28.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 109/1

(1)

Njemačka je 4. prosinca 2008. Komisiji prijavila mjere potpore u korist banke Bayerische Landesbank (dalje u tekstu „BayernLB” ili „Banka”) u obliku zaštite od rizika od 4,8 milijarde EUR i dokapitalizacije od 10 milijardi EUR. Komisija je navedene mjere odobrila 18. prosinca 2008. u predmetu državne potpore N 615/08 (dalje u tekstu „odluka o sanaciji”) na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a (2) na razdoblje od šest mjeseci. Međutim, ako se u tom roku od šest mjeseci dostavi uvjerljiv i utemeljen plan restrukturiranja banke BayernLB, odobrenje vrijedi dok Komisija ne donese odluku o tom planu restrukturiranja (3).

(2)

U prosincu 2008. grupacija Hypo Group Alpe Adria (dalje u tekstu „HGAA”), društvo kći banke BayernLB, primila je 700 milijuna EUR od banke BayernLB i dodatnih 900 milijuna EUR za sudjelujući udjel u kapitalu (osnovnom kapitalu) od Austrije na temelju austrijskog programa potpora za sanaciju banaka (4). Nadalje, na temelju navedenog paketa HGAA je primio jamstva u iznosu od 1,35 milijardi EUR za izdanja obveznica na temelju Programa za izdavanje obveznica (DIP, eng. Debt Issuance Programme).

(3)

Njemačka je Komisiji 29. travnja 2009. prijavila plan restrukturiranja banke BayernLB. Istog je dana Austrija dostavila plan održivosti grupacije HGAA.

(4)

Dopisom od 12. svibnja 2009. Komisija je Njemačku i Austriju obavijestila o svojoj odluci o pokretanju postupka u pogledu mjera poduzetih u korist banaka BayernLB i HGAA u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a jer je imala dvojbe u pogledu spojivosti potpore za restrukturiranje banke BayernLB s unutarnjim tržištem i mogućnosti ponovnog uspostavljanja održivosti banke BayernLB na temelju plana restrukturiranja (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”) (5). Nadalje, Komisija je izrazila sumnje da je HGAA načelno stabilna financijska institucija i da je potpora koju je Austrija osigurala grupaciji HGAA spojiva s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a (6).

(5)

Grupacija HGAA nacionalizirana je 23. prosinca 2009. Komisija je navedenu mjeru odobrila Odlukom od 23. prosinca 2009. u predmetima potpore C 16/09 i N 698/09 (dalje u tekstu „odluka o sanaciji grupacije HGAA”) (7). U istoj je odluci Komisija proširila postupak na dodatne mjere potpore koje je Austrija poduzela u korist grupacije HGAA, a za koje Komisija smatra da ih je jednako tako potrebno uzeti u obzir pri ocjeni plana restrukturiranja banke BayernLB. Istodobno je Komisija do podnošenja uvjerljivog i utemeljenog plana restrukturiranja grupacije HGAA mjere privremeno proglasila spojivima s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a.

(6)

Komisija je 22. lipnja 2010. još jednom proširila službeni istražni postupak jer u predviđenom planu restrukturiranja grupacije HGAA koji je dostavljen 16. travnja 2010. nije osigurano ponovno uspostavljanje održivosti grupacije HGAA niti su predviđene primjerena podjela obveza povezanih s restrukturiranjem i odgovarajuće mjere za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja. Osim toga, Komisija je produljila odobrenje potpore koju je odlukom o sanaciji grupacije HGAA do dovršetka ocjene plana restrukturiranja grupacije HGAA privremeno proglasila spojivom s unutarnjim tržištem (8).

(7)

Komisija je 7. veljače 2011. Austriju i Njemačku obavijestila da će se predmeti državne potpore N 698/09 (HGAA) (9) i C 16/09 (BayernLB) odvojeno ocjenjivati. Ova odluka odnosi se isključivo na predmet državne potpore C 16/09.

(8)

Komisija je od vanjskih stručnjaka zatražila procjenu zaštite od rizika koja je privremeno odobrena u odluci o sanaciji te procjenu portfelja imovine na koju se odnosi zaštita od rizika. Nakon razgovora s Bankom i njemačkim nadležnim tijelima stručnjaci su 16. studenoga 2009. dostavili završno izvješće.

(9)

Njemačka je 6. travnja 2011. dostavila očekivane račune dobiti i gubitka prema segmentu poslovanja odnosno društvu kćeri/instituciji. Njemačka je 13. travnja 2011. dostavila informacije o očekivanoj imovini prema segmentu poslovanja i očekivanim obvezama prema pojedinom izvoru financiranja. Istodobno je Njemačka dostavila i očekivane marže prema segmentu poslovanja za imovinu i prema izvoru financiranja za obveze. Dodatne informacije dostavljene su u čestoj razmjeni dopisa. Tako su 15., 21. i 22. lipnja 2011. dostavljeni dodatni podatci koji su se, među ostalim, odnosili na planiranje kapitala do 2019., uključujući očekivani učinak Basela III (10) na strukturu kapitala. Njemačka je 27. rujna 2011. dostavila ažurirane financijske prognoze, a posebno ažurirane podatke o dobiti i planiranju kapitala. Komisija je 13. i 20. listopada 2011. primila dodatne podatke o smanjenju segmenata poslovanja, a 4., 5. i 6. lipnja 2012. dodatne informacije o financijskim prognozama i zaštiti od rizika. Ažurirane financijske prognoze, uključujući očekivane račune dobiti i gubitka prema segmentu poslovanja te podatke o očekivanom planiranju kapitala i potrebi za financiranjem, dostavljene su 6. lipnja 2012. Upućivanja na financijske prognoze iz plana restrukturiranja u nastavku odnose se na financijske podatke dostavljene 6. lipnja 2012. odnosno, ako financijski podatci od 6. lipnja 2012. ne sadržavaju ažurirane podatke, na već prethodno dostavljene financijske informacije.

(10)

Mjere potpore i plan restrukturiranja banke BayernLB bili su predmet niza sastanaka, telefonskih konferencija i drugih oblika razmjene informacija koji su se u razdoblju od svibnja 2009. do lipnja 2012. održali između predstavnika njemačkih nadležnih tijela i službi Komisije.

(11)

Prema mišljenju Njemačke može se očekivati da će se od 1. siječnja 2013. računovodstvo za potrebe izračuna kapitala ispitati prema međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI-jevi).

(12)

Tijekom istražnog postupka njemačka nadležna tijela, tijela za financijski nadzor, vlasnici Banke i sama Banka vodili su intenzivne razgovore o planu restrukturiranja i mogućem planu otplate.

(13)

Njemačka je 15. lipnja 2012. obavijestila Komisiju o dopisu njemačkog Saveznog ureda za nadzor financijskih usluga (BaFin, njem. Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht) od 14. lipnja 2012. poslanom e-poštom u kojem je BaFin izjavio da ne namjerava nominalnu vrijednost beskamatnih obveznica banke Bayerische Landesbodenkreditanstalt (BayernLabo) prihvatiti kao temelj za procjenu kapitala u smislu nacrta Uredbe o kapitalnim zahtjevima (11), čak iako je revizor Banke u svojem mišljenju od 12. travnja 2012. objasnio da se u skladu s MSFI-jevima obveznice načelno uzimaju u obzir sa svojom nominalnom vrijednosti. Navedeno mišljenje ne odnosi se na procjenu kapitala prema općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (GAAP, eng. Generally Accepted Accounting Principles) u skladu sa Zakonikom o trgovačkim društvima (HGB, njem. Handelsgesetzbuch).

(14)

Njemačka je 6. lipnja 2012. prijavila izmijenjeni plan restrukturiranja banke BayernLB koji je dodatno dopunjen informacijama koje su dostavljene 12. i 13. lipnja 2012.

(15)

Podatci o dodatnim smanjenjima izloženosti procijenjenima za pojedini segment prihvaćeni su 20. lipnja 2012.

(16)

Njemačka je Komisiji 27. lipnja 2012. dostavila prvi privremeni plan otplate.

(17)

Njemačka je Komisiji 28. lipnja 2012. prijavila katalog preuzetih obveza za banku BayernLB.

(18)

Komisija je 25. srpnja 2012. donijela odluku o prijavljenoj potpori za restrukturiranje („odluka o restrukturiranju iz 2012.”). Navedena je odluka u pravnom smislu manjkava jer nije bila upućena Republici Austriji na njezinu službenom jeziku, a da pritom Austrija nije pristala na to da njemačka verzija ne bude vjerodostojna. Stoga je Komisija morala donijeti novu odluku kojom je zamijenjena odluka o restrukturiranju iz 2012. Odluka o restrukturiranju iz 2012. sadržava veći broj pogrešaka (u uvodnim izjavama 13., 29., 30., 48., 72., 77., 81., 108., 163., 200., 207. i 210.; u tablicama 5., 10., 11. i 12.; u upućivanjima na EUR/USD u Prilogu I. te u Prilogu I. točki 29.2. i Prilogu II. točki 2.) koje su po svojoj prirodi mogle biti predmet ispravka. Ispravljanjem tih pogrešaka nimalo se ne mijenja ocjena činjenica koju je Komisija donijela u odluci o restrukturiranju iz 2012. Ovom odlukom stoga se ispravljaju i navedene pogreške.

(19)

BayernLB njemačka je pokrajinska banka sa sjedištem u Münchenu. BayernLB u vlasništvu je – neizravno preko društva BayernLB Holding AG (dalje u tekstu „Holding”) – savezne pokrajine Bavarske (oko 94 %) i bavarskog udruženja štedionica Sparkassenverband Bayern (dalje u tekstu „Sparkassenverband”; oko 6 %) (13).

(20)

Kad su 2008. odobrene dokapitalizacija (vidjeti odjeljak 2. stavak 2. točku (a)) i zaštita od rizika (vidjeti odjeljak 2. stavak 2. točku (b)), konsolidirana bilanca koncerna BayernLB (uključujući BayernLabo, LBS i društva kćeri banke BayernLB) ukupno je iznosila otprilike 422 milijarde EUR s izloženostima (14) u iznosu od otprilike 198 milijardi EUR i oko 20 000 zaposlenika. Krajem 2008. banka BayernLB zabilježila je gubitke od otprilike 5 milijardi EUR. Događaji koji su doveli do odobrenja mjera za sanaciju opisanih u odjeljku 2. stavku 2. točkama (a) i (b) ove Odluke detaljno su prikazani u odluci o sanaciji.

Tablica 1.

Financijski podatci za razdoblje 2007.–2011. (ako nije drukčije navedeno, u milijunima EUR)

(21)

BayernLB je međunarodna poslovna banka. Poslovanje Banke u regiji usmjereno je na Njemačku i još neke odabrane europske zemlje. Osim toga, banka BayernLB zastupljena je na važnim financijskim tržištima kao što su New York, London, Pariz i Milano.

(22)

Najvažnija društva kćeri/sudjelujuće udjele banke BayernLB čine institucije Deutsche Kreditbank AG (DKB), Landesbausparkasse Bayern (LBS), Bayerische Landesbodenkreditanstalt (BayernLabo), mađarska banka MKB Bank Zrt (MKB) i, dok je nije nacionalizirala Austrija krajem 2009., grupacija HGAA.

(23)

HGAA je međunarodna financijska grupacija s bilancom od 43 milijarde EUR (2008.) i rizikom ponderiranom imovinom (RWA) u iznosu od 32,8 milijardi EUR. Holding društvo grupacije HGAA jest Hypo Alpe-Adria-Bank International AG (HAAB Int.) sa sjedištem u Klagenfurtu (Austrija). Do nacionalizacije grupacije HGAA banka BayernLB imala je sudjelujući udjel od 67,08 % u toj grupaciji.

(24)

MKB je vodeća univerzalna banka u Mađarskoj koja se specijalizirala za velike poslovne klijente i imućne privatne klijente. Njezinim se uslugama služi 350 000 privatnih klijenata i klijenata srednjeg sloja te oko 3 000 velikih klijenta i institucija.

(25)

LBS je institucija u okviru banke BayernLB koja je organizacijski i ekonomski samostalna, ali nema vlastitu pravnu osobnost. Budući da je LBS institucija u okviru banke BayernLB, u vlasništvu je savezne pokrajine Bavarske i udruženja štedionica Sparkassenverband Bayern, kao i banka BayernLB.

(26)

LBS surađuje s bavarskim štedionicama, koje, među ostalim, služe kao prodajni kanali LBS-a, te u Bavarskoj ima vodeću ulogu u segmentu stambene štednje.

(27)

Uzimajući u obzir sve nove sklopljene ugovore o stambenoj štednji, LBS ima tržišni udjel od 42 %. LBS je 31. prosinca 2011. imao bilancu u iznosu od 11 milijardi EUR, depozite u iznosu od 9,7 milijardi EUR i nepodmirena potraživanja na osnovi stambenih kredita u iznosu od 1,9 milijardi EUR. LBS je 2011. zabilježio dobit prije oporezivanja u iznosu od 68 milijuna EUR.

(28)

BayernLabo je razvojna institucija banke BayernLB osnovana 1884. u svrhu financiranja infrastrukturnih projekata. BayernLabo i Bayerische Gemeindebank spojili su se 1972. u banku Bayerische Landesbank Girozentrale iz koje se kasnije razvio BayernLB. BayernLabo je organizacijski i ekonomski samostalna te pravno nesamostalna javnopravna institucija u okviru banke BayernLB i u potpunosti je obuhvaćen neograničenim jamstvom za obveze predmetne institucije (Gewährträgerhaftung) koje je osigurala savezna pokrajina Bavarska. Njegov godišnji financijski izvještaj sastavni je dio godišnjeg financijskog izvještaja banke BayernLB.

(29)

Na početku je BayernLabo u svojstvu skrbnika upravljao sredstvima savezne pokrajine Bavarske za poticanje izgradnje socijalnih stanova. Početkom 1990-ih procijenjena je sadašnja vrijednost dijela tog kredita za izgradnju socijalnih stanova te ga je savezna pokrajina Bavarska unijela u BayernLabo u obliku namjenskog kapitala. Taj namjenski kapital iznosi 612 milijuna EUR i ostaje nepromijenjen.

(30)

Kapital banke BayernLabo smije se upotrebljavati za poticanje izgradnje socijalnih stanova, a ne za gospodarsko poslovanje banke BayernLB (tj. ne smije se upotrebljavati za ispunjenje regulatornih kapitalnih zahtjeva za banke u pogledu kredita ili druge imovine).

