17.12.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 338/11 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1343/2013
od 12. prosinca 2013.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz peroksisulfata (persulfata) podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4. i članak 11. stavke 2., 5. i 6.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Mjere na snazi
(1) |
Uredbom Vijeća (EZ) br. 1184/2007 (2) uvedena je konačna antidampinška pristojba na uvoz persulfata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Tajvana i Sjedinjenih Američkih Država („početni ispitni postupak” i „početne mjere”). Mjere u vezi s NRK-om uvedene su u obliku ad valorem pristojbe od 71,8 % za sva trgovačka društva osim za dva kineska proizvođača izvoznika kojima su odobrene pojedinačne pristojbe. |
2. Pokretanje revizije nakon isteka mjere
(2) |
Komisija je 10. listopada 2012. najavila u obavijesti („Obavijest o pokretanju postupka”) (3), objavljenoj u Službenom listu Europske unije, pokretanje revizije nakon isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz persulfata podrijetlom iz NRK-a. |
(3) |
Revizija je pokrenuta nakon opravdanog zahtjeva koji su podnijela dva europska proizvođača, RheinPerChemie GmbH&Co. KG i United Initiators GmbH&Co. KG („podnositelji zahtjeva”) koji predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje persulfata u Uniji. |
(4) |
Zahtjev se temeljio na pretpostavci da bi istek mjera za posljedicu vjerojatno imao ponavljanje dampinga i štete za industriju Unije. |
3. Ispitni postupak
3.1. Razdoblje revizije ispitnog postupka i razmatrano razdoblje
(5) |
Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2011. do 30. rujna 2012. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za ocjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”). |
3.2. Dotične strane u ispitnom postupku
(6) |
Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, proizvođače izvoznike iz NRK-a, nepovezane uvoznike i korisnike za koje se zna da se revizija na njih odnosi, proizvođače iz mogućih analognih zemalja i predstavnike NRK-a. Zainteresirane strane dobile su priliku obznaniti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku utvrđenom u Obavijesti o pokretanju postupka. |
(7) |
S obzirom na mogućnost velikog broja proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika u Uniji uključenih u ispitni postupak, u Obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li uzorkovanje potrebno i kako bi mogla odabrati uzorak odluči li da jest, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, prethodno navedene strane pozvane su da se jave u roku od 15 dana od objave Obavijesti o pokretanju postupka i da Komisiji dostave podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
(8) |
Nije se javio nijedan uvoznik. |
(9) |
Samo je jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a odgovorio na upitnik. Zato nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika. |
(10) |
Komisija je poslala upitnik svim poznatim stranama za koje se zna da se na njih odnosi revizija i onima koje su se javile u rokovima određenim u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovore su dostavila dva proizvođača iz Unije, jedan proizvođač izvoznik NRK-a i jedan proizvođač iz Turske, koja se smatrala mogućom analognom zemljom. |
(11) |
Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga te nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:
United Initiators (Shanghai) Co. Ltd., Šangaj (4). |
B. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
(12) |
Dotični proizvod isti je onaj obuhvaćen početnim ispitnim postupkom, to jest peroksisulfat (persulfat), uključujući i kalijev peroksimonosulfat sulfat („dotični proizvod”), trenutačno obuhvaćen oznakama KN 2833 40 00 i ex 2842 90 80. |
(13) |
Dotični proizvod upotrebljava se kao inicijator ili kao oksidans u velikom broju primjena. Neki primjeri uključuju njegovu upotrebu kao inicijatora polimerizacije u proizvodnji polimera, kao sredstvo za jetkanje u proizvodnji tiskanih pločica, u kozmetičkim sredstvima za kosu, kao sredstvo za odstranjivanje štirke iz tekstilnih proizvoda, u proizvodnji papira, kao sredstvo za čišćenje zubi te kao dezinfekcijsko sredstvo. |
