21.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 246/1

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 29. studenoga 2013. antidampinški istražni postupak u vezi s uvozom mononatrij-glutamata podrijetlom iz Indonezije u Uniju („dotična zemlja”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Istog datuma Komisija je najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 („Osnovna uredba”) u vezi s konačnim antidampinškim mjerama koje su na snazi za uvoz mononatrij-glutamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije  (3).

(3)

Komisija je pokrenula istražni postupak nakon pritužbe koju je 16. listopada 2013. podnijelo društvo Ajinomoto Foods Europe SAS („podnositelj pritužbe”), jedini proizvođač mononatrij-glutamata iz Unije koji stoga predstavlja 100 % ukupne proizvodnje mononatrij-glutamata u Uniji. Pritužba je sadržavala uvjerljive dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su se smatrali dostatnima da se opravda pokretanje istražnog postupka.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u istražnom postupku. Nadalje, Komisija je o pokretanju istražnog postupka službeno obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače izvoznike i indonezijska nadležna tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce za koje se zna da se postupak na njih odnosi te ih pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje istražnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja Glavne uprave („GU”) za trgovinu.

(6)

Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti saslušanje u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile i dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša.

(7)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji i nepovezanih uvoznika koji su uključeni u istražni postupak te radi dovršetka istražnog postupka unutar propisanog roka, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavila da je odlučila ograničiti proizvođače izvoznike i nepovezane uvoznike na koje će se odnositi istražni postupak na razuman broj odabirom uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe (taj se postupak naziva i „uzorkovanje”).

(8)

Kako bi odlučila je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da se jave Komisiji i dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Četrnaest nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg obujma uvoza u Uniju i zemljopisnog položaja u Uniji odabrala uzorak od troje uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim zainteresiranim uvoznicima. Nije bilo nikakvih primjedbi.

(10)

Nakon toga samo je jedno od triju društava odabranih u uzorku surađivalo na način da je predalo odgovor na upitnike.

(11)

Kako bi odlučila je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Indonezije zatražila da se jave Komisiji i dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Četvero proizvođača izvoznika iz dotične zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. S obzirom na mali broj proizvođača izvoznika, Komisija je odlučila da uzorkovanje nije potrebno.

(13)

Komisija je poslala upitnike jedinom proizvođaču iz Unije, četirima proizvođačima izvoznicima u uzorku, trima nepovezanim izvoznicima u uzorku i trideset trima identificiranim korisnicima u Uniji.

(14)

Odgovori na upitnike pristigli su od jedinog proizvođača iz Unije, jednog od troje nepovezanih uvoznika u uzorku, jednog trgovca, troje od četvero poznatih proizvođača izvoznika i od petero korisnika.

(15)

Istražnim postupkom se pokazalo da je proizvođač izvoznik u uzorku koji ne surađuje povezan s drugim proizvođačem izvoznikom u uzorku koji surađuje slanjem odgovora na upitnike.

(16)

Proizvođač izvoznik koji surađuje, naveden u uvodnoj izjavi 15., tvrdio je da se ne bi trebao smatrati povezanim s proizvođačem izvoznikom koji ne surađuje jer nijedno od društava nema utjecaj na donošenje odluka drugoga. Nadalje, proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da ne može prisiliti proizvođača izvoznika koji ne surađuje da odgovori na upitnik. Istražni je postupak pokazao da su oba društva u vlasništvu istih dioničara. Stoga se smatralo da su povezani u smislu članka 143. stavka 1. točke (d) Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (4) o utvrđivanju odredaba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice („Carinski zakonik”).

(17)

Treći proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da postoji još jedan proizvođač dotičnog proizvoda iz Indonezije koji pripada skupini navedenoj u uvodnoj izjavi 16., no koji se nije javio. Iako takav proizvođač zaista postoji, tijekom istražnog postupka na temelju podataka Eurostata i drugih dostupnih izvora nisu pronađeni dokazi da je taj proizvođač izvozio u Uniju tijekom dotičnog razdoblja. Stoga se od ovog društva nije tražilo da se javi ili da dostavi podatke tražene u upitnicima koji su namijenjeni proizvođačima izvoznicima. Nadalje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 48., za sve proizvođače iz dotične zemlje koji nisu surađivali uvedena je stopa preostale pristojbe. Navedena preostala pristojba temelji se na članku 18. Osnovne uredbe te se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(18)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala nužnima za potrebe privremenog utvrđivanja dampinga, nastale štete i interesa Unije.

(19)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

(20)

Istražnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje istražnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2010. do kraja razdoblja istražnog postupka („promatrano razdoblje”) (5).

(21)

Dotični je proizvod mononatrij-glutamat („MNG”) podrijetlom iz Indonezije, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2922 42 00 („dotični proizvod”). MNG je aditiv hrani te se uglavnom upotrebljava kao pojačivač okusa u juhama, bujonima, jelima od ribe i mesa, mješavinama začina i gotovoj hrani. Proizvodi se u obliku bijelog bezmirisnog kristala raznih veličina. MNG se upotrebljava i u kemijskoj industriji za primjenu u neprehrambenim proizvodima kao što su deterdženti.

(22)

Uglavnom se proizvodi fermentacijom šećera iz raznih izvora (kukuruzni škrob, škrob od tapioke, šećerni sirup, melasa šećerne trske i melasa šećerne repe).

(23)

Istražni postupak je pokazao da dotični proizvod, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Indonezije, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne upotrebe.

(24)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da postoji značajna razlika u kvaliteti između mononatrij-glutamata koji se proizvodi u Indoneziji i mononatrij-glutamata koji se proizvodi u Uniji. Uz to je tvrdila da zbog razlike u kvaliteti mononatrij-glutamat koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije i mononatrij-glutamat koji se uvozi iz Indonezije nisu zamjenjivi te se stoga ne bi trebali smatrati istovjetnima. Ova tvrdnja nije dokazana te je u suprotnosti s nalazima istražnog postupka kojim nisu otkrivene razlike u kvaliteti između mononatrij-glutamata proizvedenog u Indoneziji i mononatrij-glutamata proizvedenog u Uniji. Točnije, nekoliko korisnika kupovalo je mononatrij-glutamat od industrije Unije i iz Indonezije i upotrebljavalo ga za iste ili slične primjene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(25)

Na temelju prethodno navedenog se dotični proizvod, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Indonezije, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji u ovoj fazi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(26)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Smatra se da je domaća prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku iznosi najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja istražnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(27)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(28)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nepovezanim kupcima tijekom razdoblja istražnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje jednake ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je ustanovila da se proizvod proizvođača izvoznika koji surađuju iz Indonezije prodavao u reprezentativnim količinama na indonezijskom tržištu u usporedbi s dotičnim proizvodom koji isti proizvođači izvoznici izvoze u Uniju.

