(1)

U skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) institucije s poslovnim nastanom u Uniji trenutačno o usklađenosti s kapitalnim zahtjevima izvješćuju jedanput u tri mjeseca. Da bi se umanjile neusklađenosti između referentnih datuma utvrđenih za institucije i datuma utvrđenih za središnju drugu ugovornu stranu u vezi s izračunom podataka o hipotetskom kapitalu i izvješćivanjem o njemu, središnja bi druga ugovorna strana barem trebala obuhvatiti referentne datume koji su već utvrđeni za institucije. Međutim većom učestalošću izvješćivanja podataka o hipotetskom kapitalu u obzir se uzima činjenica da klirinški članovi u trećim zemljama mogu imati drukčije referentne datume. Osim toga bitno mogu varirati i kapitalni zahtjevi, pa bi klirinški članovi i njihova nadležna tijela možda željeli pratiti izloženosti češće nego jedanput tromjesečno kako bi pregled nad tim zahtjevima uvijek bio aktualan.

(2)

U normalnim okolnostima razmak između izvještajnog datuma za središnju drugu ugovornu stranu i datuma izračuna ne bi trebao biti veći od tjedan dana. U jednom tjednu središnja druga ugovorna strana ima dovoljno vremena da provede sve unutarnje kontrole i potreban postupak odobravanja prije nego što dostavi tražene podatke. Ako središnja druga ugovorna strana uspostavi potpuno automatiziran sustav, izvještajni datum može biti blizak datumu izračuna. Međutim središnje druge ugovorne strane trenutačno možda ne mogu obaviti cijeli postupak u tom roku i stoga trebaju uspostaviti unutarnje procese i izgraditi infrastrukturu koji su za to potrebni. U tom kontekstu treba uvesti prijelaznu odredbu kako bi se središnjim drugim ugovornim stranama omogućilo dostatno vrijeme da uspostave unutarnje procese i izgrade infrastrukturu te istodobno započnu svojim klirinškim članovima dostavljati podatke o hipotetskom kapitalu.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 gubitke nastale nakon neispunjivanja obveza klirinškog člana ponajprije bi se pokrivalo inicijalnom maržom i doprinosom iz jamstvenog fonda člana koji tu obvezu ne ispunjuje. Ako to ne bude dostatno, gubitci se pokrivaju financijskim sredstvima koje su središnje druge ugovorne strane prethodno uplatile u fondove utemeljene na načelu redoslijeda isplate ili financijskim sredstvima iz jamstvenih fondova članova koji nemaju status neispunjivanja obveza. Tijekom tog razdoblja učestalost izvješćivanja treba povećati kako bi drugi klirinški članovi koji nemaju status neispunjivanja obveza i nadležna tijela uvijek raspolagali aktualnim podatcima o hipotetskom kapitalu potrebnima za izračun kapitalnih zahtjeva klirinških članova. Središnje druge ugovorne strane trebaju imati tehničke mogućnosti i unutarnje postupke za izračun i dostavu podataka o hipotetskom kapitalu u stresnim uvjetima.

(4)

U skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 središnja druga ugovorna strana treba u roku od mjesec dana nadomjestiti vlastita financijska sredstva koja su prethodno uplaćena u fond utemeljen na načelu redoslijeda isplate. Zbog toga učestalost izračuna i izvješćivanja u tim situacijama treba biti veća nego što je uobičajeno. Dnevno izvješćivanje o podatcima o hipotetskom kapitalu moglo bi biti manje svrhovito jer bi utvrđivanje ukupnog razmjera gubitaka nakon neispunjivanja obveza klirinškog člana moglo potrajati duže vremena. S obzirom na to da se mogu suočiti s različitim scenarijima, nadležna bi tijela trebala moći zahtijevati veću učestalost u stresnom razdoblju, na temelju procjene stanja pri kojoj u obzir treba uzeti razinu stvarnog i predviđenog trošenja prethodno uplaćenih financijskih sredstava (preduplata) koja su dostupna središnjoj drugoj ugovornoj strani (odnosi se i na sredstva koja su doprinos te središnje druge ugovorne strane i na sredstva koja su doprinos klirinških članova). Veća učestalost treba se primjenjivati sve dok se sredstva ne vrate na razinu koja se zahtijeva na temelju mjerodavnih propisa.

(5)

Velika učestalost izvješćivanja u stresnim razdobljima može biti vrlo zahtjevna s obzirom na novouvedene zahtjeve za izvješćivanje. To u pogledu tehničke provedbe može biti izazov barem za neke središnje druge ugovorne strane. Kako bi se to ublažilo, primjereno je predvidjeti kasniji datum početka primjene zahtjeva za veću učestalost izvješćivanja. Time bi se središnjim drugim ugovornim stranama omogućilo da poboljšaju svoje unutarnje postupke i ažuriraju sustave.

(6)

Odredbe ove Uredbe blisko su međusobno povezane jer se u njima obrađuje izračun hipotetskog kapitala središnjih drugih ugovornih strana i izvješćivanje o njemu. Kako bi se osigurala dosljednost među tim odredbama, koje bi trebale stupiti na snagu u isto vrijeme, te kako bi se osobama koje podliježu tim obvezama omogućila široka preglednost i jednostavan pristup tim odredbama, poželjno je jednom uredbom obuhvatiti sve mjerodavne provedbene tehničke standarde predviđene Uredbom (EU) br. 648/2012.

(7)

Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Europskoj komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(8)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),