(14) |
Ispitnim postupkom potvrđeno je da, kao u početnom ispitnom postupku, dotični proizvod i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i istu osnovnu namjenu te se stoga mogu smatrati sličnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. |
C. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA
1. Opće napomene
(15) |
U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je vrši li se trenutačno damping kao i jesu li vjerojatni nastavak ili ponavljanje dampinga nakon mogućeg isteka mjera koje su na snazi za uvoz iz NRK-a. |
(16) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 9., samo je jedan proizvođač izvoznik surađivao u ispitnom postupku i on nije tijekom RRIP-a izvozio dotični proizvod u Uniju. Kako je spomenuto niže u uvodnoj izjavi 22. i kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama od 51. do 53., u ispitnom postupku pokazalo se da je cjelokupni uvoz iz NRK-a tijekom RRIP-a u osnovi izvršio jedan izvoznik za kojeg je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da nije vršio damping i koji ne podliježe ovoj reviziji. Stoga se u ovom slučaju ne može provesti analiza dampinga. |
2. Razvoj uvoza u slučaju ukidanja mjera
(17) |
Kako bi se ocijenila vjerojatnost ponavljanja dampinga, u obzir su uzeti podaci koje je dostavio kineski proizvođač izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku, podaci prikupljeni u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i dostupne činjenice s obzirom na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku. Dostupne činjenice pronađene su u zahtjevu za reviziju nakon isteka mjera, u podacima objavljenima u okviru revizije nakon isteka mjera koju su pokrenule Sjedinjene Američke Države (SAD) (5), u ožujku 2013., u statističkim podacima dostupnima Komisiji, to jest mjesečnim podacima koje dostavljaju države članice prema članku 14. stavku 6. Osnovne uredbe („baza podataka 14.6”) i Eurostatovim podacima o uvozu. |
(a)
(18) |
Prema podacima dostupnima u ispitnom postupku, u osnovi je cjelokupni uvoz iz NRK-a tijekom RRIP-a izvršio jedan kineski izvoznik za kojeg u početnom ispitnom postupku nije utvrđeno da vrši damping (6). Taj uvoz stoga ne podliježe antidampinškim mjerama. Cijene tog uvoza tijekom tog su razdoblja ostale niže od cijena industrije Unije. |
(19) |
Usprkos činjenici da su se kineske uvozne cijene u Uniju povećale za 29 % tijekom razmatranog razdoblja,one su i dalje bile niske i snižavale su cijenu industrije Unije tijekom RRIP-a. I prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije su se povećale, ali na manje izraženu stopu od 7 %. |
(20) |
Jedini kineski izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku, a koji podliježe tekućim antidampinškim mjerama nije izvozio dotični proizvod u Uniju tijekom RRIP-a. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da je izvozio po dampinškim cijenama na tržišta trećih zemalja i da su njegove cijene bile čak i niže od trenutačnih uvoznih cijena iz NRK-a na tržište Unije. To je pokazatelj da izvoznici u Kini nastavljaju provoditi damping i da su njihove cijene niske. |
(21) |
Tržište Unije uglavnom se sastoji od uvoza iz triju zemalja: Kine, Turske i SAD-a, s tržišnim udjelom svake od njih od 8 % do 10 % te dvaju proizvođača iz Unije s tržišnim udjelom od oko 65 do 75 %. Ispitnim postupkom dokazano je da je SAD i dalje prisutan na tržištu Unije i da predstavlja oko jednu trećinu ukupnog uvoza tijekom RRIP-a. Uvozne cijene iz SAD-a u prosjeku su bile 10 % više od uvoznih cijena iz NRK-a. Taj nalaz, zajedno s uočenim sniženjem cijena industrije Unije, pokazuje da se zbog kineskog uvoza i dalje bilježi pad prodajnih cijena u Uniji. |
(22) |
Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 18., iz Kine je tijekom RRIP-a izvozio jedan izvoznik za kojeg je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da ne vrši damping. Između 2009. i RRIP-a obujam tog uvoza povećao se za 24 %, a odgovarajući tržišni udjel povećao se s 8 % na 9,6 % ukupne potrošnje u Uniji u istom razdoblju. |
(23) |