(31)

Kapital banke BayernLabo trenutačno se plaća kako slijedi: BayernLB za namjenski kapital plaća minimalnu naknadu od ukupno [2–5] (15) % saveznoj pokrajini Bavarskoj, osim ako BayernLB u cjelini zabilježi gubitke. Kako bi se preostali kapital banke BayernLabo mogao upotrebljavati za pokriće gubitaka, BayernLB plaća toj instituciji naknadu od [0–1] %. Navedena je naknada prihvaćena kao primjerena u Odluci Komisije 2006/739/EZ (16). Kako bi se osiguralo da se kapital banke BayernLabo i dalje može smatrati kapitalom najviše kvalitete banke BayernLB (osnovnim kapitalom), u planu restrukturiranja predviđena je prilagodba adekvatnosti kapitala i vrste naknade (vidjeti uvodnu izjavu 81.).

(32)

U prosincu 2008. savezna pokrajina Bavarska unijela je u banku BayernLB osnovni kapital od 10 milijardi EUR (17) koji čine tihi udjel od 3 milijarde EUR i povlaštene dionice u iznosu od 7 milijardi EUR. Kupon za tihi udjel iznosi 10 % nominalne vrijednosti i nije kumulativan. Naknada za povlaštene dionice, kojima se tijekom faze restrukturiranja daje pravo na povlaštene dividende, iznosi 10 %. Povlaštene dividende prestaju vrijediti čim se u potpunosti isplate prekomjerna naknada (eng. claw-back) i tihi udjeli savezne pokrajine. Isplate dividendi nisu kumulativne.

(33)

Sparkassenverband nije sudjelovao u dokapitalizaciji. Stoga se njegov udjel od 50 % u banci BayernLB smanjio na 6 % (18).

(34)

Savezna pokrajina Bavarska za portfelj vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABS) nominalne vrijednosti od 21 milijarde EUR odobrila je zaštitu od rizika u iznosu od 4,8 milijardi EUR (19).

(35)

Navedenom zaštitom od rizika štiti se BayernLB od gubitaka na osnovi njegova portfelja ABS-a i stoga se tim jamstvom sprječavaju daljnji otpisi. U tom pogledu savezna pokrajina Bavarska dala je jamstvo 19. prosinca 2008. Portfelj ABS-a imao je 31. prosinca 2008. (referentna točka) nominalnu vrijednost od 19,589 milijardi EUR.

(36)

Portfelj ABS-a banke BayernLB sadržava različite vrste vrijednosnih papira osiguranih imovinom. Vrijednosni papiri osigurani primarnim i sekundarnim stambenim hipotekama (RMBS, eng. residential mortgage-backed securities) čine oko polovinu ukupnog portfelja. Ostale važne vrijednosne papire iz portfelja osigurane imovinom čine, među ostalim, vrijednosni papiri osigurani hipotekama na poslovnim nekretninama (CMBS, eng. commercial mortgage-backed securities), financijski instrumenti osigurani dužničkim financijskim instrumentima (CDO, eng. collateralised debt obligations) i drugi ABS-ovi koji se odnose na potraživanja prema poslovnim klijentima i stanovništvu (ABS Commercial i ABS Consumer).

(37)

Savezna pokrajina Bavarska dala je jamstvo za 4,8 milijuna EUR koje se, međutim, može iskoristiti tek ako se premaši gubitak od 1,2 milijarde EUR koji treba snositi BayernLB (dalje u tekstu „prvi gubitak”). Cijena prijenosa izračunava se oduzimanjem prvoga gubitka (1,2 milijarde EUR) od nominalne vrijednosti (19,589 milijardi EUR) i iznosi 18,389 milijardi EUR.

(38)

Trajanje zaštite od rizika povezano je s dospijećem vrijednosnih papira u portfelju ABS-a. Osigurani vrijednosni papiri smanjeni su s otprilike 19,6 milijardi EUR (stanje u prosincu 2008.) na 11,9 milijardi EUR (stanje u prosincu 2011.). Nakon ažuriranih prognoza od 31. ožujka 2012. očekuje se da će se do rujna 2014. portfelj smanjiti na 7 milijardi EUR. Budući da se prije svega nastoji zadržati gubitke na najnižoj mogućoj razini, no da je neizvjesno na kojoj će razini biti tržišne cijene 2014., do sada još uvijek nije jasno je li (u načelu poželjno) otuđenje preostalih vrijednosnih papira iz portfelja moguće (tj. je li ekonomski razumno) (20).

(39)

Procjena portfelja provedena je u dvije faze. Najprije su pojedine transakcije s pomoću sustava ranog upozoravanja označene (zelenom, žutom, crvenom bojom) kako bi se utvrdile problematične transakcije ili transakcije umanjene vrijednosti. S pomoću tog sustava ranog upozoravanja utvrđen je unutarnji rejting: transakcijama označenima žutom ili crvenom bojom u pravilu je snižen rejting. Unutarnji rejting zatim se prenosio na vanjski rejting agencije Moody's. Taj vanjski rejting unesen je u sustav CROROM (21) verziju 2.4 agencije Moody's kako bi se procijenio očekivani gubitak za cijeli portfelj i relevantne tranše.

(40)

U skladu s tom metodom stvarna ekonomska vrijednost portfelja ABS-a procijenjena je u trenutku kada su stručnjaci Komisije dali odobrenje za mjere na 83,87 % nominalne vrijednosti od 19,589 milijardi EUR, tj. na 16,429 milijardi EUR. U dopisu poslanom e-poštom 14. prosinca 2009. Njemačka je izjavila da ne želi dublju analizu očekivanoga gubitka. Usporedbom cijene prijenosa od 18,389 milijardi EUR i stvarne ekonomske vrijednosti od 16,429 milijardi EUR nastaje razlika od 1,96 milijardi EUR.

(41)

Učinak olakšice kapitala mjere u trenutku zaštite rizika procijenjen je na 1,28 milijardi EUR.

(42)

BaFin je u dopisu od 9. travnja 2010. potvrdio točnost metode i izračuna na kojima se ona temelji primijenjenih za određivanje učinka olakšice kapitala.

(43)

BayernLB je retroaktivno 1. siječnja 2010. promijenio naknadu za zaštitu od rizika (uključujući plaćanje prekomjerne naknade) od 50 baznih bodova u godišnju ukupnu premiju od 200 milijuna EUR koju čini sljedeće:

(44)

Poseban fond za stabilizaciju financijskih tržišta (SoFFin, njem. Sonderfonds Finanzmarktstabilisierung) dodijelio je banci BayernLB jamstva za obveze u skladu s njemačkim Zakonom o stabilizaciji financijskih tržišta koji je Komisija odobrila kao njemački program potpora za sanaciju banaka (22). Jamstva su iznosila 15 milijardi EUR od kojih je 5 milijardi EUR upotrijebljeno za osiguranje izdanja u siječnju 2009. Preostali iznos od 10 milijardi EUR jamstava za obveze nije upotrijebljen te je 16. listopada 2009. vraćen davatelju jamstva, čime su jamstva za obveze koja je dodijelio SoFFin smanjena na 5 milijardi EUR. Posljednja tranša jamstava za obveze koja je dodijelio SoFFin vraćena je 23. siječnja 2012.

(45)

U prosincu 2008. grupacija HGAA nakon sveobuhvatnih otpisa i gubitaka primila je 700 milijuna EUR od banke BayernLB i dodatnih 900 milijuna EUR za sudjelujući udjel u kapitalu (23) (osnovnom kapitalu) od Austrije na temelju austrijskog programa potpora za sanaciju banaka (24).

(46)

BayernLB i HGAA zatražili su 2009. izvješće vanjskih stručnjaka u pogledu kreditnog rizika grupacije HGAA. U skladu s tim izvješćem zbog očekivanih gubitaka stopa osnovnog kapitala smanjila bi se do kraja 2009. na manje od 4 %.

(47)

Kao posljedica ultimatuma koji je austrijsko tijelo za financijski nadzor dalo vlasnicima, prema kojem su do 11. prosinca 2009. trebali donijeti odluke o dokapitalizaciji grupacije HGAA, Austrija je od tadašnjih vlasnika stekla udjele u grupaciji HGAA po simboličnoj cijeni od jednog eura (25). BayernLB se odrekao svih prava dioničara, uključujući postojeća potraživanja povezana s dopunskim kapitalom u grupaciji HGAA u iznosu od 300 milijuna EUR (26). Ako za ispunjenje zakonom utvrđenih kapitalnih zahtjeva budu potrebne dodatne mjere kapitala u korist grupacije HGAA, dodatno je dogovoreno da će se moguće dokapitalizacije podijeliti između banke BayernLB i Austrije u omjeru 3:1. Sav dodatni kapital koji bi BayernLB unio na temelju toga uračunao bi se u iznos od [500 – 550] milijuna EUR koji je BayernLB dodijelio grupaciji HGAA u okviru financiranja i kojeg se BayernLB odrekao tijekom sanacije grupacije HGAA.

(48)

Kako bi se osigurala likvidnost grupacije HGAA, BayernLB produljio je likvidnosnu liniju u iznosu od [350 – 600] milijuna EUR koja je istekla već 4. prosinca 2009. Nadalje je dogovoreno da će financiranje zaduživanjem (eng. intra-group funding) koje je BayernLB osigurao u korist grupacije HGAA u iznosu od 2,638 milijardi EUR do kraja 2013 ostati u grupaciji HGAA. BayernLB će u grupaciji HGAA 2014. ukupno ostaviti još [650 – 700] milijuna EUR i 2015. ukupno [350 – 400] milijuna EUR. Austrija jamči za odgovarajuću izloženost u slučaju prestanka grupacije HGAA ili poduzimanja druge gospodarski usporedive mjere nakon koje održivost grupacije HGAA nije osigurana.

(49)

Znatan dio rezervi banke BayernLabo, i to 1 milijarda EUR, trebao bi se bez protuusluge ili naknade prenijeti u rezerve matične banke, tj. banke BayernLB.

(50)

BayernLB dostavio je plan restrukturiranja u kojem je opisao kako bi se održivost Banke trebala ponovno uspostaviti do 31. prosinca 2015. U planu restrukturiranja predviđene su temeljne izmjene poslovnog modela banke BayernLB te strateška promjena smjera poslovanja Banke. Poslovni model obilježen je smanjenim profilom rizičnosti, većom usmjerenosti na regionalno poslovanje te održivosti u pogledu financiranja i aktivnih poslova. U skladu s planom restrukturiranja djelatnosti banke BayernLB trebale bi se znatno smanjiti i usmjeriti na središnje aktivnosti, proizvode i pokrajine. Potonje bi se trebalo ostvariti zatvaranjem/otuđenjem lokacija, društava kćeri i sudjelujućih udjela te prestankom obavljanja djelatnosti.

(51)

Važan element strategije restrukturiranja čini podjela središnjih i sporednih poslova u pojedinim poslovnim jedinicama. Cilj je banke BayernLB prekinuti sve sporedne djelatnosti.

(52)

Za potrebe provedbe strateške podjele središnjih i sporednih poslova BayernLB osnovao je jedinicu za restrukturiranje koja će sadržavati većinu sporednih poslova. Na taj se način BayernLB u okviru svojih središnjih djelatnosti može usmjeriti na buduće zadaće, a da se pritom ne mora brinuti za likvidaciju sporednih poslova.

(53)

BayernLB usmjerit će svoje poslovanje na tri ključna područja:

(54)

Ciljnu skupinu u segmentu poslovanja „poslovni klijenti” čine poduzeća sa sjedištem u Njemačkoj i prometom od najmanje 1 milijarde EUR. Dosadašnje poslovanje u inozemstvu, posebno lokalne aktivnosti, smanjit će se i ograničiti većom usmjerenošću na klijente povezane s Njemačkom (28), pri čemu će BayernLB posebno nuditi proizvode u segmentu poslovnog bankarstva (posebno kreditne linije) i segmentu strukturiranog financiranja (financiranje izvoza i trgovine, leasing i financiranje projekata).

(55)

Ciljni klijenti u segmentu „malih i srednjih poduzeća” bavarska su mala i srednja poduzeća koja imaju promet od 50 milijuna EUR do 1 milijarde EUR, obiteljska poduzeća te druga njemačka poduzeća u odabranim njemačkim pokrajinama u kojima je Banka već prisutna, kao što je Nordrhein-Westfalen preko podružnice u Düsseldorfu. Ciljni klijenti u pokrajinama u kojima Banka nije prisutna poduzeća su koja imaju promet od 100 milijuna EUR do 1 milijarde EUR. Osim kreditnih linija Banka će, među ostalim, nuditi proizvode u području financiranja izvoza i trgovine, dokumentacije, upravljanja kamatama i valutama, izvedenica, ulaganja, platnog prometa i leasinga. Nadalje, Banka će preko štedionica nuditi bankarske proizvode za klijente koji imaju vanjske prihode manje od 50 milijuna EUR.

(56)

Preko svojeg društva kćeri DKB banka BayernLB bit će zastupljena u tržišnim segmentima poslovanja sa stanovništvom, infrastrukture i poslovnog bankarstva. U segmentu poslovanja sa stanovništvom ponuda proizvoda obuhvaća žiro račune i kreditne kartice te druge proizvode izravnog bankarstva (financiranje, ulaganja). U segmentu infrastrukture banka DKB usmjerena je na javna poduzeća i područje zdravstva. U segmentu poslovnog bankarstva poslovanje banke DKB usmjereno je na klijente u odabranim sektorima kao što su poljoprivreda i prehrana, zaštita okoliša, turizam i slobodna zanimanja (odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici itd.).

(57)

Poslovanje banke BayernLB s nekretninama usmjereno je na njemačke klijente. Međutim, BayernLB nudi usluge i međunarodnim klijentima koji su povezani s Njemačkom. U području industrijskih nekretnina poslovanje uključuje financiranje portfelja, financiranje trgovaca stambenim nekretninama, nositelja razvojnih projekata i postojećih nekretnina te financiranje investicijskog fonda za nekretnine. U pogledu stambenih nekretnina Banka nudi usluge stambenim društvima i stambeno financiranje. U području poslovnih nekretnina poslovanje Banke usmjereno je prije svega na hotelske nekretnine te nekretnine u području njege i zdravlja.

(58)

BayernLB će i dalje surađivati s bavarskim te u manjem opsegu s drugim njemačkim štedionicama. Banka će štedionicama nuditi proizvode i usluge kao dopunu proizvodima i uslugama iz njihove ponude te će djelovati kao središnja banka štedionicâ.

(59)

Preko javnih tijela BayernLB klijentima nudi različite proizvode za financiranje i druge povezane usluge, među ostalim, za projekte javno-privatnog partnerstva. Osim za potrebe upravljanja likvidnošću, BayernLB neće nuditi nove kreditne proizvode javnim tijelima izvan Bavarske. Osim toga, mogu se nuditi mogućnosti financiranja projekata javno-privatnog partnerstva i izvoznih poslova te financiranje projekata ako je to u interesu klijenata povezanih s Njemačkom.

