6.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 167/30


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 604/2014

оd 4. ožujka 2014.

o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima u odnosu na kvalitativne i odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (1), a posebno njezin članak 94. stavak 2.,

budući da:

(1)

Direktivom 2013/36/EU, a posebno njezinim člankom 74., zahtijeva se od institucija da imaju robusne sustave upravljanja i učinkovite procese za utvrđivanje, upravljanje, praćenje rizika i izvješćivanje o rizicima kojima jesu ili bi mogle biti izložene. Ti sustavi i procesi moraju biti cjeloviti i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti rizika svojstvenih poslovnom modelu i djelatnostima institucije. Njima se moraju uzeti u obzir, između ostalog, posebni rizici utvrđeni u člancima 79. do 87. te Direktive. Nadležna tijela ocjenjuju te sustave i postupke kao dio postupaka nadzorne provjere i ocjene u skladu s člankom 97. te Direktive. Institucije razmatraju utvrđene rizike u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala u skladu s člankom 73. te Direktive.

(2)

Okvirom za bonitetni nadzor koji je utvrđen Direktivom 2013/36/EU od svih se institucija zahtijeva da utvrde sve zaposlenike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Kriterijima koji se koriste za ocjenjivanje značaja utjecaja profesionalnih aktivnosti zaposlenika na profil rizičnosti trebali bi se uzeti u obzir potencijalni utjecaj zaposlenika na profil rizičnosti institucije na temelju njihovih ovlasti i odgovornosti te pokazatelji rizika i uspješnosti institucije. Pri procjenjivanju trebalo bi uzeti u obzir unutarnje ustrojstvo institucije te vrstu, opseg i složenost njezinih aktivnosti. Kriteriji bi u potpunosti trebali odražavati sve rizike kojima institucija ili grupa jest ili bi mogla biti izložena. Time bi se institucijama trebalo omogućiti da utvrde odgovarajuće poticaje u okviru politike primitaka kako bi se osiguralo razborito postupanje zaposlenika i osigurati da se pri utvrđivanju onih zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije uzme u obzir stupanj rizika raznih aktivnosti unutar institucije.

(3)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je u 2012. rezultate istraživanja o provedbi i praktičnoj primjeni na nacionalnoj razini smjernica koje je objavio Odbor europskih bankarskih nadzornika o politikama i praksi primitaka (Smjernice OEBN-a) u kojima su sadržani opći kriteriji za procjenu značajnosti utjecaja zaposlenika na profil rizičnosti institucije. Iz rezultata istraživanja očito je da institucije i nadležna tijela provedbom odredbi o primicima propisanim u Direktivi 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) nisu ostvarile dovoljan stupanj usklađenosti. Raspon praksi primitaka ostao je neprimjereno širok, a u kriterijima koji su se koristili za utvrđivanje zaposlenika nije se uvijek dovoljno uzimao u obzir utjecaj profesionalnih aktivnosti zaposlenika na profil rizičnosti institucije. Stoga i dalje postoje znatne razlike u načinima na koje različite institucije i države članice pristupaju utvrđivanju takvih zaposlenika. Ti se regulatorni tehnički standardi stoga trebaju zasnivati naiskustvu stečenom primjenom Direktive 2006/48/EZ i Smjernica OEBN-a u cilju postizanja višeg stupnja usklađenosti. EBA će objaviti nove smjernice o dobrim politikama primitaka koje su u skladu s načelima iz Direktive 2013/36/EU, u skladu s člankom 75. stavkom 2. te Direktive.

(4)

Potrebno je utvrditi niz jasnih kvalitativnih i odgovarajućih kvantitativnih kriterija radi utvrđivanja ključnih kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, čime će se osigurati usklađeni pristup diljem Unije i obuhvatiti niz najvažnijih zajedničkih rizika. U skladu s člankom 94. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU, sve kategorije zaposlenika utvrđene na temelju tih kriterija moraju se odnositi na zaposlenike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan učinak na profil rizičnosti institucije. Institucije bi trebale uzeti u obzir i rezultate vlastitih procjena rizika u okviru internih postupaka. Nadležna tijela trebala bi osigurati potpuno utvrđivanje svih zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(5)

Članovi upravljačkog tijela u potpunosti su odgovorni za instituciju, njezinu strategiju i aktivnosti i stoga uvijek mogu imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. To se primjenjuje i na članove upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji koji donose odluke i na članove s nadzornom funkcijom koji nadziru postupak donošenja odluka i osporavaju donesene odluke.

