18.8.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 272/36

(1)

Europsko vijeće složilo se 26. ožujka 2010. s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020., koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika. Strategija je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno djelovanje radi jačanja potencijala Europe za održivi rast i konkurentnost.

(2)

Vijeće je 14. srpnja 2015. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije, a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2). One zajedno čine „integrirane smjernice”, a države članice pozvane su da ih uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Vijeće je 8. srpnja 2014. donijelo preporuku (3) o Nacionalnom programu reformi Danske za 2014. i dostavilo mišljenje o ažuriranom Programu konvergencije Danske za 2014.

(4)

Komisija je 28. studenoga 2014. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2015. za koordinaciju ekonomske politike. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojemu Danska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(5)

Europsko vijeće podržalo je 18. prosinca 2014. prioritete za poticanje ulaganja, intenziviranje strukturnih reformi i provedbu odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu.

(6)

Komisija je 26. veljače 2015. objavila izvješće za Dansku za 2015. U njemu je ocijenjen napredak Danske u traženju rješenja preporuka za Dansku donesenih 8. srpnja 2014.

(7)

Danska je 27. ožujka 2015. dostavila svoj Nacionalni program reformi 2015. i svoj Program konvergencije za 2015. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(8)

Danska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. U svom Programu konvergencije za 2015. vlada planira rast ukupnog deficita s 1,6 % BDP-a u 2015., kada su ga podupirali znatni neočekivani dobici, na 2,6 % BDP-a u 2016. Nakon toga vlada planira smanjiti deficit kako bi se u 2020. postigao uravnoteženi proračun. Prema Programu konvergencije vlada planira ispuniti srednjoročni cilj, to jest strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, od 2016. i dalje. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio državnog duga u BDP-u postupno smanjiti s 39,8 % u 2015. na 36,7 % u 2020. Makroekonomski scenarij na kojemu se temelje ta proračunska predviđanja je uvjerljiv Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2015. očekuje se da će strukturni saldo biti u skladu sa srednjoročnim ciljem u 2015. Međutim, na temelju te prognoze postoji rizik određenog odstupanja od srednjoročnog cilja u 2016. s prekoračenjem rasta neto rashoda od 0,3 % BDP-a preko referentnog mjerila. Iako se očekuje da će to odstupanje biti privremeno jer na rast neto rashoda u 2016. utječe postupno ukidanje jednokratnih mjera povezanih s oporezivanjem mirovinske štednje, daljnje mjere mogle bi biti potrebne za 2016. Na temelju svoje ocjene Programa konvergencije i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije za 2015., Vijeće smatra da se očekuje da će se Danska općenito uskladiti s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(9)

Dugoročna ponuda radne snage prikladnih vještina preduvjet je za održivi rast Danske. Reformom aktivne politike tržišta rada u 2014. Danska je napredovala u poboljšanju zapošljivosti osoba na marginama tržišta rada. Reforma je u početnoj fazi provedbe i potrebno je pratiti njezine rezultate. Dodatne mjere i dalje su potrebne za one koji su najviše isključeni s tržišta rada u skladu s preporukama stručne skupine Carsten-Koch II. U tom pogledu ključni su čimbenici nizak stupanj obrazovanja, ograničeno iskustvo na tržištu rada, mladost i podrijetlo iz doseljeničkih obitelji. Općenito, potencijal osoba podrijetlom iz doseljeničkih obitelji nije dovoljno iskorišten na tržištu rada. Unatoč viskom izdacima za obrazovanje u Danskoj, obrazovni rezultati samo su prosječni, osobito kod učenika podrijetlom iz doseljeničkih obitelji. Cilj je reforme osnovnog i nižeg srednjeg školstva te sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja naći rješenje za taj izazov. Potpuna provedba tih reformi potrebna je kako bi se poboljšali obrazovni rezultati.

(10)

Poboljšana konkurentnost bitna je za jačanje gospodarskog oporavka u Danskoj. Rast produktivnosti, koji je u tom pogledu ključan, bio je tijekom zadnja dva desetljeća općenito slab i pod utjecajem prepreka ulasku na tržište te regulatornog opterećenja u uslužnim sektorima usmjerenima na domaće tržište. Komisija za produktivnost utvrdila je da su sektori građevinarstva i maloprodaje područja u kojima bi se produktivnost mogla poboljšati. Propisi za maloprodajna poduzeća vrlo su strogi i ništa se ne poduzima da se ublaže. Sektor građevinarstva karakteriziraju zahtjevni građevinski propisi i velik broj programa certificiranja. Danska vlada predstavila je strategiju za građevinarstvo u studenome 2014. U njoj su utvrđene dobre namjere kao što su pojednostavnjenje pravila, racionalizacija tehničkih elemenata zahtjeva za građevinske dozvole, uvođenje međunarodnih standarda, usklađivanje nacionalnih standarda te smanjenje vremena potrebnog za izdavanje građevinskih dozvola. Međutim, strategija se tek mora u cijelosti prevesti u konkretne mjere. Još uvijek postoje preklapanja u programima dozvola i certificiranja koji se u nekim slučajevima primjenjuju i na privremeno pružanje prekograničnih usluga. Osim toga, kada pružatelji usluga žele ustanoviti poslovni nastan u Danskoj, dozvole i certifikati izdani u drugim državama članicama nisu uvijek priznati.

(11)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Danske i objavila je u izvješću o Danskoj za 2015. Ocijenila je i Program konvergencije i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Danskoj u proteklim godinama. U obzir je uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Danskoj nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnog ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine EU-a. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama od 1. do 2. u nastavku.

(12)

Vijeće je s obzirom na vlastitu ocjenu preispitalo Program konvergencije, a njegovo je mišljenje (5) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

1.

Izbjeći odstupanje od srednjoročnog cilja u 2016.

2.

Povećati produktivnost, osobito u uslužnim sektorima usmjerenima na domaće tržište, uključujući maloprodaju i građevinarstvo. Ublažiti ograničenja za maloprodajna poduzeća i poduzeti daljnje mjere za uklanjanje preostalih prepreka koje čine programi dozvola i certificiranja u sektoru građevinarstva.