(29)

Nakon toga Komisija je ispitala može li se za domaću prodaju svakog proizvođača izvoznika smatrati da je provedena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Pritom je za svaku vrstu proizvoda utvrđen udjel profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja istražnog postupka.

(30)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne ako:

(31)

U ovom je slučaju domaća prodaja svih proizvođača izvoznika bila profitabilna, a ponderirana prosječna prodajna cijena bila je viša od troška proizvodnje svih vrsta proizvoda. U skladu s navedenim za sve proizvođače izvoznike koji surađuju uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirana prosječna vrijednost cijena svih domaćih prodaja tijekom razdoblja istražnog postupka.

(32)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju izravno nepovezanim kupcima ili preko povezanih društva koja se nalaze unutar ili izvan Unije.

(33)

U slučajevima kad je proizvođač izvoznik izvozio dotični proizvod izravno nepovezanim kupcima u Uniji, izvozna cijena utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili plativih izvoznih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(34)

U slučajevima kad je proizvođač izvoznik izvozio dotični proizvod u Uniju preko povezanih društva, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nepovezanim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tom slučaju izvršena je prilagodba za ostvarenu dobit (vidjeti uvodnu izjavu 35.) i za sve troškove nastale između uvoz i preprodaje, uključujući prodaju, opće i administrativne rashode.

(35)

U tom se pogledu nije mogla upotrijebiti profitna marža koju su ostvarila povezana društva jer se smatrala nepouzdanom. Jedan je nepovezani uvoznik surađivao, no podaci o njegovoj profitabilnosti bili su povjerljivi i nisu se mogli objaviti trećim stranama. Zbog navedenih razloga i zbog nedostatka drugih informacija, profitna marža od 5 % upotrijebljena je za određivanje izvozne cijene. Ta se marža smatrala razumnom s obzirom na to da je upotrijebljena u prethodnom postupku koji se odnosio na drugi kemijski proizvod koji proizvodi slična industrija (6).

(36)

Dva proizvođača izvoznika koja surađuju tvrdila su da su izvozne cijene koje imaju prema svojim prvim povezanim kupcima u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima te da bi se prema tome određivanje izvozne cijene trebalo temeljiti na prodajnoj cijeni između proizvođača izvoznika iz Indoneziji i prvog povezanog kupca umjesto na izračunanoj izvoznoj cijeni. Tvrdili su da su njihove prodajne cijene prema prvim povezanim kupcima na istoj razini kao i cijene prema nepovezanim kupcima u Uniji.

(37)

Istražnim postupkom utvrđeno je da, unatoč sličnim razinama cijena, transferne cijene među povezanim društvima nisu bile na razini kojom bi se povezanim uvoznicima omogućilo da ostvare razumnu dobit u Uniji. Osim toga, ne može se odbaciti mogućnost da su među povezanim društvima nastali određeni troškovi i da je bilo međusobnih kompenzacija kroz druge proizvode. Na temelju navedenog zaključeno je da interna transferna cijena ne odražava odgovarajuću tržišnu vrijednost dotičnog proizvoda u usporedbi s prodajom nepovezanim kupcima.

(38)

Stoga se ne može smatrati da je transferna cijena među povezanim društvima određena u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima te su navedeni zahtjevi odbijeni. Stoga su izvozne cijene obaju proizvođača izvoznika preko povezanih strana izračunane u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe kako je opisano u uvodnim izjavama 34. i 35.

(39)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuju na temelju cijena franko tvornica.

(40)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(41)

Stoga su izvršene prilagodbe za troškove uvoza, popuste, troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara te popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, bankovnih pristojbi i provizija u svim slučajevima u kojima je dokazano da utječu na usporedivost cijena.

(42)

Jedan proizvođač izvoznik izvozio je MNG preko povezanog društva za trgovinu smještenog izvan Unije koji je dalje prodavao proizvod povezanom uvozniku u Uniji i koji je zatim prodavao proizvod nepovezanim kupcima u Uniji. Za ove prodaje izvršena je prilagodba za maržu koju je naplatio trgovac izvan Unije u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe.

(43)

Jedan proizvođač izvoznik zatražio je prilagodbu uobičajene vrijednosti za poticaje i troškove promidžbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe. Međutim, istražnim postupkom utvrđeno je da navedeni troškovi nisu izravno povezani s pojedinačnim transakcijama u domaćoj prodaji te se stoga nije moglo dokazati da su ovi troškovi utjecali na usporedivost cijena. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(44)

Dva proizvođača izvoznika zatražila su prilagodbu uobičajene vrijednosti za troškove vozarine u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe. Izračunani su domaći troškovi vozarine uključujući troškove koji su nastali za prijevoz robe od tvornice do skladišta. Međutim, ove troškove smatralo se internim troškovima logistike i stoga nisu bili prihvatljivi za prilagodbu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe.

(45)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da MNG koji se prodaje u Uniji kao aditiv hrani treba zadovoljiti određene pragove čistoće (≥ 99 %) koji su određeni Direktivom Komisije 2008/84/EZ (7). Ta zainteresirana strana tvrdila je da dok bi MNG koji se uvozi u Uniju trebao ispunjavati navedene zahtjeve, takvi zahtjevi ne primjenjuju se na proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu u Indoneziji. Stoga bi prilagodba uobičajene vrijednosti za razlike u fizičkim i kemijskim svojstvima u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe mogla biti opravdana.

