PRILOG
ZAKLJUČCI O NRT-OVIMA ZA RAFINIRANJE MINERALNIH ULJA I PLINA
| PODRUČJE PRIMJENE | 41 |
| OPĆA RAZMATRANJA | 43 |
| Vremena usrednjavanja i referentni uvjeti za emisije u zrak | 43 |
| Konverzija pri referentnoj razini kisika | 44 |
| Vremena usrednjavanja i referentni uvjeti za emisije u vodu | 44 |
| DEFINICIJE | 44 |
|
1.1. |
Opći zaključci o NRT-ovima za rafiniranje mineralnih ulja i plina | 46 |
|
1.1.1. |
Sustavi upravljanja okolišem | 46 |
|
1.1.2. |
Energetska učinkovitost | 47 |
|
1.1.3. |
Skladištenje i rukovanje krutim materijalima | 48 |
|
1.1.4. |
Praćenje emisija u zrak i ključni procesni parametri | 48 |
|
1.1.5. |
Upravljanje sustavima za obradu otpadnih plinova | 49 |
|
1.1.6. |
Praćenje emisija u vodu | 50 |
|
1.1.7. |
Emisije u vodu | 50 |
|
1.1.8. |
Stvaranje otpada i gospodarenje otpadom | 52 |
|
1.1.9. |
Buka | 53 |
|
1.1.10. |
Zaključci o NRT-ovima za integrirano upravljanje rafinerijama | 53 |
|
1.2. |
Zaključci o NRT-u za postupak alkilacije | 54 |
|
1.2.1. |
Postupak alkilacije klorovodičnom kiselinom | 54 |
|
1.2.2. |
Postupak alkilacije sumpornom kiselinom | 54 |
|
1.3. |
Zaključci o NRT-u za postupke proizvodnje baznih ulja | 54 |
|
1.4. |
Zaključci o NRT-u za postupak proizvodnje bitumena | 55 |
|
1.5. |
Zaključci o NRT-u za postupak fluid katalitičkog krekinga | 55 |
|
1.6. |
Zaključci o NRT-u za postupak katalitičkog reforminga | 59 |
|
1.7. |
Zaključci o NRT-u za postupke kokinga | 60 |
|
1.8. |
Zaključci o NRT-u za postupak odsoljavanja | 62 |
|
1.9. |
Zaključci o NRT-u za uređaji za loženje | 62 |
|
1.10. |
Zaključci o NRT-u za postupak eterifikacije | 68 |
|
1.11. |
Zaključci o NRT-u za postupak izomerizacije | 69 |
|
1.12. |
Zaključci o NRT-u za rafineriju prirodnog plina | 69 |
|
1.13. |
Zaključci o NRT-u za postupak destilacije | 69 |
|
1.14. |
Zaključci o NRT-u za postupak obrade proizvoda | 69 |
|
1.15. |
Zaključci o NRT-u za postupke skladištenja i rukovanja | 70 |
|
1.16. |
Zaključci o NRT-u za visbreaking i druge toplinske postupke | 71 |
|
1.17. |
Zaključci o NRT-u za obradu sumpora iz otpadnog plina | 72 |
|
1.18. |
Zaključci o NRT-u za baklje | 72 |
|
1.19. |
Zaključci o NRT-u za integrirano upravljanje emisijama | 73 |
| RJEČNIK | 75 |
|
1.20. |
Opis tehnika za sprečavanje i kontrolu emisija u zrak | 75 |
|
1.20.1. |
Krute čestice | 75 |
|
1.20.2. |
Dušikovi oksidi (NOX) | 76 |
|
1.20.3. |
Sumporni oksidi (SOX) | 77 |
|
1.20.4. |
Kombinirane tehnike (SOx, NOx i krute čestice) | 79 |
|
1.20.5. |
Ugljikov monoksid (CO) | 79 |
|
1.20.6. |
Hlapivi organski spojevi (HOS) | 79 |
|
1.20.7. |
Ostale tehnike | 81 |
|
1.21. |
Opis tehnika za sprečavanje i kontrolu emisija u vodu | 82 |
|
1.21.1. |
Prethodna obrada otpadnih voda | 82 |
|
1.21.2. |
Pročišćavanje otpadnih voda | 82 |
PODRUČJE PRIMJENE
Ovi zaključci o NRT-ovima obuhvaćaju određene industrijske aktivnosti navedene u Prilogu I. odjeljku 1.2. Direktive 2010/75/EU, odnosno „1.2. Rafiniranje mineralnih ulja i plina”.
Ovim su zaključcima o NRT-ovima posebno obuhvaćeni sljedeći postupci i aktivnosti:
|
Aktivnost |
Podaktivnosti ili postupci uključeni u aktivnost |
|
Alkilacija |
Svi postupci alkilacije: fluorovodična kiselina (HF), sumporna kiselina (H2SO4) i čvrsta kiselina |
|
Proizvodnja baznih ulja |
Deasfaltizacija, ekstrakcija aromata, obrada voska i hidrofiniširanje mazivih ulja |
|
Proizvodnja bitumena |
Sve tehnike od skladištenja do aditiviranja za konačni proizvod |
|
Katalitički kreking |
Sve vrste jedinica za katalitički kreking kao što je fluid katalitički kreking |
|
Katalitički reforming |
Kontinuirani, ciklički i semiregenerativni katalitički reforming |
|
Koking |
Postupci odgođenog i fluid kokinga. Kalcinacija koksa |
|
Hlađenje |
Tehnike hlađenja koje se primjenjuju u rafinerijama |
|
Odsoljavanje |
Odsoljavanje sirove nafte |
|
Jedinice za loženje za proizvodnju energije |
Jedinice za loženje u kojima se spaljuju rafinerijska goriva, osim jedinica koje upotrebljavaju samo konvencionalna ili komercijalna goriva |
|
Eterifikacija |
Proizvodnja kemikalija (npr. alkohola i etera kao što je MTBE (metil tercijarni butileter), ETBE (etil tercijarni butileter) i TAME (tercijarni amil metileter)) koje se upotrebljavaju kao aditivi za motorna goriva |
|
Odvajanje plina |
Odvajanje lakih frakcija sirove nafte npr. rafinerijskog loživog plina (RLP), ukapljenog naftnog plina (UNP) |
|
Procesi u kojima se troši vodik |
Procesi hidrokrekiranja, hidrorafiniranja, hidroobrade, hidrokonverzije, hidroprerade i hidrogenacije |
|
Proizvodnja vodika |
Djelomična oksidacija, reforming parom, reforming sa zagrijavanjem plina i pročišćavanje vodika |
|
Izomerizacija |
Izomerizacija spojeva ugljikovodika C4, C5 i C6 |
|
Pogoni za preradu prirodnog plina |
Prerada prirodnog plina (PP) uključujući ukapljivanje prirodnog plina |
|
Polimerizacija |
Polimerizacija, dimerizacija i kondenzacija |
|
Primarna destilacija |
Atmosferska i vakuumska destilacija |
|
Obrade proizvoda |
Uklanjanje kiselih komponenata i konačna obrada proizvoda |
|
Skladištenje i rukovanje rafinerijskim materijalima |
Skladištenje, miješanje, utovarivanje i istovarivanje rafinerijskog materijala |
|
Visbreaking i druge toplinske konverzije |
Toplinska obrada kao što je visbreaking ili toplinski postupak s plinskim uljem |
|
Pročišćavanje otpadnog plina |
Tehnike za smanjivanje emisija u zrak |
|
Pročišćavanje otpadnih voda |
Tehnike za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja |
|
Gospodarenje otpadom |
Tehnike za sprečavanje ili smanjivanje stvaranja otpada |
Ovi se zaključci o NRT-ovima ne odnose na sljedeće aktivnosti ili postupke:
|
— |
istraživanje i proizvodnju sirove nafte i prirodnog plina, |
|
— |
transport sirove nafte i prirodnog plina, |
|
— |
marketing i distribuciju proizvoda. |
Slijede ostali referentni dokumenti koji mogu biti mjerodavni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ovima:
|
Referentni dokument |
Predmet |
|
Zajednički sustavi obrade otpadnih voda i otpadnih plinova/Sustavi upravljanja u kemijskom sektoru (CWW) |
Tehnike upravljanja otpadnim vodama i obrade otpadnih voda |
|
Industrijski sustavi hlađenja (ICS) |
Postupci hlađenja |
|
Ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij (ECM) |
Ekonomski učinci tehnika i učinci tehnika na prijenos onečišćenja s medija na medij |
|
Emisije iz procesa skladištenja (EFS) |
Skladištenje, miješanje, utovarivanje i istovarivanje rafinerijskog materijala |
|
Energetska učinkovitost (ENE) |
Energetska učinkovitost i integrirano upravljanje rafinerijama |
|
Veliki uređaji za loženje (LCP) |
Izgaranje konvencionalnih i komercijalnih goriva |
|
Bazne anorganske kemikalije – industrija amonijaka, kiseline i gnojiva (LVIC-AAF). |
Reforming parom i pročišćavanje vodika |
|
Bazna organska kemijska industrija (LVOC) |
Postupak eterifikacije (proizvodnja MTBE-a, ETBE-a i TAME-a) |
|
Spaljivanje otpada (WI) |
Spaljivanje otpada |
|
Obrada otpada (WT) |
Obrada otpada |
|
Opća načela praćenja (MON) |
Praćenje emisija u zrak i vodu |
OPĆA RAZMATRANJA
Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ovima nisu ni obvezujuće ni iscrpne. Mogu se upotrebljavati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.
Ako nije drukčije navedeno, ovi zaključci o NRT-ovima općenito su primjenjivi.
Vremena usrednjavanja i referentni uvjeti za emisije u zrak
Ako nije drukčije navedeno, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama za emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ovima odnose se na koncentracije, izražene kao masa emitirane tvari po obujmu otpadnog plina u sljedećim standardnim uvjetima: suhi plin, temperatura 273,15 K i tlak 101,3 kPa.
|
Za kontinuirana mjerenja |
Razine emisija povezane s NRT-ovima odnose se na srednje mjesečne vrijednosti, koje su srednje vrijednosti svih važećih srednjih satnih vrijednosti izmjerenih u razdoblju od jednog mjeseca. |
|
Za povremena mjerenja |
Razine emisija povezane s NRT-ovima odnose se na srednju vrijednost triju jednokratnih uzoraka od kojih je svako uzorkovanje trajalo najmanje 30 minuta |
Za jedinice za loženje, procese katalitičkog krekinga i jedinice za proizvodnju sumpora iz otpadnih plinova, referentni uvjeti za kisik prikazani su u tablici 1.
