija i proizvođača alkoholnih pića (Assodistil) tvrdilo je isto.

(18)

Svi su proizvođači vinske kiseline iz Unije mali i srednji poduzetnici. Dodavanjem manjeg proizvođača iz Unije uzorku ne bi se bitno promijenila njegova reprezentativnost i to ne bi imalo nikakav znatan učinak na pokazatelje štete koji se procjenjuju na temelju podataka iz uzorka. Makroekonomski pokazatelji kao što je obujam prodaje (kako je opisan u uvodnoj izjavi 109.) u svakom se slučaju temelje na podacima industrije Unije u cjelini, tj. svih proizvođača iz Unije, uključujući dotičnog proizvođača iz Unije.

(19)

Osim toga, postojali su drugi proizvođači iz Unije koji nisu bili uključeni u uzorak, svi mali i srednji poduzetnici, koji su predstavljali znatniji obujam prodaje i koji su pristali da ih se uključi u uzorak. Dotični proizvođač iz Unije nije dostavio nikakav drugi razlog zbog kojeg bi trebalo zanemariti bilo kojeg od tih proizvođača i umjesto njih odabrati njegovo društvo.

(20)

Nisu dostavljene nikakve dodatne primjedbe. Privremeni uzorak stoga je potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(21)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(22)

Deset društava dostavilo je zatražene podatke. Međutim, samo je jedno od njih bilo nepovezani uvoznik/trgovac dotičnog proizvoda. Preostalih devet društava smatralo se korisnicima i dobili su odgovarajuće upitnike.

(23)

S obzirom na mali broj nepovezanih uvoznika/trgovaca koji surađuju Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(24)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva proizvođaču izvozniku iz NRK-a, kako je zatraženo.

(25)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku, nepovezanom uvozniku/trgovcu koji surađuje, devet korisnika, trinaest dobavljača, proizvođaču izvozniku iz NRK-a i proizvođačima iz pet potencijalnih analognih zemalja, odnosno Argentine, Australije, Brazila, Čilea i Indije. Osim toga, s potencijalnim proizvođačima iz SAD-a kontaktirano je telefonom. Međutim, nakon uspostavljenih kontakata potvrdilo se da se u SAD-u ne proizvodi vinska kiselina.

(26)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog nepovezanog uvoznika koji surađuje, osam korisnika, četiri dobavljača iz Unije, proizvođača izvoznika iz NRK-a i jednog proizvođača iz Australije.

(27)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala nužnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(28)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(29)

Dotični proizvod je vinska kiselina podrijetlom iz Narodne Republike Kine, isključujući vinsku kiselinu D-(-) s negativnom optičkom rotacijom od najmanje 12,0 stupnjeva, mjerenom u vodenoj otopini prema metodi opisanoj u Europskoj farmakopeji, trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 2918 12 00 (oznaka TARIC 2918120090) („dotični proizvod”).

(30)

Vinska kiselina upotrebljava se kao sastojak u gotovim proizvodima kao što su vino i druga pića, hrana i farmaceutski proizvodi ili kao aditiv za ubrzavanje ili usporavanje određenih kemijskih procesa, na primjer kao retardant u gipsu.

(31)

Dotični proizvod može se dobiti iz nusproizvoda pri proizvodnji vina, posebno vinskog taloga, kao što je to slučaj sa svim proizvođačima iz Unije („prirodna vinska kiselina”) ili kemijskom sintezom, iz benzena i maleinskog anhidrida, pri čemu je potonja tvar glavna sirovina koju upotrebljava Bioking („sintetska vinska kiselina”).

(32)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(33)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(34)

Zainteresirana strana tvrdila je da sintetska i prirodna vinska kiselina nisu istovjetni proizvodi. Ta je strana smatrala da se te dvije vrste vinske kiseline razlikuju u pogledu sirovina, proizvodnog procesa, troškova proizvodnje, regulatornog tretmana, percepcije potrošača, fizičkih svojstava i krajnje upotrebe. Zbog tih razlika nije bilo moguće napraviti primjerenu usporedbu sintetske vinske kiseline koju proizvodi Bioking i prirodne vinske kiseline koju proizvodi industrija Unije.

(35)

Tvrdilo se i da se, s obzirom na različita svojstva, sintetskom vinskom kiselinom mogu bolje zadovoljiti potrebe određenih korisnika. Sintetska vinska kiselina proizvodi se iz maleinskog anhidrida čija dostupnost ne ovisi o klimatskim uvjetima, dok se prirodna vinska kiselina proizvodi iz kalcijeva tartrata koji se dobiva iz vinskog taloga te stoga njegova dostupnost ovisi o kvaliteti berbe grožđa, odnosno o klimatskim uvjetima. Stoga je zbog sigurnosti opskrbe i stabilnosti cijena tržišno natjecanje između tih dviju vrsta vinske kiseline opisano kao ograničeno.

(36)

U članku 1. stavku 4. Osnovne uredbe navodi se da se za potrebe antidampinškog ispitnog postupka proizvodi smatraju istovjetnima ako su identični ili slični u svakom pogledu ili ako imaju vrlo slična obilježja. U obzir se može uzeti niz čimbenika, uključujući fizička, tehnička i kemijska svojstva proizvoda, njihovu upotrebu, međusobnu zamjenjivost, percepciju potrošača, kanale za distribuciju, proizvodni postupak, troškove proizvodnje i kvalitetu.

(37)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da vinska kiselina koju proizvode Bioking, proizvođač iz analogne zemlje i industrija Unije imaju istu kemijsku formulu te jednaka tehnička i fizička svojstva, unatoč razlici u sirovinama, proizvodnom postupku ili troškovima proizvodnje. Tim razlikama koje se odnose na proizvodnju ne može se umanjiti istovjetnost krajnjih proizvoda jer je istovjetnost utvrđena na temelju iste kemijske formule i jednakih tehničkih i fizičkih svojstava. Osim toga, proizvodi su stavljeni na tržište u sličnim razredima, imali su slične krajnje primjene i bili su međusobno zamjenjivi. Jedna iznimka odnosi se na sektor proizvodnje vina u EU-u u kojem upotreba sintetske vinske kiseline nije dopuštena na temelju regulatornih mjera EU-a (12), no nije potrebno zbog te iznimke zanemariti ostale važne sličnosti. Na svim ostalim tržišnim segmentima postoji otvoreno i izravno tržišno natjecanje. Ispitnim postupkom pokazalo se da su korisnici u prehrambenom, građevinskom i farmaceutskom sektoru kupovali sintetsku i prirodnu vinsku kiselinu. Stoga tvrdnje nisu bile u skladu s nalazima ispitnog postupka te je potvrđeno da su proizvodi istovjetni.

(38)

Napominje se da su se proizvodi smatrali istovjetnima u svim prethodnim ispitnim postupcima iz prethodnih uvodnih izjava 1. do 4.

(39)

Komisija je ocijenila zahtjev proizvođača izvoznika za MET i obavila posjet radi provjere u njegovim poslovnim prostorima.

(40)

Kasnije je Komisija nalaze o MET-u objavila proizvođaču izvozniku, nadležnim tijelima dotične zemlje i industriji Unije. Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na nalaze i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima. Komisija je uzela u obzir iznesena stajališta. Komisija je obavijestila zainteresirane strane o konačnoj odluci u pogledu MET-a.

(41)

U ispitnom postupku utvrđeno je da, iako je ispunio zahtjeve drugih kriterija iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe, proizvođač izvoznik nije ispunio zahtjeve prvog kriterija („kriterij 1.”) jer je domaća cijena osnovne sirovine koja predstavlja glavni ulazni materijal, maleinski anhidrid, koju je platio tijekom razdoblja ispitnog postupka, sustavno bila niža od međunarodnih cijena i u njoj se nisu održavale tržišne vrijednosti. Osim toga, niske kupovne cijene maleinskog anhidrida koje je platio Bioking odgovarale su kineskoj domaćoj cijeni maleinskog anhidrida koja je isto tako bila niža od međunarodnih cijena. Prosječna razlika u cijeni utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka za Bioking iznosila je 14 %.