(60)

Preko banke BayernLabo banka BayernLB odobrava državno poticana financiranja stambenih projekata u Bavarskoj. U pogledu klijenata BayernLabo usmjeren je na fizičke osobe, pravne osobe koje u Bavarskoj grade odnosno moderniziraju stambene prostore te lokalna i regionalna tijela. Nadalje, BayernLabo nudi mogućnosti financiranja lokalnim i regionalnim tijelima te njihovim interesnim udruženjima (njem. Zweckverbände). Međutim, ti su poslovi ograničeni na saveznu pokrajinu Bavarsku.

(61)

Ponuda banke BayernLB uključuje proizvode riznice (roba, kratkoročne kamatne stope, obvezničke izvedenice, strane valute), proizvode tržišta kapitala (proizvode u području obveznica, strukturiranih proizvoda za potvrde namijenjene privatnim ulagačima, strukturirane kamatne proizvode te kupnju i prodaju dionica) i proizvode povezane s financiranjem (međunarodne kredite i domaće financiranje). Ti su proizvodi namijenjeni financijskim institucijama i institucionalnim klijentima kao što su društva za osiguranje, zaklade i crkve. Taj segment poslovanja ograničava se na djelatnosti koje su povezane s klijentima; trgovanje za vlastiti račun, osim trezorskih aktivnosti, u potpunosti se obustavlja. Osim toga, kreditno poslovanje s drugim bankama u velikoj je mjeri ograničeno.

(62)

BayernLB već je zatvorio svoje podružnice u Pekingu, Tokiju, Montrealu, Mumbaiju, Kijevu, Hong Kongu i Šangaju. Međunarodna prisutnost Banke u budućnosti će se ograničiti na već znatno smanjene podružnice u Parizu, New Yorku, Londonu i Milanu.

(63)

Banka će otuđiti neka društva kćeri/sudjelujuće udjele. Tako je predviđeno otuđenje štedionice LBS u korist udruženja štedionica Sparkassenverband. Prodajna cijena od 818,3 milijuna EUR temelji se na zajedničkom izvješću dvaju stručnjaka od 30. svibnja 2012. i odgovara vrijednosti štedionice LBS na dan 30. lipnja 2012. U pogledu utvrđivanja cijene Njemačka smatra da bi uobičajeni privatni ulagač pri određivanju cijene, s obzirom na činjenicu da su štedionice najvažniji prodajni kanal proizvoda štedionice LBS, u obzir uzeo korektivni faktor za takav tržišni rizik. Taj se argument u stručnom mišljenju nije uzeo u obzir. Stoga Komisija nije zahtijevala javno nadmetanje jer nije smatrala vjerojatnim da bi se nadmetanjem ostvario viši prihod od prodaje nego prodajom udruženju štedionica Sparkassenverband.

(64)

Nadalje, Banka će odustati od poslovanja u istočnoj Europi (segment „istočna Europa”) te, posebno, otuđiti svoje mađarsko društvo kćer, banku MKB. U izvornom planu restrukturiranja BayernLB predvidio je otuđenje banke MKB za […]. Zbog nesigurne političke i gospodarske situacije u Mađarskoj (29) i njezina učinka na financijske podatke banke MKB banka BayernLB smatrala je da prodaja banke MKB u kratkom roku nije vjerojatna tako da je odlučila odgoditi otuđenje banke MKB od […].

(65)

Osim toga, BayernLB će trajno smanjivati rizike u preostalim ključnim područjima poslovanja. Stoga bi se vrste poslovanja koje u velikoj mjeri ovise o razvoju tržišta kapitala, kao npr. trgovanje za vlastiti račun, vrijednosni papiri osigurani imovinom i financiranje transakcija preuzimanja, trebale obustaviti. Nadalje, u znatnoj će se mjeri smanjiti visokorizični poslovi s međunarodnim klijentima za koje su potrebna znatna financijska sredstva te će se obavljati samo ako se dokaže povezanost s Njemačkom.

(66)

U segmentu poslovnog bankarstva prekinut će se poslovi s poslovnim klijentima i financiranja projekata za klijente koji nisu povezani s Njemačkom.

(67)

Obustavit će se poslovanje nekretninama u inozemnim podružnicama s klijentima koji nisu povezani s Njemačkom.

(68)

Osim toga, znatno će se smanjiti kreditno poslovanje s bankama; obustavit će se namjensko trgovanje za vlastiti račun.

(69)

Banka se obvezuje do kraja 2015. smanjiti svoju bilancu s 421,7 milijardi EUR (stanje iz 2008.) na 239,4 milijarde EUR. Bilanca smanjena na 239,4 milijarde EUR na sličnoj osnovi u odnosu na 2008. odgovora bilanci od otprilike 206 milijardi EUR, a time i smanjenju bilance za otprilike 51 % (tj. pod jednakim uvjetima).

(70)

Krajem 2010. 58 % kreditnih pozicija banke BayernLB nalazilo se u Njemačkoj, a 74 % u Europi (zemljopisna regija). Najvažnije devizne pozicije banke BayernLB izražene su u američkim dolarima, britanskim funtama i švicarskim francima (vidjeti tablicu 2.), pri čemu je 24 % imovine Banke krajem 2010. glasilo na valutu koja nije EUR.

Tablica 2.

Imovina i obveze u stranoj valuti, kraj 2010.

(71)

[30–50] % imovine izražene u USD krajem 2010. knjiženo je u jedinici za restrukturiranje. Podružnice banke BayernLB u New Yorku i Londonu držale su krajem 2010. [30–50] % imovine izražene u USD odnosno [50–70] % imovine izražene u GBP.

(72)

U segmentu poslovnog bankarstva osim kredita poduzećima BayernLB nudi i kredite za financiranje projekata. Krajem 2010. krediti poduzećima činili su [9–14] milijardi EUR od [23–29] milijardi EUR kredita knjiženih u segmentu poslovnog bankarstva. Preostalih [12–17] milijardi EUR odnosilo se uglavnom na kredite za financiranje projekata i druge strukturirane kredite. Krediti za financiranje projekata doveli su do znatne izloženosti Banke prema trećim zemljama. Samo se [2–5] % kredita za financiranje projekata krajem 2011. odnosilo na Njemačku; većina izloženosti prema zemljama odnosila se na Sjedinjene Američke Države, Ujedinjenu Kraljevinu i [zemlju na Bliskom istoku]. Među novim kreditima koji su od 2009. do 2012. odobreni u New Yorku samo ih se [12–15] % odnosilo na projekte/pothvate u kojima je sudjelovao njemački klijent; među kreditima za financiranje projekata koji su u istom razdoblju odobreni u regiji Europe, Bliskog istoka i Afrike (dalje u tekstu „EMEA”) taj je udjel iznosio [55–60] %.

(73)

U kontekstu snažnije usmjerenosti Banke na njezino ključno tržište u Bavarskoj i Njemačkoj BayernLB obvezao se svoje poslovanje ograničiti na klijente koji su povezani s Njemačkom te, kako je detaljno navedeno u katalogu preuzetih obveza koji je dostavila Njemačka, znatno smanjiti svoje poslovanje u inozemstvu.

(74)

Tijekom postupka ispitivanja njemačka nadležna tijela, tijela za financijski nadzor, vlasnici Banke i sama Banka vodili su intenzivne razgovore o planu restrukturiranja i mogućem planu otplate.

(75)

Neosporno je da se nakon Basela III tihi udjeli (osim državnih potpora) više neće priznavati kao osnovni kapital te ih se time od 2013. više ne može priznavati kao regulatorni osnovni kapital.

(76)

Tihi udjeli pojedinih bavarskih štedionica u banci BayernLB trenutačno ukupno iznose [700–750] milijuna EUR; […] (30). Tihi udjeli vremenski su neograničeni, tj. nemaju dospijeće te stoga ostaju u Banci, osim ako ih se ne otplati na inicijativu Banke.

(77)

Sparkassenverband i BayernLB sporazumjeli su se da će se svi tihi udjeli bez dospijeća koje drže pojedinačne bavarske štedionice otplatiti […] i da će ih Sparkassenverband u okviru dokapitalizacije odmah ponovno uložiti u BayernLB Holding. (31)

(78)

Osim toga, Sparkassenverband će unijeti dodatnih [22 – 62] milijuna EUR u društvo BayernLB Holding. Novi udjeli udruženja štedionica Sparkassenverband utvrđuju se prema vrijednosti društva BayernLB Holding AG koja se određuje u skladu sa standardom ocjenjivanja IdW S1 koji je razvio njemački Institut ovlaštenih revizora (IdW, njem. Institut der Wirtschaftsprüfer). Stopa sudjelujućih udjela udruženja štedionica Sparkassenverband smije iznositi najviše 25 % tako da u svakom slučaju ostane ispod razine blokirajuće manjine (25 % + 1 glas).

(79)

Ni tihi udjel savezne pokrajine Bavarske u iznosu od 3 milijarde EUR ne može se od 2018. više priznavati kao regulatorni osnovni kapital. Nadalje, savezna pokrajina Bavarska objavila je da želi od banke BayernLB vratiti tihi udjel u iznosu od 3 milijarde EUR. Međutim, BayernLB nije želio odmah otplatiti tihi udjel kako ne bi ugrozio regulatorne kapitalne rezerve. BaFin je Komisiji usmeno objasnio da prema njegovu mišljenju banci nije potrebna samo stopa osnovnog kapitala od 9 % koju je utvrdilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) (dalje u tekstu „osnovni kapital koji je utvrdila EBA”), nego i znatne kapitalne rezerve koje bi u skladu s poslovnim modelom predmetne Banke trebale iznositi najmanje od 0,5 % do 1 %.

(80)

Osim toga, nakon što je primijenila krizni scenarij na temelju ispitivanja otpornosti na stres koji je EBA provela u lipnju 2011., Banka je smatrala da je takav zaštitni sloj kapitala opravdan. Nadzorno tijelo pozdravilo je taj oprezan pristup. Njemačka stoga nije mogla Komisiji dostaviti prijedlog moguće otplate tihog udjela.

(81)

Nadalje, BaFin je uputio na to da bi se kapital banke BayernLabo možda u budućnosti mogao tretirati [drukčije]. Stoga BayernLB namjerava znatan dio rezervi banke BayernLabo (1 milijardu EUR) preknjižiti na matičnu banku. Namjenski kapital (vidjeti uvodne izjave 29. i 31.) doduše ostaje u banci BayernLabo te će se i dalje upotrebljavati za ispunjavanje zakonskih obveza banke BayernLabo u pogledu pružanja poticaja. Kapital koji ostaje u banci BayernLabo revalorizirat će se tako da se može priznati kao osnovni kapital koji je utvrdila EBA jer ima neograničenu funkciju pokrića gubitaka i isplaćuje se preko dividendi.

(82)

U uvodnoj izjavi 83. i dalje navode se pretpostavke na kojima se temelji financijsko planiranje, tretman u skladu s propisima o nadzoru banaka, prognozirani podatci, profitabilnost pojedinih segmenata poslovanja i prognoze za MKB.

(83)

Za kratkoročne prognoze kretanja BDP-a i tečaja (tj. za razdoblje 2012.–2013.) BayernLB primjenjuje metodu koja se temelji na ponderiranim prognozama međunarodnih institucija, gospodarskim prognozama privatnih ekonomskih instituta te podatcima vlastitog odjela banke BayernLB za istraživanja. U dugoročnim prognozama kretanja BDP-a, koje se odnose na razdoblje nakon 2013., BayernLB u svojim prognozama pretpostavlja da će se dugoročnim potencijalom nekog gospodarstva odrediti njegov rast. Za potrebe unutarnjeg planiranja BayernLB načelno se oslanja na konzervativne prognoze. Neznatna odstupanja od projekcija drugih institucija posljedica su zaokruživanja (kao u prognozi europodručja za 2013.: MMF: 0,9 %; BayernLB i Komisija: 1 %

(84)

Prognoze banke BayernLB u pogledu američkog dolara temelje se na pretpostavci da će američki dolar 2013. […]. U razdoblju 2015. – 2016 dolar će u odnosu na euro […]. BayernLB to potkrepljuje očekivanim […] u javnim financijama SAD-a i činjenicom da će tečaj […] pariteta kupovne moći […], koji je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2011. procijenila na 1,25 USD. Budući da se čini da će stopa inflacije u SAD-u biti viša od stope inflacije u europodručju, BayernLB smatra da će paritet kupovne moći 2016. iznositi približno 1,30 USD.

(85)

Prognoze banke BayernLB u pogledu kretanja kamatnih stopa temelje se na trenutačno vrlo niskoj razini kamata. BayernLB očekuje postupno normaliziranje, tj. kretanje od trenutačno niskih stopa do primjerene razine (fer vrijednosti); pritom se oslanja na prognoze rasta i inflacije te relevantne izjave u pogledu očekivane novčane politike.

(86)

Njemačka je Komisiji dostavila informacije iz kojih proizlazi da su prognoze banke BayernLB u pogledu kretanja BDP-a vrlo slične općrnitoj ocjeni velikih međunarodnih institucija kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Komisija.

(87)

Najnovije ažurirane prognoze iz lipnja 2012. temelje se na pretpostavkama iz svibnja 2012. U svojim ažuriranim financijskim prognozama iz lipnja 2012. BayernLB izmijenio je niz ekonomskih pretpostavki planiranja i svoje prognoze revidirao posebno s obzirom na u to vrijeme vrlo niske kamatne stope (vidjeti tablicu 3.).

Tablica 3.

Pretpostavke financijskih prognoza

(88)

BayernLB iz svojih je specifičnih razloga proveo i niz negativnih prilagodbi u svojim prognozama rezultata. Tako je, na primjer, kao temelj uzeo opreznije projekcije kretanja poreza (tj. višu efektivnu poreznu stopu), odredio više troškove poslovanja kako bi u obzir uzeo nepovoljnu odluku Saveznog suda za radne sporove (Bundesarbeitsgericht) i ažurirao svoju dobit na osnovi zaštite od valutnog rizika (eng. cross currency hedge) u skladu sa stanjem krajem 2011. (32)

(89)

BayernLB je dostavio analizu osjetljivosti svojih financijskih prognoza na promjene tečaja za USD, CHF i GBP. Iz dostavljenih informacija može se vidjeti da je neto kamatni prihod najosjetljiviji na kretanja američkog dolara. U slučaju jačeg tečaja EUR/USD u prognozama se upućuje na niži neto kamatni prihod, a u slučaju slabijeg tečaja EUR/USD na viši.

(90)

Njemačka je dostavila detaljne financijske projekcije kretanja imovine, marži i izloženosti u pojedinim segmentima poslovanja te očekivanog financiranja prema pojedinom izvoru refinanciranja s odgovarajućim maržama.