Tablica 1.
Referentni uvjeti za razine emisija povezane s NRT-ovima koje se odnose na emisije u zrak
|
Aktivnosti |
Jedinica |
Referentni uvjeti za kisik |
|
Jedinica za loženje na tekuća ili plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora |
mg/Nm3 |
3 % volumni udio kisika |
|
Jedinica za loženje na kruta goriva |
mg/Nm3 |
6 % volumni udio kisika |
|
Plinske turbine (uključujući plinske turbine s kombiniranim ciklusom – CCGT) i plinski motori |
mg/Nm3 |
15 % volumni udio kisika |
|
Postupak katalitičkog krekinga (s regeneratorom) |
mg/Nm3 |
3 % volumni udio kisika |
|
Jedinica za izdvajanje sumpora iz otpadnih plinova (1) |
mg/Nm3 |
3 % volumni udio kisika |
Konverzija koncentracije emisija pri referentnoj razini kisika
U nastavku je prikazana formula za izračun koncentracije emisija pri referentnoj razini kisika (vidjeti tablicu 1.).
gdje je:
|
ER (mg/Nm3) |
: |
koncentracija emisija u odnosu na referentnu razinu kisika OR |
|
OR (vol %) |
: |
referentna razina kisika |
|
EM (mg/Nm3) |
: |
koncentracija emisija u odnosu na izmjerenu razinu kisika OM |
|
OM (vol %) |
: |
izmjerena razina kisika. |
Vremena usrednjavanja i referentni uvjeti za emisije u vodu
Ako nije drukčije navedeno, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ovima odnose se na vrijednosti koncentracije (masa emitiranih tvari po obujmu vode) izražene u mg/l.
Ako nije drukčije navedeno, vremena usrednjavanja povezana s razinom emisija povezanih s NRT-ovima određuju se kako slijedi:
|
Dnevne srednje vrijednosti |
Srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja od 24 sata, pri čemu se uzima kompozitni uzorak razmjeran protoku ili, pod uvjetom da je uočena dostatna stabilnost protoka, uzorak razmjeran vremenu |
|
Godišnje/mjesečne srednje vrijednosti |
Srednja vrijednost svih dnevnih srednjih vrijednosti tijekom jedne godine/mjeseca, ponderirane u skladu s dnevnim protocima |
DEFINICIJE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ovima primjenjuju se sljedeće definicije:
|
Pojam |
Definicija |
|
Jedinica |
Segment/pododjeljak postrojenja u kojem se provodi određena procesna aktivnost |
|
Nova jedinica |
Jedinica kojoj se prvi put poslije objave ovih zaključaka o NRT-ovima izdaje dozvola na lokaciji postrojenja ili potpuna zamjena jedinice na postojećim temeljima postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ovima |
|
Postojeća jedinica |
Jedinica koja nije nova jedinica |
|
Procesni otpadni plin |
Prikupljeni plin nastao nekim postupkom, koji se mora obraditi, npr. u jedinice za izdvajanje kiselih plinova i jedinici za izdvajanje sumpora (SRU) |
|
Dimni plin |
Ispušni plin koji izlazi iz procesa nakon faze oksidacije, uglavnom izgaranja (npr. regenerator, proces „Claus”) |
|
Ostatni plin |
Opći naziv za ispušni plin iz SRU-a (uglavnom proces „Claus”) |
|
HOS |
Hlapljivi organski spojevi kako su definirani u članku 3. stavku 45. Direktive 2010/75/EU |
|
NMHOS |
Ne-metanski hlapljivi organski spojevi |
|
Emisije HOS-a iz difuznih izvora |
Neusmjerene emisije HOS-a koje se ne ispuštaju kroz posebne emisijske točke kao što su ispusti. One mogu proistjecati iz izvora povezanog s određenim područjem (npr. spremnik) ili izvora u jednoj točki (npr. cijevnih prirubnica) |
|
NOX izražen kao NO2 |
Zbroj dušikova oksida (NO) i dušikova dioksida (NO2) izražen kao NO2 |
|
SOX izražen kao SO2 |
Zbroj sumporova dioksida (SO2) i sumporova trioksida (SO3) izražen kao SO2 |
|
H2S |
Vodikov sulfid. Karbonil sulfid i merkaptan nisu obuhvaćeni |
|
Vodikov klorid izražen kao HCl |
Svi plinoviti kloridi izraženi kao HCl |
|
Vodikov fluorid izražen kao HF |
Svi plinoviti fluoridi izraženi kao HF |
|
Jedinica za fluid katalitički kreking (FCC jedinica) |
Fluid katalitički kreking: postupak konverzije za oplemenjivanje teških ugljikovodika, upotrebom topline i katalizatora za razbijanje većih molekula ugljikovodika na lakše molekule |
|
Jedinica za proizvodnju sumpora (SRU) |
Jedinica za proizvodnju sumpora. Vidjeti definiciju u odjeljku 1.20.3. |
|
Rafinerijsko gorivo |
Kruti, tekući ili plinoviti gorivi materijal nastao procesima destilacije i konverzije pri preradi sirove nafte. Primjeri su rafinerijski loživi plin (RLP), sintetski plin i rafinerijska ulja, naftni koks |
|
RLP |
Rafinerijski loživi plin: otpadni plinovi iz jedinica za destilaciju ili konverziju koji se upotrebljavaju kao gorivo |
|
Jedinica za loženje |
Jedinica u kojoj se spaljuju rafinerijska goriva, zasebno ili s drugim gorivima za proizvodnju energije, na lokaciji rafinerije, kao što su kotlovi (osim kotlova za CO), peći i plinske turbine |
|
Kontinuirano mjerenje |
Mjerenje pomoću „automatskog mjernog sustava” (AMS) ili „sustava kontinuiranog mjerenja emisija” (CEMS), trajno ugrađenog na lokaciji |
|
Povremeno mjerenje |
Određivanje mjerene veličine u određenim vremenskim razmacima uz primjenu ručnih ili automatiziranih referentnih metoda |
|
Neizravno praćenje emisija u zrak |
Procjena koncentracije emisija u dimnom plinu onečišćujuće tvari dobivena odgovarajućom kombinacijom mjerenja zamjenskih parametara (kao što je udio O2, sumpora ili dušika u sirovini/gorivu), izračunima i povremenim mjerenjima na ispustu. Jedan od primjera neizravnog praćenja upotreba je omjerâ emisija koji se temelje na udjelu sumpora u gorivu. Drugi primjer neizravnog praćenja upotreba je sustava predviđanja emisija (PEMS-a) |
|
Sustav predviđanja emisija (PEMS) |
Sustav za utvrđivanje koncentracije emisija onečišćujuće tvari na temelju njegova odnosa prema nizu karakterističnih kontinuirano praćenih procesnih parametara (npr. potrošnja goriva-plina, omjer zrak/gorivo) i podataka o kvaliteti goriva ili sirovine (npr. udio sumpora) nekog izvora emisija |
|
Hlapivi tekući spojevi ugljikovodika |
Naftni derivati s tlakom para prema Reidu (RVP) od više od 4 kPa, kao što su benzini i aromati |
|
Stopa izdvajanja |
Postotak NMHOS-a izdvojen iz toka i prenesen u uređaj za rekuperiranje para (VRU) |
1.1. Opći zaključci o NRT-ovima za rafiniranje mineralnih ulja i plina
Osim općih zaključaka o NRT-ovima spomenutih u ovom odjeljku primjenjuju se zaključci o NRT-ovima specifični za pojedinačne postupke navedeni u odjeljcima od 1.2. do 1.19.
1.1.1. Sustavi upravljanja okolišem
|
NRT 1. |
Kako bi se povećala ukupna okolišna učinkovitost pogona za rafiniranje mineralnih ulja i plina, NRT je provedba i poštivanje sustava upravljanja okolišem (EMS) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
Područje primjene (npr. razina detalja) i priroda EMS-a (npr. standardizirani ili nestandardizirani) uglavnom će biti uvjetovani prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te opsegom njegovih mogućih utjecaja na okoliš.
1.1.2. Energetska učinkovitost
|
NRT 2. |
Radi učinkovitog korištenja energije, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1.1.3. Skladištenje i rukovanje krutim materijalima
|
NRT 3. |
Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile emisije krutih čestica od skladištenja i rukovanja prašnjavih materijala, NRT je kombinacija jedne ili više tehnika navedenih u nastavku:
|
1.1.4. Praćenje emisija u zrak i ključni procesni parametri
|
NRT 4. |
NRT je praćenje emisija u zrak upotrebom tehnika praćenja barem uz minimalnu učestalost navedenu u nastavku i u skladu s normama EN. Ako norme EN nisu raspoložive, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osiguravaju podaci jednake znanstvene kakvoće.
|
|
NRT 5. |
NRT je praćenje relevantnih procesnih parametara povezanih s emisijama onečišćujućih tvari u jedinicama za katalitički kreking i loženje, primjenom odgovarajućih tehnika i barem uz učestalost navedenu u nastavku.
|
|
NRT 6. |
NRT je praćenje emisija HOS-a iz difuznih izvora u zrak s cijele lokacije primjenom svih sljedećih tehnika:
|
Korisna dopunska tehnika jest analiza i kvantifikacija emisija na lokaciji povremenom primjenom optičkih tehnika na bazi apsorpcije, kao što su detekcija i raspodjela svjetlosti diferencijalnom apsorpcijom (DIAL) ili fluks solarne okultacije (SOF).
Vidjeti odjeljak 1.20.6.
1.1.5. Upravljanje sustavima za obradu otpadnih plinova
|
NRT 7. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u zrak, NRT je upravljanje jedinicama za izdvajanje kiselih plinova, jedinicama za proizvodnju sumpora i svim drugim sustavima za obradu otpadnih plinova s visokom dostupnošću i na optimalnom kapacitetu. |
Mogu se odrediti posebni postupci za uvjete rada koji nisu uobičajeni, posebno:
|
i. |
tijekom postupaka pokretanja i zaustavljanja postrojenja; |
|
ii. |
u drugim okolnostima koje bi mogle utjecati na ispravno funkcioniranje sustava (npr. redovno i izvanredno održavanje i čišćenje jedinica i/ili sustava za obradu otpadnih plinova); |
|
iii. |
u slučaju nedovoljnog protoka otpadnih plinova ili temperature, čime se sprečava upotreba sustava za obradu otpadnih plinova u punom kapacitetu. |
|
NRT 8. |
Kako bi se spriječile i smanjile emisije amonijaka (NH3) u zrak primjenom selektivne katalitičke redukcije (SCR) ili tehnika selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR), NRT je održavanje prikladnih uvjeta rada sustava SCR ili SRNC za obradu otpadnih plinova a u cilju ograničavanja emisija nereagiranog NH3.