(42)

Razlika u cijeni iz prethodne uvodne izjave 41. bila je rezultat usporedbe domaćih cijena maleinskog anhidrida koju je Bioking platio u NRK-u tijekom razdoblja ispitnog postupka s domaćim cijenama na drugim tržištima. Kako bi provela tu usporedbu cijena, Komisija je najprije odredila dostupnost domaćih cijena maleinskog anhidrida (koje su rezultat kretanja na tržištu) po zemlji te usporedivih vrsta maleinskog anhidrida u tim zemljama s maleinskim anhidridom koji upotrebljava Bioking i maleinskim anhidridom na domaćem tržištu u NRK-u u cjelini. Komisija je smatrala da bi usporedivo tržište trebalo biti u istom geografskom području zbog troškova prijevoza. Komisija je stoga odredila da je zahvaljujući obilježjima domaćeg tržišta na Tajvanu, koje je geografski najbliže tržište NRK-u, mogla provesti odgovarajuću usporedbu s cijenama koje je platio Bioking i s domaćim cijenama maleinskog anhidrida u NRK-u općenito.

(43)

Podaci upotrijebljeni za usporedbu domaćih cijena u NRK-u i trećim zemljama dobiveni su od neovisnog pružatelja tržišnih podataka (13). Usporedba je napravljena između kupovne cijene maleinskog anhidrida društva Bioking (na temelju provjerenih podataka društva Bioking), kineskih domaćih cijena maleinskog anhidrida (izračunanih bez PDV-a) i domaće cijene na Tajvanu (bez PDV-a), kako su dobivene od neovisnog pružatelja. Komisija je analizirala i podatke o domaćim cijenama maleinskog anhidrida na drugim tržištima (SAD i Unija) te se na temelju rezultata usporedbe domaćih cijena u NRK-u i domaćih cijena u SAD-u odnosno Uniji pokazalo da je prosječna razlika u cijeni čak znatno viša od razlike utvrđene za Tajvan.

(44)

Razlika u cijeni između kineskih domaćih cijena i domaćih cijena u trećim zemljama može se objasniti činjenicom da se u okviru kineskog sustava PDV-a ne dopušta puni povrat pretporeza u slučaju izvoza maleinskog anhidrida. Tim se sustavom PDV-a stoga destimulira izvoz maleinskog anhidrida iz NRK-a. U skladu s kineskim pravom društva koja izvoze maleinski anhidrid iz NRK-a moraju platiti 17 % PDV-a. Međutim, vraća im se samo dio povezanog pretporeza. U razdoblju ispitnog postupka povrat je iznosio 9 % pretporeza. Stoga politika koja se provodi u NRK-u, na primjer uspostavljanjem nepovoljnih uvjeta u pogledu PDV-a za izvoz određene sirovine (14), najprije dovodi do sniženih (neto) izvoznih cijena te sirovine iz NRK-a (jer se izvoznici iz NRK-a na međunarodnim tržištima moraju natjecati s društvima koja načelno ne plaćaju PDV na izvoznu prodaju) i, kao drugo, do poticaja za preusmjeravanje prodaje na domaće tržište, čime se domaće cijene snižavaju ispod razine međunarodnih cijena.

(45)

Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da se maleinski anhidrid dobiva iz benzena ili butana koji čini 90 % ukupnog troška proizvodnje. Osim toga, utvrđeno je da su kotacije cijena maleinskog anhidrida u NRK-u na istoj razine, neovisno o tome dobiva li se iz benzena ili butana. Izvoz benzena iz NRK-a podliježe porezu na izvoz od 40 %, a za plaćeni se PDV nakon izvoza ne može dobiti povrat. Stoga se može razumno zaključiti da tržište benzena u NRK-u ima neizravan utjecaj na tržište maleinskog anhidrida koji se proizvodi iz butana, kao što je onaj koji upotrebljava Bioking, te da se tako dodatno pridonosi ukupnom narušavanju tržišta maleinskog anhidrida u NRK-u.

(46)

Konačno, ispitnim postupkom pokazalo se da je niz proizvođača maleinskog anhidrida iz NRK-a u državnom vlasništvu i da na kineskom tržištu postoji znatan višak kapaciteta. Može se razumno zaključiti da je postojanost viška kapaciteta povezana sa zaštićenim statusom društava u državnom vlasništvu, čime se uobičajenom tržišnom mehanizmu, kao što su konsolidacija i zatvaranje, onemogućuje rješavanje pitanja tih viškova kapaciteta.

(47)

S obzirom na prethodno navedeno, kinesko domaće tržište maleinskog anhidrida smatra se narušenim u cjelini.

(48)

Nakon objave proizvođač izvoznik tvrdio je da se usporedba cijena maleinskog anhidrida iz uvodnih izjava 41. do 44. temelji na domaćim cijenama i da stoga nije primjerena. Umjesto toga, proizvođač izvoznik predložio je da je izvozne cijene s trećih tržišta trebalo usporediti s kineskim domaćim cijenama. Proizvođač izvoznik dostavio je druge usporedbe cijena između međunarodnih izvoznih cijena i kineskih domaćih cijena. Proizvođač izvoznik naveo je da bi usporedba njegovih kupovnih cijena i izvoznih cijena SAD-a na temelju baze carinskih statističkih podataka SAD-a pokazala da je njegova kupovna cijena sustavno bila viša od izvoznih cijena SAD-a prema različitim tržištima trećih zemalja. Nadalje, proizvođač izvoznik tvrdio je da je trošak sirovine maleinskog anhidrida (cijena butana) na Tajvanu bio veći nego u NRK-u ili SAD-u i da je stoga usporedba tajvanskih cijena neprimjerena.

(49)

Druge usporedbe međunarodnih izvoznih cijena koje je dostavio proizvođač izvoznik nisu bile primjerene. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 42., usporedive domaće cijene sa sličnim uvjetima isporuke smatrale su se primjerenom osnovom za usporedbu. Napominje se i da Bioking nije iznio nijedan razlog kojim bi opravdao svoju tvrdnju da upotreba domaćih cijena za usporedbu sama po sebi ne bi bila primjerena. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., u ispitnom postupku zaključeno je da je zbog troškova prijevoza geografski najbliže tržište vjerojatno najrazumnija osnova za usporedbu. Stoga su odbijene tvrdnje da Tajvan ne čini primjerenu osnovu za usporedbu ili da bi druga osnova za usporedbu, podaci o izvoznim cijenama koje je dostavio Bioking ili carinski statistički podaci SAD-a, bila primjerenija.