Vrijedi podsjetiti da su od 1995. do 2001. na persulfate iz NRK-a bile uvedene antidampinške mjere. Sve su te mjere ukinute, obujam uvoza iz NRK-a povećao se s manje od 200 tona u 2001. na više od 4 000 tona u 2003., a zatim više nego udvostručio na gotovo 9 000 tona 2006. Drugim riječima, kineski je uvoz preuzeo više od 20 % tržišta Unije u nekoliko godina. U razdoblju od 2003. do 2006, dok se potrošnja povećala za 7 %, kineski se tržišni udjel udvostručio. To pokazuje da su kineski izvoznici sposobni uzeti značajan tržišni udjel na tržištu Unije ako izostanu antidampinške mjere. |
(24) |
S obzirom na prethodno navedene činjenice i razmatranja, posebno na kinesku reakciju na ukidanje mjera na tržištu Unije 2001., razinu kineskih cijena tijekom RRIP-a i nastavak dampinške prakse na tržištima trećih zemalja, smatra se da postoji vjerojatnost nastavka jeftinog kineskog uvoza u velikim količinama na tržište Unije u slučaju da se ukinu postojeće mjere. |
(b)
(25) |
Kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 16., kinesko trgovačko društvo koje je surađivalo u ispitnom postupku nije izvozilo u Uniju tijekom RRIP-a i nije bilo moguće usporediti njegove uobičajene vrijednosti na domaćem tržištu s izvoznim cijenama u Uniju. Međutim, ocjenjivalo se, kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 24., je li trgovačko društvo na tržišta trećih zemalja tijekom RRIP-a izvozilo po dampinškim cijenama. S obzirom na to da je trgovačkom društvu u početnom ispitnom postupku dodijeljen MET, uobičajene vrijednosti utvrđene su na temelju podataka tog trgovačkog društva. |
(26) |
Prosječne uobičajene vrijednosti za tri vrste dotičnog proizvoda, čija je prodaja na domaćem tržištu bila reprezentativna i izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, utvrđene su na temelju cijena koje su plaćali neovisni kupci na domaćem tržištu. Za jednu vrstu, uobičajenu vrijednost trebalo je izračunati na temelju troška proizvodnje u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Za utvrđivanje uobičajene vrijednosti te vrste upotrijebljeni su trošak trgovačkog društva za prodajne, opće i administrativne troškove (POA) i dobit postignuta domaćom prodajom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe. |
(27) |
Usporedbom uobičajene ponderirane prosječne vrijednosti i ponderirane prosječne izvozne cijene u treće zemlje na razini franko tvornica utvrđene na temelju dostavljenih i provjerenih podataka dobivena je ponderirana prosječna dampinška marža od 9,4 %. |
(28) |
S obzirom na ponašanje u vezi s određivanjem cijena, jasan pokazatelj dampinške prakse kineskih proizvođača izvoznika na trećim tržištima jest i postojanje antidampinških mjera u Indiji i SAD-u. |
(c)
(29) |
Ispitnim postupkom pokazalo se da je kinesko trgovačko društvo koje je surađivalo, izvozilo u brojne treće zemlje kao što su Brazil, Indonezija, Malezija, Južna Afrika, Južna Koreja, Tajvan, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati. Stoga su izvozne cijene kineskog trgovačkog društva koje je surađivalo u ispitnom postupku na treća tržišta uspoređene s prodajnim cijenama na razini industrije Unije i s uvoznom cijenom za NRK tijekom RRIP-a na tržištu Unije. Tom se usporedbom pokazalo da je kineski izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku značajno snižavao, do 40 %, cijene industrije Unije tijekom RRIP-a. |
(30) |
Ta analiza pokazuje, s jedne strane, da su cijene na tržištu Unije više i da su stoga vrlo privlačne, a s druge strane, da su cijene koje je nudio kineski izvoznik niže od sadašnje kineske uvozne cijene na tržište Unije. |
(31) |
Vrijedi zabilježiti i da su uobičajene vrijednosti trgovačkog društva koje je surađivalo tijekom RRIP-a uglavnom bile niže od prodajnih cijena industrije Unije. To potvrđuje privlačnost tržišta Unije jer bi ono kineskim proizvođačima očito donijelo veću dobit. Čini se da je jedini temelj niske razine cijene u Kini izdašan kapacitet i ponuda dotičnog proizvoda. |
(32) |
Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 28., neka tržišta trećih zemalja, kao što su SAD i Indija, postala su manje privlačna za kineske izvoznike zbog postojanja antidampinških mjera. Osim toga, u relativnom smislu, utvrđeno je da ostala tržišta trećih zemalja posluju po nižim razinama cijena nego na tržištu Unije. Što se tiče ostalih tržišta trećih zemalja koje nisu uvele mjere, njih već opskrbljuju trgovačka društva koja su prisutna na tim tržištima pa bi svaki rezervni kapacitet NRK-a vjerojatno bio iskorišten za izvoz na tržište Unije. |