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 2. Tablica 2. Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije amonijaka (NH3) u zrak za jedinicu za loženje ili u kojoj se primjenjuju tehnike SCR ili SNCR
|
|
NRT 9. |
Kako bi se spriječile i smanjile emisije u zrak pri korištenju jedinica za stripiranje kiselih voda parom, NRT je usmjeravanje kiselih otpadnih plinova iz te jedinice u jedinicu za proizvodnju sumpora ili bilo koji jednakovrijedan sustav za obradu plinova.
NRT nije izravno spaljivanje neobrađenih plinova od stripiranja kiselih voda. |
1.1.6. Praćenje emisija u vodu
|
NRT 10. |
NRT je praćenje emisija u vodu primjenom tehnika praćenja barem uz učestalost navedenu u tablici 3.) i u skladu s normama EN. Ako norme EN nisu raspoložive, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osiguravaju podaci jednake znanstvene kakvoće. |
1.1.7. Emisije u vodu
|
NRT 11. |
Kako bi se smanjila potrošnja vode i količina onečišćene vode, NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
|
NRT 12. |
Kako bi se smanjilo opterećenje emisijama onečišćivača na točci ispuštanja otpadnih voda u prihvatno vodeno tijelo, NRT je uklanjanje netopivih i topivih onečišćujućih tvari upotrebom svih tehnika navedenih u nastavku.
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 3.
|
NRT 13. |
Ako je potrebno daljnje uklanjanje organskih tvari ili dušika, NRT je uvođenje dodatne faze obrade kako je opisano u odjeljku 1.21.2.
Tablica 3. Razine emisija povezane s NRT-ovima za izravna ispuštanja otpadnih voda koje se stvaraju prilikom rafiniranja mineralnih ulja i plina i učestalost praćenja povezana s NRT-om (13)
|
1.1.8. Stvaranje otpada i gospodarenje otpadom
|
NRT 14. |
Radi sprečavanja ili, ako to nije izvedivo, smanjenja stvaranja otpada, NRT je donošenje i provedba plana gospodarenja otpadom, kojim se, prema redoslijedu važnosti, osigurava da je otpad pripremljen za ponovnu uporabu, recikliranje, oporabu ili zbrinjavanje. |
|
NRT 15. |
Kako bi se smanjila količina mulja koji se obrađuje ili zbrinjava, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
|
NRT 16. |
Kako bi se smanjilo stvaranje otpada istrošenog krutog katalizatora NRT je primjena jedne ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
1.1.9. Buka
|
NRT 17. |
Kako bi se spriječila ili smanjila buka, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku:
|
1.1.10. Zaključci o NRT-ovima za integrirano upravljanje rafinerijama
|
NRT 18. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije HOS-a iz difuznih izvora, NRT je primjena tehnika navedenih u nastavku.
|
1.2. Zaključci o NRT-u za postupak alkilacije
1.2.1. Postupak alkilacije fluorovodičnom kiselinom
|
NRT 19. |
Kako bi se spriječile emisije fluorovodične kiseline (HF) u zrak koje nastaju tijekom postupka alkilacije fluorovodičnom kiselinom, NRT je mokro ispiranje lužnatom otopinom radi obrade nekondenzirajućih plinskih tokova prije otplinjavanja na baklji. |
Vidjeti odjeljak 1.20.3.
Tehnika je općenito primjenjiva. Trebaju se razmotriti zahtjevi u vezi sa sigurnošću zbog opasne prirode fluorovodične kiseline.
|
NRT 20. |
Kako bi se smanjile emisije u vodu koje nastaju tijekom postupka alkilacije fluorovodičnom kiselinom, NRT je kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
1.2.2. Postupak alkilacije sumpornom kiselinom
|
NRT 21. |
Kako bi se smanjile emisije u vodu koje se stvaraju tijekom postupka alkilacije sumpornom kiselinom, NRT je smanjenje upotrebe sumporne kiseline regeneracijom upotrijebljene kiseline i neutralizacija otpadnih voda koje se stvaraju tim postupkom, prije njihova usmjeravanja na pročišćavanje. |
1.3. Zaključci o NRT-u za postupke proizvodnje baznih ulja
|
NRT 22. |
Kako bi se spriječile i smanjile emisije opasnih tvari u zrak i vodu, koje se stvaraju tijekom postupaka proizvodnje baznih ulja, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
1.4. Zaključci o NRT-u za postupak proizvodnje bitumena
|
NRT 23. |
Kako bi se spriječile i smanjile emisije u zrak, koje se stvaraju prilikom postupaka proizvodnje bitumena, NRT je obrada plinovitog vršnog destilata primjenom jedne od tehnika navedenih u nastavku.
|
1.5. Zaključci o NRT-u za postupak fluid katalitičkog krekinga
|
NRT 24. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije NOX u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka katalitičkog krekinga (s regeneratorom), NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku. |
|
I. |
Primarne tehnike ili tehnike povezane s postupkom, kao što su:
|
||||||||||||||||||||||
|
II. |
Sekundarne tehnike ili tehnike na kraju postupka kao što su:
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 4.
Tablica 4.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOX u zrak iz regeneratora u postupku katalitičkog krekinga
|
Parametar |
Vrsta jedinice/način izgaranja |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
NOX, izražen kao NO2 |
nova jedinica/svi načini izgaranja |
< 30 – 100 |
|
Postojeća jedinica/potpuno izgaranje |
< 100 – 300 (19) |
|
|
Postojeća jedinica/djelomično izgaranje |
100 – 400 (19) |
Povezano praćenje sadržano je u NRT-u 4.
|
NRT 25. |
Kako bi se smanjile emisije čestica i metala u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka katalitičkog krekinga (s regeneratorom), NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku. |
|
I. |
Primarne tehnike ili tehnike koje se odnose na postupke, kao što su:
|
|
II. |
Sekundarne tehnike ili tehnike na kraju postupka kao što su:
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 5.
Tablica 5.
Razine emisija povezane s NRT za emisije krutih čestica u zrak iz regeneratora u postupku katalitičkog krekinga
|
Parametar |
Vrsta jedinice |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednja mjesečna vrijednost) (20) mg/Nm3 |
|
Krute čestice |
Nova jedinica |
10 – 25 |
|
Postojeća jedinica |
10 – 50 (21) |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
|
NRT 26. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije SOX u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka katalitičkog krekinga (s regeneratorom), NRT je primjena jedne ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku. |
|
I. |
Primarne tehnike ili tehnike koje se odnose na postupke, kao što su:
|
|
II. |
Sekundarne tehnike ili tehnike na kraju postupka kao što su:
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 6.
Tablica 6.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije SO2 u zrak iz regeneratora u postupku katalitičkog krekinga
|
Parametar |
Vrsta jedinica/način rada |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
SO2 |
Nove jedinice |
≤ 300 |
|
Postojeće jedinice/potpuno izgaranje |
< 100 – 800 (22) |
|
|
Postojeće jedinice/djelomično izgaranje |
100 – 1 200 (22) |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
|
NRT 27. |
Kako bi se smanjile emisije ugljikova monoksida (CO) u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka katalitičkog krekinga (s regeneratorom), NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 7.
Tablica 7.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije ugljikova monoksida u zrak iz regeneratora u postupku katalitičkog krekiranja za način rada s nepotpunim izgaranjem
|
Parametar |
Način izgaranja |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
Ugljikov monoksid, izražen kao CO |
nepotpuno izgaranje |
≤ 100 (23) |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
1.6. Zaključci o NRT-u za postupak katalitičkog reforminga
|
NRT 28. |
Kako bi se smanjile emisije polikloriranih dibenzodioksina/furana (PCDD/F) u zrak iz jedinice za katalitički reforming, NRT je primjena jedne ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
|||||||||||||||||||||||||||
1.7. Zaključci o NRT-u za postupke kokinga
|
NRT 29. |
Kako bi se smanjile emisije u zrak, koje se stvaraju prilikom postupaka kokinga, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku:
Primarne tehnike ili tehnike koje se odnose na postupke, kao što su:
|
|
NRT 30. |
Kako bi se smanjile emisije NOX u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka kalcinacije zelenog koksa, NRT je primjena selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR). |
Vidjeti odjeljak 1.20.2.
Primjenjivost tehnike SNCR (posebno u pogledu vremena zadržavanja i raspona temperature) može biti ograničena zbog specifičnosti postupka kalcinacije.
|
NRT 31. |
Kako bi se smanjile emisija SOX u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka kalcinacije zelenog koksa, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
|
NRT 32. |
Kako bi se smanjile emisije prašine u zrak, koje se stvaraju tijekom postupka kalcinacije zelenog koksa, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 8.
Tablica 8.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije prašine u zrak iz jedinice za kalcinaciju zelenog koksa
|
Parametar |
Razine emisija povezane s NRT-ovima (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
Krute čestice |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
1.8. Zaključci o NRT-u za postupak odsoljavanja
|
NRT 33. |
Radi smanjenja potrošnje vode i emisija u vodu, koje se stvaraju prilikom postupka odsoljavanja, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
1.9. Zaključci o NRT-u za jedinice za loženje
|
NRT 34. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije NOX u zrak iz jedinica za loženje NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku. |
|
I. |
Primarne tehnike ili tehnike koje se odnose na postupke kao što su:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
II. |
Sekundarne tehnike ili tehnike na kraju postupka kao što su:
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 9., tablicu 10. i tablicu 11.
Tablica 9.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOX u zrak iz plinske turbine
|
Parametar |
Vrsta opreme |
Razine emisija povezane s NRT-ovima (26) (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 uz 15 % O2 |
|
NOX izražen kao NO2 |
Plinska turbina (uključujući plinske turbine s kombiniranim ciklusom – CCGT) i turbine s kombiniranim ciklusom integriranog uplinjavanja (IGCC)) |
40 – 120 (postojeća turbina) |
|
20 – 50 (nova turbina) (27) |
Povezano praćenje je u NRT-u 4.
