18.8.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 272/73

(1)

Europsko vijeće složilo se 26. ožujka 2010. s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020., koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika. Strategija je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno djelovanje radi jačanja potencijala Europe u području održivog rasta i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 14. srpnja 2015. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije, a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2). One zajedno čine „integrirane smjernice”, a države članice pozvane su da ih uzmu u obzir u okviru svojih nacionalnih ekonomskih politika i politika zapošljavanja.

(3)

Vijeće je 8. srpnja 2014. donijelo Preporuku (3) o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2014. i dalo mišljenje o ažuriranom Programu stabilnosti Luksemburga za 2014. Komisija je 28. studenoga 2014., u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), dostavila svoje mišljenje o nacrtu proračunskog plana Luksemburga za 2015.

(4)

Komisija je 28. studenoga 2014. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2015. za koordinaciju ekonomskih politika. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem Luksemburg nije utvrđen kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(5)

Europsko vijeće podržalo je 18. prosinca 2014. prioritete za poticanje ulaganja, intenziviranje strukturnih reformi i provedbu odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu.

(6)

Komisija je 26. veljače 2015. objavila izvješće za Luksemburg za 2015. U njemu je ocijenjen napredak Luksemburga u vezi s preporukama za Luksemburg donesenima 8. srpnja 2014.

(7)

Luksemburg je 30. travnja 2015. podnio svoj Nacionalni program reformi za 2015. i Program stabilnosti za 2015. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(8)

Luksemburg je trenutačno obuhvaćen preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Prema Programu stabilnosti za 2015. vlada namjerava smanjiti ukupni suficit sa 0,6 % BDP-a u 2014. na 0,1 % BDP-a u 2015. Zatim ga namjerava ponovno povećati na 0,9 % BDP-a u 2018. Vlada planira tijekom cijelog programskog razdoblja ispunjavati srednjoročni cilj, a to je strukturni suficit od 0,5 % BDP-a. U skladu s Programom stabilnosti vlada namjerava održati udio duga države u BDP-u znatno ispod referentne vrijednosti iz Ugovora u iznosu od 60 %. Očekuje se da će se udio duga kretati oko 24 % tijekom programskog razdoblja te 2016. dostići vrhunac od nešto iznad 24 % i spustiti se ispod 24 % BDP-a do 2019. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je u 2015., a nakon toga uvjerljiv. Međutim, od 2016. nadalje postoje rizici za provedbu proračunskih mjera. U Komisijinoj proljetnoj prognozi za 2015. očekuje se da će strukturni saldo ostati na razini srednjoročnog cilja iz 2015. i 2016. Na temelju ocjene Programa stabilnosti te uzimajući u obzir Komisijinu proljetnu prognozu za 2015., Vijeće smatra da se očekuje da će Luksemburg ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Fiskalni okvir Luksemburga znatno je ojačan donošenjem srednjoročnog proračunskog okvira i osnivanjem fiskalnog vijeća. No potrebno je rješavati znatne slabosti u smislu redovitog objavljivanja fiskalne statistike unutar godine, što je ključan element praćenja proračunskih kretanja u stvarnom vremenu.

(9)

Očekivani pad prihoda od poreza na promet zbog promjene propisa povezanih s e-trgovinom upućuje na slabost barem jednog dijela fiskalnih prihoda. U cilju osiguranja bolje predvidivosti ima prostora za dodatno proširenje porezne osnovice i usklađivanje oporezivanja, osobito ponovnim razmatranjem trenutačno niskog poreza na nekretnine i većim iskorištavanjem alternativnih izvora, što uključuje porez u području okoliša. Započele su pripreme za sveobuhvatnu poreznu reformu (koja stupa na snagu 2017.).