(46)

Međutim, ta zainteresirana strana nije kvantificirala svoju tvrdnju jer nije dostavila razumnu procjenu tržišne vrijednosti navodne razlike u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe. Osim toga, prilikom usporedbe Komisija je mogla uzeti u obzir svaku moguću razliku koja se odnosi na čistoću pri definiranju vrsta proizvoda. Stoga su se uspoređivale s jedne strane vrste proizvoda s istim ili sličnim razinama čistoće kakve imaju i oni koji se izvoze na tržište Unije te s druge strane oni koji se prodaju na domaćem tržištu u Indoneziji. Stoga prilagodba nije bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(47)

Komisija je za dva proizvođača izvoznika koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(48)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Indonezije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Potrebno je napomenuti da jedan proizvođač izvoznik koji je poznat namjerno nije surađivao u istražnom postupku kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. Stoga se razina suradnje smatrala niskom. U skladu s člankom 18. stavkom 6. Komisija je odlučila temeljiti preostalu dampinšku maržu na razini najviše dampinške marže povezane s reprezentativnim obujmom izvoza jednog od proizvođača izvoznika koji je provjeren i surađuje u potpunosti, uzimajući u obzir i na ponderiranoj prosječnoj osnovi dampinšku maržu određenu za proizvođača izvoznika koji surađuje, a koji je povezan s proizvođačem izvoznikom koji ne surađuje.

(49)

Na temelju toga privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(50)

Istovjetni proizvod proizvodio je jedan proizvođač iz Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. On predstavlja „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(51)

Budući da industriju Unije čini samo jedan proizvođač, sve brojke povezane s osjetljivim podacima morale su biti prikazane u obliku indeksa ili raspona radi zaštite povjerljivosti podataka.

(52)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem prodaje industrije Unije na tržištu Unije s uvozom iz Indonezije ili iz trećih zemalja, na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike.

(53)

Tvrdilo se da je proizvođača iz Unije koji surađuje potrebno isključiti iz industrije Unije jer je povezan s proizvođačem izvoznikom koji ne surađuje iz Indonezije te da je istražni postupak potrebno prekinuti. Međutim, u ovom slučaju ne potrebe za isključivanjem proizvođača iz Unije koji surađuje iz industrije Unije unatoč njegovoj povezanosti s proizvođačem izvoznikom iz Indonezije koji ne surađuje jer je jedini proizvođač iz Unije u potpunosti surađivao s Komisijom tijekom istražnog postupka te je u cijelosti provjeren. Osim toga, nesuradnja proizvođača izvoznika iz Indonezije nije utjecala na pouzdanost podataka koji su dobiveni od proizvođača iz Unije. Stoga bi tu tvrdnju trebalo odbaciti.

(54)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja MNG-a u Uniji (tone)

(55)

Potrošnja u Uniji smanjila se između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. te je zatim opet blago rasla FG 2012./2013. i u razdoblju istražnog postupka. Potrošnja tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za gotovo 2 %. Smanjenje potrošnje između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. najvećim je dijelom posljedica smanjenja prodaje industrije Unije na tržištu Unije koje je posljedica pada proizvodnje u istom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 68.). Uvoz je ostao na sličnoj razini obje godine. Povećanje potrošnje u FG 2012./2013. gotovo je isključivo posljedica povećanja uvoza s obzirom na to da je prodaja industrije Unije općenito ostala na istoj razini. Naposljetku, tijekom razdoblja istražnog postupka prodaja industrije Unije ponovno se smanjila, dok se obujam uvoza značajno povećao i to prije svega iz Indonezije (vidjeti uvodnu izjavu 57.).

(56)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike. Tržišni udjel uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno uvodnoj izjavi 52.

(57)

Uvoz u Uniju iz dotične zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (tone)

(58)

Obujam uvoza iz Indonezije gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja. Povećavao se kontinuirano i znatno i to za 182 %, s 8 638 tona u FG 2010./2011. na 24 385 tona u razdoblju istražnog postupka.

(59)

Odgovarajući tržišni udjel gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja. Povećao se za 187 % unatoč općem smanjenju potrošnje (–2 %).

(60)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata i odgovora na upitnike.

(61)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indonezije razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(62)

Prosječna uvozna cijena MNG-a iz Indonezije blago je rasla između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. prije smanjenja u FG 2012./2013. te daljnjeg pada tijekom razdoblja istražnog postupka. Prosječne uvozne cijene MNG-a iz Indonezije općenito su se smanjile za 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

(63)

Komisija je utvrdila obaranje cijena tijekom razdoblja istražnog postupka uspoređujući:

(64)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 46., jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da MNG koji se prodaje u Uniji kao aditiv hrani treba zadovoljiti određene pragove čistoće u skladu sa zakonodavstvom Unije. Proizvođač izvoznik tvrdio je da se nikakvi slični zahtjevi ne primjenjuju na proizvode koji se uvoze iz Indonezije i upotrebljavaju u neprehrambenom sektoru te da bi stoga prilagodba za kemijska i fizička svojstva mogla biti opravdana u usporedbi s proizvodom koji se prodaje na tržištu Unije. Međutim, dotični proizvođač izvoznik nije kvantificirao ovu tvrdnju. Osim toga, prilikom usporedbe Komisija je mogla uzeti u obzir svaku moguću razliku koja se odnosi na čistoću pri definiranju vrsta proizvoda. Stoga su se uspoređivale s jedne strane vrste proizvoda s istim ili sličnim razinama čistoće kakve imaju i oni koji se izvoze na tržište Unije te s druge strane oni koje industrija Unije prodaje na tržištu Unije. Stoga prilagodba nije bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(65)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi se u obzir trebao uzeti učinak fluktuacija tečaja pri izračunu obaranja cijena za uvoz iz Indonezije. Očekivani učinak dampinškog uvoza na cijene industrije Unije zaista se ispituje, među ostalim, utvrđivanjem obaranja cijena. U ovom slučaju uspoređene su dampinške izvozne cijene i prodajne cijene industrije Unije. Međutim, izvozne cijene korištene za izračun štete preračunate su u EUR kako bi se dobila usporediva osnova. Stoga se primjenom deviznih tečajeva u ovom slučaju osigurava da se razlika u cijeni utvrđuje na usporedivoj osnovi. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(66)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i odgovarajuće prilagođena prema potrebi. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa industrije Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža obaranja cijena između 0 % i 5 % za uvoz iz Indonezije na tržište Unije.