(6)

Članovi višeg rukovodstva i zaposlenici na višim položajima odgovorni za značajne poslovne jedinice, za upravljanje posebnim kategorijama rizika kao što su likvidnost, operativni rizik ili kamatni rizik, i za funkcije kontrole unutar institucije odgovorni su za svakodnevno upravljanje poduzećem, njegovim rizicima i za funkcije kontrole. To uključuje odgovornost za donošenje strateških ili drugih važnih odluka o osnovnim aktivnostima ili o primijenjenom kontrolnom okviru. Rizici koje preuzimaju poduzeća i način na koji se njima upravlja najvažniji su čimbenici za profil rizičnosti institucije.

(7)

Osim funkcija stvaranja dodatnog posla, funkcijama za pružanje unutarnje potpore koje su od ključne važnosti za poslovanje i koje uključuju ovlasti donošenja odluka u tim područjima, institucija se izlaže značajnim operativnim i drugim rizicima. Prema tome, profesionalne aktivnosti zaposlenika na tim funkcijama također imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(8)

Kreditnom i tržišnom riziku obično se izlaže radi poslovanja i stoga se utjecaj aktivnosti koje stvaraju taj rizik na profil rizičnosti može procjenjivati pomoću kriterija koji se temelje na granicama ovlasti koje se izračunavaju barem godišnje na temelju podataka o kapitalu i pristupa koji se koristi u regulatorne svrhe, pri čemu se za kreditni rizik primjenjuje de minimis prag kako bi se osigurala razmjerna primjena kriterija u okviru malih institucija.

(9)

Kriterijima za utvrđivanje zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije trebale bi se uzeti u obzir činjenice da neke institucije mogu biti izuzete od odredbi koje se odnose na knjige trgovanja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i da institucije koje primjenjuju različite pristupe na izračun kapitalnih zahtjeva na različite načine određuju zahtjeve.

(10)

Budući da na ishod odluka često utječu zaposlenici koji su pokrenuli postupak donošenja odluke dok službene ovlasti odlučivanja imaju zaposlenici na višem položaju ili odbori, kriterijima bi se trebali uzeti u obzir značajni elementi u takvim postupcima odlučivanja.

(11)

Zaposlenici na rukovoditeljskim funkcijama odgovorni su za poslovne aktivnosti u području iz njihove nadležnosti. Prema tome, odgovarajućim kriterijima potrebno je osigurati da se utvrdi da zaposlenici imaju značajan učinak na profil rizičnosti institucije ako su odgovorni za skupine zaposlenika čije aktivnosti bi mogle imati značajan učinak na profil rizičnosti institucije. To uključuje situacije u kojima aktivnosti pojedinih zaposlenika u njihovoj nadležnosti nemaju pojedinačno značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije već bi ukupan opseg njihovih aktivnosti mogao imati takav utjecaj.

(12)

Uz kvalitativne kriterije, potrebno je utvrditi odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorije zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Ukupni dodijeljeni primici ovise u prvom redu o doprinosu zaposlenika uspješnom ostvarenju poslovnih ciljeva institucije, a stoga i o funkcijama dužnostima, sposobnostima i vještinama zaposlenika te o poslovnim rezultatima zaposlenika i institucije. Ako su zaposleniku dodijeljeni ukupni primici koji prelaze odgovarajući prag, razumno je pretpostaviti da je to povezano s doprinosom zaposlenika ostvarenju poslovnih ciljeva poduzeća i s utjecajem profesionalnih aktivnosti zaposlenika na profil rizičnosti institucije. U skladu s tim, prikladno je kvantitativne kriterije temeljiti na ukupnim primicima koje prima zaposlenik, u apsolutnom iznosu i u odnosu na druge zaposlenike u istoj instituciji. Prilikom primjene tih kvantitativnih kriterija, u obzir je potrebno uzeti, ako je primjenjivo, činjenicu da se iznosiprimitaka razlikuju u različitim nadležnostima. Potrebno je utvrditi jasne i odgovarajuće pragove u cilju utvrđivanja zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, uzimajući u obzir podatke koje su prikupili EBA i nadležna tijela. Na temelju tih kvantitativnih kriterija oblikuje se čvrsta pretpostavka da zaposlenici imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Međutim, te pretpostavke utemeljene na kvantitativnim kriterijima ne bi se smjele primjenjivati u slučajevima kada institucije utvrde na temelju dodatnih objektivnih uvjeta da zaposlenici zapravo nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, uzimajući u obzir sve rizike kojima je institucija izložena ili bi mogla biti izložena. Izuzeće najbolje plaćenih zaposlenika utvrđenih na temelju tih kriterija trebalo bi biti podložno odobrenju nadležnog tijela kako bi se osigurala učinkovita i dosljedna primjena tih kriterija. U slučaju zaposlenika kojima je isplaćeno više od 1 000 000 EUR (visoko plaćeni), nadležna tijela moraju obavijestiti EBA prije odobravanja izuzeća kako bi se osigurala dosljedna primjena tih kriterija, posebno u takvim iznimnim okolnostima. Postupak utvrđivanja, uključujući primjenu izuzeća, trebao bi uvijek biti podložan nadzornoj provjeri u skladu s člankom 92. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU;