Tablica 10.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOX u zrak iz jedinice za loženje na plin, osim plinskih turbina
|
Parametar |
Vrsta izgaranja |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
NOX izražen kao NO2 |
Loženje na plin |
30 – 150 za postojeću jedinicu (28) |
|
30 – 100 za novu jedinicu |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
Tablica 11.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije NOX u zrak iz jedinice za loženje na miješano gorivo, osim plinskih turbina
|
Parametar |
Vrsta izgaranja |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
NOX izražen kao NO2 |
Jedinica za loženje na miješano gorivo |
30 – 300 |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
|
NRT 35. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije krutih čestica ili metala u zrak iz jedinica za loženje, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku. |
|
I. |
Primarne tehnike ili tehnike koje se odnose na postupke, kao što su:
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
II. |
Sekundarne tehnike ili tehnike na kraju postupka kao što su:
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 12.
Tablica 12.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije čestica u zrak iz jedinice za loženje na miješano gorivo, osim plinskih turbina
|
Parametar |
Vrsta izgaranja |
Razina emisija povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
Krute čestice |
Loženje na miješano gorivo |
5 – 50 |
|
5 – 25 za novu jedinicu < 50 MW |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
|
NRT 36. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije SOX u zrak iz jedinica za loženje, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku. |
|
I. |
Primarne tehnike ili tehnike koje se odnose na postupke, koje se temelje na odabiru ili obradi goriva kao što su:
|
|
II. |
Sekundarne tehnike ili tehnike na kraju postupka kao što su:
|
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 13. i tablicu 14.
Tablica 13.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije SO2 u zrak iz jedinice za loženje na rafinerijski loživi plin (RLP), osim plinskih turbina
|
Parametar |
Razine emisija povezane s NRT-ovima (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
SO2 |
5 – 35 (33) |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
Tablica 14.:
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije SO2 u zrak iz jedinica za loženje na mješovito gorivo, osim plinskih turbina i nepokretnih plinskih motora
Ova razina emisija povezana s NRT-om odnosi se na ponderirane srednje vrijednosti emisija iz postojećih jedinica za loženje na mješovito gorivo unutar rafinerije, osim plinskih turbina i nepokretnih plinskih motora.
|
Parametar |
Razine emisija povezane s NRT-ovima (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
SO2 |
35 – 600 |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
|
NRT 37. |
Kako bi se smanjile emisije ugljikova monoksida (CO) u zrak iz jedinica za loženje, NRT je provedba nadzora izgaranja. |
Vidjeti odjeljak 1.20.5.
Razine emisija povezane s NRT-ovima: vidjeti tablicu 15.
Tablica 15.
Razine emisija povezane s NRT-ovima za emisije ugljikova monoksida u zrak iz jedinice za loženje
|
Parametar |
Razine emisija povezane s NRT-ovima (srednje mjesečne vrijednosti) mg/Nm3 |
|
Ugljikov monoksid, izražen kao CO |
≤ 100 |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
1.10. Zaključci o NRT-u za postupak eterifikacije
|
NRT 38. |
Kako bi se smanjile emisije u zrak koje se stvaraju tijekom postupka eterifikacije, NRT je osiguravanje odgovarajuće obrade procesnih otpadnih plinova njihovim usmjeravanjem u sustav rafinerijskog loživog plina. |
|
NRT 39. |
Kako bi se spriječilo remećenje biološke obrade, NRT je upotreba skladišnog rezervoara i odgovarajućeg upravljanja planom proizvodnje radi nadzora udjela otopljenih štetnih sastojaka (npr. metanol, mravlja kiselina, eteri) toka otpadnih voda prije konačne obrade. |
1.11. Zaključci o NRT-u za postupak izomerizacije
|
NRT 40. |
Kako bi se smanjile emisije kloriranih spojeva u zrak, NRT je optimiziranje upotrebe kloriranih organskih spojeva koji se upotrebljavaju za održavanje aktivnosti katalizatora kad se takav postupak provodi ili upotreba nekloriranih katalitičkih sustava. |
1.12. Zaključci o NRT-u za rafineriju prirodnog plina
|
NRT 41. |
Kako bi se smanjile emisije sumporova dioksida u zrak iz pogona za preradu prirodnog plina, NRT je primjena NRT-a 54. |
|
NRT 42. |
Kako bi se smanjile emisije dušikovih oksida (NOX) u zrak iz pogona za preradu prirodnog plina, NRT je primjena NRT-a 34. |
|
NRT 43. |
Kako bi se smanjile emisije žive kada je prisutna u sirovom prirodnom plinu, NRT je uklanjanje žive i izdvajanje mulja koji sadržava živu za zbrinjavanje otpada. |
1.13. Zaključci o NRT-u za postupak destilacije
|
NRT 44. |
Kako bi se spriječilo ili smanjilo stvaranje otpadnih voda iz procesa destilacije, NRT je upotreba vakuumskih crpki s tekućim prstenom ili površinskih kondenzatora. |
Moguće je da nije primjenjivo u nekim slučajevima dodavanja komponenti. Kod novih jedinica, za postizanje visokog vakuuma (10 mm Hg) mogu biti potrebne vakuumske pumpe, bez parnog ejektora ili u kombinaciji s njime. Isto tako, trebala bi biti dostupna zamjenska pumpa u slučaju da vakuumska pumpa prestane raditi.
|
NRT 45. |
Kako bi se spriječilo ili smanjilo onečišćenje vode koje nastaje tijekom postupka destilacije, NRT je usmjeravanje kisele vode u jedinicu za stripiranje. |
|
NRT 46. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u zrak iz jedinica za destilaciju, NRT je osiguravanje odgovarajuće obrade procesnih otpadnih plinova, posebno nekondenzirajućih otpadnih plinova, uklanjanjem kiselih plinova prije daljnje upotrebe. |
Općenito je primjenjivo na jedinice za atmosfersku destilaciju nafte i za vakuumsku destilaciju. Moguće je da nije primjenjivo na zasebne rafinerije maziva i bitumena s emisijama sumpornih spojeva manjima od 1 t/d. U slučaju posebnih konfiguracija rafinerije primjenjivost može biti ograničena zbog potrebe za npr. velikim cjevovodima, kompresorima ili dodatnim kapacitetom obrade aminom.
1.14. Zaključci o NRT-u za postupak obrade proizvoda
|
NRT 47. |
Kako bi se smanjile emisije u zrak koje se stvaraju tijekom postupka obrade proizvoda, NRT je osiguravanje odgovarajućeg zbrinjavanja otpadnih plinova, posebno upotrijebljenog zraka neugodnog mirisa iz jedinica za uklanjanje kiselih sastojaka iz plina, njihovim usmjeravanjem na uništenje, tj. spaljivanje. |
Općenito je primjenjivo na postupke obrade proizvoda u kojima se tokovi plina mogu sigurno obraditi do jedinica za uništavanje. Moguće je da nije primjenjivo na jedinice za uklanjanje kiselih sastojaka iz plina zbog sigurnosnih razloga.
|
NRT 48. |
Kako bi se smanjilo stvaranje otpada i otpadnih voda u postupku obrade proizvoda upotrebom natrijevog hidroksida, NRT je upotreba kaskadne natrijevog hidroksida i globalno zbrinjavanje upotrijebljenog natrijevog hidroksida, uključujući recikliranje nakon odgovarajuće obrade, npr. stripiranjem. |
1.15. Zaključci o NRT-u za postupke skladištenja i rukovanja
|
NRT 49. |
Kako bi se smanjile emisije HOS-a u zrak koje se stvaraju tijekom skladištenja hlapivih tekućih spojeva ugljikovodika, NRT je upotreba spremnika s plutajućim krovom opremljenih visoko učinkovitim brtvama ili spremnika s fiksnim krovom povezanog sa sustavom za rekuperaciju pare. |
Visoko učinkovite brtve posebni su uređaji za ograničavanje gubitka pare, npr. poboljšane primarne brtve, dodatne višestruke (sekundarne ili tercijarne) brtve (u skladu s količinom koja se ispušta).
Primjenjivost visoko učinkovitih brtvi može biti ograničena kod dodavanja tercijarnih brtvi u postojeće spremnike.
|
NRT 50. |
Kako bi se smanjile emisije HOS-a u zrak koje se stvaraju prilikom skladištenja hlapivih tekućih spojeva ugljikovodika, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
|
NRT 51. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u tlo i podzemne vode, koje se stvaraju prilikom skladištenja tekućih spojeva ugljikovodika, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku.
|
|
NRT 52. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije HOS-a u zrak koje se stvaraju prilikom utovara i istovara hlapivih tekućih spojeva ugljikovodika, NRT je jedna ili kombinacija tehnika navedenih u nastavku kako bi se postigla stopa izdvajanja od najmanje 95 %.
|
Razine emisija povezane s NRT-om: vidjeti tablicu 16.
Tablica 16.
Razine emisija povezane s NRT-om za emisije ne-metanskih hlapivih organskih spojeva i benzena u zrak koji se stvaraju prilikom utovara i istovara hlapivih tekućih spojeva ugljikovodika
|
Parametar |
Razine emisija povezane s NRT-ovima (srednja satna vrijednost) (36) |
|
NMHOS |
|
|
Benzen (38) |
< 1 mg/Nm3 |
1.16. Zaključci o NRT-u za visbreaking i druge toplinske postupke
|
NRT 53. |
Kako bi se smanjile emisije u vodu koje se stvaraju prilikom visbreakinga i drugih toplinskih postupaka, NRT je osiguravanje odgovarajuće obrade tokova otpadnih voda primjenom tehnika NRT 11. |
1.17. Zaključci o NRT-u za obradu sumpora iz otpadnog plina
|
NRT 54. |
Kako bi se smanjile emisije sumpora u zrak iz otpadnih plinova koji sadržavaju sumporovodik (H2S), NRT su sve tehnike navedene u nastavku.
|
Razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-om (NRT-AEPL): vidjeti tablicu 17.
Tablica 17.
Razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-om za sustav izdvajanja sumpora (H2S) iz otpadnih plinova
|
|
Razina ekološke učinkovitosti povezana s NRT-om (srednje mjesečne vrijednosti) |
|
Uklanjanje kiselog plina |
Postizanje uklanjanja sumporovodika (H2S) u obrađenom RLP-u radi usklađivanja s razinom emisija povezanom s NRT-om za NRT 36, za loženje na plin |
|
Učinkovitost izdvajanja sumpora (40) |
Nova jedinica: 99,5 – > 99,9 % |
|
Postojeća jedinica: ≥ 98,5 % |
Povezano praćenje navodi se u NRT-u 4.