(67)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(68)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(69)

Proizvodnja se mijenjala tijekom razmatranog razdoblja. Između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. proizvodnja se smanjila, između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. se povećala, da bi tijekom razdoblja istražnog postupka dosegnula najniže razine. Istražnim postupkom utvrđeno je da su fluktuacije uglavnom uzrokovala zatvaranja zbog radova održavanja koje je industrija Unije provodila svakih 15 mjeseci i loši vremenski uvjeti tijekom zime 2010./2011. koji su poremetili opskrbu jednom od najvažnijih sirovina (amonijak). Tijekom razdoblja istražnog postupka zatvaranje zbog radova održavanja produljeno je u pokušaju da se smanje velike količine zaliha. Obujam proizvodnje općenito se smanjio za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

(70)

Proizvodni kapacitet općenito je ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(71)

Kao posljedica smanjenja obujma proizvodnje i stabilnog proizvodnog kapaciteta iskorištenost kapaciteta razvijala se u skladu s obujmom proizvodnje, tj. prvo se smanjila u FG 2011./2012., zatim se povećala u FG 2012./2013. i ponovno smanjila u razdoblju istražnog postupka. Iskorištenost kapaciteta općenito se smanjila za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa smanjenjem obujma proizvodnje.

(72)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(73)

Obujam prodaje MNG-a industrije Unije smanjio se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodao najviše je pao između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., dok je u narednim godinama bio relativno stabilan. Smanjenje obujma prodaje, s istovremenim smanjenjem potrošnje i povećanjem uvoza iz Indonezije, dovelo je do smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za ukupno oko 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel industrije Unije smanjio se za 4 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., što se podudara s povećanjem tržišnih udjela indonezijskog uvoza u istom razdoblju. Između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka tržišni udjeli industrije Unije nastavili su se smanjivati, dok su obujam uvoza i tržišni udjeli indonezijskih društava znatno rasli.

(74)

Potrošnja u Uniji pala je za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 17 % što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 15 %.

(75)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(76)

Zaposlenost industrije Unije stalno je rasla i ukupno se povećala za 8 % u razmatranom razdoblju. Uzrok povećanja najvećim je dijelom integracija bivšeg povezanog društva 2011. i proširenje odjela za održavanje industrije Unije.

(77)

Kombinacija povećanja zaposlenosti i smanjenja proizvodnje uzrokovala je smanjenje produktivnosti kako je prikazano u tablici 4. u uvodnoj izjavi 68.

(78)

Sve dampinške marže značajno su iznad de minimis razine. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije značajan je s obzirom na obujam i cijene uvoza iz dotične zemlje.

(79)

Industrija Unije još se uvijek oporavljala od učinaka prethodnog štetnog dampinga uzrokovanog uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Kine. Te su mjere trenutačno predmet usporednog istražnog postupka revizije koji je u tijeku u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2.

(80)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prosječne prodajne cijene

(81)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Prvo se povećala za 7 % između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., no nakon toga stalno se smanjivala do razdoblja istražnog postupka. Povećanje cijene između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. može se promatrati kao posljedica povećanja troškova tijekom istog razdoblja, iako je povećanje troškova bilo izraženije nego rast cijena. Istodobno se uvoz iz Indonezije povećao i vršio znatan pritisak na cijene industrije Unije. Posljedično, cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. te za još 4 % između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka.

(82)

Jedinični trošak proizvodnje porastao je tijekom razmatranog razdoblja za 30 %. Taj je trošak stalno rastao počevši od FG 2011./2012., uglavnom zbog povećanja cijena sirovina i troškova rada. Kako je prethodno navedeno, povećanje troškova nije se moglo popratiti jednakim povećanjem cijena zbog pritiska na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije.

(83)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(84)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 24 %. Ovo se uglavnom objašnjava većim naporom industrije Unije da poboljša učinak svojih radnika i osoblja kako bi se optimizirao proizvodni postupak.

(85)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(86)

Završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 43 %. Između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. završne zalihe smanjile su se zbog smanjenja obujma proizvodnje i povećanja obujma izvozne prodaje. Između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. zalihe su se povećale zbog povećanja proizvodnje i istodobno gotovo nepromijenjene prodaje industrije Unije na tržištu Unije. Između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka završne zalihe smanjile su se uglavnom zbog odluke da se smanji proizvodnja u pokušaju smanjenja velikih razina zaliha.

(87)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje smanjile su se između FG 2010./2011. i FG 2011./2012., no gotovo su se udvostručile između FG 2011./2012. i FG 2012./2013. Dalje su nastavile rasti između FG 2012./2013. i razdoblja istražnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 56 %. Rast u FG 2012./2013. i u razdoblju istražnog postupka mora se promatrati u kontekstu povećanog obujma dampinškog uvoza iz Indonezije, dok je prodaja industrije Unije ostala gotovo stabilna tijekom istog razdoblja.

(88)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(89)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. U FG 2010./2011. i FG 2011./2012. profitabilnost se značajno smanjila, no još je uvijek ostala pozitivna. Od FG 2012./2013. profitabilnost je postala negativna. Još se više smanjila tijekom razdoblja istražnog postupka. Profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjila za 180 %. Razlog tome najvećim je dijelom pritisak na cijene koji je vršio uvoz iz Indonezije koji je ulazio u Uniju po dampinškim cijenama i nije dopuštao industriji Unije da uskladi svoje cijene s povećanjem troškova.

(90)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok imao je isto kretanje kao i profitabilnost, odnosno stalan pad tijekom razmatranog razdoblja s negativnim rezultatom od FG 2012./2013. Ovo kretanje bilo je još naglašenije tijekom razdoblja istražnog postupka. Neto novčani tok općenito se smanjio za 119 % tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

Ulaganja su se povećala za 97 % tijekom razmatranog razdoblja. Uglavnom su se odnosila na ulaganja koja su nužna za održavanje i sukladnost sa zakonskim sigurnosnim zahtjevima. Industrija Unije se u razdoblju prije razmatranog razdoblja još uvijek oporavljala od prethodnog slučaja dampinga koji su uzrokovali kineski proizvođači izvoznici, no stanje se počelo popravljati i industrija je bila profitabilna na početku razmatranog razdoblja do FG 2011./2012. S obzirom na okolnosti izvršena su brojna ulaganja koja se više nisu mogla odgoditi, što objašnjava značajno povećanje razina ulaganja u FG 2011./2012. i u sljedećim godinama.

(92)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan od FG 2012./2013., što je odraz negativnog kretanja profitabilnosti. Povrat ulaganja općenito se smanjio za 210 % tijekom razmatranog razdoblja.

(93)

S obzirom na smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, sposobnost prikupljanja kapitala društva jednako je tako bila pod negativnim utjecajem.