(91)

Tablica 4. sadržava podatke iz plana restrukturiranja.

Tablica 4.

Podatci iz plana restrukturiranja

(92)

Tijekom ispitivanja otpornosti na stres koje je EBA provela u prosincu 2011. stopa osnovnog kapitala banke BayernLB koju je utvrdila EBA iznosila je 10 %. Banka će tijekom razdoblja restrukturiranja ostvarivati sve veću dobit.

(93)

U lipnju 2011. Njemačka je dostavila plan financiranja banke BayernLB koji je prikazan u tablici 6. Raščlamba je napravljena prije nego što se Banka obvezala na dodatna smanjenja bilance, uz rezultat bilance od otprilike 240 milijardi EUR u 2015.

Tablica 6.

Plan financiranja

(94)

BayernLB je dostavio podatke prikazane u tablici 7. koji se odnose na kretanja njegovih sekuritiziranih i nesekuritiziranih obveza koje su prije krize bile pokrivene državnim jamstvom i neograničenim jamstvom za obveze predmetne institucije (njem. Gewährträgerhaftung) (37) tijekom razdoblja restrukturiranja.

Tablica 7.

Dospijeća obveza pokrivenih jamstvom Gewährträgerhaftung

(95)

Njemačka je dostavila sveobuhvatne informacije o drugim izvorima financiranja koje BayernLB ima na raspolaganju. To su, prije svega, informacije o raspoloživim kolateralima za izdavanje pokrivenih obveznica koji u dostavljenom planu financiranja nisu uzeti u obzir. Ti su kolaterali dostupni na razini banke DKB i mogli bi se pokazati kao povoljni drugi izvori financiranja. Nadalje, Njemačka je dostavila informacije o dodatnim, sve većim mogućnostima izdavanja vrijednosnih papira na međunarodnim tržištima.

(96)

Zakon o konverziji kredita u stranim valutama (38) koji je mađarska vlada donijela u jesen 2011. u znatnoj je mjeri pridonio gubitku od 382 milijuna EUR koji je MKB zabilježio na kraju godine.

(97)

Prijevremena otplata kredita u stranim valutama i produljeno nepovoljno okruženje doveli su do trajnog pogoršanja projekcija za MKB tako da je BayernLB u skladu s njemačkim računovodstvenim standardima morao otpisati knjigovodstvenu vrijednost svojeg sudjelujućeg udjela u banci MKB u iznosu od 576 milijuna EUR.

(98)

U prvom tromjesečju 2012. BayernLB unio je 200 milijuna EUR u okviru dokapitalizacije na razini banke MKB. BayernLB preko „financiranja unutar grupe” ima izloženost prema banci MKB koja će prema procjenama krajem 2012. iznositi oko […] milijardi EUR.

(99)

U okviru ispitivanja otpornosti na stres koje je EBA provela u prosincu 2011. stopa osnovnog kapitala banke BayernLB prema kriterijima EBA-e (dalje u tekstu „stopa osnovnog kapitala koju je utvrdila EBA” ili „stopa osnovnog kapitala”) iznosila je 10 %. S obzirom na sastav portfelja banke BayernLB prema državama EBA je zaključila da banci BayernLB nije potreban poseban zaštitni sloj kapitala za izloženosti prema državama u Europskom gospodarskom prostoru.

(100)

Financijsko planiranje temelji se na pretpostavci da će se 2013. izvršiti prijelaz s Općeprihvaćenih računovodstvenih načela (GAAP) u skladu s njemačkim Zakonikom o trgovačkim društvima (HGB, njem. Handelsgesetzbuch) kao računovodstvenog standarda za izračun stopa regulatornog kapitala u skladu s propisima o nadzoru banaka na Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI-jevi).

(101)

Primjena MSFI-jeva dovela bi do cijelog niza promjena koje se odnose na regulatorni kapital banke BayernLB, a koje su u prognozama uzete u obzir. Ključan učinak te promjene odnosi se na beskamatne (državno poticane) kredite koje u okviru državnih stambenih poticaja i urbanog razvoja odobrava BayernLabo (39). U skladu s HGB-om ti se krediti bilanciraju po diskontiranoj vrijednosti (koja je niža od nominalne vrijednosti jer krediti ne donose kamate). U skladu s MSFI-jevima ti se krediti, kako je potvrdio revizor banke BayernLB, bilanciraju po nominalnoj vrijednosti. Iz te bi se razlike ostvario kapital na razini banke BayernLabo, a time i na razini banke BayernLB. Na temelju te promjene 31. prosinca 2011. ostvareno je 967 milijuna EUR.

(102)

Njemačka se obvezala da će do 2017., na način na koji to neće utjecati na dobit, smanjiti dodatne izloženosti u iznosu od 10 milijardi EUR, pri čemu bi se svako smanjenje prihoda nadoknadilo odgovarajućim smanjenjem troškova. Smanjenja se mogu postići optimiziranjem izračuna izloženosti ili smanjenjem imovine u određenim segmentima poslovanja.

(103)

BayernLB je kao primjer na raspolaganje stavio sljedeću podjelu dodatnog smanjenja izloženosti za 10 milijardi EUR po segmentima (u odnosu na prognoze izloženosti sadržane u planu restrukturiranja): Dodatno smanjenje za […] milijardi EUR u segmentima poslovanja poslovni klijenti/MSP-ovi, […] milijardi EUR u banci DKB, […] milijardi EUR u segmentu poslovanja nekretninama, […] milijardi EUR u segmentu poslovanja koji se odnosi na tržišta i […] milijardi EUR u jedinici za restrukturiranje.

(104)

Njemačka je kao primjer dostavila dva moguća scenarija dodatnog smanjenja izloženosti od 10 milijardi EUR. Prema mišljenju Njemačke i banke BayernLB oba su scenarija ostvariva.

(105)

U prvom scenariju Njemačka opisuje mogući utjecaj smanjenja izloženosti od […] milijardi EUR smanjenjem poslovanja i dodatnog smanjenja od […] milijardi EUR optimiziranjem izloženosti (vidjeti tablicu 8.).

Tablica 8.

Scenarij 1.

(106)

U drugom scenariju Njemačka opisuje mogući utjecaj smanjenja izloženosti od […] milijardi EUR smanjenjem poslovanja i dodatnog smanjenja izloženosti od […] milijardi EUR optimiziranjem izloženosti (vidjeti tablicu 9.).

Tablica 9.

Scenarij 2.

(107)

Banka smatra da trenutačno nije moguće odrediti točan profil smanjenja izloženosti tijekom vremena jer se smanjenje može ostvariti optimiziranjem izloženosti kao i smanjenjem poslovanja.

(108)

Banka je na zahtjev Komisije dostavila planove otplate (vidjeti tablice 10. i 11.) u kojima je u obzir uzeto smanjenje dodatnih izloženosti u iznosu od 10 milijardi EUR do 2017. Pritom je Banka uzela u obzir sve sekundarne učinke otplate, a posebno plaćanja kamata za tihe udjele. Nadalje, plan otplate temelji se na konzervativnoj pretpostavci da nadležno tijelo kapital nastao bilanciranjem kredita banke BayernLabo po nominalnoj vrijednosti u skladu s MSFI-jevima neće priznati kao regulatorni osnovni kapital (tablica 10.). Ako nadležno tijelo ukupan iznos ili njegov dio ipak prizna kao regulatorni osnovni kapital, tada će se on, u skladu s obvezom koju je preuzela Njemačka, u planu otplate od 2013. uzeti u obzir za isplatu odgovarajućeg dijela prekomjerne naknade (vidjeti tablicu 11.).

Tablica 10.

Hipotetski plan otplate bez dodatnog kapitala koji je u skladu s MSFI-jevima nastao procjenom kredita banke BayernLabo (u milijunima EUR)

Tablica 11.

Hipotetski plan otplate (u milijunima EUR) uključujući dodatni kapital koji je u skladu s MSFI-jevima nastao procjenom kredita banke BayernLabo […]

(109)

Njemačka se obvezala da će se početni plan restrukturiranja dostavljen 29. travnja 2009., koji je posljednji put izmijenjen u obavijestima Njemačke od 6. i 12. lipnja 2012., uključujući preuzete obveze iz Priloga I. ovoj Odluci te druge obveze iz Priloga II. ovoj Odluci u potpunosti provesti u rokovima utvrđenima u tim prilozima.

(110)

Dvojbe koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka odnosile su se na sljedeće:

(111)

U trenutku uvođenja zaštite od rizika Njemačka je izjavila da iznos potpore u okviru mjere iznosi otprilike 1,6 milijardi EUR. U odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnje u pogledu izračuna iznosa potpore, prije svega jer nije izvršena procjena tržišne vrijednosti portfelja vrijednosnih papira osiguranih imovinom. Osim toga, Komisija je naglasila da je naknada od 50 baznih bodova bila daleko niža od cijene koju bi očekivao ulagač u tržišnom gospodarstvu.

(112)

Nadalje, Komisija je izrazila dvojbu u pogledu pretpostavki plana restrukturiranja te sumnje u pogledu održivosti društava kćeri banke BayernLB, grupacije HGAA i banke MKB. Osim toga, Komisija je zadržala mišljenje da nije preuzeta čvrsta obveza u pogledu otuđenja grupacije HGAA, banke MKB i banke Banque LB Lux S.A. do […].

(113)

Prema mišljenju Komisije planirano smanjenje bilance i rizikom ponderirane imovine nije bilo dovoljno za zadržavanje mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja zbog državne potpore na najnižoj mogućoj razini jer bi dio tog smanjenja u svakom slučaju bio potreban kako bi se osiguralo ponovno uspostavljanje održivosti.

(114)

Osim toga, Komisija je naglasila da očekuje poduzimanje dodatnih koraka u obliku pravila ponašanja i strukturnih mjera u cilju daljnjeg ublažavanja mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja. U tom je pogledu posebno navela moguće otuđenje štedionice LBS.

(115)

U pogledu zahtjeva koji se odnosi na ograničenje državnih potpora na potreban minimum Komisija smatra da do sada nisu dostavljeni jasni prijedlozi kako bi vlasnici udjela sudjelovali u obvezama koje su povezane s restrukturiranjem.

(116)

Odlukom o sanaciji grupacije HGAA u prosincu 2009. službeni istražni postupak proširen je na mjere državne potpore koje je Austrija poduzela u korist grupacije HGAA. U toj je Odluci Komisija postavila pitanje predstavljaju li te mjere dodatnu državnu potporu u korist banke BayernLB. Nadalje, Komisija je utvrdila da bi se sanacijom grupacije HGAA i otpisom knjigovodstvene vrijednosti koja iz nje proizlazi mogla ugroziti održivost banke BayernLB. Štoviše, Komisija je utvrdila da se, iako se BayernLB obvezao radi ograničenja mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja prodati grupaciju HGAA, to otuđenje grupacije HGAA, doduše, ne može smatrati mjerom za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja jer se ona smatrala nužnom za zadržavanje održivosti banke BayernLB. Stoga je Komisija izrazila sumnje da bi ukupne mjere koje je predložio BayernLB bile dovoljne za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja na minimum.

(117)

Njemačka ne osporava da dokapitalizacija, zaštita od rizika i jamstva čine državnu potporu. Međutim, u pogledu preknjiženja kapitala banke BayernLabo na banku BayernLB Njemačka se poziva na činjenicu da preknjiženi iznos ne predstavlja državnu potporu jer se prijenos trebao izvršiti radi otplate dijela primljenih državnih potpora i smanjenja kapitala banke BayernLB. Nadalje, mora se uzeti u obzir da je BayernLB već prije preknjiženja imao koristi od kapitala banke BayernLabo tako da bi iznos državne potpore u svakom slučaju bio niži od prenesenog iznosa.

(118)

U pogledu razgovora o stvarnoj ekonomskoj vrijednosti portfelja vrijednosnih papira osiguranih imovinom na dan 31. prosinca 2008. i zaključka Komisije koji se temelji na ocjeni iz izvješća stručnjaka da stvarna ekonomska vrijednost odgovara 83,87 % nominalne vrijednosti, Njemačka je odustala od razmatranja nove i sveobuhvatne ponovne ocjene. Nadalje, Njemačka je prihvatila tržišnu vrijednost od 11,753 milijardi EUR, što odgovara 60 % nominalne vrijednosti.

(119)

Njemačka je izrazila sumnju da je isplata prekomjerne naknade u ukupnom iznosu razlike između cijene prijenosa i stvarne ekonomske vrijednosti od 1,96 milijardi EUR nužna. Točnije, Njemačka osporava da se ta prekomjerna naknada mora isplatiti u […] jer Banka ne raspolaže dostatnim kapitalnim rezervama. Iz tog razloga Njemačka odbija predloženi vremenski raspored otplate tihog udjela.

(120)

U slučaju pravne ocjene potpore za restrukturiranje moraju se u obzir uzeti sve potpore koje su banci BayernLB odobrene od 2008.

(121)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a predviđa se da je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(122)

Mjeru je potrebno smatrati državnom potporom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: mjera se financira iz državnih sredstava, njome se određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe stavlja u povoljniji položaj, ta je prednost selektivna te se mjerom narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i njome se može utjecati na trgovinu među državama članicama. Ti uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni kako bi se mjeru smatralo državnom potporom.

(123)

Kako je navedeno u odjeljcima (a) do (e), Komisija je zadržala mišljenje da su ti uvjeti ispunjeni u svim mjerama potpore.

(124)

Komisija je u tom pogledu već u odluci o sanaciji utvrdila da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u uvodnoj izjavi 122. Povećanje kapitala banke BayernLB za 10 milijardi EUR stoga predstavlja državnu potporu (44). Privatni ulagač poduzetniku u poteškoćama ni pod kojim uvjetima ne bi dao takav iznos na raspolaganje. Kao element potpore za povećanje kapitala u korist Banke potrebno je stoga uzeti u obzir nominalnu vrijednost te dokapitalizacije. U skladu s praksom odlučivanja Komisije (45) iznos potpore odgovara nominalnoj vrijednosti dokapitalizacije i time iznosi 10 milijardi EUR.

(125)

Komisija je i u tom pogledu u odluci o sanaciji utvrdila da su ispunjeni svi kriteriji iz članka 107. stavka 1. UFEU-a. Zaštita od rizika stoga predstavlja državnu potporu. Ta je ocjena u međuvremenu potvrđena Komunikacijom Komisije o postupanju s imovinom umanjene vrijednosti u financijskom sektoru Zajednice (46) u kojoj su detaljno utvrđeni propisi u pogledu državne potpore koji se odnose na mjere za imovinu umanjene vrijednosti. Komunikacija o imovini umanjene vrijednosti sadržava detaljne upute za primjenu pravila o državnoj potpori na mjere za imovinu umanjene vrijednosti te se taj način njome u smislu pravila o državnoj potpori osigurava jednak tretman mjera za imovinu umanjene vrijednosti koje su uvele države članice.