(50)

Nadalje, proizvođač izvoznik tvrdio je da je svaki potencijalni utjecaj na (neto) izvoznu cijenu i stoga na kinesku domaću cijenu maleinskog anhidrida kao posljedica sustava PDV-a iz uvodne izjave 44. preuveličan i da bi bio tek minimalan. Međutim, tvrdnja nije potkrijepljena činjeničnim dokazima. U svakom slučaju, na temelju podataka koji su bili dostupni tijekom ispitnog postupka i kako je vidljivo i iz razlika u cijeni objašnjenih u uvodnim izjavama 41. do 44., razlika bi bila znatna i viša nego što je to tvrdio proizvođač izvoznik. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(51)

Proizvođač izvoznik nadalje je tvrdio da potencijalna narušavanja zbog uplitanja države u cijene benzena neće biti relevantna jer butan postaje vodeći čimbenik za određivanje cijena na tržištu te će postupno na tržištu zamijeniti maleinski anhidrid dobiven iz benzena. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 45., izvozne cijene maleinskog anhidrida iz NRK-a na istoj su razini, neovisno o tome dobiva li se iz benzena ili butana. Time se upućuje na to da tržište benzena u NRK-u ima neizravan utjecaj na maleinski anhidrid koji se proizvodi iz butana, kao što je onaj koji upotrebljava Bioking, te da se tako dodatno pridonosi ukupnom narušavanju tržišta maleinskog anhidrida. U svakom slučaju, nalaz da se u troškovima društva Bioking za glavne ulazne materijale u biti ne odražavaju tržišne vrijednosti utvrđen je na temelju podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik. Konačno, proizvođač izvoznik nije potkrijepio svoju tvrdnju dokazima o navodnim sustavnim značajnim razlikama u tom pogledu. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(52)

Proizvođač izvoznik tvrdio je i da zaštićeni status poduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode maleinski anhidrid, kako je potvrđeno u Komisijinom ispitivanju MET-a i objašnjeno u objavi o MET-u proizvođaču izvozniku, nije relevantan jer je proizvođač izvoznik maleinski anhidrid kupovao uglavnom od dobavljača u privatnom vlasništvu. U pogledu te tvrdnje smatralo se da, čak i ako su dobavljači uglavnom bili u privatnom vlasništvu, još su uvijek mogli podlijegati pritisku na cijene zbog velikog viška kapaciteta i zaštićenog statusa poduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode maleinski anhidrid. Štoviše, Bioking nije dokazao suprotno. U svakom slučaju, usporedbom kupovnih cijena društva Bioking s međunarodnim cijenama dokazalo se da su cijene društva Bioking doista bile narušene i da je to odgovaralo ukupnim poremećajima na kineskom tržištu. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(53)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da utvrđivanje nepoštovanja kriterija 1. zbog kineskog sustava povrata PDV-a nije u skladu s pravilima GATT-a/WTO-a jer su u skladu s tim pravilima dopušteni različiti sustavi povrata PDV-a te se ne smatra da se njima narušavaju tržišne cijene. To je potvrđeno činjenicom da NRK nije preuzeo nikakvu posebnu obvezu u pogledu sustava povrata PDV-a u skladu sa svojim Protokolom o pristupanju WTO-u. Konačno, proizvođač izvoznik tvrdio je da MET nije odbijen zbog kineskog sustava povrata PDV-a u ranijim ispitnim postupcima i da stoga nije mogao biti razlog odbijanja MET-a ni u ovom ispitnom postupku.

(54)

Bez obzira na činjenicu da su u skladu s pravilima GATT-a/WTO-a dopušteni različiti sustavi povrata PDV-a u ovom je slučaju utvrđeno da su zbog kineskog sustava PDV-a doista snižene kineske (neto) izvozne cijene te da je obeshrabren izvoz maleinskog anhidrida iz NRK. Kao posljedica toga i kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 43., utvrđeno je da su i kineske domaće cijene bile snižene zbog čega je nastao poremećaj na tržištu. Stoga su te tvrdnje odbijene.

(55)

U pogledu tvrdnje da MET nije odbijen zbog kineskog sustava povrata PDV-a u ranijim ispitnom postupcima podsjeća se da je u ranijem ispitnom postupku (15) izostanak povrata PDV-a bio argument za negativnu procjenu MET-a Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(56)

U trenutačnom ispitnom postupku utvrđeno je da se u cijenama maleinskog anhidrida koji je platio Bioking te ukupnim cijenama u NRK-u nisu odražavale tržišne vrijednosti jer su sustavno bile niže od međunarodnih cijena. Kineski sustav povrata PDV-a analiziran je kao objašnjenje poremećaja. Za svaki ispitni postupak odluka o MET-u donosi se neovisno o drugima, na temelju specifičnih okolnosti koje su važne za predmetni ispitni postupak. U ovom je ispitnom postupku utvrđeno da kriterij 1. iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe nije ispunjen na temelju posebnih okolnosti koje su prethodno razmatrane. Stoga je taj argument odbijen.

(57)

Nakon objave podnositelji zahtjeva ponovili su da je upitno da su se ulaganja proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka, uključujući prava korištenja zemljišta, mogla financirati isključivo iz zadržane dobiti društva, posebno jer je društvo isplatilo i dividende u financijskoj godini 2013. Nadalje, podnositelji zahtjeva tvrdili su da se zadržana dobit mogla steći kao rezultat prethodnih povlaštenih poreznih stopa u okviru Programa promicanja kineskih visokotehnoloških industrija. Međutim, te tvrdnje koje se odnose na drugi kriterij iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe nisu potkrijepljene nikakvim dokazima. Stoga su odbijene.

(58)

Podnositelji zahtjeva tvrdili su i da proizvođač izvoznik nije postupao u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima kako je propisano u članku 2. stavku 7. točki (c) drugoj alineji Osnovne uredbe jer nije knjižio povećanje i/ili umanjenje vrijednosti u transakciji razmjene imovine u kojoj je prethodno stečeno pravo korištenja zemljišta zamijenjeno za primjerenije pravo. Međutim, evaluacija imovine stečene u transakciji razmjene imovine po knjigovodstvenoj vrijednosti dane imovine (umjesto fer vrijednosti) računovodstveni je tretman koji je isto tako priznat u međunarodnim računovodstvenim standardima. Stoga je taj argument odbijen.

(59)

Nadalje su podnositelji zahtjeva tvrdili da članak 2. stavak 7. točka (c) druga alineja Osnovne uredbe nije ispunjena jer su izvještaji proizvođača izvoznika sastavljeni i revidirani u skladu s kineskim računovodstvenim standardima koji se razlikuju od međunarodnih računovodstvenih standarda koji se zahtijevaju u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da su, neovisno o pravnom upućivanju koje se odnosi samo na kineske računovodstvene standarde, računovodstveni standardi koje primjenjuje proizvođač izvoznik u skladu s međunarodnim standardima. Stoga je taj argument odbijen.

(60)

Konačno, podnositelji zahtjeva tvrdili su da Komisija nije trebala ocijeniti cijenu plaćenu za prava korištenja zemljišta u odnosu na referentne cijene u NRK-u, nego u odnosu na cijene zemljišta u trećim zemljama kao što su Tajvan, Indonezija i Indija. Nadalje, podnositelji zahtjeva tvrdili su da su cijene plaćene za prava korištenja zemljišta možda bile niže od cijena u tržišnom gospodarstvu. Međutim, tvrdnja da su cijene za prava korištenja zemljišta bile niže od tržišnih cijena nije potkrijepljena niti je u skladu s nalazima ispitnog postupka u kojem se, naprotiv, utvrdilo da su se u cijenama odražavale razumne tržišne cijene koju su prevladavale u NRK-u te su bile u skladu i s neovisnim evaluacijskim izvješćem. Konačno, u pogledu prijedloga podnositelja zahtjeva da su se prava korištenja zemljišta trebala ocijeniti u odnosu na cijene u trećim zemljama podsjeća se da se procjena u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe može, ali ne mora, temeljiti na cijenama u trećim zemljama. U svakom slučaju, podnositelji zahtjeva nisu iznijeli razlog zbog kojeg bi se dovela u pitanje primjerenost upotrebe neovisnog evaluacijskog izvješća. Stoga je taj argument odbijen.

(61)

S obzirom na prethodna razmatranja i razmatranja u posebnoj objavi koja su već dostavljena proizvođaču izvozniku nije mu se mogao odobriti MET u ovom ispitnom postupku.