(94)

Gotovo svi najvažniji pokazatelji štete kretali su se negativno. Prema tome, obujam proizvodnje i iskorištenost kapaciteta smanjili su se za oko 9 %, a obujam prodaje za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. U pokušaju da se nadoknade gubitci u obujmu prodaje i tržišnom udjelu, prosječne cijene industrije Unije smanjile su se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se istodobno troškovi proizvodnje povećali za 30 %. Kao posljedica navedenog, profitabilnost koja je bila pozitivan pokazatelj na početku razmatranog razdoblja smanjila se i postala negativna u FG 2012./2013. te se nastavila smanjivati u razdoblju istražnog postupka. Slična negativna kretanja mogla bi se pratiti za neto novčani tok te za povrat ulaganja.

(95)

Zaposlenost se povećala za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje tijekom razmatranog razdoblja može se obrazložiti integracijom bivšeg povezanog društva 2011. i proširenjem odjela za održavanje industrije Unije. Ulaganja su se isto tako pozitivno kretala. Uglavnom su bila povezana s mjerama prevencije i sigurnosnim zahtjevima, no ne i s povećanjem kapaciteta. Navedena pozitivna kretanja stoga ne isključuju postojanje štete.

(96)

Na temelju prethodno navedenog Komisija u ovoj fazi zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(97)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinški uvoz iz dotične zemlje uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete uzrokovane drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz dotične zemlje ne pripisuju dampinškom uvozu. To su sljedeći čimbenici:

(98)

Kako bi se ustanovilo postojanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza MNG-a podrijetlom iz Indonezije i štete koju je pretrpjela industrija Unije, Komisija je u okviru istražnog postupka analizirala obujam i razine cijena uvoza te stupanj do kojeg je navedeno pridonijelo materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(99)

Istražnim postupkom utvrđeno je da se tijekom razmatranog razdoblja obujam jeftinog dampinškog uvoza iz Indonezije povećao za 182 %, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela za oko 187 % u istom razdoblju. Navedeno se podudara s padom obujma prodaje za 17 % i gubitkom tržišnog udjela industrije Unije za 15 %. To je dovelo i do gubitka tržišnog udjela ukupnog uvoza iz ostalih trećih zemalja od 71 %.

(100)

Istodobno su se indonezijske uvozne cijene smanjile za 8 %. Uvoz iz Indonezije vršio je pritisak na cijene na tržištu Unije tako da industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troškova, već je naprotiv morala smanjiti cijene tijekom razmatranog razdoblja. To je dovelo do značajnog smanjenja profitabilnosti koja se od FG 2012./2013. pretvorila u gubitke koji su bili još naglašeniji tijekom razdoblja istražnog postupka.

(101)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija u ovoj fazi zaključuje da se sve lošije stanje industrije Unije podudara sa značajnim povećanjem uvoza po dampinškim cijenama podrijetlom iz Indonezije te da je uvoz iz Indonezije imao presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(102)

Uvoz iz Kine trenutačno podliježe antidampinškim pristojbama. Obujam uvoza povećao se za 65 %, uz odgovarajuće povećanje tržišnog udjela za 68 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, obujam i tržišni udjel ostali su na niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja. Kineske cijene smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja znatno to jest za 20 %. Uzimajući u obzir antidampinške pristojbe na snazi, one nisu utjecale na obaranje cijena industrije Unije.

(103)

U ovim uvjetima ne može se smatrati da je uvoz iz Kine pridonio materijalnoj šteti koju je industrija Unije pretrpjela tijekom razdoblja istražnog postupka.

Tablica 11.

Uvoz iz Kine

(104)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(105)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja općenito se smanjio s 10 268 tona u FG 2010./2011. na 2 894 tone u razdoblju istražnog postupka, odnosno za 72 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udjel smanjio se za 71 % tijekom istog razdoblja. Tržišni udjel ostalih trećih zemalja u razdoblju istražnog postupka iznosio je samo oko jednu četvrtinu razine iz FG 2010./2011. Cijene uvoza trećih zemalja općenito su se smanjile za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(106)

Zainteresirana strana tvrdila je da je ukupni uvoz uključujući onaj iz Indonezije ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja.

(107)

Ta je tvrdnja proturječna dostupnim statističkim podacima na kojima se temelje nalazi istražnog postupka, kako je prikazano u tablici 13. u nastavku. Zapravo se tijekom razmatranog razdoblja ukupan uvoz Unije povećao za 46 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

Tablica 13.

Ukupni uvoz

(108)

Na temelju prethodno navedenog privremeno se zaključuje da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Indonezije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(109)

Potrošnja u Uniji blago se smanjila za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, čime se ne može objasniti pad obujma prodaje industrije Unije od 17 % i smanjenje tržišnog udjela od 15 %. Stoga je privremeno zaključeno da razvoj potrošnje nije pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(110)

Obujam izvoza industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati industrije Unije

(111)

Obujam izvoza industrije Unije povećao se u FG 2011./2012. te se blago smanjio u sljedećim godinama do razdoblja istražnog postupka. Gotovo se udvostručio tijekom razmatranog razdoblja. Cijene izvoza blago su se smanjile (za 5 %) u istom razdoblju. Povećanjem izvozne prodaje djelomično se nadoknadio gubitak obujma prodaje i tržišnog udjela u Uniji. Točnije, u stanju koje karakterizira snažan pritisak na cijene koji vrši dampinški uvoz, da se izvozna prodaja nije povećala, gubitak ekonomije razmjera bio bi čak i veći kao i utjecaj na jedinični trošak proizvodnje industrije Unije. Stoga izvozni rezultat industrije Unije nije mogao imati negativan učinak na štetno stanje.

(112)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da je smanjenje prodaje industrije Unije na tržištu Unije posljedica izvozne prodaje MNG-a nedavno stečenom povezanom društvu za proizvodnju hrane u Turskoj. Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena. Nadalje, istraga je pokazala da je industrija Unije preuzela društvo za preradu hrane tek nakon razdoblja istražnog postupka. Navedeno nije moglo utjecati na stanje industrije Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. Na temelju navedenog zaključeno je da prodaja industrije Unije njezinim povezanim društvima u Turskoj nije prekinula uzročno-posljedičnu vezu.