(126)

Iako je mjera nastala u razdoblju prije donošenja Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti, Komisija mora primjenjivati propise i smjernice koji vrijede u trenutku donošenja njezine odluke, neovisno o tome kada su mjere potpore osmišljene ili prijavljene (47). U kontekstu trenutačne financijske krize Komisija je Komunikaciju o imovini umanjene vrijednosti primjenjivala već na mjere koje su prijavljene prije njezina objavljivanja (48).

(127)

Zaštita od rizika koju je osigurala savezna pokrajina Bavarska obuhvaćena je područjem primjene Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti. U točki 32. i dalje Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti navedena su najvažnija načela utvrđivanja prihvatljive imovine i njezine kategorizacije („košara”). Portfelj ABS-a banke BayernLB sadržava različite vrste vrijednosnih papira osiguranih imovinom. Vrijednosni papiri osigurani primarnim i sekundarnim stambenim hipotekama čine oko polovinu ukupnog portfelja. Ostale važne vrijednosne papire čine, među ostalim, CMBS-ovi, CDO-ovi i drugi ABS-ovi koji se odnose na potraživanja prema poslovnim klijentima i stanovništvu. Svi ti oblici vrijednosnih papira osiguranih imovinom navedeni su u Prilogu III. tablici 1. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti i stoga se uzimaju u obzir za potrebe mjere za imovinu umanjene vrijednosti.

(128)

U skladu s točkom 39. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti iznos potpore u slučaju mjere za imovinu umanjene vrijednosti odgovara razlici između cijene prijenosa imovine i njezine tržišne cijene. Cijena prijenosa, koja se izračunava oduzimanjem prvoga gubitka (1,2 milijarde EUR) od nominalne vrijednosti (19,589 milijardi EUR), iznosi 18,389 milijardi EUR. Portfelj ima tržišnu vrijednost od otprilike 11,8 milijardi EUR (49). Razlika između cijene prijenosa i tržišne vrijednosti tako odgovara barem iznosu gubitaka koji će se pokriti jamstvom za drugi gubitak (4,8 milijardi EUR). Jamstvo je stoga potrebno u cijelosti smatrati državnom potporom. Stoga iznos potpore koji je sadržan u odobrenju zaštite od rizika iznosi 4,8 milijardi EUR.

(129)

Jamstva za obveze koja je u okviru njemačkog programa potpora za sanaciju (50) odobrio SoFFin u iznosu od 15 milijardi EUR predstavljaju državne potpore.

(130)

Najprije se mjera za sanaciju u korist grupacije HGAA iz prosinca 2009. za koncern BayernLB pokazala pozitivnom jer bi Banka u suprotnom morala sama dokapitalizirati svoje društvo kćer HGAA (51). Nakon što je HGAA preuzela Austrija, BayernLB je ipak odustao od svojeg sudjelujućeg udjela u grupaciji HGAA tako da ona više nije dio banke BayernLB te stoga ni predmet postupka dobivanja državne potpore. Predmetna odluka ne utječe na taj postupak.

(131)

Nadalje, Austrija je banci BayernLB u okviru nacionalizacije grupacije HGAA odobrila izravno jamstvo u pogledu financiranja koje je grupaciji HGAA stavljeno na raspolaganje u iznosu od 2,638 milijardi EUR. Mjera se nedvojbeno financirala iz državnih sredstava. Da grupacija HGAA nije nacionalizirana i da jamstvo nije odobreno, BayernLB bi vjerojatno izgubio velik dio svojih sredstava. Grupacija HGAA našla se u izvanrednoj situaciji te je BayernLB državnim jamstvom u skladu s razmjerima izvanredne situacije grupacije HGAA oslobođen kreditnog rizika. Jamstvo stoga banci BayernLB predstavlja ekonomsku prednost. Budući da BayernLB posluje u brojnim državama članicama u financijskom sektoru koji je obilježen jakim međunarodnim tržišnim natjecanjem, mora se smatrati da ta prednost može utjecati na trgovinu na unutarnjem tržištu i narušiti tržišno natjecanje. Jamstvo koje je Austrija odobrila za sredstva financiranja koja BayernLB i dalje stavlja na raspolaganje grupaciji HGAA stoga predstavlja državnu potporu u korist banke BayernLB.

(132)

U svojoj Odluci od 20. listopada 2004. (52) Komisija je utvrdila da je prijenos državnih sredstava proveden 1994. i 1995. (nepodmirena potraživanja iz kredita za poticanje stanogradnje) preko banke BayernLabo na banku BayernLB predstavljao državnu potporu kojim je Banka povećala svoj regulatorni kapital. U skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu Komisija je zaključila da je prijenos predstavljao državnu potporu jer nijedan ulagač u tržišnom gospodarstvu ne bi pod predmetnim uvjetima prenio kapital, a posebno s obzirom na dogovorenu naknadu za prenesena sredstva koju je Komisija smatrala preniskom. U skladu s izmjenom Statuta banke BayernLB od 5. ožujka 2004. prenesena imovina više se nije mogla upotrijebiti za osiguranje gospodarskog poslovanja banke BayernLB, nego je mogla služiti samo za potrebe jamstva. U svojoj Odluci Komisija je smatrala da je tog dana na temelju te izmjene kapital izgubio značajke potpore. Međutim, Komisija je zaključila da je do tog dana razlika između početno dogovorene naknade, koju je smatrala preniskom, i primjerene naknade predstavljala nedopuštenu potporu koju je bilo potrebno zatražiti natrag.

(133)

U cilju poboljšanja adekvatnosti kapitala Bayern LB će sada dio zadržane dobiti banke BayernLabo, koji više nije potreban za poslovanje, preknjižiti na matičnu banku. Time će dio kapitala ili prihodi od njega, koji se prije nisu mogli upotrebljavati za osiguranje gospodarskog poslovanja banke BayernLB, dobiti novi karakter i više neće biti ograničeni tako da u stečajnom postupku služe kao stečajna masa. Tom izmjenom odstupa se od početne svrhe kapitala prema kojoj u slučaju insolventnosti kapital služi kao kapitalna rezerva. Konačnim prijenosom tog kapitala s banke BayernLabo na matičnu banku prestaje ograničenje u pogledu primjene tako da ga BayernLB može upotrebljavati bez ograničenja. Za to pravo banka BayernLB više ne plaća naknadu banci BayernLabo ni saveznoj pokrajini Bavarskoj. Savezna pokrajina Bavarska stoga banci BayernLB dodjeljuje prednost ako banci BayernLB trajno prenese kapital. Budući da BayernLB posluje u brojnim državama članicama u financijskom sektoru koji je obilježen jakim međunarodnim tržišnim natjecanjem, mora se smatrati da ta prednost može utjecati na trgovinu na unutarnjem tržištu i narušiti tržišno natjecanje. Prijenos kapitala u iznosu od 1 milijarde EUR iz banke BayernLabo na banku BayernLB stoga predstavlja državnu potporu.

(134)

Ukupan iznos potpore koju je Njemačka odobrila banci BayernLB povećanjem njezina kapitala (dokapitalizacijom u iznosu od 10 milijardi EUR u okviru mjera za sanaciju iz 2008., prijenosom kapitala banke BayernLabo u iznosu od 1 milijarde EUR u 2012. i zaštitom od rizika u iznosu od 4,8 milijardi EUR) iznosi 15,8 milijardi EUR. Taj iznos odgovara otprilike 8 % rizikom ponderirane imovine (izloženosti) banke BayernLB 2008. (198 milijardi EUR). Osim toga, Njemačka i Austrija odobrile su banci BayernLB jamstva u iznosu od 17,638 milijardi EUR.

(135)

U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a državne potpore mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako služe za „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”. Komisija je pri odobravanju njemačkog programa potpora za sanaciju priznala da postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu Njemačke i da su državne mjere za potporu banaka primjerene za uklanjanje tih poremećaja. Iako se gospodarstvo od početka 2010. polako ponovno oporavlja, Komisija u pogledu odnedavno ponovno napetog stanja na financijskim tržištima i dalje smatra da su uvjeti za odobravanje državnih potpora u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a ispunjeni. U prosincu 2011. Komisija je to mišljenje potvrdila donošenjem Komunikacije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. siječnja 2012. (53) kojom je produljila primjenu tih propisa.

(136)

Propast banke kao što je BayernLB koju država članica smatra sistemski važnom mogla bi izravno utjecati na financijska tržišta, a time i na ukupno gospodarstvo države članice. Zbog trenutačne nestabilne situacije na financijskim tržištima Komisija svoju pravnu ocjenu mjera državne potpore u bankarskom sektoru i dalje temelji na članku 107. stavku 3. točki (b) UFEU-a.

(137)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje u pogledu spojivosti zaštite od rizika s unutarnjim tržištem. U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i na temelju Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti potrebno je odgovoriti na pitanje može li se predmetna imovina u skladu s točkom 32. te Komunikacije razmatrati za financijsku pomoć.

(138)

U skladu s točkom 46. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti države članice obvezne su same odabrati model financijske pomoći bankama u pogledu imovine umanjene vrijednosti koji je za njih najprimjereniji; kako bi se spriječili mogući sukobi interesa i kako bi se osiguralo da se Banka prije svega usmjeri na ponovno uspostavljanje svoje održivosti, potrebna je jasna funkcionalna i organizatorska podjela između banke korisnice i njezine imovine umanjene vrijednosti, posebno u pogledu uprave, zaposlenika i klijenata.

(139)

Iako savezna pokrajina Bavarska osiguranjem jamstva banku BayernLB štiti od gubitaka po osnovi portfelja ABS-a, sva osigurana imovina i dalje se iskazuje u bilanci banke BayernLB.

(140)

Komisija priznaje da bi potpuna podjela obuhvaćene imovine i zaposlenika koji njome upravljaju u slučaju jamstva u području zaštite od rizika mogla biti teška i nepovoljna s obzirom na cilj smanjenja očekivanih gubitaka na najnižu moguću razinu. Stoga upravitelj portfelja nije obvezan isključivo se usmjeriti na upravljanje osiguranom imovinom ili je na drugi način odvojeno držati od ostale imovine Banke.

(141)

Nadalje, Komisija smatra da je Njemačka poduzela primjerene zaštitne mjere kako bi spriječila sukobe interesa i osigurala da se gubitci na osnovi osigurane imovine zadrže na najnižoj mogućoj razini (54). Točnije, BayernLB osnovao je unutarnju jedinicu za restrukturiranje na koju je preneseno više portfelja. Jedinica za restrukturiranje preuzima smanjenje tih portfelja te nadzire i smanjenje poslovnih djelatnosti u drugim poslovnim jedinicama banke BayernLB. Ona je funkcionalno i organizacijski odvojena od ostalih poslovnih jedinica banke BayernLB (55).

(142)

Komisija je od vanjskih stručnjaka zatražila procjenu portfelja ABS-a banke BayernLB. U skladu s praksom odlučivanja Komisije Komisijin tim stručnjaka odredio je stvarnu ekonomsku vrijednost portfelja ABS-a banke BayernLB na 83,87 % nominalne vrijednosti. Stvarna ekonomska vrijednost iznosi 16,429 milijardi EUR.

(143)

U skladu s točkom 20. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti za svaki zahtjev za potporu prihvatljive banke potrebno je osigurati neograničenu transparentnost i u potpunosti objaviti umanjenja vrijednosti imovine za koju se traži financijska pomoć. To se temelji na primjerenoj procjeni koju su potvrdili priznati neovisni stručnjaci i koju je provjerilo nadležno tijelo. Komisiji su dostavljeni detaljni podatci o zaštićenom portfelju. Učinak olakšice kapitala u iznosu od 1,28 milijardi EUR potvrdio je BaFin u travnju 2010. Komisija je stoga uvjerena da je taj uvjet ispunjen.

(144)

U skladu s načelom utvrđenim u Komunikaciji o imovini umanjene vrijednosti banke su obvezne u najvećoj mogućoj mjeri same snositi gubitke povezane s imovinom umanjene vrijednosti. Imovina bi se stoga načelno trebala prenijeti po jednoj cijeni koja odgovara stvarnoj ekonomskoj vrijednosti ili je niža od nje. To se, na primjer, može postići prethodnim otpisom stvarne ekonomske vrijednosti. Ako odgovarajuća potpuna ex ante podjela obveza nije moguća, u skladu s točkom 24. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti od banke bi se trebalo zahtijevati pokrivanje dijela gubitaka ili rizika, npr. klauzulom o isplati prekomjerne naknade ili klauzulom o prvom gubitku, na temelju koje će Banka snositi prvi gubitak.

(145)

U predmetnom slučaju mjera za imovinu umanjene vrijednosti provedena je bez prethodnog otpisa stvarne ekonomske vrijednosti portfelja ABS-a. Međutim, u pogledu podjele obveza BayernLB trebao bi snositi prvi gubitak u iznosu od 1,2 milijardi EUR.

(146)

Stvarna ekonomska vrijednost, koju je Komisija odredila na 83,87 % nominalne vrijednosti, iznosi 16,429 milijardi EUR. „Cijena prijenosa” od 18,349 milijardi EUR stoga je nakon odbitka prvoga gubitka za 1,96 milijardi EUR viša od stvarne ekonomske vrijednosti. Taj iznos, takozvana „delta-vrijednost prijenosa”, trebao bi se u skladu s točkom 41. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti odmah ili u nekom kasnijem trenutku zatražiti od banke BayernLB.

(147)

U slučaju takve isplate prekomjerne naknade banka korisnica mora u potpunosti isplatiti iznos koji je viši od stvarne ekonomske vrijednosti, a koji je obuhvaćen jamstvom. Ako potpuna isplata prekomjerne naknade nije moguća, potrebno je donijeti opsežne mjere za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja. Međutim, Komisija ne vidjeti razlog zašto potpuna isplata prekomjerne naknade u predmetnom slučaju ne bi bila moguća.

(148)

Komisija uzima u obzir da je BayernLB sada spreman tijekom razdoblja od šest godina do 2015. plaćati dodatnu godišnju premiju od 3,75 % za dio iznosa obuhvaćenog jamstvom u iznosu od otprilike 2 milijarde EUR (tj. 75 milijuna EUR godišnje) i dodatno plaćanje od 45 milijuna EUR godišnje, tj. ukupno 120 milijuna EUR godišnje. Ta odredba dovela bi do godišnjeg plaćanja prekomjerne naknade od 120 milijuna EUR.