1.18. Zaključci o NRT-u za baklje
|
NRT 55. |
Kako bi se spriječile emisije u zrak iz baklji, NRT je spaljivanje na baklji samo iz sigurnosnih razloga ili u nerutinskim radnim uvjetima (npr. pokretanje, zaustavljanje). |
|
NRT 56. |
Kako bi se smanjile emisije u zrak iz baklji kad je spaljivanje na baklji neizbježno, NRT su tehnike navedene u nastavku.
|
1.19. Zaključci o NRT-u za integrirano upravljanje emisijama
|
NRT 57. |
Kako bi se postiglo ukupno smanjenje emisija NOX u zrak iz jedinica za loženje i jedinica za fluid-katalitički kreking (FCC), NRT je primjena integrirane tehnike upravljanja emisijama kao alternative primjeni NRT-a 24 i NRT-a 34. |
Tehnika se sastoji od upravljanja emisijama NOX iz nekoliko ili iz svih jedinica za loženje i jedinica za FCC na lokaciji rafinerije na integrirani način, primjenom i provedbom najprimjerenije kombinacije NRT-a na predmetnim jedinicama i praćenjem njihove učinkovitosti na način da nastale ukupne emisije budu jednake ili niže od emisija koje bi nastale primjenom razina emisija povezanih s NRT-ovima za svaku jedinicu pojedinačno, navedenima u NRT 24 i NRT 34.
Ta je tehnika posebno prikladna za rafinerije nafte:
|
— |
s prepoznatom složenošću lokacije, brojnim jedinicama za loženje i procesnim jedinicama međusobno povezanim u pogledu šarže i opskrbe energijom, |
|
— |
s čestim prilagodbama procesa potrebnih zbog kvalitete zaprimljene sirove nafte, |
|
— |
zbog tehničke potrebe da se dio procesnih ostataka koristi kao interno gorivo, što uzrokuje česte prilagodbe smjese goriva, u skladu s procesnim zahtjevima. |
Razine emisija povezane s NRT-om: vidjeti tablicu 18.
Nadalje, na svaku novu jedinicu za loženje ili novu FCC jedinicu obuhvaćenu integriranim sustavom upravljanja emisijama i dalje se primjenjuju razine emisija povezane s NRT-om iz NRT-a 24 i NRT-a 34.
Tablica 18.
Razine emisija povezane s NRT-om za emisije NOX u zrak prilikom primjene NRT 57
Razina emisija povezane s NRT-om za emisije NOx iz jedinica na koje se odnosi NRT 57, izražena u mg/Nm3 kao srednja mjesečna vrijednost, jednaka je ili niža od ponderirane srednje vrijednosti koncentracije NOx (izraženih u mg/Nm3 kao srednja mjesečna vrijednost) koja bi se postigla primjenjujući u praksi na svaku od tih jedinica tehnike kojima bi se omogućilo da predmetne jedinice zadovolje sljedeće uvjete:
|
(a) |
za jedinice za postupke katalitičkog krekinga (s regeneratorom): raspon razina emisija povezanih s NRT-om utvrđen u tablici 4. (NRT 24); |
|
(b) |
za jedinice za loženje u kojima se koriste samo rafinerijska goriva ili istodobno i druga goriva: rasponi razina emisija povezanih s NRT-om utvrđeni su u tablicama 9., 10. i 11. (NRT 34). |
Ova razina emisija povezana s NRT-om izražena je sljedećom formulom:
Napomene:
|
1. |
Primjenjivi referentni uvjeti za kisik jesu oni utvrđeni u tablici 1. |
|
2. |
Ponderiranje razina emisija pojedinačnih jedinica obavlja se na temelju protoka dimnih plinova predmetne jedinice, izražene kao srednja mjesečna vrijednost (Nm3/sat), koja je reprezentativna tijekom uobičajenog rada te jedinice unutar rafinerijskog postrojenja (uz primjenu referentnih uvjeta iz napomene 1). |
|
3. |
U slučaju značajnih i strukturalnih promjena goriva koje utječu na primjenjivu razinu emisija povezanu s NRT-om za jedinicu ili drugih značajnih i strukturalnih promjena u prirodi funkcioniranja predmetnih jedinica, ili u slučaju njihove zamjene, proširenja ili dodavanja jedinica za loženje ili FCC jedinica, razinu emisija povezanu s NRT-om određenu u tablici 18. treba na odgovarajući način prilagoditi. |
Praćenje povezano s NRT-om 57
NRT za praćenje emisija NOx u okviru tehnike integriranog upravljanja emisijama isti je kao u NRT 4, ali nadopunjen sljedećim:
|
— |
plan praćenja koji obuhvaća opis procesa koji se prate, popis izvora emisija i tokova izvora (proizvoda, otpadnih plinova) koje se prati za svaki proces i opis metodologije (izračuni, mjerenja) koja se upotrebljava i pretpostavke na kojima se ona temelji te povezana razina pouzdanosti, |
|
— |
kontinuirano praćenje protoka dimnih plinova iz predmetnih jedinica izravnim mjerenjem ili jednakovrijednom metodom, |
|
— |
sustav upravljanja podacima za prikupljanje, obradu i izvješćivanje o svim podacima koji se prate, a koji su potrebni za utvrđivanje emisija iz izvora obuhvaćenih tehnikom integriranog upravljanja emisijama. |
|
NRT 58. |
Kako bi se postiglo ukupno smanjenje emisija SO2 u zrak iz jedinica za loženje, jedinica za fluid katalitički kreking (FCC) i jedinica za izdvajanje sumpora iz otpadnih plinova, NRT je primjena integrirane tehnike upravljanja emisijama kao alternative primjeni NRT-a 26, NRT-a 36 i NRT-a 54. |
Tehnika se sastoji od upravljanja emisijama SO2 iz nekoliko ili iz svih jedinica za loženje, jedinica za FCC i jedinica za izdvajanje sumpora iz otpadnih plinova na lokaciji rafinerije na integrirani način, primjenom i provedbom najprimjerenije kombinacije NRT-a na različitim predmetnim jedinicama i praćenje njihove učinkovitosti na način da nastale ukupne emisije budu jednake ili niže od emisija koje bi nastale primjenom razina emisija povezanih s NRT-ovima i navedenima u NRT 26 i NRT 36 te razina ekološke učinkovitosti povezane s NRT-om, utvrđena u NRT 54, za svaku jedinicu pojedinačno..
Ta je tehnika posebno prikladna za rafinerije nafte:
|
— |
s prepoznatom složenošću lokacije, brojnim jedinicama za loženje i procesnim jedinicama međusobno povezanima u pogledu šarže i opskrbe energijom, |
|
— |
s čestim prilagodbama procesa potrebnih zbog kvalitete zaprimljene sirove nafte, |
|
— |
zbog tehničke potrebe da se dio procesnih ostataka koristi kao interno gorivo, što uzrokuje česte prilagodbe smjese goriva, u skladu sa procesnim zahtjevima. |
Razina emisija povezana NRT-om: vidjeti tablicu 19.
Nadalje, za svaku novu jedinicu za loženje, novu jedinicu za FCC ili novu jedinicu za izdvajanje sumpora iz otpadnih plinova obuhvaćene integriranim sustavom upravljanja emisijama i dalje se primjenjuju razine emisija povezane s NRT-om iz NRT 26 i NRT 36 te NRT-AEPL utvrđene u NRT 54.
Tablica 19.
Razine emisija povezane s NRT za emisije SO2 u zrak prilikom primjene NRT-a 58
Razina emisija povezana s NRT-om za emisije SO2 iz jedinica na koje se odnosi NRT 58, izražena u mg/Nm3 kao srednja mjesečna vrijednost, jednaka je ili niža od ponderirane srednje vrijednosti koncentracija SO2 (izraženih u mg/Nm3 kao srednja mjesečna vrijednost) koja bi se postigla primjenjujući u praksi na svaku od tih jedinica tehnike kojima bi se omogućilo zadovoljavanje sljedećih uvjeta u predmetnim jedinicama:
|
(a) |
za jedinice za postupke katalitičkog krekinga (s regeneratorom): rasponi razina emisija povezanih s NRT-om utvrđeni u tablici 6. (NRT 26); |
|
(b) |
za jedinice za loženje u kojima se koriste samo rafinerijska goriva ili istodobno i druga goriva: rasponi razina emisija povezanih s NRT-om utvrđeni u tablici 13. i tablici 14. (NRT 36); i |
|
(c) |
za jedinice za izdvajanje sumpora iz otpadnih plinova: rasponi NRT-AEPL-a utvrđeni u tablici 17. (NRT 54). |
Ova razina emisija povezana s NRT-om izražena je sljedećom formulom:
Napomene:
|
1. |
Primjenjivi referentni uvjeti za kisik jesu oni utvrđeni u tablici 1. |
|
2. |
Ponderiranje razina emisija pojedinačnih jedinica vrši se na temelju protoka dimnih plinova predmetne jedinice, izražene kao srednja mjesečna vrijednost (Nm3/sat), koja je reprezentativna za tu jedinicu tijekom uobičajenog rada rafinerijskog postrojenja (uz primjenu referentnih uvjeta iz napomene 1.). |
|
3. |
U slučaju značajnih i strukturalnih promjena goriva koje utječu na primjenjivu razinu emisija povezanu s NRT-om za neku jedinicu ili drugih značajnih i strukturalnih promjena u prirodi funkcioniranja predmetnih jedinica, ili u slučaju njihove zamjene, proširenja ili dodavanja jedinica za loženje ili FCC jedinica, ili jedinica za izdvajanje sumpora iz otpadnih plinova, razinu emisija povezanu s NRT-om određenu u tablici 19. treba na odgovarajući način prilagoditi. |
Praćenje povezano s NRT-om 58.