(113)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su uzrok materijalne štete koju je industrija Unije pretrpjela nedostatci svojstveni proizvodnom postupku industrije Unije. Međutim, ta zainteresirana strana nije navela nijedan određeni nedostatak te je stoga njezin navod neutemeljen. Tijekom istražnog postupka jednako tako nisu pronađeni mogući nedostatci industrije Unije. Ta je tvrdnja stoga odbačena. Na temelju navedenog zaključeno je da navodni nedostatci industrije Unije nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(114)

Jedna je strana tvrdila da je financijska kriza uzrok materijalne štete koju je industrija Unije pretrpjela. Međutim, tržište MNG-a Unije nije bilo volatilno s obzirom na to da je bilo samo neznatno pogođeno globalnom financijskom krizom. Da nije bilo tako i da su gubitci industrije Unije uistinu bili posljedica globalne financijske krize, isto bi utjecalo i na sve druge konkurente na tržištu MNG-a. Kako se čini, indonezijski proizvođači MNG-a uspjeli su povećati svoj obujam prodaje na tržištu Unije unatoč globalnoj financijskoj krizi. Stoga nema razloga pretpostavljati da bi industrija Unije bila teže pogođena globalnom financijskom krizom nego njezini azijski konkurenti. Stoga se taj argument mora odbaciti. Na temelju navedenog zaključeno je da učinci financijske krize nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(115)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je šteta koju je industrija Unije pretrpjela posljedica značajnih ulaganja koja su bila potrebna kako bi se udovoljilo sigurnosnim zahtjevima koji su primjenjivi u Uniji.

(116)

Međutim, istražnim se postupkom utvrdilo da su ulaganja povezana sa sigurnosnim zahtjevima EU-a bila u usporedbi s drugim ulaganjima na niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja. Znatan dio ulaganja industrije Unije činila su ulaganja u preventivno održavanje. Najveći rast ulaganja zabilježen je između FG 2010./2011. i FG 2011./2012. Povećanje se objašnjava činjenicom da je industrija Unije, koja se još oporavljala od prethodnog slučaja dampinga kineskih uvoznika, morala odgoditi ulaganja predviđena za preventivno održavanje dok ne prebrodi razdoblja u kojima je ostvarivala gubitke. Čim su pristojbe za kineske uvoznike počele davati učinke na tržištu, industrija Unije bila je u mogućnosti ponovno ostvarivati dobit i mogla se vratiti uobičajenim razinama ulaganja. U narednim razdobljima ulaganja su ostala na sličnoj razini i dalje su se uglavnom odnosila na održavanje. Nije bilo ulaganja u povećanje kapaciteta koji je ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju navedenog zaključeno je da ulaganja industrije Unije nisu prekinula uzročno-posljedičnu vezu.

(117)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica značajnih povećanja cijena najvažnijih sirovina, odnosno industrijskog šećera, amonijaka, kaustične sode i sumporne kiseline.

(118)

Industrijski šećer jedan je od glavnih čimbenika troška industrije Unije u ukupnom trošku proizvodnje. Kako je i opisano u uvodnoj izjavi 81., jedinična cijena proizvodnje industrije Unije povećala se tijekom razmatranog razdoblja, uključujući trošak industrijskog šećera. Prema javno dostupnoj statistici (9) prosječna cijena industrijskog šećera u Uniji ostala je ispod svjetske razine tržišne cijene, iako je blago rasla od FG 2010./2011. do sredine 2012. Slijedom navedenog, cijena industrijskog šećera u Uniji i cijena na svjetskom tržištu smanjile su se i zadržale na sličnoj razini. Stoga argument prema kojem je povećanje cijena šećera uzrokovalo štetu nije utemeljen i potrebno ga je odbaciti.

(119)

Trošak amonijaka, kaustične sode i sumporne kiseline industrije Unije povećao se tijekom razmatranog razdoblja u skladu s međunarodnom cijenom navedenih proizvoda. Povećanje cijene stoga nije bilo ograničeno na industriju Unije, već je utjecalo i na gospodarske subjekte u trećim zemljama. Zbog navedenih se razloga povećanje cijena amonijaka, kaustične sode i sumporne kiseline ne može smatrati uzrokom materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(120)

Druga zainteresirana strana tvrdila je da su viši troškovi energije, viši troškovi rada i viši troškovi pakiranja uzrokovali štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Iako je istražnim postupkom utvrđeno da su se ovi troškovi uistinu povećali tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti uvodne izjave 81. i 83.), Komisija je ustanovila i da industrija nije mogla prilagoditi, čak niti djelomično, svoju prodajnu cijenu povećanju troškova zbog pritiska na cijene koje je vršio uvoz iz Indonezije. Povećanje troškova ovih čimbenika stoga se ne može smatrati uzrokom materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(121)

Prethodno navedena analiza pokazuje značajno povećanje obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza podrijetlom iz Indonezije između FG 2010./2011. i razdoblja istražnog postupka te smanjenje uvoznih cijena tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Povećanje tržišnog udjela jeftinog uvoza iz Indonezije podudara se sa znatnim padom tržišnog udjela industrije Unije te je zajedno sa silaznim pritiskom na cijene uzrokovao značajne gubitke industriji Unije.

(123)

S druge strane, ispitivanjem ostalih čimbenika koji su mogli štetiti industriji Unije dokazano je da nijedan od tih čimbenika nije mogao na nju bitno negativno utjecati.

(124)

Na temelju prethodno navedenog Komisija u ovoj fazi zaključuje da je materijalnu štetu industriji Unije uzrokovao dampinški uvoz iz dotične zemlje te da drugi čimbenici nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(125)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak uvoza iz Kine i ostalih trećih zemalja, razvoj potrošnje, izvoznih rezultata industrije Unije, navodnih nedostataka industrije Unije, financijske krize, ulaganja i regulatornih sigurnosnih zahtjeva EU-a te troška sirovina i drugih troškova na negativan razvoj industrije Unije bio je ograničen.

(126)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping. Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, trgovaca, uvoznika, korisnika i dobavljača sirovina.

(127)

Istražnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu uzrokovanu dampinškim uvozom iz Indonezije. Gotovo svi pokazatelji štete negativno su se kretali, a tijekom razmatranog razdoblja posebno su se pogoršali obujam proizvodnje, obujam prodaje, tržišni udjel i profitabilnost. Negativno kretanje utvrđeno je i za druge pokazatelje povezane s financijskim rezultatima kao što su novčani tok i povrat ulaganja. Zalihe su rasle tijekom istog razdoblja.

