(1)

Odnosi između Europske unije („Unija”) i Ukrajine razvijaju se unutar okvira Europske politike susjedstva i Istočnoga partnerstva. Sporazum o partnerstvu i suradnji između Unije i Ukrajine stupio je na snagu 1. ožujka 1998. Bilateralni politički dijalog i gospodarska suradnja nastavili su se razvijati u okviru Strategije o pridruživanju EU-a i Ukrajine koja je prihvaćena 23. studenoga 2009. Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane („Sporazum o pridruživanju”), uključujući produbljenu i sveobuhvatnu slobodnu trgovinsku zonu, bio je predmet pregovora od 2007. do 2011., a parafiran je 2012. Dana 21. studenoga 2013. Kabinet ministara Ukrajine odlučio je suspendirati potpisivanje Sporazuma o pridruživanju. Međutim, nakon ostavke ukrajinske vlade u veljači 2014. sadašnja ukrajinska vlada izrazila je svoju spremnost za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju u bliskoj budućnosti. Dana 6. ožujka 2014. Europsko je vijeće u izjavi o Ukrajini objavilo svoju spremnost da u vrlo kratkom roku potpiše sva politička poglavlja Sporazuma o pridruživanju te da jednostrano prihvati mjere kojima će se Ukrajini omogućiti da u znatnoj mjeri iskoristi prednosti produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovinske zone.

Komisija je u tu svrhu 11. ožujka 2014. donijela prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća.

(2)

Trenutačna politička kriza vrlo nepovoljno utječe na ionako krhku gospodarsku i financijsku stabilnost. Ukrajina je trenutačno suočena s vrlo lošim i sve nepovoljnijim stanjem bilance plaćanja i fiskalnom situacijom, a gospodarstvo ponovno klizi u recesiju. De facto prekid ruske pomoći u okviru paketa od 15 milijardi USD i najavljeno ukidanje povlaštene cijene plina koje je trgovačko društvo Gazprom najavilo od travnja 2014., dodatno će pogoršati situaciju. U takvim okolnostima Ukrajina je izložena velikom riziku od neispunjavanja obveza u bliskoj budućnosti.

(3)

Nakon ostavke prethodne vlade ukrajinski parlament je 22. veljače 2014. imenovao novog privremenog predsjednika, a 27. veljače 2014. novu vladu. Iako je na snagu vraćen ukrajinski ustav iz 2004. i predsjednički izbori najavljeni za 25. svibnja 2014., Ukrajina nije uspjela uspostaviti političku stabilnost jer je Ruska Federacija nedavno narušila njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost.

(4)

U tom kontekstu Ukrajina traži hitnu financijsku pomoć međunarodnih vjerovnika i donatora. Ako Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u okviru redovnog zakonodavnog postupka donesu odluku o pružanju takve financijske pomoći, brza isplata Unijine makrofinancijske pomoći Ukrajini („makrofinancijska pomoć Unije”) ne bi bila moguća u prvoj polovini 2014. te se stoga ne bi riješile hitne potrebe Ukrajine za financiranjem. It is, therefore, justified to provide the Union's macro-financial assistance on the basis of a Council Decision adopted pursuant to Article 213 TFEU.

(5)

Hitnost pomoći povezana je s neposrednom potrebom Ukrajine za sredstvima, uz sredstva koja će pružiti druge međunarodne financijske institucije i drugi bilateralni donatori te makrofinancijsku pomoć predviđenu Odlukom Vijeća 2002//639/EZ (1) te Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(6)

Trenutačna kriza u Ukrajini opravdanje je za izvanrednu primjenu hitnog postupka u skladu s člankom 213. UFEU-a. Ovom odlukom o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini ne dovode se u pitanje druge buduće operacije makrofinancijske pomoći.

(7)

Nakon ostavke ukrajinske vlade Unija je u različitim prigodama izražavala svoju predanost tomu da podrži novu ukrajinsku vladu u njezinim nastojanjima stabilizacije stanja i provedbe reformi. Unija je izrazila i spremnost da u potpunosti podrži napore međunarodne zajednice i međunarodnih financijskih institucija, osobito Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u vezi s paketom međunarodne pomoći namijenjene rješavanju hitnih potreba Ukrajine, uz uvjet jasnog obvezivanja Ukrajine na reforme. Financijska potpora Unije Ukrajini u skladu je s Unijinom politikom kako je uređeno Europskom politikom susjedstva i Istočnim partnerstvom.

(8)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu bilanci plaćanja, čime se žele riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi se trebala podržati provedba političkog programa koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja bilance plaćanja.

(9)

Očekuje se da će se ukrajinske vlasti i MMF uskoro sporazumjeti o gospodarskom programu koji će popratiti financijski aranžman s MMF-om.

(10)

S obzirom na drastično pogoršan položaj ukrajinske bilance plaćanja Komisija je 5. ožujka najavila paket pomoći, koji obuhvaća predloženu makrofinancijsku pomoć Unije. Taj je paket odobren 6. ožujka na izvanrednom sastanku Europskog vijeća. Paket obuhvaća financijsku pomoć u iznosu 11 milijardi EUR u razdoblju 2014.–2020., uključujući iznos do najviše 1,565 milijardi EUR bespovratnih sredstava u istom razdoblju mobiliziranih u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te proračuna za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Isplata makrofinancijske pomoći previđene Odlukom 2002/639/EZ i Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća može se izvršiti odmah nakon uspostave programa MMF-a.

(11)

S obzirom da je Ukrajina obuhvaćena Europskom politikom susjedstva, ispunjuje uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(12)

S obzirom da se može očekivati da će drastično pogoršanje potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem znatno premašiti sredstva koja će osigurati MMF i ostale multilateralne institucije, hitna makrofinancijska pomoć Unije Ukrajini u trenutačnim iznimnim okolnostima smatra se primjerenim odgovorom na zahtjev Ukrajine za potporom financijskoj stabilizaciji. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Ukrajini nadopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana s MMF-om.

(13)

Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Ukrajine, a time i pružanje potpore njezinom gospodarskom i društvenom razvoju.

(14)

Iznos makrofinancijske pomoći Unije temelji se na preliminarnoj procjeni preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir kapacitet Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima, a pogotovo iz međunarodnih pričuva kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopunjivati programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća upotreba drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(15)

Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(16)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom aktivnosti makrofinancijske pomoći kako bi osigurale usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(17)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati opredijeljenost Ukrajine vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(18)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te zajamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini te promicanje strukturnih reformi kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, stvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija bi trebala redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva.

(19)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, trebalo bi osigurati da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud obavlja revizije.

(20)

Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća.

(21)

Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.

(22)

Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u odnosu na pomoć i dostavljati im relevantne dokumente.

(23)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove odluke, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3),