(149)

U skladu s tim ostaje preostali iznos od 1,24 milijarde EUR (iznos prekomjerne naknade od 1,96 milijardi EUR umanjen za šest godišnjih plaćanja od 120 milijuna EUR navedenih u uvodnoj izjavi 148.) koji je još potrebno platiti u nekom kasnijem trenutku. BayernLB tvrdi da nije u mogućnosti platiti taj iznos (vidjeti uvodnu izjavu 119.)

(150)

Međutim, Komisija smatra da je isplata prekomjerne naknade u nominalnom iznosu od 1,96 milijardi EUR do 2019. moguća. U skladu s točkom 41. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti djelomična isplata prekomjerne naknade dopuštena je samo ako bi potpuna isplata prekomjerne naknade dovela do tehničke insolventnosti. Međutim, Komisija ne smatra da bi to bio slučaj kad bi se isplate prekomjerne naknade vremenski rasporedile i tijekom razdoblja restrukturiranja. Taj pristup nije u suprotnosti s točkom 41. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti jer se ondje ne govori o određenom razdoblju, nego o „kasnijoj isplati”. To tumačenje odgovara ustaljenoj praksi odlučivanja (56). Komisija smatra da bi stoga zahtjev u pogledu podjele obveza iz Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti bio ispunjen ako bi se do 2019. prekomjerna naknada u potpunosti isplatila.

(151)

U uvodnoj izjavi 78. odluke o pokretanju postupka Komisija je naglasila da je naknada od 50 baznih bodova koju je Banka tada platila daleko niža od cijene koju bi očekivao ulagač u tržišnom gospodarstvu.

(152)

Njemačka se u međuvremenu obvezala da će BayernLB platiti naknadu od 6,25 % za učinak olakšice kapitala. Ta naknada odgovara razini koju je Komisija odobrila u svojoj praksi odlučivanja (57).

(153)

U skladu s tim bi BayernLB morao za učinak olakšice kapitala od 1,28 milijardi EUR platiti naknadu od 6,25 %. BayernLB je izjavio da je spreman od 1. siječnja 2010. […] plaćati temeljnu premiju od 6,25 % za učinak olakšice kapitala od 1,28 milijardi EUR, tj. 80 milijuna EUR godišnje.

(154)

S obzirom na to da BayernLB godišnje plaća primjerenu naknadu od 80 milijuna EUR za jamstvo koje se odnosi na imovinu i uz pretpostavku da će Njemačka u potpunosti isplatiti prekomjeran iznos razlike za prijenos od 1,96 milijardi EUR kako bi cijenu prijenosa uskladila sa stvarnom ekonomskom vrijednosti, jamstvo za imovinu iz portfelja ABS-a može se smatrati spojivim s unutarnjim tržištem. Kako bi se prekomjerna naknada u potpunosti isplatila, moraju se ispuniti obveze iz Priloga II. ovoj Odluci. Na temelju tih razmatranja uklonjena je sumnja iznesena u odluci o pokretanju postupka.

(155)

Sve mjere koje Komisija smatra državnim potporama odobrene su banci BayernLB za potrebe restrukturiranja. Komisija je sve te mjere, uključujući mjeru koju je odobrila Austrija, trebala ispitati u ovoj Odluci. U Komunikaciji o povratu održivosti i ocjeni mjera restrukturiranja financijskog sektora u trenutačnoj krizi prema pravilima o državnim potporama (58) („Komunikacija o restrukturiranju”) utvrđeni su propisi koje je potrebno primijeniti na potpore za restrukturiranje koje su u trenutačnoj krizi odobrene financijskim institucijama. U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju restrukturiranje financijske institucije u kontekstu trenutačne financijske krize spojivo je s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) ako dovodi do ponovnog uspostavljanja održivosti banke, ako je njime predviđen primjeren vlastiti doprinos banke korisnice (podjela obveza) te ako je potpora ograničena na potreban minimum i uključuje dostatne mjere za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja.

(156)

Kad Komisija analizira restrukturiranje banke u kontekstu trenutačne financijske krize, razmatra mjere potpore kojima se poboljšava adekvatnost kapitala banke. Nije u skladu s praksom odlučivanja Komisije da detaljno ispituje potpore i jamstva za likvidnost koji premašuju njezin uobičajeni doprinos restrukturiranju. U tom kontekstu Komisija može jamstva za obveze i jamstva za likvidnosti smatrati spojivima s unutarnjim tržištem.

(157)

U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju potporom za restrukturiranje trebala bi se banci osigurati ponovna uspostava održivosti, no istodobno bi ona radi postizanja cilja trebala biti ograničena na potreban minimum. U uvodnoj izjavi 99. odluke o pokretanju postupka Komisija je utvrdila da plan restrukturiranja nije sadržavao dalekosežne prijedloge za ograničenje potpore na minimum.

(158)

Komisija upućuje na to da je BayernLB primio dokapitalizaciju od 10 milijardi EUR, što je uvjerljivo najviši iznos među svim njemačkim pokrajinskim bankama. Tijekom ispitivanja otpornosti na stres koje je EBA provela u prosincu 2011. stopa osnovnog kapitala banke BayernLB koju je utvrdila EBA iznosila je 10 %. Među 13 njemačkih financijskih institucija koje su sudjelovale u ispitivanju otpornosti na stres BayernLB je imao četvrtu najbolju adekvatnost kapitala. Njegova adekvatnost kapitala bila je bolja od adekvatnosti kapitala svih drugih njemačkih banaka koje su primile državne potpore (59) (osim banke HRE) te drugih velikih banaka koje nisu primile kapitalnu potporu (npr. banaka Deutsche Bank i Helaba Landesbank Hessen-Thüringen). Ako se dio kapitala ne bi vratio, BayernLB bi mogao prekomjeran kapital koji je osiguran u okviru državnih potpora upotrijebiti kako bi na trošak drugih banaka, a posebno drugih pokrajinskih banaka, izvan svojeg prethodnog geografskog područja poslovanja (60) provodio agresivno tržišno natjecanje. Ograničenje kapitala stoga je potrebno kako bi se ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(159)

Osim toga, BayernLB bi bio zaštićen od pritiska konkurencije kad svoj kapital ne bi morao razumno upotrebljavati. Banka bi tada mogla upotrebljavati kapital na način koji ne bi bio optimalan, što bi dugoročno dovelo do različitih ispodprosječnih povrata. Takva prekomjerna kapitalizacija mogla bi se iskoristiti za pokriće gubitaka iz nerazboritih ulaganja i dovesti do nemogućnosti učinkovite kontrole kreditnih rizika. Na taj se način ne bi postigla odgovarajuća poticajna struktura za osiguranje ponovnog uspostavljanja održivosti. Osim toga, zbog prekomjerne kapitalizacije Banka ne bi mogla ostvariti konkurentan povrat na kapital (61).

(160)

Unatoč tim poteškoćama Njemačka nije ponudila rješenje za mogući način isplate prekomjernog kapitala.

(161)

Međutim, Komisija upućuje na to da povećanje kapitala čine dokapitalizacija u iznosu od 7 milijardi EUR i tihi udjel u iznosu od 3 milijarde EUR. Tihi udjel jest instrument koji se može otplatiti. Nadalje, taj je instrument Banci stavljen na raspolaganje prije sporazuma o propisima za Basel III tako da se više neće tretirati kao osnovni kapital koji je utvrdila EBA čim se propisi u pogledu Basela III provedu. Budući da je instrumentu dodijeljen kupon od 10 %, u srednjoročnom razdoblju postat će skup izvor refinanciranja i ograničit će mogućnosti banke BayernLB u pogledu raspodjele dobiti, čime će Banka ponovno postati neprivlačna novim ulagačima.

(162)

Osim toga, Banka u skladu s planom restrukturiranja tijekom cijelog razdoblja restrukturiranja želi ostvarivati dobit. Ta se dobit ne bi smjela raspodijeliti jer se BayernLB nalazi u postupku restrukturiranja. Ako se istodobno s tim u obzir uzme smanjenje izloženosti predviđeno u planu restrukturiranja, kapitalizacija Banke, a time i njezina sposobnost otplate, mogla bi se svake godine povećavati. Osim toga, Njemačka se obvezala na dodatno smanjenje izloženosti koje premašuje smanjenje predviđeno u planu restrukturiranja, pri čemu bi se oslobodilo dodatnih 10 % kapitala banke BayernLB.

(163)

Na temelju toga Komisija je od Njemačke zatražila da dostavi plan otplate tihog udjela u iznosu od 3 milijarde EUR prije nego što on od 2018. više ne bude ispunjivao regulatorne zahtjeve u pogledu osnovnog kapitala. Njemačka je u tom pogledu dostavila scenarij otplate prikazan u tablici 10. – Hipotetski plan otplate bez dodatnog kapitala nastalog pri procjeni kredita banke BayernLabo u skladu s MSFI-jevima.

(164)

Komisija smatra da se potpora može ograničiti na potreban minimum tako da se otplati tihi udjel od 3 milijarde EUR kako je prikazano u tablici 10. Ta je otplata primjereno sredstvo ako se u obzir uzimaju prognoze Banke i najnoviji regulatorni zahtjevi kojima se (kao ubuduće i propisima u pogledu Basela III) propisuju adekvatnost kapitala od više od 9 % osnovnog kapitala i kapitalne rezerve. Na temelju toga i uz pretpostavku otplate u skladu s Prilogom II. Komisija smatra da je potpora za restrukturiranje ograničena na minimum potreban za ponovno uspostavljanje održivosti.

(165)

Komisija uzima u obzir da se plan otplate, posebno u pogledu banke BayernLabo, temelji na određenim pretpostavkama povezanima s računovodstvom i tretmanom u skladu s propisima o nadzoru banaka iako u pogledu primjenjivog okvira postoji određena nesigurnost. Ako se pretpostavke izmijene, otplatu je potrebno provesti u skladu s tablicom 11.

(166)

Komisija će održivost banke ispitati na temelju plana otplate te vlastitog doprinosa Banke i njezinih vlasnika udjela.

(167)

Pri procjeni plana restrukturiranja Komisija mora ispitati može li Banka ponovno uspostaviti svoju dugoročnu održivost bez državnih potpora (odjeljak 2. Komunikacije o restrukturiranju). U tom su pogledu u odluci o pokretanju postupka izražene sumnje.

(168)

U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju dugoročna održivost postiže se ako se Banka može samostalno i u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima natjecati na tržištu za kapital. Banka u tom pogledu mora moći pokriti sve troškove i ostvariti povrat na kapital koji je primjeren s obzirom na njezin profil rizičnosti. Nadalje, za postizanje dugoročne održivosti potrebno je sve primljene državne potpore, kako je predviđeno u trenutku odobrenja, otplatiti u određenom razdoblju ili za njih platiti odgovarajuću tržišnu naknadu tako da se osigura ograničenje svakog oblika dodatne državne potpore. S jedne strane, ponovno uspostavljanje održivosti trebalo bi se postići mjerama unutar pojedinog poduzeća i na temelju uvjerljivog plana restrukturiranja; s druge strane, potrebno je utvrditi uzroke poteškoća i slabosti banke te pokazati kako se one restrukturiranjem mogu ukloniti. Za uspješno restrukturiranje posebno je potrebno povlačenje iz svih djelatnosti koje bi u srednjoročnom razdoblju i dalje strukturno bilježile gubitak.

(169)

Komisija je utvrdila da su ti uvjeti ispunjeni jer je u planu restrukturiranja predviđeno znatno smanjenje opsega i složenosti djelatnosti Banke na tržištima kapitala te njezinih aktivnosti u inozemstvu kako bi se mogla usmjeriti na djelatnost koja odgovara njezinim ključnim kompetencijama u svojstvu poslovne banke za stanovništvo i MSP-ove na svojim regionalnim domaćim tržištima.

(170)

U skladu s točkom 13. Komunikacije o restrukturiranju plan restrukturiranja trebao bi se temeljiti na pretpostavkama koje su uspoređene s relevantnim referentnim vrijednostima u sektoru i na odgovarajući način prilagođene uzimajući u obzir nove aspekte na temelju trenutačne financijske krize te u kojima se u obzir uzima dostatna razina stresa.

(171)

Komisija je utvrdila da su podatci koje je dostavio BayernLB u skladu s međunarodnim referentnim vrijednostima. Makroekonomske prognoze odgovaraju prognozama međunarodnih institucija, a procjene koje se odnose na devizno tržište ocjenjuju se kao konzervativne. U tom je pogledu Komisija utvrdila da se u prognozama banke BayernLB za tečaj EUR/USD za 2016. očekuje slabiji dolar od onog koji bi odgovarao paritetu kupovne moći, na temelju čega se može zaključiti da su prihodi banke BayernLB u američkim dolarima na konzervativan način preračunati u euro. Prognoze relativno jakog tečaja EUR/USD uglavnom negativno utječu na prognozirane neto prihode jer BayernLB raspolaže s više imovine denominirane u USD, nego obveza denominiranih u USD (62). Prognozirana razina dolara u odnosu na euro niža je od trenutačne razine tečaja EUR/USD i razine krivulje terminskih cijena (eng. forward curve).

(172)

Prema analizi osjetljivosti koju je dostavio BayernLB (uvodna izjava 89.) dobit Banke bi se povećala kad bi se prognoze temeljile na jačem dolaru. To se može objasniti time da BayernLB ima više imovine denominirane u USD nego obveza i da je stoga u slučaju jačeg dolara iznos u eurima, koji odgovara iznosu neto kamata uzetih u dolarima, viši. Budući da BayernLB pretpostavlja slabiji dolar prema euru od financijskih tržišta, čija su očekivanja vidljiva u krivulji terminskih cijena, ta se pretpostavka može smatrati otpornom na stres.

(173)

Komisija je, nadalje, utvrdila da je BayernLB prilagodio svoje prognoze kako bi u obzir uzeo negativne utjecaje niza aspekata koji se posebno odnose na njega (odluku suda Bundesarbeitsgericht, MKB u Mađarskoj, troškove zaštite od valutnog rizika i poreznu stopu). Time se potvrđuje da su financijske prognoze Banke konzervativne i u njima se u dostatnoj mjeri u obzir uzima stres.

(174)

U skladu s financijskim prognozama koje su dostavljene 6. lipnja 2012. profitabilnost banke BayernLB ponovno će se postupno uspostaviti umjerenim povećanjem prihoda povezanim sa smanjenjem troškova. Prognozirani prihodi odgovaraju razini ostvarenoj u prošlosti. Točnije, prognozirani prihodi na osnovi izloženosti (profitni potencijal rizikom ponderirane imovine) odgovaraju prognozama kreditnih institucija koje se mogu usporediti s bankom BayernLB. Prognoze iz tablice 4. niže su od razina ostvarenih 2009. i 2010. (63) Komisija stoga prognoze prihoda smatra razboritima. Sve komponente prihoda, a posebno prihodi od provizija, prognozirane su u skladu s razinama koje su ostvarene u prošlosti.