(62)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajenu vrijednost potrebno je utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET. Stoga je bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(63)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Argentinu kao odgovarajuću analognu zemlju i pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(64)

Komisija je kontaktirala s nadležnim tijelima pet potencijalnih analognih zemalja (Argentine, Australije, Brazila, Čilea i Indije). Međutim, nakon uspostavljenih kontakata s potencijalnim proizvođačima iz SAD-a potvrdilo se da se u SAD-u ne proizvodi vinska kiselina. Na temelju primljenih podataka Komisija je od 26 potencijalnih proizvođača istovjetnog proizvoda iz Argentine, Australije, Brazila, Čilea i Indije zatražila da dostave podatke.

(65)

Samo je jedan proizvođač iz Australije odgovorio i dostavio Komisiji tražene podatke.

(66)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da u Australiji postoji tržišno natjecanje između domaće proizvodnje i uvoza vinske kiseline barem iz NRK-a. Nije bilo pristojbi na snazi za uvoz vinske kiseline. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 36. i 37., utvrđeno je da je vinska kiselina koju proizvodi jedini proizvođač iz Australije koji surađuje istovjetna proizvodu koji proizvodi i izvozi NRK, iako postoje razlike u postupku proizvodnje. Stoga se na temelju dostupnih podataka domaće australsko tržište smatralo primjerenim za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(67)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da su izvozne cijene vinske kiseline u Argentini, Australiji i SAD-u znatno niže od izvoznih cijena društva Bioking te bi se stoga upotrebom tih cijena potvrdilo nepostojanje dampinga. Tvrdnja nije relevantna jer se analogna zemlja ne odabire ovisno o razini njezinih izvoznih cijena. Štoviše, samo je jedan proizvođač iz jedne potencijalne analogne zemlje pružio nužnu suradnju. Nadalje, proizvođač izvoznik iznio je tvrdnje u pogledu opsega proizvoda. One su razmatrane u prethodnim uvodnim izjavama 34. do 38.

(68)

S obzirom na činjenicu da je samo jedan proizvođač iz jedne potencijalne analogne zemlje surađivao i da se Australija smatra primjerenim analognim tržištem, Komisija je odabrala Australiju kao analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(69)

U posljednjoj privremenoj reviziji mjera na snazi koje se primjenjuju na NRK, osim društva Bioking (16), Argentina je odabrana kao analogna zemlja. Uobičajena vrijednost temeljila se na izračunanoj vrijednosti u kojoj se odražavaju objektivne razlike u načinu proizvodnje između Argentine i NRK-a, za koju je utvrđeno da ima znatan utjecaj na cijene i troškove. U ovom predmetu isto tako postoji razlika u načinu proizvodnje između Australije i NRK-a. U ispitnom postupku pokazalo se da se nikakvim okolnostima ne može opravdati drukčiji pristup od onog koji je primijenjen u privremenoj reviziji. Ni zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe u tom pogledu. Stoga se smatra da je uobičajenu vrijednost potrebno temeljiti na izračunanoj uobičajenoj vrijednosti u Australiji, u kojoj se odražavaju objektivne razlike u načinu proizvodnje između Australije i NRK-a.

(70)

U tu je svrhu za potrebe određivanja MET-a Komisija upotrijebila cijenu maleinskog anhidrida utvrđenu na Tajvanu (vidjeti uvodnu izjavu 42.) kao početnu točku za izračun troškova proizvodnje. Razuman iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti određen je na temelju stvarnih podataka proizvođača iz analogne zemlje.

(71)

Jedini australski proizvođač koji surađuje proizvodio je i prodavao samo jednu vrstu proizvoda koja je bila identična jednoj od vrsta proizvoda koje je proizvođač izvoznik prodao za izvoz u Uniju. Komisija je upotrijebila izračunanu uobičajenu vrijednost vrste vinske kiseline koja se proizvodi i prodaje u Australiji kao odgovarajuću vrijednost za sve vrste vinske kiseline koju je tijekom razdoblja ispitnog postupka Bioking prodao i izvezao u Uniju. Pristup se u tom slučaju smatrao primjerenim jer je postupak proizvodnje svih vrsta vinske kiseline koju je tijekom razdoblja ispitnog postupka Bioking prodao i izvezao u Uniju u biti bio jednak i jer se ispitivanjem postupka proizvodnje pokazalo da stvarno ne postoje razlike u njihovim troškovima proizvodnje.

(72)

Proizvođač izvoznik izvozio je izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Stoga se izvozna cijena temeljila na stvarno plaćenoj ili naplativoj cijeni za dotični proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(73)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju franko tvornica.

(74)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su napravljene za PDV na izvoz za koji se ne može dobiti povrat, manipuliranje, utovar i popratne troškove, prekooceanski teret i osiguranje, trošak kredita, pakiranje, troškove jamstva i garancije te bankovne pristojbe.

(75)

U pogledu PDV-a na izvoz za koji se ne može dobiti povrat utvrđeno je da se na kineskom domaćem tržištu za izvoznu prodaju vraća niža razina PDV-a nego za domaću prodaju. Na temelju toga, uobičajena vrijednost u Australiji određena je dodavanjem stope PDV-a za koju se ne može dobiti povrat, a koja se primjenjuje na izvoznu prodaju iz NRK-a.

(76)

Nakon konačne objave primjedbe u pogledu dampinga primljene su od proizvođača izvoznika i podnositelja zahtjeva.

(77)

Proizvođač izvoznik ponovio je svoju raniju tvrdnju da je društvu Bioking potrebno odobriti MET.

(78)

Kao prvo, ponovno je tvrdio da izbor Tajvana za potrebe usporedbe kineskih domaćih cijena maleinskog anhidrida nije primjeren jer su cijene maleinskog anhidrida na Tajvanu previsoke u odnosu na ostale treće zemlje. Međutim, kako je navedeno u uvodnim izjavama 42. i 43., Tajvan se smatra najprimjerenijim izborom te su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 43., na drugim tržištima koja je Komisija ispitala vidljive čak i veće razlike u cijeni od Tajvana. Budući da ne postoje osnovani razlozi za odbijanje Tajvana ni relevantni prijedlog boljeg izbora, ta je tvrdnja odbijena.

(79)

Bioking je tvrdio i da geografska blizina ne može biti odlučujući čimbenik za odabir usporedivog tržišta te da podaci mogu biti narušeni zbog izravnog ili neizravnog uplitanja države. Međutim, Bioking nije dostavio dokaze u potporu navodnog uplitanja tajvanske vlade te je ta tvrdnja stoga odbijena.

(80)

Kao drugo, ponovio je svoj argument u pogledu upotrebe izvoznih cijena maleinskog anhidrida umjesto domaćih cijena, pri čemu nije iznio druge argumente osim onih koji su već razmatrani u uvodnim izjavama 48. i 49. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(81)

Kao treće, ponovno se tvrdilo da je utjecaj PDV-a koji je izračunala Komisija preuveličan te da bi, da je drukčije izračunan, razlika u cijenama između kineskih i tajvanskih domaćih cijena maleinskog anhidrida bila neznatna. Međutim, s obzirom na to da nisu izneseni novi potkrijepljeni dokumenti, i dalje vrijedi objašnjenje iz uvodne izjave 50. te se ta tvrdnja stoga odbija.

(82)

Kao četvrto, još se jednom osporavalo narušavanje cijena benzena zbog uplitanja države. Budući da nisu izneseni novi elementi uz one koji su već razmatrani u uvodnim izjavama 50. do 52., ta je tvrdnja odbijena.

(83)

Konačno, u pogledu zahtjeva za MET proizvođač izvoznik ponovio je da je kineski sustav za povrat PDV-a u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. i Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, a da pritom nije dostavio nove elemente uz one koji su već razmatrani u uvodnim izjavama 53. do 55. Ta je tvrdnja stoga odbijena te je Komisija ponovila svoj zaključak iz uvodne izjave 61. da se proizvođaču izvozniku u ovom ispitnom postupku ne može odobriti MET.