NRT za praćenje emisija SO2 u okviru tehnike integriranog upravljanja emisijama isti je kao u NRT 4, ali nadopunjen sljedećim:
|
— |
plan praćenja koji obuhvaća opis procesa koji se prate, popis izvora emisija i tokova izvora (proizvoda, otpadnih plinova) koje se prati za svaki proces i opis metodologije (izračuni, mjerenja) koja se upotrebljava i pretpostavke na kojima se ona temelji te povezana razina pouzdanosti; |
|
— |
kontinuirano praćenje protoka dimnih plinova iz predmetnih jedinica izravnim mjerenjem ili jednakovrijednom metodom; |
|
— |
sustav upravljanja podacima za prikupljanje, obradu i izvješćivanje o svim podacima koji se prate, a koji su potrebni za utvrđivanje emisija iz izvora obuhvaćenih tehnikom integriranog upravljanja emisijama. |
RJEČNIK
1.20. Opis tehnika za sprečavanje i kontrolu emisija u zrak
1.20.1. Krute čestice
|
Tehnika |
Opis |
|
Elektrostatski precipitator (ESP) |
Elektrostatski precipitatori funkcioniraju tako da se čestice nabijaju i razdvajaju pod utjecajem električnog polja. Elektrostatski precipitatori mogu raditi u vrlo raznolikim uvjetima. Učinkovitost smanjivanja može ovisiti o broju poljâ, vremenu zadržavanja (veličini), svojstvima katalizatora i uređajima za uklanjanje uzvodnih čestica. U jedinicama za FCC obično se upotrebljavaju ESP-ovi s tri električna polja i ESP-i s četiri električna polja. ESP se može koristiti u suhom načinu rada ili uz ubrizgavanje amonijaka kako bi se poboljšalo prikupljanje čestica. Kod kalcinacije zelenog koksa učinkovitost hvatanja ESP-a može biti smanjena zbog teškoće elektriziranja čestica koksa. |
|
Višestupanjski ciklonski separatori |
Uređaj ili sustav za ciklonsko prikupljanje koji se instalira nakon dvofaznih ciklona. Opće poznat kao separator trećeg stupnja, uobičajena se konfiguracija sastoji od jedne posude koja sadržava mnogo konvencionalnih ciklona ili poboljšanu tehnologiju vrtložne cijevi. Za FCC, učinkovitost većinom ovisi o koncentraciji čestica i distribuciji veličine finih čestica katalizatora nizvodno od unutarnjih ciklona regeneratora. |
|
Centrifugalni ispirači |
Centrifugalni ispirači kombiniraju princip ciklona i intenzivan kontakt s vodom, npr. venturi ispirač. |
|
Trostupanjski filtar obrnutog toka („blowback”) |
Filtri obrnutog toka („blowback”) od keramike ili sinteriranog metala u kojima se krute tvari nakon zadržavanja na površini kao grude uklanjaju pokretanjem obrnutog toka. Istisnute krute tvari tada se čiste iz sustava za filtraciju. |
1.20.2. Dušikovi oksidi (NOX)
|
Tehnika |
Opis |
||||
|
Promjene u izgaranju |
|||||
|
Stupnjevito izgaranje |
|
||||
|
Recirkulacija dimnih plinova |
Ponovno ubrizgavanje otpadnog plina iz peći u plamen u svrhu smanjenja udjela kisika i stoga temperature plamena. Posebni plamenici u kojima se upotrebljava unutarnja recirkulacija plinova izgaranja kako bi se hladila jezgra plamenova i smanjio udio kisika u najtoplijem dijelu plamenova |
||||
|
Upotreba plamenika s niskom razinom emisija NOX (LNB) |
Ova tehnika (uključujući plamenike s izrazitom niskom razinom emisija NOX) temelji se na načelima smanjenja najviših temperatura plamena, odgađanja, ali dovršavanja izgaranja te povećavanja prijenosa topline (povećana emisivnost plamena). Može biti povezana s prilagođenom konstrukcijom komore peći za izgaranje. Konstrukcija plamenika s izrazitom niskom razinom emisija NOX (ULNB) obuhvaća stupnjevano izgaranje (zrak/gorivo) i recirkulaciju dimnih plinova. Suhi plamenici s niskom razinom emisija NOX (DLNB) upotrebljavaju se za plinske turbine. |
||||
|
Optimizacija izgaranja |
Na temelju stalnog praćenja odgovarajućih parametara izgaranja (npr. udio O2 i CO, omjer goriva i zraka (ili kisika), neizgoreni sastojci) u tehnici se upotrebljava tehnologija kontrole za postizanje najboljih uvjeta izgaranja. |
||||
|
Ubrizgavanje razrjeđivača |
Inertni razrjeđivači, npr. dimni plinovi, para, voda, dušik dodani opremi za izgaranje smanjuju temperaturu plamena i posljedično koncentraciju NOX u dimnim plinovima. |
||||
|
Selektivna katalitička redukcija (SCR) |
Ova tehnika temelji se na redukciji NOX u dušik u katalitičkom sloju reakcijom s amonijakom (u vodenoj otopini) pri optimalnoj radnoj temperaturi od približno 300 – 450 °C. Moguće je primijeniti jedan ili dva sloja katalizatora. Veća redukcija NOX postiže se upotrebom većih količina katalizatora (dva sloja). |
||||
|
Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR) |
Ova tehnika temelji se na redukciji NOX u dušik reakcijom s amonijakom ili ureom na visokoj temperaturi. Raspon radne temperature mora se održavati između 900 i 1 050 °C radi optimalne reakcije. |
||||
|
Oksidacija NOX pri niskoj temperaturi |
U postupku oksidacije pri niskim temperaturama u tok dimnih plinova ubrizgava se ozon pri optimalnim temperaturama ispod 150 °C kako bi neotopivi NO i NO2 oksidirali u visokotopivi N2O5. N2O5 se uklanja u mokrom ispiraču tako što nastaju otpadne vode s razrijeđenom dušičnom kiselinom koje se mogu upotrijebiti u postupcima u pogonu ili neutralizirati radi ispuštanja, može biti potrebno dodatno uklanjanje dušika. |
||||
1.20.3. Sumporni oksidi (SOX)
|
Tehnika |
Opis |
||||||||
|
Obrada rafinerijskog loživog plina (RFG) |
Neke vrste rafinerijskog loživog plina mogu biti bez sumpora na izvoru (npr. iz postupaka katalitičkog reforminga i izomerizacije), ali većinom drugih postupaka proizvode se plinovi koji sadržavaju sumpor (npr. otpadni plinovi iz jedinica za visbreaking, hidroobradu ili katalitički kreking). Ti tokovi plina zahtijevaju odgovarajuću obradu za odsumporavanje plina (npr. uklanjanjem kiselih plinova – vidjeti u nastavku – kako bi se uklonio H2S) prije njegova ispuštanja u sustav rafinerijskog loživog plina. |
||||||||
|
Odsumporavanje rafinerijskog loživog ulja (RLU) hidroobradom |
Uz odabir niskosumporne sirove nafte, odsumporavanje goriva postiže se postupkom hidroobrade (vidjeti u nastavku) u sklopu kojeg se odvijaju reakcije hidrogenacije koje dovode do smanjenja udjela sumpora. |
||||||||
|
Upotreba plina kao zamjene za tekuće gorivo |
Smanjenje upotrebe tekućeg rafinerijskog goriva (uglavnom teškog loživog ulja koje sadržava sumpor, dušik, metale itd.) njegovom zamjenom za ukapljeni naftni plin (UNP) ili rafinerijski loživi plin (RLP) proizveden on-site ili plinovito gorivo dobavljeno izvana (npr. prirodni plin) s niskom razinom sumpora i drugih neželjenih tvari. Na razini pojedinačne jedinice za loženje, u okviru paljenja miješanog goriva, potrebna je minimalna razina loženja tekućeg goriva kako bi se osigurala stabilnost plamena |
||||||||
|
Upotreba katalitičkih aditiva za smanjenje SOX |
Upotreba tvari (npr. katalizatora od metalnih oksida) kojom se sumpor povezan s koksom prenosi iz regeneratora natrag u reaktor. Najučinkovitije radi u načinu rada s potpunim izgaranjem umjesto s dubokim djelomičnim izgaranjem. Napomena: Katalitički aditivi za smanjenje SOX mogu imati štetan učinak na emisije krutih čestica povećavanjem gubitka katalizatora zbog habanja te na emisije NOX sudjelovanjem u stimulaciji CO, zajedno s oksidacijom SO2 u SO3 |
||||||||
|
Hidroobrada |
Cilj je hidroobrade, koja se temelji na reakcijama hidrogenacije, prvenstveno proizvodnja niskosumpornih goriva (npr. 10 ppm benzina i dizela) i optimizacija konfiguracije postupka (konverzija teških ostataka i proizvodnja srednjih destilata). Njome se smanjuje udio sumpora, dušika i metala u sirovini. S obzirom na to da zahtijeva vodik, potreban je dovoljan kapacitet proizvodnje. S obzirom na to da se ovom tehnikom sumpor prenosi iz sirovine u sumporovodik (H2S) u procesnom plinu, u kapacitetu obrade (npr. jedinica za obradu aminom i jedinica „Claus”) može se stvoriti usko grlo. |
||||||||
|
Uklanjanje kiselog plina npr. obradom aminom |
Odvajanje kiselog plina (u prvom redu sumporovodika) iz dimnih plinova njegovim otapanjem u kemijskom otapalu (apsorpcija). Otapala koja se obično upotrebljavaju jesu amini. To je uglavnom prva faza obrade koja je potrebna prije nego što se elementarni sumpor može regenerirati u SRU-u. |
||||||||
|
Jedinica za proizvodnju sumpora (SRU) |
Posebna jedinica koja se uglavnom sastoji od postupka „Claus” za uklanjanje sumpora iz plinskih tokova bogatih sumporovodikom (H2S) iz jedinice za obradu aminom i stripera kiselih voda. Nakon SRU-a uglavnom slijedi jedinica za obradu ostatnog plina (TGTU) za uklanjanje preostalog H2S. |
||||||||
|
Jedinica za obradu ostatnog plina (TGTU) |
Srodne tehnike kao dodatak SRU-u kako bi se pojačalo uklanjanje spojeva sumpora. Mogu se podijeliti na četiri kategorije u skladu s primijenjenim načelima:
|
||||||||
|
Mokro ispiranje |