(33) |
Na temelju prethodno navedenoga, očekuje se da bi se kineski uvoz nastavio u većem obujmu i da bi doveo do većeg pritiska na cijene na tržištu Unije kad bi se postojeće mjere ukinule. |
(d)
(34) |
U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i u izostanku drugih dostupnih podataka, analiza rezervnog kapaciteta u NRK-u temeljila se na dostupnim činjenicama, odnosno ograničenim podacima o stanju tržišta NRK-a koje su dostavili kineski proizvođač izvoznik koji je surađivao i industrija Unije te iz javno dostupnih podataka na razini pet glavnih proizvođača utvrđenih u NRK-u i podataka prikupljenih u fazi pokretanja postupka. Utvrđeno je da su podaci dostavljeni iz tih izvora usklađeni. |
(35) |
Na temelju tih podataka procjenjuje se da je u NRK-u dostupan proizvodni kapacitet veći od 100 tisuća tona što predstavlja gotovo trostruki obujam potrošnje u Uniji tijekom RRIP-a. |
(36) |
Na temelju stope iskorištenosti kapaciteta proizvođača koji je surađivao zaključeno je da u NRK-u postoji potencijalno značajan dostupni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za povećanje proizvodnje i preusmjeriti na tržište Unije u slučaju da antidampinške mjere prestanu vrijediti. |
(e)
(37) |
U pogledu prethodno navedenog, smatralo se da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako trenutačne mjere prestanu vrijediti. Posebno, razina uobičajenih vrijednosti utvrđenih u Kini, ponašanje proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku u vezi s dampingom na tržištima trećih zemalja, postojanje antidampinških mjera protiv kineskih izvoznika u Indiju i u SAD, privlačnost tržišta Unije u usporedbi s drugim tržištima i dostupnost značajnih proizvodnih kapaciteta NRK-a ukazuju na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju ukidanja postojećih mjera. |
D. STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE
1. Definicija industrije Unije
(38) |
Ovim je ispitnim postupkom potvrđeno da samo dva proizvođača u Uniji proizvode persulfate. Oni predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje u Uniji tijekom RRIP-a. Oba su proizvođača dala potporu zahtjevu za reviziju i surađivala su u ispitnim postupku. |
(39) |
Ta dva trgovačka društva stoga predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe i u daljnjem tekstu će se navoditi kao „industrija Unije”. |
2. Uvodna napomena
(40) |
Kako bi se zaštitila povjerljivost na temelju članka 19. Osnovne uredbe, podaci za dva proizvođača iz Unije predstavljeni su u obliku indeksa ili u rasponima. |
(41) |
Podaci o uvozu analizirani su na razini oznaka KN za tri glavne vrste istovjetnog proizvoda, amonijev persulfat, natrijev persulfat i kalijev persulfat, i na razini oznake TARIC za četvrtu vrstu, kalijev peroksimonosulfat sulfat. Analiza uvoza dopunjena je podacima prikupljenima na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe. |
3. Potrošnja u Uniji
(42) |
Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i podataka Eurostata o uvozu na razini oznaka KN i TARIC. |
(43) |
Potrošnja u Uniji tijekom RRIP-a bila je malo viša nego u početku razmatranog razdoblja. Zabilježen je rast od 22 % od 2009. do 2010., ali nakon toga potrošnja je stalno padala za oko 18 %. Tablica 1. Potrošnja
|
4. Obujam, cijene i tržišni udjel uvoza iz NRK-a
(44) |
Obujam i tržišni udjeli uvoza iz NRK-a analizirani su na temelju Eurostata i podataka prikupljenih u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe. |
(45) |
Usporedbom prethodno navedenih baza podataka pokazalo se da je cjelokupni uvoz iz NRK-a podrijetlom iz jednog trgovačkog društva za koje je utvrđeno da ne vrši damping tijekom početnog ispitnog postupka. Posljedično, ne može se analizirati tržišni udjel dampinškog uvoza iz NRK-a i razvoj cijena tog uvoza. |
(46) |
Nadalje, budući da kineski proizvođači uvoznici pod antidampinškim mjerama nisu izvozili dotični proizvod u Uniju tijekom RRIP-a, za NRK nije bilo moguće izračunati sniženje cijene. |
5. Uvoz iz ostalih trećih zemalja5
(47) |