(13)

Činjenica da se zaposlenik nalazi u istom platnom razredu kao zaposlenici koji su članovi višeg rukovodstva ili poduzimatelji rizika također može biti pokazatelj da profesionalne aktivnosti tog zaposlenika imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Prilikom utvrđivanja razreda ne smiju se uzeti u obzir primici koji se isplaćuju zaposlenicima koji obavljaju kontrolne funkcije, funkcije potpore i članovima upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji. Kod primjene tog kriterija, u obzir je potrebno uzeti činjenicu da se iznosi primitaka razlikuju u različitim nadležnostima. Institucijama bi trebalo biti dopušteno da dokažu da zaposlenici koji se nalaze u tom platnom razredu, ali ne ispunjuju ni jedan od kvalitativnih ili kvantitativnih kriterija nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, uzimajući u obzir sve rizike kojima institucija jest ili bi mogla biti izložena. Izuzeće zaposlenika s visokim ukupnim primicima od primjene tog kriterija trebalo bi biti podložno postupku prijave kako bi se omogućila pravovremena nadzorna provjera u cilju osiguranja dosljedne primjene tog kriterija.

(14)

Nadležna tijela trebaju osigurati da institucije čuvaju evidenciju izvršenih procjena i zaposlenika za čije je profesionalne aktivnosti utvrđeno da imaju značajan utjecaj na njihov profil rizičnosti kako bi se nadležnom tijelu i revizijama omogućila revizija procjene. Dokumentacija bi trebala uključivati zaposlenike utvrđene na temelju kriterija koji se temelji na njihovim primicima, ali za čije profesionalne aktivnosti je utvrđeno da nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(15)

Uredba se temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koje je EBA dostavila Komisiji.

(16)

EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtima regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi i zatražila mišljenje Interesne skupine EBA-e za bankarstvo, osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju regulatorni tehnički standardi u odnosu na kvalitativne i odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, kako je navedeno u članku 92. stavku 2. Direktive 2013/36/EU, na razini grupe, matičnih društava i društava kćeri, uključujući institucije osnovane u offshore financijskim centrima.

Članak 2.

Primjena kriterija

Ne dovodeći u pitanje obvezu određenu nadležnom tijelu da osigura usklađenost institucija s načelima iz članaka 92., 93. i 94. Direktive 2013/36/EZ za sve kategorije zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije u skladu s člankom 92. stavkom 2. te Direktive, za zaposlenike koji zadovoljavaju bilo koji od kvalitativnih kriterija iz članka 3. ove Uredbe ili bilo koji od kvantitativnih kriterija iz članka 4. ove Uredbe utvrđuje se da ima značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

Članak 3.

Kvalitativni kriteriji

Smatra se da zaposlenici imaju u značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kvalitativnih kriterija:

(1)

zaposlenik je član upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji;

(2)

zaposlenik je član upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji;

(3)

zaposlenik je član višeg rukovodstva;

(4)

zaposlenik je odgovoran i odgovara upravljačkom tijelu za aktivnosti neovisne funkcije upravljanja rizicima, funkcije praćenja usklađenosti ili funkcije unutarnje revizije;

(5)

zaposlenik je u potpunosti odgovoran za upravljanje rizicima unutar poslovne jedinice u skladu s definicijom iz članka 142. stavka 1. točke 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 kojoj je raspodijeljen interni kapital u skladu s člankom 73. Direktive 2013/36/EU koji predstavlja barem 2 % internog kapitala institucije („značajna poslovna jedinica”).