(84)

Ta je strana još jednom ponovila svoj argument da cijena maleinskog anhidrida na Tajvanu nije primjerena za određivanje izračunane uobičajene vrijednosti i da bi izvozna cijena SAD-a prema Meksiku činila bolju osnovu. Kako je već razmatrano u prethodnoj uvodnoj izjavi 49., usporedba cijena izvršena je na najbližoj osnovi, odnosno usporedbom domaćih cijena sa sličnim uvjetima isporuke na sličnim i geografski bliskim tržištima. Izvoznik nije dostavio dokaze u potporu svojoj tvrdnji kojima bi objasnio zašto bi izvozne cijene SAD-a prema Meksiku činile bolju osnovu za usporedbu. Stoga je taj argument odbijen.

(85)

Podnositelji zahtjeva dostavili su primjedbe u pogledu navodnog proširenja kapaciteta društva Bioking nakon razdoblja ispitnog postupka. Kao prvo, potrebno je napomenuti da se razvoj događaja nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzima u obzir. Nadalje, budući da je izgradnja novog proizvodnog pogona radi zamjene postojeće tvornice bila u tijeku tijekom ispitnog postupka, nisu postojali podaci o kapacitetu društva Bioking nakon njezina dovršetka. Stoga se ta tvrdnja nije mogla uzeti u obzir te je odbijena.

(86)

Podnositelji zahtjeva osporavali su i metodologiju koja je primijenjena za izračun dampinške marže za Hangzhou Bioking koja je bila ista kao u posljednjoj privremenoj reviziji te je uključivala izračun uobičajene vrijednosti, a ne upotrebu stvarnih cijena. Nadalje su tvrdili da se, da su se upotrijebile stvarne cijene proizvođača iz analogne zemlje, moglo pretpostaviti da bi stopa dampinške pristojbe utvrđena za Hangzhou Bioking bila čak i viša. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 69., u ispitnom postupku pokazalo se da se nikakvim okolnostima ne može opravdati drukčiji pristup od onog koji je primijenjen u privremenoj reviziji. Osim toga, nijedna zainteresirana strana nije iznijela argumente u tom pogledu. Stoga se i dalje smatra da je uobičajenu vrijednost potrebno temeljiti na izračunanoj uobičajenoj vrijednosti u Australiji, u kojoj se odražavaju objektivne razlike u načinu proizvodnje između Australije i NRK-a.

(87)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom, kako je prethodno utvrđena, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(88)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznosi:

(89)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 1., antidampinške pristojbe bile su na snazi tijekom razmatranog razdoblja za uvoz vinske kiseline iz NRK-a, osim za uvoz od društva Bioking na koji se primjenjivala nulta stopa. Mjere na snazi posljednji su put zadržane nakon revizije nakon isteka mjera koja je provedena 2012., kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 3. Revizijom nakon isteka mjera utvrđeno je da je mjerama na snazi industrija Unije u velikoj mjeri zaštićena od učinaka dampinškog uvoza te je zaključeno da postoji vjerojatnost ponavljanja štete ako bi mjere istekle.

(90)

Trenutačni ispitni postupak odnosi se samo na dampinški uvoz od društva Bioking te njegov obujam i učinak na cijene na tržištu Unije i na industriju Unije. Međutim, učinak uvoza od društva Bioking ocijenjen je u kontekstu učinaka mjera na snazi kojima se industrija Unije štiti od štetnih učinaka dampinškog uvoza iz ostatka NRK-a.

(91)

S obzirom na činjenicu da je samo jedan proizvođač izvoznik bio predmet trenutačnog ispitnog postupka, sve brojke koje se odnose na poslovne povjerljive podatke bilo je potrebno radi povjerljivosti prikazati u obliku indeksa.

(92)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je devet proizvođača u Uniji. Na temelju raspoloživih podataka iz zahtjeva u Uniji ne postoje nikakvi drugi proizvođači dotičnog proizvoda iz Unije. Stoga tih devet proizvođača predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(93)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 23 000 tona. Komisija je ukupnu proizvodnju u Uniji utvrdila na temelju podataka dostavljenih u zahtjevu, koji su unakrsno provjereni podacima prikupljenima tijekom provjera proizvođača iz Unije u uzorku na licu mjesta.

(94)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 15. do 20., tri proizvođača iz Unije odabrana su za uzorak koji predstavlja oko 56 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(95)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju i. obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije dobivenog na temelju uzorka proizvođača iz Unije, a za ostale proizvođače iz Unije od podnositelja zahtjeva (stvarni podaci podnositelja zahtjeva i procjene za ostale proizvođače iz Unije); ii. ukupnog obujma uvoza iz NRK-a na temelju kineske baze podataka o izvozu te uvoza dotičnog proizvođača izvoznika; te iii. obujma uvoza iz ostalih trećih zemalja prema Eurostatu.

(96)

Ukupan uvoz iz NRK-a u ovom se slučaju nije mogao pouzdano temeljiti na podacima Eurostata. Obujam koji je iskazao dotični proizvođač izvoznik bio je znatno viši od ukupnog uvoza iz NRK-a na temelju podataka Eurostata za svaku godinu razmatranog razdoblja. Na temelju toga nisu se mogli upotrijebiti podaci zabilježeni u Eurostatu koji se odnose na NRK. S druge strane, obujam koji je iskazao dotični proizvođač izvoznik bio je u skladu s obujmom koji je iskazan u kineskoj bazi podataka o izvozu.

(97)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u kg)

(98)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. Najprije se povećala za 6 % od 2011. do 2012., a zatim se smanjila za 3 % u 2013. i za 14 % u razdoblju ispitnog postupka.

(99)

Komisija je utvrdila ukupan obujam dampinškog uvoza od društva Bioking na temelju vlastitih podataka.

(100)

Uvoz u Uniju od društva Bioking razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio

(101)

Obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda u Uniju od društva Bioking povećao se za 25 % u razmatranom razdoblju: povećao se za 36 % od 2011. do 2013., a zatim se smanjio za 11 % od 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(102)

To povećanje obujma uvoza dovelo je do ukupnog znatnog povećanja tržišnog udjela od društva Bioking od 41 % tijekom razmatranog razdoblja.

(103)

Komisija je utvrdila prosječne cijene uvoza od društva Bioking na temelju vlastitih podataka tako da je ukupnu vrijednost uvoza podijelila s ukupnim obujmom tog uvoza.

(104)

Prosječna cijena dampinškog uvoza u Uniju od društva Bioking razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Cijene uvoza (EUR/kg)

(105)

Prosječna cijena uvoza dotičnog proizvoda od društva Bioking povećala se za 35 % tijekom razmatranog razdoblja: povećala se za 43 % između 2011. i 2013., a zatim se smanjila za 8 % između 2013. i razdoblja ispitnog postupka.

(106)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(107)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i odgovarajuće prilagođena prema potrebi. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 10,3 % za uvoz od društva Bioking na tržište Unije.

(108)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(109)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz zahtjeva, odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, kineske baze podataka o izvozu i Eurostata. Podaci o makroekonomskim pokazateljima odnosili su se na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci o mikroekonomskim pokazateljima odnosili su se na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(110)

Analizirani su sljedeći makroekonomski pokazatelji: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Analizirani su sljedeći mikroekonomski pokazatelji: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(111)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(112)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje smanjio se za 16 %: smanjio se za 6 % između 2011. i 2012. te za dodatnih 10 % u 2013., dok je ostao stabilan od 2013. do razdoblja ispitnog postupka.