(10)

Dugoročnu održivost javnih financija ugrožava rast rashoda za mirovine unatoč nedavnoj reformi sustava, kao i stalno povećanje troškova dugotrajne skrbi. Predviđa se da će u osiguranju za dugotrajnu skrb 2015. doći do deficita (6) i pričuve se postupno smanjiti te će već 2017. pasti ispod zakonom određenog najmanjeg iznosa od 10 % troškova. U proračunu za 2015. donesene su određene mjere s potencijalom uštede (7). Međutim, planirana reforma osiguranja za dugotrajnu skrb, namijenjena pružanju odgovarajuće razine usluga za osobe kojima je potrebna dugotrajna skrb i osiguravanju odgovarajućeg financiranja, još nije unesena u zakonodavstvo. Reforma mirovinskog sustava iz 2012. nije bila dovoljno ambiciozna jer se njome tek djelomično riješio velik jaz između zakonske i stvarne dobi umirovljenja. I dalje postoji nekoliko mogućnosti za prijevremeno umirovljenje. Sudjelovanje starijih radnika na tržištu rada i dalje je vrlo nisko u usporedbi s drugim državama članicama. Pripremljen je nacrt zakona o mirovinskoj reformi kojim se izmjenjuje Zakon o radu („starosni pakt”). Njime je obuhvaćen paket mjera kojima je cilj održati zaposlenost starijih radnika.

(11)

Gospodarstvo Luksemburga obilježeno je znatnim razlikama u produktivnosti rada među gospodarskim sektorima, a produktivnost u financijskom sektoru dvostruko je veća nego u nefinancijskim sektorima. To znači da bi veće razlike realnih plaća u različitim sektorima na temelju produktivnosti rada mogle podržati preraspodjelu radne snage u nove konkurentne sektore ili sektore koji trpe gubitke zbog troškovne konkurentnosti. I dalje postoje prepreke nužnim dugoročnim sektorskim prilagodbama plaća.

(12)

Unatoč općenito dobrim rezultatima na tržištima rada i visokim stopama stjecanja tercijarnog obrazovanja, stope zaposlenja razmjerno su niske za starije radnike, žene i mlade osobe s niskim kvalifikacijama. I dalje postoje institucijske prepreke učinkovitim politikama uključivanja na tržište rada. U okviru javne službe za zapošljavanje u tijeku je važna reforma s ciljem omogućavanja individualnog savjetovanja osobama koje traže posao, koju vlada je namjerava dovršiti do kraja 2015. Još nije donesen nacrt reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ni reforme srednjih škola s ciljem poboljšanja obrazovnih rezultata, osobito za osobe u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Može se očekivati da će najavljene mjere u području rodiljnih naknada i naknada za obrazovanje te planirana reforma roditeljskog dopusta pridonijeti većem sudjelovanju žena na tržištu rada. Nepoticajne mjere za zapošljavanje sekundarnih hranitelja proizlaze iz sustava „zajedničkog oporezivanja” i strukture sustava socijalnih naknada. Unatoč visokim stopama stjecanja tercijarnog obrazovanja obrazovni su rezultati i dalje nezadovoljavajući te se i dalje teško poboljšava situacija osoba migrantskog podrijetla i mladih osoba s niskim kvalifikacijama. I dalje postoje izazovi u ponudi na tržištu rada povezani s institucijskim čimbenicima i strukturom sustava socijalnih naknada, koji uzrokuju probleme na tržištu rada.

(13)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Luksemburga, koju je objavila u izvješću za Luksemburg za 2015. Ocijenila je i Program stabilnosti i Nacionalni program reformi te provedbu preporuka upućenih Luksemburgu prethodnih godina. U obzir je uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Luksemburgu, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(14)

Vijeće je s obzirom na tu ocjenu preispitalo Program stabilnosti i njegovo je mišljenje (8) da je Luksemburg usklađen s Paktom o stabilnosti i rastu.

(15)

U kontekstu europskog semestra Komisija je provela i analizu gospodarske politike cjelokupnog europodručja. Vijeće je na temelju te analize izdalo posebne preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (9). Kao zemlja čija je valuta euro, Luksemburg bi također trebao osigurati potpunu i pravovremenu provedbu tih preporuka,

1.

proširiti poreznu osnovicu, osobito u području potrošnje, periodičnog poreza na imovinu i poreza u području okoliša;

2.

premostiti jaz između zakonske i stvarne dobi umirovljenja ograničavanjem prijevremenog umirovljenja i povezivanjem zakonske dobi umirovljenja s očekivanim životnim vijekom;

3.

reformirati sustav određivanja plaća u dogovoru sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama kako bi se osiguralo da razvoj plaća prati produktivnost, posebno na sektorskoj razini.