(6)

zaposlenik je na čelu značajne poslovne jedinice;

(7)

zaposlenik ima upravljačku funkciju u jednoj od funkcija iz točke (4) ili u značajnoj poslovnoj jedinici i izravno odgovara zapoosleniku utvrđenom u skladu s točkama (4) ili (5);

(8)

zaposlenik ima upravljačku funkciju u značajnoj poslovnoj jedinici i odgovara izravno zaposleniku koji je na čelu te jedinice;

(9)

zaposlenik se nalazi na čelu funkcije odgovorne za pravna pitanja, financiranje, uključujući oporezivanje i izradu proračuna, ljudske resurse, politiku primitaka informacijsku tehnologiju ili ekonomsku analizu;

(10)

zaposlenik je odgovoran ili je član odbora koji je odgovoran za upravljanje kategorijom rizika iz članaka 79. do 87. Direktive 2013/63/EU, osim kreditnim rizikom i tržišnim rizikom;

(11)

u odnosu na izloženost kreditnom riziku nominalnog iznosa po transakciji koji predstavlja 0,5 % redovnog osnovnog kapitala i iznosi barem 5 milijuna EUR, zaposlenik:

(a)

odgovoran je za pokretanje kreditnih prijedloga ili strukturiranje kreditnih proizvoda, koji mogu dovesti do takve izloženosti riziku; ili

(b)

ima ovlasti donositi odluku o takvoj izloženosti kreditnom riziku, odobriti ju ili uložiti veto na takvu odluku;

(c)

član je odbora koji ima ovlasti donositi odluke iz točaka (a) ili (b);

(12)

u odnosu na instituciju na koju se ne primjenjuje izuzeće za malo poduzeće s knjigom trgovanja predviđeno u članku 94. Uredbe (EU) br. 575/2013, zaposlenik:

(a)

ima ovlasti donijeti odluku, odobriti ili uložiti veto na odluku o transakcijama iz knjige trgovanja koje zajedno zadovoljavaju jedan od sljedećih pragova:

i.

ako se koristi standardizirani pristup, zahtjev vlastitih sredstava za tržišne rizike koji čine 0,5 % redovnog osnovnog kapitala ili više te institucije;

ii.

ako je u regulatorne svrhe odobren pristup zasnovan na internom modelu, 5 % ili više granice interne rizične vrijednosti institucije za izloženost knjige trgovanja na 99. percentili (jednostrani interval pouzdanosti); ili

(b)

član je odbora koji ima ovlasti donositi odluke iz točke (a);

(13)

zaposlenik ima funkciju upravljanja skupinom zaposlenika koji imaju pojedinačne ovlasti obvezati instituciju na transakcije i ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)

zbroj tih ovlasti jednak je pragu ili prelazi prag iz točke 11.(a), točke 11.(b) ili točke 12.(a)(i);

(b)

ako je u regulatorne svrhe odobren pristup zasnovan na internom modelu, te ovlasti iznose 5 % ili više iznad granice unutarnje rizične vrijednosti institucije za izloženost knjige trgovanja na 99. percentili (jednostrani interval pouzdanosti). Ako institucija ne izračunava rizičnu vrijednost na razini tog zaposlenika, rizična vrijednost zaposlenikâ u nadležnosti tog zaposlenika zbraja se;

(14)

u odnosu na odluke o odobravanju ili zabrani uvođenja novih proizvoda, zaposlenik;

(a)

ima ovlast donositi takve odluke; ili

(b)

član je odbora koji ima ovlasti donositi takve odluke;

(15)

zaposlenik ima rukovoditeljsku funkciju u odnosu zaposlenika koji zadovoljava jedan od kriterija iz točaka (1) do (14).

Članak 4.