(128)

Nakon uvođenja mjera očekuje se povećanje uvoznih cijena i smanjenje pritiska na cijene industrije Unije koji trenutačno vrši dampinški uvoz. Industrija Unije stoga bi trebala biti u mogućnosti povećati svoje cijene kako bi ih prilagodila povećanju troškova te postupno doseći razine profitabilnosti. Navedeno će imati pozitivan učinak i na proizvodnju i obujam prodaje. Ako mjere izostanu, stanje industrije Unije vrlo će se vjerojatno nastaviti pogoršavati. Daljnji pad obujma prodaje i tržišnog udjela vrlo su vjerojatni s obzirom na to da će se nastaviti pritisak na cijene koji vrši dampinški uvoz te će industrija Unije biti prisiljena konkurirati niskim razinama cijena u Uniji. Prema ovom scenariju industrija Unije nastavit će ostvarivati znatne gubitke. Nije isključeno da će zbog smanjenja obujma prodaje i proizvodnje te velikih gubitaka industrija Unije biti prisiljena srednjoročno u potpunosti zaustaviti proizvodnju, što će za posljedicu imati pad zaposlenosti u Uniji. Zbog toga bi Unija postala ovisna o uvozu iz trećih zemalja.

(129)

Stoga se u ovoj fazi zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(130)

Nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka javilo se četrnaest trgovačkih društava. Uzorkovana su tri nepovezana uvoznika kojima su poslani upitnici, no samo je jedan odgovorio. Za to je društvo provedena provjera na licu mjesta.

(131)

Uvoz MNG-a iz Indonezije činio je manje od 15 % prometa uvoznika. Komisija smatra da bi, iako postoji mogućnost negativnog učinka uvođenja pristojbi na djelatnosti vezane uz MNG, to društvo općenito i dalje bilo profitabilno.

(132)

Tijekom istražnog postupka javio se jedan trgovac iz Unije koji se bavi preprodajom MNG-a na tržištu Unije i izvan nje. Trgovac kupuje MNG uglavnom od industrije Unije, no i od uvoznika MNG-a iz Indonezije i ostalih trećih zemalja. Djelatnost trgovca povezana s MNG-om bila je neznatna u usporedbi s njegovom ukupnom djelatnošću. Na temelju navedenih razloga smatra se da bi mogući učinak antidampinških mjera na stanje navedenog trgovca bio zanemariv.

(133)

Korisnici uglavnom djeluju u sektoru „hrane i pića” u kojem se MNG upotrebljava u proizvodnji mješavina začina, juha i gotove hrane. MNG se upotrebljava i za primjenu u određenim „neprehrambenim” proizvodima, na primjer za proizvodnju deterdženata.

(134)

Javila su se trideset tri društva kojima su poslani upitnici. Pet društava sudjelovalo je u istražnom postupku tako da je dostavilo odgovor na upitnike. Od toga su četiri društva djelovala u sektoru hrane i pića, a jedno u neprehrambenom sektoru. Dva društva među društvima koja surađuju, jedno koje je djelovalo u sektoru „hrane i pića”, a drugo u proizvodnji deterdženata, provjereni su na licu mjesta.

(135)

Istražnim je postupkom utvrđeno da je u prosjeku MNG činio oko 5 % ukupnog troška proizvoda koji sadržavaju MNG, a koje društva koja surađuju proizvode, što je omogućilo prikupljanje potrebnih podataka.

(136)

Dva društva među društvima koja surađuju kupovala su MNG uglavnom od industrije Unije i nisu ga uvozila ili su uvozila samo male količine iz Indonezije. U slučaju ovih dvaju društava djelatnost povezana s proizvodima koji sadržavaju MNG činila je oko jednu trećinu ukupne djelatnosti. Ustanovljeno je da su tijekom razdoblja istražnog postupka društva bila profitabilna. S obzirom na nalaze, predložene mjere protiv Indonezije vjerojatno će imati ograničeni učinak na ova društva.

(137)

Druga dva društva kupovala su veće količine MNG-a iz Indonezije, no njihove aktivnosti povezane s MNG-om bile su relativno neznačajne u usporedbi s ukupnom djelatnošću. Nadalje, na temelju ustupljenih podataka utvrđeno je da su ta dva društva bila profitabilna tijekom razdoblja istražnog postupka. Stoga nije vjerojatno da će bilo koja mjera protiv MNG-a iz Indonezije imati značajan učinak na ta društva.

(138)

Jedno od društava koja surađuju upotrebljavalo je MNG za proizvodnju deterdženata. MSG je činio između 15 % i 20 % troškova proizvodnje ovih proizvoda. Tijekom razdoblja istražnog postupka društvo je uglavnom kupovalo MNG od industrije Unije, ali i uvozilo MNG iz Indonezije i u manjoj mjeri iz Koreje. Samo manji dio djelatnosti društva posvećen je proizvodima koji sadržavaju MNG u usporedbi s ukupnom djelatnošću koja je uz to ostvarila pozitivnu profitnu maržu između 5 % i 10 % tijekom razdoblja istražnog postupka.

(139)

Na temelju navedenog, iako se ne može isključiti da bi uvođenje mjera protiv Indonezije moglo imati negativan učinak na ovo društvo, dostupnost drugih izvora opskrbe i profitabilno stanje djelatnosti u kojoj se upotrebljava MNG upućuje na ograničeni mogući učinak mjera na ovo društvo.

(140)

Ta zainteresirana strana tvrdila je da će se, s obzirom na to da se regulatornim okvirom EU-a zabranjuje upotreba fosfata i drugih spojeva fosfora (10), MNG vjerojatno upotrebljavati u povećanim količinama kako bi se zamijenili fosfat i drugi spojevi fosfata u proizvodnji deterdženata. Stoga se očekuje znatno povećanje potražnje za MNG-om u Uniji te bi eventualne antidampinške pristojbe imale štetan učinak na razvoj ovog novog tržišta.

(141)

Međutim, u ovoj je fazi teško predvidjeti kako će novi pravni okvir utjecati na tržište Unije i hoće li te u kojoj mjeri potaknuti proizvodnju deterdženata koji sadržavaju MNG te na taj način utjecati na potražnju za MNG-om u Uniji. Zainteresirana strana jednako tako nije pružila nikakve dokaze o tome u kojoj mjeri bi antidampinške pristojbe mogle imati štetan učinak. U tom se pogledu napominje da je svrha antidampinške pristojbe ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta na tržištu Unije. Dakle, tržište Unije trebalo bi se i dalje opskrbljivati uvozom iz Indonezije, no po primjerenim cijenama. U istražnom postupku otkriven je i niz alternativnih izvora opskrbe, kao što su Brazil, Vijetnam i Koreja.