(113)

Proizvodni kapacitet procijenjen je dijeljenjem ukupnog obujma proizvodnje stopom iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Unije u uzorku. Na temelju toga, proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

Stopa iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 12 postotnih bodova. Smanjenje iskorištenosti kapaciteta bilo je posljedica negativnih učinaka smanjene proizvodnje. Na temelju toga vjerojatno je da će se industrija Unije suočiti s poteškoćama kako bi dugoročno pokrila svoje fiksne troškove.

(115)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(116)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 30 %: povećao se za 3 % između 2011. i 2012., a zatim se smanjio za 33 % između 2012. i razdoblja ispitnog postupka. To negativno kretanje bilo je u skladu sa smanjenom potrošnjom opisanom u uvodnoj izjavi 97., ali je bilo znatno izraženije.

(117)

Kao rezultat toga, tržišni udio industrije Unije smanjivao se tijekom razmatranog razdoblja i ukupno pao za 21 % U istom se razdoblju obujam uvoza od društva Bioking povećao za 25 %, a odgovarajući tržišni udio za 41 %, kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama 101. i 102.

(118)

Potrošnja u Uniji smanjivala se od 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka. Unatoč tom smanjenju obujam dampinškog uvoza od društva Bioking povećao se i doveo do povećanja tržišnog udjela u istom razdoblju. Stoga je tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila važan dio svojeg tržišnog udjela, dok se dotičnim uvozom znatno povećao njegov tržišni udio u odnosu na smanjenu potrošnju na tržištu Unije. Istodobno se obujam prodaje industrije Unije smanjio više od potrošnje.

(119)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(120)

Razina zaposlenosti u industriji Unije bila je prilično stabilna tijekom razmatranog razdoblja: smanjila se od 2011. do 2012. za 3 %, zatim se povećala za 7 % od 2012. do 2013. te je ostala stabilna do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(121)

Produktivnost, mjerena kao proizvodnja u kilogramu po zaposleniku, znatno se smanjila zbog manjih razina proizvodnje i prilično stabilne zaposlenosti. Ukupno se produktivnost tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 19 %.

(122)

Dampinška marža utvrđena u uvodnoj izjavi 88. bila je iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza od dotičnog proizvođača izvoznika.

(123)

U početnom ispitnom postupku, tijekom kojeg mu je odobren MET, utvrđeno je da Bioking nije provodio damping, što je dovelo do primjene nulte stope pristojbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 1. Budući da Bioking nije provodio štetan damping, svaki oporavak od prethodnog dampinga relevantan je samo u mjeri u kojoj se odnosi na dampinške prakse drugih kineskih proizvođača izvoznika za koje su mjere produljene i izmijenjene u okviru nekoliko revizija, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3. Te su mjere trenutačno na snazi, kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 3.

(124)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(125)

Prosječna jedinična prodajna cijena proizvođača iz Unije u uzorku povećala za 75 % između 2011. i 2013., a zatim se smanjila za 56 % između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Dampinške cijene uvoza od društva Bioking slično su se kretale kao prodajne cijene industrije Unije, kako je prikazano u prethodnoj uvodnoj izjavi 105.

(126)

Dostupnost sirovine, odnosno kalcijeva tartrata koji se dobiva iz vinskog taloga i čini oko 60 % ukupnih troškova proizvodnje vinske kiseline za industriju Unije, mijenja se ovisno o kvaliteti berbe grožđa. Stoga povoljni ili loši klimatski uvjeti u Uniji utječu na ukupnu ponudu kalcijeva tartrata, što pak utječe na godišnje prosječne prodajne cijene. Potrebno je napomenuti da 2012. i 2013. nisu bile povoljne godine za berbu grožđa u Uniji, što je kasnije dovelo do povećanja troškova sirovina i prodajnih cijena nakon razdoblja proizvodnje vina (budući da je riječ o sezonskom proizvodu, učinci su vidljivi tek nekoliko mjeseci nakon razdoblja berbe). S druge strane, s obzirom na to da je razdoblje ispitnog postupka bila dobra godina za berbu grožđa u Uniji, stoga su godišnje prosječne prodajne cijene u razdoblju ispitnog postupka bile niže u usporedbi s prethodnom godinom.

(127)

Povećanje prosječne jedinične prodajne cijene (19 % tijekom razmatranog razdoblja) bilo je naglašenije nego povećanje troška proizvodnje tijekom istog razdoblja (povećanje od 9 %).

(128)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije po zaposleniku ostali su stabilni. Opće povećanje troškova rada (4,6 %) (17) i stope inflacije (4,7 %) (18) u Uniji tijekom istog razdoblja nisu se odražavali u prosječnim troškovima rada.

(130)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(131)

Završne zalihe povećale su se za 44 % tijekom razmatranog razdoblja: smanjile su se za 35 % između 2011. i 2012., zatim su se znatno povećale između 2012. i kraja razdoblja ispitnog postupka.

(132)

Razine zaliha činile su 3 % obujma proizvodnje proizvođača iz Unije u 2011., dok su se do kraja razdoblja ispitnog postupka povećale za 5 %.

(133)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(134)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost prodaje istovjetnog proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku na tržištu Unije nepovezanim kupcima povećala se za 8 postotnih bodova.

(135)

U ispitnom postupku pokazalo se da profitabilnost industrije Unije djelomično ovisi o vanjskim elementima, kao što su klimatski uvjeti. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da se profitabilnost znatno povećala tijekom razmatranog razdoblja, dosegavši 10 % tijekom razdoblja ispitnog postupka i time premašila ciljnu dobit ove industrije od 8 %.

(136)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Povećao se tijekom razmatranog razdoblja: kretanje neto novčanog toka bilo je uzlazno od 2011. do 2013. te silazno u razdoblju ispitnog postupka.

(137)

Ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjila su se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja: smanjila su se 24 % između 2011. i 2013., a zatim se povećala za 22 % u razdoblju ispitnog postupka.

(138)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povećala se između 2011. i 2012. te se smanjila od 2012. do razdoblja ispitnog postupka.

(139)

Nisu postojali nikakvi pokazatelji da se industrija Unije suočila s poteškoćama u prikupljanju kapitala, uglavnom zbog činjenice da su većina proizvođača u uzorku integrirana društva.

(140)

Pokazatelji štete, kao što su proizvodnja, obujam prodaje i tržišni udio, zabilježili su negativna kretanja tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, ta kretanja nisu negativno utjecala na ukupno financijsko stanje industrije Unije. Naprotiv, profitabilnost industrije Unije zabilježila je stalno pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja te je tijekom razdoblja ispitnog postupka čak i premašila ciljnu dobit. Štoviše, tijekom razmatranog razdoblja povećali su se i drugi financijski pokazatelji, kao što su novčani tok i povrat ulaganja. Osim toga, industrija Unije mogla je povećati zaposlenost, iako ne baš u znatnoj mjeri.

(141)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 1., tijekom razmatranog razdoblja antidampinške pristojbe već su postojale za uvoz vinske kiseline iz NRK-a, osim za Bioking. Tim je pristojbama industrija Unije u velikoj mjeri zaštićena od učinaka dampinškog uvoza iz NRK-a te su one stoga utjecale na stanje industrije Unije. Ta se činjenica uzela u obzir u trenutačnom ispitnom postupku. Međutim, u ovom se specifičnom slučaju činilo da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga te je unatoč relevantnom povećanju uvoza i tržišnog udjela dotičnog proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvarila visoke profitne marže. U tim okolnostima, unatoč gubitku obujma prodaje i tržišnog udjela industrije Unije te priznajući da je na industriju Unije u određenoj mjeri negativno utjecao dampinški uvoz od društva Bioking, ispitnim postupkom nije utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe. To se uglavnom temelji na činjenici da su svi financijski pokazatelji zabilježili pozitivna kretanja i da je industrija Unije mogla cijene povećati više od svojeg troška proizvodnje unatoč dampinškim uvoznim cijenama društva Bioking kojima su snižavane cijene industrije Unije.