Kvantitativni kriteriji

1.   U skladu s člancima 2. do 5., smatra se da zaposlenici imaju u značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kvantitativnih kriterija:

(a)

zaposleniku su dodijeljeni ukupni primici u iznosu od 500 000 EUR ili više u prethodnoj financijskoj godini;

(b)

zaposlenik se nalazi među 0,3 % zaposlenika, zaokruženo na prvi sljedeći cijeli broj, kojima su dodijeljeni najveći ukupni primici u prethodnoj financijskoj godini;

(c)

zaposleniku su u prethodnoj financijskoj godini dodijeljeni ukupni primici koji su jednaki ili veći od iznosa najnižih ukupnih primitaka dodijeljenih u toj financijskoj godini članu višeg rukovodstva ili zadovoljavaju bilo koji od kriterija iz točaka (1), (3), (5), (6), (8), (11), (12), (13) ili (14) članka 3.

2.   Kriterij iz stavka 1. ne smatra se zadovoljenim ako institucija utvrdi da profesionalne aktivnosti zaposlenika nemaju značajan učinak na profil rizičnosti institucije jer zaposlenik, ili kategorija zaposlenika kojoj zaposlenik pripada:

(a)

obavlja profesionalne aktivnosti i ima ovlasti u poslovnoj jedinici koja nije značajna poslovna jedinica;

(b)

nema značajan učinak na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice obavljanjem svojih profesionalnih aktivnosti.

3.   Uvjet iz stavka 2. točke (b) ocjenjuje se na temelju objektivnih kriterija kojima se uzimaju u obzir svi mjerodavni pokazatelji rizika i poslovnih rezultata koje institucija primjenjuje na utvrđivanje, upravljanje i praćenje rizika u skladu s člankom 74. Direktive 2013/36/EU i na temelju dužnosti i ovlasti zaposlenika ili kategorije zaposlenika i njihovog utjecaja ma profil rizičnosti institucije u usporedbi s utjecajem profesionalnih aktivnosti zaposlenika utvrđenih na temelju kriterija iz članka 3. ove Uredbe.

4.   Institucija obavješćuje nadležno tijelo odgovorno za bonitetni nadzor o primjeni stavka 2. u odnosu na kriterij iz stavka 1. točke (a). U obavijesti mora biti navedena osnova na temelju koje je institucija utvrdila da dotični zaposlenik ili kategorija zaposlenika kojoj zaposlenik pripada ispunjuje jedan od uvjeta iz stavka 2. i, ako je primjenjivo, uključuje procjenu koju je izvršila institucija u skladu sa stavkom 3.

5.   Za primjenu stavka 2. u odnosu na zaposlenika kojem su u prethodnoj financijskoj godini dodijeljeni ukupni primici od 750 000 EUR ili više ili u odnosu na kriterij iz stavka 1. točke (b) institucija mora pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela odgovornog za bonitetni nadzor te institucije.

Nadležno tijelo daje prethodno odobrenje samo ako institucija može dokazati da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 2. uzimajući u obzir, u odnosu na uvjet iz stavka 2. točke (b), kriterije za procjenu iz stavka 3.

Ako su prethodnoj financijskoj godini zaposleniku dodijeljeni ukupni primici od 1 000 000 EUR ili više, nadležno tijelo daje prethodno odobrenje samo u iznimnim okolnostima. Kako bi osiguralo dosljednu primjenu ovog članka, nadležno tijelo prije davanja odobrenja za takvog zaposlenika obavješćuje o tome Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

Članak 5.

Izračun dodijeljenih primitaka

1.   Za potrebe ove Uredbe, primici koji su dodijeljeni, ali još nisu isplaćeni utvrđuju se prema vrijednosti na datum dodjele, ne uzimajući u obzir primjenu diskontne stope iz članka 94. stavka 1. točke (g) podtočke iii. Direktive 2013/36/EU ili smanjenje isplata u obliku povrata primitaka, malusa ili na drugi način. Svi se iznosi izračunavaju u bruto iznosu i na temelju ekvivalenata punog radnog vremena.

2.   Za potrebe primjene članka 4. stavka 1. točaka (b) i (c), dodijeljeni primici mogu se razmatrati posebno za svaku državu članicu i treću zemlju u kojoj institucija ima poslovni nastan, a zaposlenici se dodjeljuju državi u kojoj izvršavaju najveći dio svojih aktivnosti.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. ožujka 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(2)  Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju aktivnosti kreditnih institucija (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.)

(3)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL, L 176, 27.6.2013.

(4)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisiji 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.)