U postupku mokrog ispiranja plinoviti spojevi otapaju se u odgovarajućoj tekućini (vodi ili lužnatoj otopini). Može se postići istodobno uklanjanje krutih i plinovitih spojeva. Nizvodno od mokrog ispirača plina dimni plinovi zasićeni su vodom i potrebno je odvajanje kapljica prije ispuštanja dimnih plinova. Tekućinu koja tako nastane treba obraditi u postupku obrade otpadnih voda, a netopive tvari prikupljaju se sedimentacijom ili filtracijom. Prema vrsti otopine za ispiranje može biti:
Prema metodi kontakta razne tehnike mogu zahtijevati npr.:
Ako su ispirači uglavnom namijenjeni za uklanjanje SOX, potrebno ih je prikladno projektirati kako bi se učinkovito uklonila i prašina. Tipična indikativna učinkovitost uklanjanja SOx u rasponu je od 85 – 98 %. |
||||||||
|
Neregenerativno ispiranje |
Otopina na bazi natrija ili magnezija koristi se kao alkalni reagens za apsorpciju SOX uglavnom kao sulfata. Tehnike se temelje npr. na:
|
||||||||
|
Ispiranje morskom vodom |
Posebna vrsta neregenerativnog ispiranja iskorištavanjem lužnatosti morske vode kao otapala. Općenito zahtijeva smanjenje prašine uzvodno. |
||||||||
|
Regenerativno ispiranje |
Upotreba posebnog reagensa za apsorpciju SOX (npr. otopine za apsorpciju) kojim se uglavnom omogućuje izdvajanje sumpora kao nusproizvoda tijekom ciklusa regeneracije u kojom se ponovno upotrebljava reagens. |
1.20.4. Kombinirane tehnike (SOx, NOx i krute čestice)
|
Tehnika |
Opis |
|
Mokro ispiranje |
Vidjeti odjeljak 1.20.3. |
|
Kombinirana tehnika SNOX |
Kombinirana tehnika za uklanjanje SOX, NOX i prašine pri čemu se prvo odvija faza uklanjanja prašine (ESP), nakon koje slijede specifični katalitički postupci. Spojevi sumpora izdvajaju se kao koncentrirana sumporna kiselina trgovačke kvalitete, dok se NOX reducira na N2. Ukupno uklanjanje SOX u rasponu je: 94 – 96,6 %. Ukupno uklanjanje NOX u rasponu je: 87 – 90 % |
1.20.5. Ugljikov monoksid (CO)
|
Tehnika |
Opis |
|
Nadzor izgaranja |
Povećanje emisija CO zbog izvršenja promjena u izgaranju (primarne tehnike) radi smanjenja emisija NOX može biti ograničeno pažljivom kontrolom parametara rada |
|
Katalizatori s pokretačima oksidacije ugljikova monoksida (CO) |
Upotreba tvari kojom se selektivno promiče oksidacija CO u CO2 (izgaranje) |
|
Kotao za ugljikov monoksid (CO) |
Poseban uređaj nakon izgaranja gdje se CO prisutan u dimnom plinu troši nizvodno od regeneratora katalizatora radi rekuperacije energije Obično se upotrebljava samo s FCC jedinicama s djelomičnim izgaranjem. |
1.20.6. Hlapivi organski spojevi (HOS)
|
Rekuperacija pare |
Emisije hlapivih organskih spojeva iz utovara/istovara većine hlapivih proizvoda, posebno sirove nafte i lakših proizvoda, mogu se smanjiti raznim tehnikama, npr.: — Apsorpcijom: hlapive molekule tope se u odgovarajućoj apsorpcijskoj tekućini (npr. glikoli ili frakcije mineralnih ulja kao što su petrolej ili reformat). U idućoj se fazi napunjena tekućina za ispiranje desorbira ponovnim zagrijavanjem. Desorbirani plin mora se kondenzirati, dodatno obraditi i spaliti ili reapsorbirati u odgovarajući tok (npr. proizvoda koji se izdvaja). — Adsorpcijom: molekule pare zadržavaju se aktivnim mjestima na površini adsorpcijskih krutih materijala, npr. aktivni ugljen (AC) ili zeolit. Adsorbens se periodički regenerira. Rezultirajući desorbens NRT tada se apsorbira u kružeći tok proizvoda koji se izdvaja u koloni za ispiranje nizvodno. Ostatni plin iz kolone za ispiranje šalje se na daljnju obradu. — Odvajanjem plina membranom: molekule pare obrađuju se kroz selektivne membrane kako bi se smjesa pare/zraka odvojila u fazu obogaćenu ugljikovodikom (permeat), koja se nakon toga kondenzira ili apsorbira te fazu osiromašenu ugljikovodikom (retentat). — Dvostupanjskim hlađenjem/kondenzacijom: hlađenjem smjese pare/plina molekule pare se kondenziraju i razdvajaju kao tekućina. S obzirom na to da vlažnost dovodi do zaleđivanja razmjenjivača topline, zahtijeva se dvostupanjski postupak kondenzacije kojim se omogućuje izmjenični rad. — Hibridnim sustavima: kombinacije raspoloživih tehnika
|
||||||||
|
Uništavanje pare |
Uništavanje HOS-eva može se postići npr. toplinskom oksidacijom (spaljivanjem) ili katalitičkom oksidacijom ako izdvajanje nije lako izvedivo. Kako bi se spriječile eksplozije, potrebni su sigurnosni zahtjevi (npr. zaustavljači plamena). Toplinska oksidacija odvija se obično u jednoj komori, s vatrostalnim uređajima za oksidaciju opremljenima plinskim plamenikom i dimnjakom. Ako je prisutan benzin, ograničena je učinkovitost izmjenjivača topline, a temperature za prethodno zagrijavanje održavaju se ispod 180 °C kako bi se smanjio rizik od zapaljenja. Radne temperature u rasponu su od 760 °C do 870 °C, a vrijeme zadržavanja je obično jedna sekunda. Ako u tu svrhu nije raspoloživa posebna spalionica, za osiguravanje potrebne temperature i vremena zadržavanja može se upotrebljavati postojeća peć. Katalitička oksidacija zahtijeva katalizator kako bi se ubrzala stopa oksidacije adsorpcijom kisika i HOS-ova na njegovoj površini. Katalizator omogućuje da se reakcija oksidacije odvija pri nižoj temperaturi nego što je ona potrebna za toplinsku oksidaciju: obično u rasponu od 320 °C do 540 °C. Prva faza prethodnog zagrijavanja (električnog ili s plinom) odvija se kako bi se dosegla temperatura potrebna za pokretanje katalitičke oksidacije HOS-ova. Faza oksidacije nastupa kad se zrak provodi kroz sloj krutih katalizatora. |
||||||||
|
Program LDAR (otkrivanje i saniranje istjecanja) |
Program LDAR (otkrivanje i saniranje istjecanja) strukturirani je pristup za smanjenje fugitivnih emisija HOS-a otkrivanjem i kasnijom sanacijom ili zamjenom komponenata u kojima je došlo do istjecanja. Trenutačno su za utvrđivanje istjecanja dostupne metode snifinga (opisano u normi EN 15446) i optičkog snimanja plina. Metoda snifinga: Prvi je korak otkrivanje istjecanja upotrebom uređaja za analizu HOS-a koji se drže u ruci i kojima se mjeri koncentracija u blizini opreme (npr. upotrebom ionizacije plamenom ili fotoionizacije). Drugi se korak sastoji od stavljanja komponente u vrećicu kako bi se izvršilo izravno mjerenje na izvoru emisije. Drugi se korak ponekad zamjenjuje matematičkim korelacijskim krivuljama koje proizlaze iz statističkih rezultata dobivenih velikim brojem prethodnih mjerenja provedenih na sličnim komponentama. Metode optičkog snimanja plina: Pri optičkom snimanju upotrebljavaju se male lagane ručne kamere koje omogućuju vizualizaciju istjecanja plina u stvarnom vremenu tako da se na video-uređaju za snimanje pojavljuju kao „dim” zajedno s normalnim snimkom predmetne komponente kako bi se lako i brzo pronašla značajna istjecanja HOS-a. Aktivni sustavi proizvode snimak s povratno raspršenim infracrvenim laserskim svjetlom koje se reflektira na komponenti i u njezinu okruženju. Pasivni se sustavi temelje na prirodnom infracrvenom zračenju opreme i njezinog okruženja. |
||||||||
|
Praćenje difuznih emisija HOS-a |
Pomno ispitivanje i kvantifikacija emisija na lokaciji može se obaviti s odgovarajućom kombinacijom komplementarnih metoda, npr. kampanjama fluksa solarne okultacije (SOF) ili diferencijalnom apsorpcijom LIDAR (DIAL). Ti se rezultati mogu upotrebljavati za evaluaciju kretanja u vremenu, unakrsnu provjeru i ažuriranje/potvrđivanje aktualnog programa LIDAR. Fluks solarne okultacije (SOF): Tehnika se temelji na snimanju i spektrometrijskoj analizi Fourierovom transformacijom širokopojasnog infracrvenog i uljtraljubičastog/vidljivog spektra sunčeve svjetlosti duž određenog geografskog itinirera, prelazeći smjer vjetra i presijecajući pramenove HOS-a. Diferencijalna apsorpcija LIDAR (DIAL): DIAL je tehnika na bazi lasera u kojoj se upotrebljava diferencijalna apsorpcija LIDAR (detekcija svjetlosti i rangiranje), što je analogna optička varijanta RADAR-a koji se temelji na zvučnim radijskim valovima. Tehnika se oslanja na povratno raspršivanje impulsa laserskih zraka atmosferskim aerosolima te analizu spektralnih svojstava povratnog svjetla prikupljenog teleskopom. |
||||||||
|
Visoko integrirana oprema |
Visoko integrirana oprema obuhvaća npr.:
|
1.20.7. Ostale tehnike
|
Tehnike za sprečavanje ili smanjivanje emisija koje nastaju prilikom spaljivanja na baklji |