(175)

BayernLB očekuje smanjenje rezerviranja za gubitke po kreditima, što je u skladu s pretpostavljenim srednjoročnim ponovnim uspostavljanjem gospodarskog rasta. BayernLB prognozira smanjenje troškova od [15 – 30] % u razdoblju restrukturiranja, što će konačno dovesti do odnosa troškova i prihoda u omjeru od [30 – 60] %. To odgovara razini u drugim bankama koje su primile državne potpore (64). Komisija smatra da je za ponovno uspostavljanje održivosti potrebno poboljšanje omjera troškova i prihoda. S obzirom na poslovni model banke BayernLB, koja nema podružnice za fizičke osobe (koje u pravilu dovode do povećanja omjera troškova i prihoda u bankama za poslovanje sa stanovništvom), prethodne razine omjera troškova i prihoda ne mogu se smatrati stabilnima.

(176)

U pogledu financiranja pokrajinske banke u srednjoročnom su razdoblju suočene s izazovom s obzirom na to da će morati zamijeniti svoje obveze pokrivene državnim jamstvom i jamstvom Gewährträgerhaftung. One tim bankama predstavljaju jeftine izvore refinanciranja koji se ne mogu zamijeniti uz iste troškove. Krajem 2010. BayernLB je imao nepodmirene obveze pokrivene jamstvom Gewährträgerhaftung u iznosu od ukupno 58 milijardi EUR. Gotovo sve te obveze dospijevaju krajem 2015. Komisija je utvrdila da će se obveze pokrivene jamstvom Gewährträgerhaftung koje dospijevaju i više nego nadoknaditi smanjenjem bilance za 70 milijardi EUR koje je BayernLB prognozirao u lipnju 2011.

(177)

Nadalje, dodatna smanjenja koja je Banka ponudila dovela su do obveze koju je Njemačka preuzela u pogledu smanjenja bilance na ukupno otprilike 240 milijardi EUR. U planu financiranja dostavljenom u lipnju 2011. upućeno je na niz slabosti u pogledu pouzdanosti raspoloživosti određenih izvora financiranja. S jedne strane, u planu se pretpostavlja da bi se depoziti velikih klijenata povećali za [2 – 8] milijardi EUR, što bi odgovaralo povećanju za […] % u odnosu na 2010. S druge strane trebalo bi se povećati financiranje s osnove računa deponiranih vrijednosnih papira (njem. Depot B) za [1–5] milijardi EUR, što bi odgovaralo povećanju za […] % u odnosu na 2010. Ta razmatranja uzeta su u obzir dodatnim smanjenjem za [3–10] milijardi EUR koje bi se trebalo postići dodatnim smanjenjima u segmentima poslovanja u kojima su potrebna velika financijska sredstva (nekretnine, poslovni klijenti i financiranje projekata). Nadalje, BayernLB je dostavio uvjerljive informacije o raspoloživim alternativnim izvorima refinanciranja, posebno u pogledu mogućnosti izdavanja više obveznica.

(178)

Osim toga, Komisija je smanjenu ovisnost o neosiguranom financiranju na međubankovnom tržištu ocijenila pozitivnom, kako je prikazano u tablici 6.

(179)

U skladu s točkom 13. Komunikacije o restrukturiranju dugoročna održivost postignuta je ako Banka može ostvariti povrat na kapital koji je primjeren s obzirom na njezin profil rizičnosti. Bez otplate Banka ne bi mogla ostvariti dostatan povrat na kapital kako bi na tržištu kapitala bila konkurentna. Nakon restrukturiranja Banka bi, uz pretpostavku stope kapitala od 10 %, ostvarila povrat na kapital od [5–10] %. Međutim, izračun povrata na kapital iz tablice 4. temelji se na stopi kapitala od 10 % koju je EBA u okviru svojeg ispitivanja otpornosti na stres iz prosinca 2011. utvrdila kao stopu osnovnog kapitala banke BayernLB. Tu je stopu BayernLB upotrijebio i za prikaz povrata na kapital u svojim prognozama (vidjeti tablicu 4.). Bez otplate stopa kapitala bila bi znatno viša (kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 159., uz pretpostavku razine od 10 % iz prosinca 2011., stope kapitala banke BayernLB mogle bi se tijekom ukupnog razdoblja povećati na temelju prognoza održive dobiti samo ako bi se ta dobit zadržala) tako da bi povrat na kapital bio niži od te razine.

(180)

Daljnjim smanjenjem izloženosti na koje se obvezala Njemačka u iznosu od 10 milijardi EUR povezanim s planom otplate iz Priloga II. stopa povrata na kapital 2016. ponovno bi iznosila otprilike [7–12] %. To poboljšanje povrata na kapital moguće je provesti na način na koji to ne utječe na dobit i na koji bi se u skladu s preuzetim obvezama Njemačke trebalo postići dodatno smanjenje izloženosti. Na temelju oba primjera scenarija koja bi Banka mogla provesti čini se vjerojatnim da je takvo smanjenje koje ne utječe na dobit moguće.

(181)

Međutim, smanjenjima se kriterij održivosti u pogledu dostatne profitabilnosti može ispuniti samo ako se oslobođeni kapital upotrebljava za otplatu prekomjernog kapitala Banke. Povrat na kapital ostvaren na kraju razdoblja restrukturiranja odgovara prognozama institucija koje se mogu usporediti s bankom BayernLB (65).

(182)

U skladu s planom otplate u Prilogu II tihi udjeli kojima bi se smanjila profitabilnost Banke u potpunosti će se otplatiti. Za te tihe udjele morala bi se platiti stopa koja znatno nadilazi povrat na kapital Banke te oni u skladu s propisima u pogledu Basela III više neće ispunjivati zahtjeve za regulatorni osnovni kapital. Potpuna otplata ostvarit će se u skladu s dostavljenim planom restrukturiranja, dok će se adekvatnost kapitala Banke zadržati na razini kojom je jednostavno upravljati.

(183)

Iznos povrata na kapital mora se ispitati s obzirom na profil rizičnosti Banke. BayernLB u prošlosti je poslovao i izvan Njemačke. Točnije, u segmentu poslovnog bankarstva BayernLB je osiguravao kredite poslovnim partnerima koji nisu povezani s njegovim klijentima na domaćem tržištu i projektima bez primjerenih kolaterala. Financiranje projekata bilo je usmjereno na inozemne projekte u kojima je očekivani budući novčani tok predstavljao jedino jamstvo plaćanja.

(184)

Njemačka se obvezala na strogo ograničenje rizikom ponderirane imovine u okviru inozemnih aktivnosti u tim segmentima poslovanja. Nadalje, Njemačka se obvezala da će na temelju jasnih definicija poslovne djelatnosti Banke ograničiti na klijente povezane s njezinim domaćim tržištem kako bi ograničila kreditne rizike prema klijentima u slučaju kojih se odnos s klijentima ne temelji na regionalnom poslovnom modelu Banke. Novo određenje poslovanja Banke dovodi do snižavanja relativne razine rizika. U tom se kontekstu prognozirani povrat na kapital od otprilike [7–12] % može smatrati prihvatljivim.

(185)

U skladu s točkom 13. Komunikacije o restrukturiranju na kraju restrukturiranja Banka mora imati dostatnu adekvatnost kapitala. Trenutačna i očekivana adekvatnost kapitala stoga bi na temelju razborite procjene trebala biti u skladu s regulatornim propisima (66). Komisija je utvrdila da se pretpostavke mogu smatrati razboritima i da se u njima u odgovarajućoj mjeri u skladu s točkom 13. Komunikacije o restrukturiranju uzima u obzir stres. Nadalje, prognoze kapitala dostavljene na zahtjev Komisije temelje se na planu otplate kojim se pokazuje da trenutačna i očekivana adekvatnost kapitala odgovara zahtjevima nadzornog tijela navedenima u uvodnoj izjavi 79. One stoga ispunjuju najnovije regulatorne zahtjeve kojima je propisana adekvatnost kapitala s više od 9 % osnovnog kapitala koji je utvrdila EBA i zaštitnim slojem kapitala. Time je osigurano i poštovanje propisa u pogledu Basela III.

(186)

Međutim, Komisija smatra da nije potrebno predvidjeti dodatan stres. S jedne strane, EBA je u svojim izračunima 9-postotnog ispitivanja otpornosti na stres u obzir uzela samo stres povezan s državnim obveznicama koji je u slučaju banke BayernLB neznatan. S druge strane, makro i pojedinačni čimbenici stresa u ispitivanju otpornosti na stres koji je EBA provela u lipnju 2011. primjenjuju se samo na stopu osnovnog kapitala koju je utvrdila EBA od 5 %. Komisija trenutačno nema naznaka da bi EBA sada zahtijevala ispitivanje otpornosti na stres u kojem bi se međusobno kombinirali koncepti obaju ispitivanja. Takvo kombiniranje nije zatraženo ni u pravnoj ocjeni restrukturiranja drugih njemačkih kreditnih institucija. Umjesto toga, BaFin je od kreditnih institucija samo zatražio da zadrže stopu osnovnog kapitala koju je utvrdila EBA od 9 % (67). Komisija stoga danas može donositi pretpostavke samo na temelju predviđene propisane adekvatnosti kapitala koja je u skladu s ispitivanjem otpornosti na stres iz prosinca 2011., uključujući dodatne kapitalne rezerve navedene u uvodnoj izjavi 79. Tome u prilog govori i činjenica da su predviđeni čimbenici stresa, koji su specifični za Banku i makroekonomsko okruženje, u planiranju već uzeti u obzir.

(187)

U svakom slučaju Komisija poštuje ulogu financijskog nadzora. Stoga Komisija prihvaća da je za obvezu otplate godišnjih tranša u skladu s Prilogom II. potrebno odobrenje nadzornog tijela. Preduvjet za isplatu tranša predviđenih u planu otplate jest i odobrenje BaFin-a. Ako BaFin zabrani ili ne odobri otplatu tranše, Komisija je spremna odgovarajuću obvezu otplate predmetnog iznosa smatrati odgođenom. Međutim, ako se isprva odgođena otplata iznosa ne odobri ni sljedeće godine ili se ponovno zabrani, ugrožena je provedba plana restrukturiranja tako da Njemačka Komisiji mora dostaviti izmijenjeni plan restrukturiranja.

(188)

Samom činjenicom da je nadležno tijelo zabranilo ili da nije odobrilo otplatu Banku se ne oslobađa automatski obveze otplate, nego se od Banke zahtijeva poduzimanje mjera. Ako u ispunjivanju svih uvjeta nadzornog tijela Banka ne može izvršiti otplatu, dodatan kapital trebao bi se u načelu osloboditi dodatnim smanjenjem rizikom ponderirane imovine. Osim toga, u načelu su za svaku odgodu potrebne dodatne kompenzacijske mjere (68). Komisija stoga od Njemačke načelno zahtijeva uključivanje dodatnih kompenzacijskih mjera u izmijenjeni plan restrukturiranja. To odgovara Prilogu II. točki 4.

(189)

Međutim, upućuje se na to da će Komisija, u slučaju da se regulatornim kapitalnim zahtjevima u budućnosti znatno premaši razina predviđena u ovoj Odluci, kako je predviđeno u točki 14. rečenici 3. Komunikacije Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist financijskih institucija u kontekstu financijske krize počevši od 1. siječnja 2012. (69), možda morati provesti razmjerno ispitivanje na temelju kojeg bi se moglo zatražiti samo neznatno dodatno restrukturiranje.

(190)

U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju potrebno je ispitati i jesu li u planu restrukturiranja u obzir uzete postojeće ili moguće slabosti strukture korporativnog upravljanja. Komisija je utvrdila da su u planu restrukturiranja predviđene znatne izmjene pravne strukture i korporativnog upravljanja Banke na temelju kojih je BayernLB manje podložan mogućem nedopuštenom utjecaju vlasnika udjela i kojima mu je omogućena bolja upravljačka kontrola.

(191)

Mjerama koje je potrebno provesti osigurat će se da se BayernLB u pogledu statuta, internih direktiva i postupaka ili zadaća te sastava svojih statutom utvrđenih tijela ne razlikuje od svojih konkurenata. Postoje dostatni mehanizmi kojima se sprječava donošenje poslovnih odluka iz razloga koji nisu ekonomski utemeljeni. Osim toga, znatno će se poboljšati upravljačka kontrola. Zadaće pojedinih tijela (Opće skupštine, Upravnog vijeća i Uprave) sada su jasnije i strože odijeljene jedna od druge te će se uključivanjem neovisnih stručnjaka i provjere osposobljenosti, koju svaki član Upravnog vijeća mora proći, poboljšati stručnost Upravnog vijeća.

(192)

Okvir korporativnog upravljanja u skladu je sa zahtjevima prema privatnim društvima i njime je obuhvaćena provedba (dobrovoljnog) Njemačkog kodeksa korporativnog upravljanja.

(193)

Opća skupština raspolaže uobičajenim ovlastima glavne skupštine, bez dodatnih mogućnosti izvršenja utjecaja. U skladu s Kodeksom korporativnog upravljanja polovinu Nadzornog odbora čine neovisni članovi. Od članova Nadzornog odbora potrebno je zatražiti ispunjenje kvalitativnih zahtjeva koje je postavilo njemačko nadzorno tijelo BaFin, a kojima se osigurava najniža razina kvalifikacija novoimenovanih članova Nadzornog odbora. Tijekom razdoblja restrukturiranja Nadzornim odborom predsjeda neovisni član. Nadalje, imenuju se Odbor za ispitivanje i Odbor za upravljanje rizicima koji će djelovati u skladu s dokazanim metodama korporativnog upravljanja.

(194)

Ukupno je plan restrukturiranja banke BayernLB stoga primjeren za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti.

(195)

Nadalje je u Komunikaciji o restrukturiranju utvrđeno da bi za financiranje restrukturiranja Banke najprije trebale upotrebljavati vlastita sredstva kako bi potporu ograničile na minimum te da troškove restrukturiranja ne bi trebala snositi samo država, nego i oni koji su ulagali u Banku. U odluci o pokretanju postupka Komisija je utvrdila da je opseg predloženih otuđenja kao vlastitog doprinosa ostao nejasan.

(196)

Njemačka se u međuvremenu obvezala da će BayernLB do kraja razdoblja restrukturiranja otuđiti [40 – 70] društava kćeri/sudjelujućih udjela. Banka je već većinu tih društava kćeri/sudjelujućih udjela prodala i računa na to da će sva otuđenja moći zaključiti najkasnije do […]. Financijski sudjelujući udjeli za otuđenje koji su navedeni u Prilogu I. točki 11. i Prilogu III. odnose se, među ostalim, na LBS Bayern, MKB i Banque LB Lux S.A. koji se ubrajaju među najveća društva kćeri banke BayernLB. Ostvareni prihodi i mogući dobitci upotrijebit će se za pokriće troškova restrukturiranja te će se njima pridonijeti ograničenju potpore na minimum.