(142)

Na temelju toga, zaključeno je da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu.

(143)

Zainteresirane strane tvrdile su da je Komisija pogrešno veću važnost pripisala određenim pokazateljima štete (npr. profitabilnosti) na štetu drugih koji su jednake važnosti. Tvrdilo se da je posebnu pažnju potrebno posvetiti analizi štete industrije koju u cijelosti čine MSP-ovi, kao što je to slučaj za industriju vinske kiseline u Uniji.

(144)

Komisija je izvršila svoju analizu štete na temelju dostupnih podataka, uključujući provjerene odgovore triju društava u uzorku koja su primila posebno izrađene upitnike namijenjene MSP-ovima. U tom se kontekstu naglašava da je Komisija napravila procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji utječu na stanje industrije Unije, pri čemu nijednom od njih nije dana prednost pred drugima, u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(145)

Tvrdilo se da se dampinšku maržu društva Bioking od 42,8 %, koja je viša od preostale pristojbe od 34,9 % trenutačno uvedene za sve kineske proizvođače i pojedinačnih pristojbi od 13,1 % i 8,3 % koje se primjenjuju na druga dva društva, trebalo tumačiti tako da ona dovodi do znatne štete, posebno u kontekstu sve većeg obujma uvoza i tržišnih udjela. Nadalje se tvrdilo da je Bioking uživao „neopravdano izuzeće” od područja primjena antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi u skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 626/2012.

(146)

Dampinška marža proizvođača izvoznika nije kao takva odlučujući gospodarski pokazatelj štete. Činjenica da je uvoz dampinški ne znači nužno da će se tim uvozom prouzročiti šteta domaćoj industriji. On samo predstavlja sredstvo s pomoću kojeg proizvođač izvoznik može ostvariti veći prodor na tržište (povećati tržišni udio i obujam uvoza). Komisija je dalje napomenula da je uvoz društva Bioking u Uniju isključen iz područja primjene trenutačnih mjere pravno valjanim aktom Unije, odnosno Provedbenom uredbom (EU) br. 332/2012. Zbog toga je argument odbačen.

(147)

Ista je zainteresirana strana naglasila činjenicu da je, iako su se prodaja i tržišni udio industrije Unije smanjili za 30 % odnosno 21 %, tijekom istog razdoblja Bioking mogao povećati obujam svoje dampinške prodaje za 25 % i svoj tržišni udio za 41 %, što je jasan pokazatelj materijalne štete.

(148)

U ispitnom postupku doista se pokazalo povećanje obujma i tržišnog udjela uvoza društva Bioking. Međutim, tržišni udio industrije Unije ostao je na relativno visokoj razini u razmatranom razdoblju. Unatoč tome, tržišni udio i obujam uvoza nisu jedini elementi koji su analizirani kako bi se utvrdilo je li industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 144., u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe Komisija je izvršila procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji utječu na stanje industrije Unije, pri čemu nijednom od njih nije dana prednost pred drugima. Argument je stoga odbijen.

(149)

Nadalje se tvrdilo da će pad obujma proizvodnje (16 % tijekom razmatranog razdoblja) i iskorištenosti kapaciteta (16 % tijekom razmatranog razdoblja) utjecati na profitabilnost i dovesti do neodrživosti industrije Unije u dugoročnom razdoblju s obzirom na to da ne može pokriti fiksne troškove, što je Komisija prepoznala u uvodnoj izjavi 114. Zainteresirane strane tvrdile su i da je cjenovnom politikom kojom su znatno snižene prodajne cijene industrije Unije Bioking stvarno iskoristio svoj položaj predvodnika na tržištu, čime je industriju Unije isključio iz ključnih sektora, kao što su građevinski sektor, sektor prehrambenih aditiva i sektor emulgatora. Nadalje su tvrdile da činjenica da se odbijaju uključiti u agresivno tržišno natjecanje cijenama s dampinškim uvozom od društva Bioking te njihova odluka da prodaju proizvode više kvalitete klijentima koji žele platiti vrhunsku kvalitetu predstavljaju legitimnu obrambenu strategiju. Istodobno su te strane naglasile da, s obzirom na višak kapaciteta društva Bioking, ta strategija nije dugoročno održiva jer se očekuje da će dampinški kineski uvoz sve brže preplaviti tržište, čime će se potisnuti poslovne prilike čak i najprofitabilnijeg proizvođača iz Unije u uzorku.

(150)

Ispitnim postupkom potvrdilo se da je Bioking povećao svoj tržišni udio i snizio cijene, što je dovelo do smanjenja obujma proizvodnje i stope iskorištenosti kapaciteta te gubitka važnih klijenata industrije Unije u određenim industrijskim sektorima. Međutim, kako su podnositelji zahtjeva sami priznali, ta je situacija rezultat razborite poslovne odluke industrije Unije kojom je odlučila ostvariti više profitne marže na štetu tržišnog udjela. To se ne može tumačiti kao pokazatelj materijalne štete. Argument je stoga odbačen.

(151)

Podnositelji zahtjeva tvrdili su i da su stopom profitabilnosti, kako ju je izračunala Komisija, prikrivena stvarna kretanja stvarnih razina dobiti industrije Unije jer nisu sva društva u uzorku mogla prikazati pozitivne podatke o dobiti. Zainteresirane strane osporavale su metodologiju koju je Komisija primijenila za izračun stope profitabilnosti, tvrdeći da su razine profitabilnosti koje je Komisija utvrdila za potrebe analize štete očito bile narušene zbog prisutnosti relativno velikog proizvođača iz Unije u uzorku, proizvođača koji je mogao ostvariti ekonomiju razmjera, za razliku od manjih društava u uzorku.

(152)

Napominje se da se stanje industrije Unije analizira u cijelosti te su stoga mikropokazatelji koji se odnose na proizvođače iz Unije u uzorku reprezentativni za gospodarsko stanje cijele industrije Unije. Podnositelji zahtjeva nisu osporavali sastav konačnog uzorka te ga, kako je objašenjeno u uvodnoj izjavi 20., Komisija smatra reprezentativnim za stanje industrije Unije. Tijekom saslušanja održanog 13. siječnja 2016. podnositelji zahtjeva ponovno su izrazili zabrinutost u pogledu reprezentativnosti uzorka, a da je pritom nisu dodatno potkrijepili. U svakom slučaju, proizvođači iz Unije u uzorku ne mogu se izolirano analizirati niti se nekom društvu može dati drukčiji ponder u odnosu na ostala društva u uzorku s obzirom na činjenicu da cijelu industriju Unije čine MSP-ovi (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 18.). Argument je stoga odbačen.

(153)

Tvrdilo se i da je Komisija trebala razmatrati pad profitabilnosti nakon isteka razdoblja ispitnog postupka revizije u okviru posljednje revizije nakon isteka mjere. Došlo je do znatnog pada profitabilnosti između 2010. i 2011., koji nije uzet u obzir. Nadalje se naglasilo da je upravo 2011. Bioking povećao svoj prodor na tržište povećanjem svojeg obujma uvoza za oko 33 %.