(142)

U svakom slučaju, s obzirom na nalaze istražnog postupka, čak i ako bi se ukupna potražnja za MNG-om ovog društva uvozila iz Indonezije, profitabilnost društva povezana s djelatnošću za koju se upotrebljava MNG ostala bi pozitivna. Najgorim se scenarijem ne uzima u obzir mogućnost da bi dio pristojbi mogli, barem djelomično, snositi krajnji kupci.

(143)

Javila su se četiri dobavljača sirovina iz Unije te odgovorila na upitnik. Prodaja sirovina industriji Unije predstavlja samo malen dio njihova ukupnog prometa. Stoga izostanak mjera ne bi utjecao na stanje dobavljača.

(144)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je industrija Unije držala dominantnu poziciju na tržištu Unije te da bi antidampinške mjere na uvoz iz Indonezije ojačale njezin položaj, što ne bi bilo u interesu Unije.

(145)

Istražnim postupkom jasno je utvrđeno da jedini proizvođač iz Unije nije mogao zadržati svoj obujam prodaje u Uniji s obzirom na to da je izgubio tržišni udjel zbog uvoza iz Indonezije. Nadalje, industrija Unije nije bila u mogućnosti povećati razine cijena u skladu s povećanjem troškova sirovina s obzirom na pritisak na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije te je stoga pretrpjela značajne gubitke u razdoblju istražnog postupka. Komisija je naglasila i da postoji konkurencija u vidu uvoza podrijetlom iz niza ostalih trećih zemalja koje imaju koristi od slobodnog pristupa tržištu Unije. Na temelju navedenih razloga nije pruženo dovoljno dokaza za bilo kakav navodni dominantni položaj industrije Unije i taj se argument stoga morao odbaciti.

(146)

Neke zainteresirane strane tvrdile su i da neće biti alternative uvozu iz Indonezije s obzirom na to da su razine cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja previsoke.

(147)

Podsjeća se da je u FG. 2010./2011. uvoz iz ostalih trećih zemalja imao znatan tržišni udjel. Uvoz iz trećih zemalja jednako je tako trpio zbog pritiska na cijene koji je vršio dampinški uvoz iz Indonezije i izgubio znatan obujam prodaje i tržišni udjel zbog uvoza iz Indonezije. Uvođenje pristojbi na uvoz MNG-a iz Indonezije trebalo bi omogućiti ostalim trećim zemljama kao što su Brazil, Koreja i Vijetnam da vrate izgubljeni tržišni udjel u Uniji. Svrha antidampinških mjera u pogledu cijena trebala bi biti uspostava ravnopravnih uvjeta u Uniji, što bi omogućilo uvoz u Uniju po poštenim cijenama. Istražnim postupkom utvrđeno je da se ne očekuje značajan učinak uvođenja pristojbi na stanje industrije niže u proizvodnoj liniji. Tvrdnja da ne postoje alternativni izvori opskrbe stoga je odbačena.

(148)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je ustanovila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovoj fazi istražnog postupka uvođenje privremenih mjera na uvoz MNG-a podrijetlom iz Indonezije nije u interesu Unije.

(149)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u vezi s dampingom, štetom, uzročnosti i interesom Unije, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(150)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija mora prvo ustanoviti iznos pristojbi koji je potreban kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(151)

Šteta bi bila otklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. u odsutnosti dampinškog uvoza. Budući da je Komisija utvrdila da su učinci dampinškog uvoza vidljivi tek tijekom treće godine razmatranog razdoblja, profitna marža je utvrđena na temelju prve dvije godine tog razdoblja u odsutnosti dampinškog uvoza. Komisija je smatrala da ja prikladno koristiti ponderiranu prosječnu profitnu maržu kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 89. Utvrđena je profitna marža između 5 % i 15 %. Preciznija profitna marža ne može se objaviti zbog povjerljivosti. Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije zbrojivši profitnu maržu izračunanu na prethodno naveden način i trošak proizvodnje industrije Unije tijekom razdoblja istražnog postupka. Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz Indonezije, kako je utvrđena za izračun obaranja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je na tržištu Unije prodavala industrija Unije tijekom trajanja istražnog postupka. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Marže štete izračunane s dobiti od 5 % odnosno 15 % navedene su u tablici u uvodnoj izjavi 154.

(152)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64., jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi razina čistoće MNG-a koji se uvozi u Uniju i onog koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije mogla razlikovati te da bi stoga bilo potrebno izvršiti odgovarajuću prilagodbu. Iz razloga navedenih u istoj uvodnoj izjavi prilagodba nije bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(153)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz MNG-a podrijetlom iz Indonezije u skladu s pravilom niže pristojbe prema članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinga ili marži štete, ovisno o tome koja je niža.

(154)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(155)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog istražnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog istražnog postupka u odnosu na ta društva. Stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvezeni dotični proizvod koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tima posebno navedenima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(156)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako promijeni naziv subjekta ili osnuje novi proizvodni ili prodajni subjekt. Zahtjev se mora poslati Komisiji (11). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke, uključujući promjene djelatnosti društva u vezi s proizvodnjom; domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Komisija će ažurirati popis društava koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe ako je to opravdano.

(157)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanji mogući zbog velike razlike među stopama pristojbi, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu. Uvoz uz koji nije priložen takav račun podliježe antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na „sve ostala društva”.

(158)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera, antidampinška pristojba za sva ostala društva primjenjivat će se ne samo na sve proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom istražnom postupku, nego i na proizvođače koji nisu uvozili u Uniju tijekom razdoblja istražnog postupka.

(159)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da se u određenom roku pismeno očituju i/ili podnesu zahtjev za saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja Glavne uprave za trgovinu.

(160)

Nalazi u vezi s uvođenjem pristojbi dobiveni za potrebe ove Uredbe privremeni su i možda će ih biti potrebno ponovno razmatrati za potrebe donošenja konačnih mjera,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i zapažanja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisano očitovanje Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja Glavne uprave za trgovinu.