Ispravno projektiranje pogona: obuhvaća dostatan kapacitet sustava izdvajanja plina koji se spaljuje na baklji, upotrebu visoko integriranih otpusnih ventila i druge mjere za upotrebu spaljivanja na baklji samo kao sigurnosnog sustava u uvjetima rada koji nisu uobičajeni (pokretanje, zatvaranje, hitni slučajevi). Upravljanje pogonom: obuhvaća mjere organizacije i nadzora kako bi se smanjili slučajevi spaljivanja na baklji uravnoteženjem sustava za RFG, upotrebom napredne kontrole postupka itd. Konstrukcija uređaja za spaljivanje na baklji: obuhvaća visinu, pritisak, pomoć parom, zrakom ili plinom, vrstu vrhova baklje itd. Cilj mu je omogućiti rad bez dima i s pouzdanošću te osigurati učinkovito izgaranje viška plinova od nerutinskih radnji pri spaljivanju na baklji. Praćenje i izvješćivanje: Kontinuirano praćenje (mjerenje protoka plina i procjena drugih parametara) plina poslanog na spaljivanje na baklji i povezani parametri izgaranja (npr. udio smjese plina koji teče i topline, omjer pomoći, brzina, protok plina za pročišćavanje, emisije onečišćivača). Izvješćivanje o spaljivanjima na baklji omogućuje upotrebu omjera spaljivanja na baklji kao zahtjeva koji je obuhvaćen EMS-om te za sprečavanje budućih spaljivanja na baklji. Vizualno praćenje na daljinu baklje isto se tako može obavljati upotrebom televizijskih ekrana u boji tijekom spaljivanja na baklji. |
|
Odabir pokretača katalizatora kako bi se izbjeglo stvaranje dioksina |
Tijekom regeneracije katalizatora za reforming organski klorid uglavnom je potreban za učinkovit rad katalizatora za reforming (kako bi se ponovno uspostavila odgovarajuća ravnoteža klorida u katalizatoru i osiguralo ispravno raspršivanje metala). Odabir odgovarajućeg kloriranog spoja utjecat će na mogućnost emisija dioksina i furana. |
|
Izdvajanje otapala za postupke proizvodnje baznih ulja |
Jedinica za izdvajanje otapala sastoji se od faze destilacije pri čemu se otapala izdvajaju iz toka ulja te faze stripiranja (s parom ili inertnim plinom) u frakcionatoru. Otapala koja se upotrebljavaju mogu biti smjesa (DiMe) 1,2-dikloroetana (DCE) i diklorometana (DCM). U jedinicama za obradu voska izdvajanje otapala (npr. za DCE) provodi se upotrebom dvaju sustava: jednog za oduljeni vosak, a drugog za mekani vosak. Oba se sastoje od toplinski integriranih bačvi i vakuumskog stripera. Tokovi iz deparafiniranog ulja i proizvoda voskova stripiraju se radi uklanjanja tragova otapala. |
1.21. Opis tehnika za sprečavanje i kontrolu emisija u vodu
1.21.1. Prethodna obrada otpadnih voda
|
Prethodna obrada tokova kisele vode prije njihove ponovne upotrebe ili obrade |
Slanje nastale kisele vode (npr. u jedinicama za destilaciju, kreking, koksing) na odgovarajuću prethodnu obradu (npr. u jedinicu za stripiranje) |
|
Prethodna obrada ostalih tokova otpadne vode prije obrade |
Kako bi se održala učinkovitost obrade, može biti potrebna odgovarajuća prethodna obrada. |
1.21.2. Pročišćavanje otpadnih voda
|
Uklanjanje netopivih tvari rekuperacijom ulja |
Te tehnike uglavnom uključuju:
|
||||||||||
|
Uklanjanje netopivih tvari rekuperacijom suspendirane krute tvari i disperzivnih ulja |
Te tehnike uglavnom uključuju:
|
||||||||||
|
Uklanjanje topivih tvari uključujući biološku obradu i bistrenje |
Tehnike biološke obrade mogu uključivati:
Jedan od najčešće upotrebljavanih sustava sa suspendiranim slojem u postrojenjima za obradu otpadne vode rafinerija jest postupak s aktivnim muljem. Sustavi s fiksnim slojem mogu obuhvaćati biofiltar ili prokapni filtar. |
||||||||||
|
Dodatna faza obrade |
Posebna obrada otpadnih voda namijenjena upotpunjavanju prethodnih faza obrade npr. za daljnje smanjenje spojeva dušika ili ugljika. Uglavnom se upotrebljava tamo gdje postoje posebni lokalni zahtjevi očuvanja vode. |
(1) U slučaju primjene NRT-a 58.
(2) Kontinuirano mjerenje emisija SO2 može se zamijeniti izračunima na temelju mjerenja udjela sumpora u gorivu ili ulaznom materijalu ako se može dokazati da to omogućuje jednaku razinu točnosti.
(3) U pogledu SOX, kontinuirano se mjeri samo SO2, dok se SO3 mjeri samo povremeno (npr. tijekom kalibriranja sustava mjerenja SO2).
(4) Odnosi se na ukupnu nazivnu ulaznu toplinsku snagu svih jedinica za loženje spojenih s ispustom u kojem se pojavljuju emisije.
(5) Ili neizravno praćenje SOX.
(6) Učestalost praćenja može se prilagoditi ako se nakon razdoblja od jedne godine nizovima podataka jasno dokaže dovoljna stabilnost.
(7) Mjerenja emisija SO2 iz SRU-a mogu se zamijeniti kontinuiranim praćenjem ravnoteže materijala ili drugih relevantnih procesnih parametara pod uvjetom da se odgovarajuća mjerenja učinkovitosti SRU-a temelje na povremenim (npr. jedanput u dvije godine) ispitivanjima performansi pogona.
(8) Antimon (Sb) prati se samo u jedinicama za katalitički kreking kad se u postupku upotrebljava ubrizgavanje Sb-a (npr. za pasiviranje metala).
(9) Osim jedinica za loženje samo na plinovita goriva.
(10) Praćenje N i S u gorivu ili sirovini možda nije potrebno kad se na dimnjaku provode kontinuirana mjerenja emisija NOX i SO2
(11) Gornja granica raspona povezana je s višim ulaznim koncentracijama NOX, većim stopama smanjenja NOX-a te zastarijevanjem katalizatora.
(12) Donja granica raspona povezana je s upotrebom tehnike SCR.
(13) Nisu svi parametri i učestalost uzorkovanja primjenjivi na efluente s lokacija za rafiniranje plina.
(14) Odnosi se na kompozitni uzorak razmjeran protoku uzet tijekom razdoblja od 24 sata pod uvjetom da je uočena dostatna stabilnost protoka, uzorak razmjeran vremenu.
(15) Prelazak s trenutačne metode na EN 9377-2 može zahtijevati razdoblje prilagodbe.
(16) Ako je dostupna korelacija na lokaciji, KPK se može zamijeniti ukupnim organskim ugljikom (TOC). Korelacija između KPK-a i TOC-a trebala bi se razraditi od slučaja do slučaja. Praćenje TOC-a je najpoželjnija opcija jer se ne oslanja na upotrebu vrlo toksičnih spojeva.
(17) Gdje je ukupni dušik zbroj ukupnog dušika po Kjeldahlu (TKN), nitrata i nitrita.
(18) Ako se primjenjuje nitrifikacija/denitrifikacija, mogu se postići razine ispod 15 mg/l.
(19) Kada se za pasiviranje metala upotrebljava ubrizgavanje antimona (Sb), mogu se pojaviti razine NOX do 700 mg/Nm3. Donja granica raspona može se postići upotrebom tehnike SCR.
(20) Isključuje se ispuštanje čađe u kotao za CO i kroz hladnjak plina.
(21) Donja granica raspona može se postići upotrebom ESP-a s četiri električna polja.
(22) Ako je primjenjiv odabir sirovine s niskim udjelom sumpora (npr. < 0.5 % m/m) (ili hidroobrada) i/ili ispiranje, za sve načine izgaranja: gornja granica raspona razine emisija povezana s NRT-om jest ≤ 600 mg/Nm3.
(23) Može biti neostvarivo kad kotao za CO ne radi pod potpunim opterećenjem.
(24) Donja granica raspona može se postići upotrebom ESP-a s četiri električna polja.
(25) Kad ESP nije primjenjiv, mogu se pojaviti vrijednosti do 150 mg/Nm3.
(26) Razina emisija povezana s NRT-om odnosi se na kombinirane emisije iz plinske turbine i dodatnog utilizacijskog kotla za loženje, ako postoji.
(27) Za gorivo s visokim udjelom H2 (tj. iznad 10 %), gornja granica raspona je 75 mg/Nm3.
(28) Za postojeću jedinicu u kojoj se upotrebljava prethodno zagrijavanje zraka na visokoj temperaturi (tj. > 200 °C) ili s udjelom H2 u loživom plinu većim od 50 %, gornja granica raspona razine emisija povezane s NRT-om jest 200 mg/Nm3.
(29) Za postojeće jedinice snage < 100 MW koje koriste loživo ulje s udjelom dušika većim od 0,5 % (m/m) ili tekuće gorivo u količini > 50 % ili s prethodnim zagrijavanjem zraka, mogu se pojaviti vrijednosti do 450 mg/Nm3.
(30) Donja granica raspona može se postići primjenom tehnike SCR.
(31) Donja granica raspona može se postići kod jedinica u kojima se primjenjuju tehnike na kraju postupka.
(32) Gornja granica raspona odnosi se na upotrebu visokog postotka spaljivanja ulja te kada su primjenjive samo primarne tehnike.
(33) U posebnoj konfiguraciji obrade RLP-a s niskim radnim pritiskom ispirača plina i rafinerijskim loživim plinom s molarnim omjerom H/C iznad 5, gornja granica raspona razine emisija povezane s NRT-om može dosegnuti i 45 mg/Nm3.
(34) Moguće je da tehnike ii. i iii. nisu općenito primjenjive ako su spremnici namijenjeni proizvodima kojima je potrebna toplina za rukovanje tekućinom (npr. bitumen) i ako izlijevanje nije vjerojatno zbog otvrdnuća.
(35) Jedinicu za uništavanje pare (npr. spaljivanjem) može zamijeniti jedinica za rekuperaciju pare ako je izdvajanje pare nesigurno ili tehnički neizvedivo zbog volumena povratne pare.
(36) satne vrijednosti pri kontinuiranom radu, izražene i izmjerene u skladu s Direktivom 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 365, 31.12.1994., str. 24.).
(37) Donja se vrijednost može postići dvostupanjskim hibridnim sustavima. Gornja se vrijednost može postići jednostupanjskom adsorpcijom ili membranskim sustavom.
(38) Praćenje benzena nije potrebno ako su emisije NMHOS-a blizu donje granice raspona.
(39) Moguće je da nije primjenjivo na zasebne rafinerije maziva ili bitumena s emisijama sumpornih spojeva manjima od 1 t/d.
(40) Učinkovitost izdvajanja sumpora izračunava se za cijeli lanac obrade (uključujući SRU i TGTU) kao frakcija sumpora u sirovini koja je izdvojena u tok sumpora usmjeren prema bazenima za prikupljanje.
Ako primijenjena tehnika ne obuhvaća izdvajanje sumpora (npr. ispirač slanom vodom), ona se odnosi na učinkovitost uklanjanja sumpora kao postotak sumpora koji je uklonjen u cijelom lancu obrade.