(154)

Podsjeća se da, kako bi ispitala kretanja važna za procjenu štete, Komisija obično analizira razdoblje od tri godine prije razdoblja ispitnog postupka, To je razdoblje utvrđeno na početku ispitnog postupka i upotrebljava se za prikupljanje gospodarskih podataka koji podliježu provjeri. U ovom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 28., razdoblje koje je Komisija odabrala za ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete počinje 1. siječnja 2011. i završava 30. rujna 2014. te podnositelji zahtjeva nikad nisu osporavali upotrebu tog razdoblja u bilo kojem trenutku tijekom ispitnog postupka. Godina 2010. stoga nije obuhvaćena vremenskim opsegom ovog ispitnog postupka te bi selektivna upotreba te godine za neke pokazatelje štete koje su odabrali podnositelji zahtjeva bila diskriminirajuća i neobjektivna. U svakom slučaju, ispitnim postupkom nije se mogla utvrditi jasna veza između kretanja marža profitabilnosti industrije Unije i kretanja tržišnog udjela društva Bioking tijekom razmatranog razdoblja. Konačno, Komisija napominje da društva u uzorku nisu imala troškove restrukturiranja. Argument je stoga odbijen.

(155)

Tvrdilo se da je u pitanju sposobnost industrije Unije da ulaže u budućnost jer zbog smanjenog obujma proizvodnje i stope iskorištenosti kapaciteta industrija Unije dugoročno neće moći pokrivati svoje fiksne troškove. Stoga će se trenutačne razine profitabilnosti u svakom slučaju sniziti.

(156)

U ispitnom postupku pokazalo se da je industrija Unije izvršila ulaganja tijekom razmatranog razdoblja. Čak i ako se razina ulaganja tijekom razmatranog razdoblja snizila za 7 %, to je potrebno tumačiti s obzirom na postupak proizvodnje vinske kiseline koji je prilično jednostavan i za koji nisu nužno potrebna znatna ulaganja u istraživanje i razvoj. Argument je stoga odbijen.

(157)

Tvrdilo se i da je povećanje novčanog toka trebalo analizirati počevši od 2010. umjesto 2011. jer je potonje godine novčani tok bio na vrlo niskoj razini. Zainteresirane strane smatrale su da bi Komisija, da je 2010. uzela kao početnu točku, primijetila da je industrija Unije imala višak novčanog toka od 6,8 milijuna EUR. Štoviše, tvrdilo se da se novčani tok znatno pogoršao između 2013. i razdoblja ispitnog postupka te tijekom kratkog vremena pao za 43 %. Komisija je trebala detaljnije ispitati učinak narušavanja koji ima najjače društvu u uzorku, posebno s obzirom na činjenicu da je za dva društva u uzorku novčani tok ostao na kritičnim razinama između 2012. i razdoblja ispitnog postupka.

(158)

Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., stanje industrije Unije obično se procjenjuje tijekom razdoblja od tri godine prije razdoblja ispitnog postupka te 2010. nije obuhvaćena vremenskim opsegom ovog ispitnog postupka. U ispitnom postupku pokazalo se da su profitne marže koje je ostvarila industrija Unije bile dostatne za stvaranje novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja. Novčani tok bio je na najvišoj razini 2012. i 2013. te se ukupno znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Argument je stoga odbijen.

(159)

Tvrdilo se da kretanje novčanog toka i povrata ulaganja nije u skladu s kretanjem profitabilnosti, iz čega je vidljiva važnost obujma prodaje u procjeni profitabilnosti i ukupne dobrobiti industrije. Tvrdilo se da je Komisija pogrešno navela da su svi financijski pokazatelji zabilježili pozitivna kretanja jer su razine ulaganja naglo pale između 2011. i 2013. (24 %) te su se tijekom razmatranog razdoblja ukupno smanjile za 7 %.

(160)

Profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja različiti su gospodarski pokazatelji i ne moraju nužno bilježiti jednaka kretanja. U svakom slučaju, sva su se ta tri pokazatelja, čak i ako su zabilježila različita kretanja, ukupno znatno povećala tijekom razmatranog razdoblja, što je snažan pokazatelj nepostojanja štete za industriju Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(161)

Zainteresirane strane naglasile su činjenicu da je zaključak o oporavku industrije Unije od prethodnog dampinga proturječan zaključku posljednje revizije nakon isteka mjera u kojem je Komisija navela da je industrija Unije još uvijek nestabilna. Tvrdilo se da se većina pokazatelja upotrijebljenih u reviziji nakon isteka mjera kako bi se dokazala osjetljivost industrije Unije dodatno pogoršala tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, osporavale su Komisijin pristup prema kojem je svaki oporavak od prethodnog dampinga relevantan samo u mjeri u kojoj se odnosi na dampinške prakse drugih kineskih proizvođača izvoznika za koje su mjere produljene i izmijenjene u okviru nekoliko revizija. Tvrdilo se da u Osnovnoj uredbi ne postoji pravna osnova kojom bi se Komisiji omogućila primjena tih različitih pristupa.

(162)

Činjenica da se stanje industrije Unije i dalje smatralo osjetljivim u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera ne utječe na zaključak ovog ispitnog postupka. Kako je potvrđeno u ispitnom postupku, financijsko stanje industrije Unije nastavilo se poboljšavati tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do visokih razina profitabilnosti u 2012., 2013. i razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, Komisija potvrđuje pristup opisan u uvodnoj izjavi 123. u pogledu analize oporavka od prethodnog dampinga. Argument je stoga odbijen. U svakom slučaju, taj čimbenik ne bi utjecao na ukupan zaključak Komisije o nepostojanju materijalne štete u specifičnim okolnostima ovog slučaja.

(163)

U pogledu razina zaposlenosti industrije Unije zainteresirane strane zatražile su od Komisije da ponovno provjeri podatke o zaposlenosti. Osim toga, iste zainteresirane strane kritizirale su Komisiju jer nije prepoznala da su otkazi dani već prije početka razmatranog razdoblja.

(164)

Komisija potvrđuje brojke u pogledu zaposlenosti koje su iskazane u prethodnoj uvodnoj izjavi 119. i provjerene tijekom ispitnog postupka. U pogledu činjenice da su otkazi dani prije razmatranog razdoblja potrebno je napomenuti da to nije obuhvaćeno vremenskim opsegom trenutačnog ispitnog postupka. Argument je stoga odbijen.

(165)

Konačno, te su strane izrazile zabrinutost u pogledu znatnog viška proizvodnog kapaciteta društva Bioking, ističući da potpuno zanemarivanje potražnje u Uniji može dovesti samo do potpunog uništenja industrije vinske kiseline u Uniji u kratkoročnom razdoblju, bez obzira na njezinu razinu profitabilnosti. Tijekom saslušanja održanog 13. siječnja 2016. te su strane ponovile da su informacije nakon razdoblja ispitnog postupka bile bitne za procjenu stanja industrije Unije, osobito za procjenu profitabilnosti.

(166)

U skladu s podacima koji su prikupljeni i provjereni tijekom ispitnog postupka nije se moglo utvrditi hoće li se u bliskoj budućnosti proizvodni kapacitet društva Bioking povećati ili će se novim pogonima u izgradnji zamijeniti postojeći. Podaci koje su podnositelji zahtjeva dostavili u svojim primjedbama u pogledu općeg dokumenta o objavi ne predstavljaju dokaze u tom pogledu. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 85., razvoj događaja nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzima u obzir i ni u kojem se slučaju ne može provjeriti u ovako kasnoj fazi ispitnog postupka. Argument je stoga odbijen.

(167)

Budući da je utvrđeno da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu, nije bilo potrebno ispitati uzročnost.

(168)

Budući da je utvrđeno da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu, nije bilo potrebno ispitati interes Unije.

(169)

S obzirom na zaključke donesene u pogledu nepostojanja materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije u skladu s člankom 9. Osnovne uredbe potrebno je prekinuti postupak bez uvođenja mjera.

(170)

Sve su strane na koje se postupak odnosi obaviještene o konačnim nalazima i namjeravanom prekidu postupka te im je omogućeno dostavljanje primjedbi.

(171)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe nije dostavio mišljenje,