(197)

Kako bi se osiguralo da vlasnici Banke tijekom razdoblja restrukturiranja u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluju u ponovnoj izgradnji primjerene kapitalne osnove, Njemačka se osim toga obvezala da će Banka do kraja razdoblja restrukturiranja ili, ako se tihi udjel savezne pokrajine do tada ne otplati, i kasnije, zadržati dividende i da neće isplatiti kupone koje u skladu sa zakonom ne bi bila obvezna isplatiti. Time se u skladu s točkom 26. Komunikacije o restrukturiranju osigurava da BayernLB ne upotrebljava državne potpore za plaćanje naknada za regulatorni kapital ako dobitci za te naknade nisu dovoljni. Uz to, produljenom zabranom isplate dividendi i hibridnih instrumenata banci BayernLB pomoći će se u ispunjavanju plana otplate.

(198)

Drugi aspekt odnosi se na udruženje štedionica Sparkassenverband koje je, doduše, bilo vlasnik udjela u banci BayernLB, ali nije sudjelovalo u mjerama sanacije iz 2008. Iako je udjel udruženja štedionica Sparkassenverband zbog nesudjelovanja u sanaciji znatno razvodnjen, ono je u međuvremenu izrazilo spremnost na osiguranje dodatnih doprinosa.

(199)

Najprije su štedionice (koje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 76., trenutačno drže pojedinačne tihe udjele) izjavile da su spremne povući te tihe udjele u ukupnom iznosu od otprilike [770–810] milijuna EUR […] kako bi se poboljšala kvaliteta kapitala Banke i osiguralo da se kapital koji su osigurale i dalje može priznavati kao osnovni kapital koji je utvrdila EBA. Zauzvrat će udruženje štedionica Sparkassenverband ponovno unijeti [810–840] milijuna EUR kao regulatorni kapital i tako povisiti svoj udjel u banci BayernLB. (70) Tako će štedionice izgubiti pravo na sigurnija plaćanja kamata, a da pritom (zbog zabrane isplate dividende) neće srednjoročno primiti odgovarajuće dividende.

(200)

Zatim je udruženje štedionica Sparkassenverband izrazilo spremnost na stjecanje štedionice LBS do kraja 2012. po fer cijeni od 818,3 milijuna EUR. Pri određivanju cijene, unatoč činjenici da su štedionice najvažniji prodajni kanal proizvoda štedionice LBS, udruženje štedionica Sparkassenverband nije obračunalo korektivni faktor. Privatni ulagač to bi vjerojatno učinio.

(201)

Kao posljedica svih tih mjera udjel udruženja štedionica Sparkassenverband, koji je najprije razvodnjen na 6 %, znatno će se povećati, moguće do 25 %.

(202)

Konačno je potrebno uputiti na činjenicu da će Njemačka prednost banke BayernLB na osnovi jamstva za imovinu (zaštite od rizika), ako ona premaši stvarnu ekonomsku vrijednost, u potpunosti vratiti. Sudjelovanje Banke i njezinih vlasnika udjela u obvezama stoga se može smatrati primjerenim, a sumnja izražena u tom pogledu u odluci o pokretanju postupka uklonjenom.

(203)

Na kraju se u Komunikaciji o restrukturiranju zahtijeva uključivanje mjera za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja u plan restrukturiranja. Te bi mjere trebala biti prilagođene narušavanju tržišnog natjecanja na tržištima na kojima će banka korisnica poslovati nakon restrukturiranja. Vrsta i oblik tih mjera ovise o dvama kriterijima: prvo, o iznosu potpore te uvjetima i okolnostima u kojima je potpora odobrena i, drugo, o značajkama tržišta na kojima će banka korisnica poslovati. U tom pogledu Komisija mora uzeti u obzir opseg vlastitog doprinosa banke korisnice i podjelu obveza tijekom razdoblja restrukturiranja.

(204)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je mjere predložene za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja smatrala nedostatnima. U ažuriranom planu restrukturiranja predviđene su dodatne mjere kojima bi se trebalo ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja.

(205)

Iznos potpore u ovom predmetu iznosi otprilike 15,8 milijardi EUR i sastoji se od dokapitalizacije u iznosu od 10 milijardi EUR, zaštite od rizika u iznosu od 4,8 milijardi EUR i prijenosa kapitala banke BayernLabo u iznosu od 1 milijarde EUR na banku BayernLB. U tom iznosu nisu obuhvaćena jamstva za obveze koja je osigurao SoFFin u iznosu od otprilike 15 milijardi EUR (od kojih je iskorišteno 5 milijardi EUR) (71) ni jamstva Austrije za iznos od 2,638 milijardi EUR koji je BayernLB bio spreman ostaviti na raspolaganju grupaciji HGAA kao sredstva za financiranje. Iznos potpore od 15,8 milijardi EUR odgovara 8 % rizikom ponderirane imovine (198 milijardi EUR izloženosti u 2008.) nakon mjera. Taj se iznos dodatno povećava ako se u obzir uzme jamstvo u iznosu od 2,638 milijardi EUR koje je Banka dobila od Austrije i jamstva za obveze koja je osigurao SoFFin u iznosu od 15 milijardi EUR (od kojih je 5 milijardi EUR iskorišteno). Iznos potpore koji je odobren banci korisnici stoga je vrlo visok. U skladu s tim potrebne su opsežne mjere kako bi se ograničilo moguće narušavanje tržišnog natjecanja, čak i ako se u obzir uzme primjereni vlastiti doprinos i sudjelovanje banke korisnice i njezinih vlasnika udjela u obvezama tijekom razdoblja restrukturiranja.

(206)

U novom planu restrukturiranja stoga je predviđeno znatnije smanjenje bilance nego u izvornom planu restrukturiranja. BayernLB će svoju bilancu na temelju imovine na kraju 2008. smanjiti za 51 %, s 421,7 milijardi EUR na 206 milijardi EUR (239,4 milijardi EUR u 2015.).

(207)

U tu je svrhu BayernLB spreman otuđiti znatan broj domaćih i inozemnih društava kćeri/sudjelujućih udjela i znatno smanjiti svoj portfelj sudjelujućih udjela. Ta se otuđenja moraju zaključiti do […] ili predmetna društva kćeri/sudjelujući udjeli moraju zatvoriti svoje nove poslovne jedinice poslije […]. U tablici 12. daje se pregled najvećih otuđenja.

Tablica 12.

Otuđenje značajnih sudjelujućih udjela

(208)

Tim otuđenjima obuhvaćene su sve međunarodne kreditne institucije Banke. Otuđenjem grupacije HGAA, za koje se već 2008. potpora za restrukturiranje činila nužnom, pridonijelo se ponovnom uspostavljanju održivosti banke BayernLB. Međutim, čak i ako se HGAA pri procjeni opsega mjera za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja ne uzme u obzir, smanjenje bilance još uvijek iznosi 45 % (421,7 milijardi EUR – 44,6 milijardi EUR = 377,4 milijardi EUR u odnosu na 206 milijardi EUR).

(209)

Osim toga, BayernLB će sedam svojih međunarodnih podružnica i predstavništava otuđiti, a preostale podružnice u Londonu, Parizu, New Yorku i Milanu znatno smanjiti.

(210)

U pogledu narušavanja tržišnog natjecanja prouzročenog visokim iznosom primljene potpore Komisija smanjenje bilance Banke za više od polovine ukupno smatra primjerenim. Takvo smanjenje odgovara praksi odlučivanja Komisije u slučaju drugih pokrajinskih banaka (73).

(211)

Uz te dalekosežne strukturne mjere BayernLB je pristao i na neka ograničenja svojih aktivnosti. Banka se obvezala tijekom razdoblja restrukturiranja poštovati gornju granicu (fiksne i varijabilne) naknade za zaposlenike od 500 000 EUR, zabranu preuzimanja i zabranu isplate dividende. Ograničenja naknada za zaposlenike produljuju se automatski (iako u manjem opsegu nego u pogledu gornje granica plaća) dok se tihi udjeli u potpunosti ne otplate i isplata prekomjerne naknade ne dovrši, što se vjerojatno neće dogoditi prije 2019. Tim se mjerama osigurava poticajna struktura za otplatu i Banci se onemogućuje preuzimanje konkurentnih poduzeća kako bi se isključilo da se potporom financira neorganski rast banke BayernLB.

(212)

Osim toga, BayernLB će znatno ograničiti opseg i apsolutni obujam preostalog inozemnog poslovanja u područjima poslovnih klijenata, financiranja projekata i nekretnina u skladu s Prilogom I. Time će se na ključnim tržištima banke BayernLB osloboditi kapaciteti za druge sudionike na tržištu.

(213)

U pogledu toga Njemačka se obvezala da će se BayernLB povući iz segmenata poslovanja kao što je financiranje plovila i zrakoplova. Obustavit će se i financiranje javnih tijela izvan Bavarske.

(214)

S obzirom na kombinaciju različitih mjera i prethodni zaključak da su vlastiti doprinos i podjela obveza primjereni Komisija smatra da su uspostavljeni dostatni mehanizmi za ograničenje mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja unatoč visokom iznosu potpore koja je dodijeljena banci BayernLB.

(215)

U skladu s odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju potrebno je redovito dostavljati izvješća kako bi se Komisija uvjerila da se plan restrukturiranja valjano provodi. Prvo izvješće potrebno je dostaviti najkasnije šest mjeseci nakon odobrenja plana restrukturiranja. U tu svrhu Njemačka bi trebala imenovati povjerenika nadgledanja i dvaput godišnje dostavljati izvješće o rezultatima nadgledanja.

(216)

Za pojedine otplate potreban je pristanak njemačkog nadzornog tijela BaFin. Ako Banka ne postigne ciljeve utvrđene u planu otplate, Njemačka bi Komisiji u skladu s Prilogom II. točkom 4. morala dostaviti izmijenjeni plan restrukturiranja. U slučaju te nove prijave u načelu su potrebne dodatne mjere za ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja.

(217)

Komisija priznaje da bi se dodatnim smanjenjem izloženosti u skladu s Prilogom I. točkom 33. trebalo osigurati da BayernLB 2017. može otplatiti preostali dio tihih udjela. Komisija je svoju ocjenu temeljila na smanjenju izloženosti za koje je u pojedinim segmentima preuzela obvezu u pogledu raspona navedenih u Prilogu I. točki 33. i sekundarnim učincima prema segmentu poslovanja. Ako BayernLB pri provedbi plana s obzirom na regulatorne ili makroekonomske promjene utvrdi mogućnosti optimizacije koje utječu na navedene raspone, Njemačka bi Komisiju trebala obavijestiti o tim odstupanjima, osim ako odstupanje u pogledu segmenta u 2017. iznosi najviše [10 – 15] %, ukupno smanjenje ostane u okviru ukupnog opsega utvrđenog u Prilogu I. točki 33. i ne utječe na održivost banke BayernLB opisanu u planu restrukturiranja. U slučaju nove prijave Komisija će ispitati pridonosi li se izmjenama povećanju učinka olakšice kapitala i smanjuju li se njima istodobno negativni sekundarni učinci, a da se njima stoga ne utječe na održivost Banke.

(218)

U pogledu prognoza Banke i s obzirom na najnovije regulatorne zahtjeve kojima su propisane adekvatnost kapitala od više od 9 % osnovnog kapitala i kapitalne rezerve te propise u pogledu Basela III mjere restrukturiranja, uključujući preuzete obveze Njemačke, primjerene su za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti banke BayernLB i njima se ispravlja narušavanje tržišnog natjecanja nastalo mjerama potpore. Pod uvjetom da se dio mjera potpore otplati i provede isplata prekomjerne naknade, u planu restrukturiranja osigurava se i da se potpora ograniči na potreban minimum te Banka osigura primjeren vlastiti doprinos. Pod uvjetom da se ispuni obveza otplate u skladu s Prilogom II., potpora za restrukturiranje stoga se u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(219)

Osim toga, uklonjena je dvojba Komisije da udruženje štedionica Sparkassenverband ne sudjeluje dovoljno u podjeli obveza i ostvaruje dobit od mjere sanacije. U odluci o pokretanju postupka Komisija je dala naslutiti da će tijekom službenog istražnog postupka možda ispitati točnost procjene banke BayernLB, a time i izračuna preostalih udjela udruženja štedionica Sparkassenverband. U tom je pogledu Komisija od Njemačke zatražila informacije o doprinosu udruženja štedionica Sparkassenverband u sanaciji. Konverzijom tihih udjela štedionica i naknadnom dokapitalizacijom koju je provelo udruženje štedionica Sparkassenverband, čiji se udjel time povećao, u međuvremenu je ostvarena primjerena podjela obveza. Nadalje, Komisija nije mogla utvrditi nepravilnosti pri procjeni Banke koja je bila temelj za raspodjelu udjela 2008. Stoga ne postoji razlog za daljnje razmatranje predmetne sumnje u pogledu udruženja štedionica Sparkassenverband.

(220)

S obzirom na preuzete obveze Njemačke u pogledu restrukturiranja i druge obveze utvrđene u Prilogu II. koje se odnose na otplatu dijela mjera potpore i prekomjerne naknade Komisija je zaključila da je zaštita od rizika u skladu s odjeljkom 5. Komunikacije o imovini umanjene vrijednosti, da je potpora za restrukturiranje ograničena na potreban minimum i da je narušavanje tržišnog natjecanja u dostatnoj mjeri uzeto u obzir te da je dostavljeni plan restrukturiranja primjeren za ponovno uspostavljanje održivosti banke BayernLB. Potporu za restrukturiranje potrebno je stoga u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a smatrati spojivom s unutarnjim tržištem,

(a)

dokapitalizacija banke Bayerische Landesbank u iznosu od 10 milijardi EUR koju je provela savezna pokrajina Bavarska;

(b)

jamstvo za drugi gubitak koje je u obliku zaštite od rizika savezna pokrajina Bavarska odobrila banci Bayerische Landesbank u iznosu od 4,8 milijardi EUR;

(c)

jamstva za obveze koja je banci Bayerische Landesbank odobrila Njemačka u iznosu od 15 milijardi EUR;

(d)

jamstvo koje je banci Bayerische Landesbank Austrija odobrila za financiranje u iznosu od 2,638 milijardi EUR; i

(e)

prijenos kapitala savezne pokrajine Bavarske iz banke Bayerische Landesbodenkreditanstalt na banku Bayerische Landesbank u iznosu od 1 milijarde EUR.