Obujam uvoza, cijene i tržišni udjel iz drugih zemalja tijekom razmatranog razdoblja prikazan je u tablici u nastavku. Te vrijednosti utvrđene su na temelju statističkih podataka dostavljenih na razinama oznaka KN i TARIC. Uslijed povjerljivosti, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 40., podaci o tržišnom udjelu objavljeni su u obliku indeksa. Tablica 2. Uvoz iz ostalih trećih zemalja
|
(48) |
Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja na tržište Unije smanjio se za oko 12 % tijekom razmatranog razdoblja, a prosječna cijena u istom razdoblju povećala se za 6 %. Tržišni udjel koji su izgubile ostale treće zemlje djelomično su preuzeli kineski uvoz i industrija Unije. Tijekom istog razdoblja industrija Unije povećala je cijene u prosjeku za 7 % kako je navedeno u nastavku u uvodnoj izjavi 64. |
6. Gospodarsko stanje industrije Unije
6.1. Uvodne napomene
(49) |
Komisija je prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije. |
6.2. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
(50) |
Proizvodnja industrije Unije znatno je porasla tijekom razmatranog razdoblja. Taj rast bio je najizraženiji između 2009. i 2010. kada se proizvodnja povećala za 32 postotna boda. Nakon toga je ostala stabilna, uz lagano opadanje između 2011. i RRIP-a. Tablica 3. Ukupna proizvodnja u Uniji
|
(51) |
Proizvodni kapacitet ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Kako se proizvodnja povećala u razdoblju od 2009. do 2011., iskorištenost kapaciteta pokazivala je opći rast od 34 %. To se kretanje promijenilo tijekom RRIP-a jer je pad proizvodnje rezultirao i padom iskorištenosti kapaciteta za šest postotnih bodova kako je prikazano u nastavku: Tablica 4. Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
|
6.3. Zalihe
(52) |
Iako se razina završnih zaliha industrije Unije znatno povećala između 2009. i RRIP-a, razina je ostala relativno niska s obzirom na razinu proizvodnje. Tablica 5. Završne zalihe
|
6.4. Obujam prodaje
(53) |
Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima slijedio je kretanje potrošnje s najvišom vrijednosti u 2010. i nakon toga negativno kretanje u sljedećim godinama, sve do kraja RRIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 6 %. Tablica 6. Prodaja nepovezanim kupcima
|
6.5. Tržišni udjel
(54) |
Kako su obujmi prodaje u Uniji slijedili kretanje potrošnje, tržišni udjel industrije Unije ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Tablica 7. Tržišni udjel Unije
|
6.6. Rast
(55) |
Kako je prethodno objašnjeno, rast potrošnje u Uniji ograničen je na 3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije uspjela je malo povećati obujam prodaje i tržišni udjel tijekom istog razdoblja. |
6.7. Zaposlenost i produktivnost
(56) |
Razina zaposlenosti u industriji Unije ostala je stabilna između 2009. i RRIP-a. Međutim, produktivnost po zaposleniku, mjerena kao proizvod u tonama po zaposleniku, vidljivo je rasla tijekom tog razdoblja u skladu s kretanjem proizvodnje. Detaljni podaci izneseni su niže: Tablica 8. Ukupna zaposlenost i produktivnost u Uniji
|
6.8. Jedinične prodajne cijene
(57) |
Jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji povećale su se za 7 % od 2009. do RRIP-a. Taj porast prosječnih prodajnih cijena industrije Unije od 7 % može se objasniti promjenom ponude proizvoda koji se prodavao tijekom razmatranog razdoblja. Ta cijena, čak i ako se u obzir uzme moguća razlika u ponudi proizvoda, znatno je viša od cijene koju su naplaćivali kineski proizvođači koji su surađivali u ispitnom postupku za izvoz u treće zemlje. Tablica 9. Jedinična cijena prodaje u Uniji
|
6.9. Profitabilnost
(58) |
Profitabilnost industrije Unije 2009. bila je gotovo na točki pokrića. Kasnije, u razdoblju od 2010. do RRIP-a, profitabilnost je ostala iznad 10 %. Nagli skok indeksa profitabilnosti između 2009. i 2010. rezultat je vrlo niske razine u 2009. koja je bila kritična godina za industriju Unije. U 2011. visoka profitabilnost bila je rezultat izuzetne uštede troškova, što se neće ponoviti u budućnosti. To se već odrazilo u smanjenju profitabilnosti u RRIP-u, što je trend koji se nastavlja. Tablica 10. Profitabilnost
|
6.10. Ulaganje i povrat od ulaganja
(59) |
U ispitnom postupku pokazalo se da je industrija Unije mogla održavati visoku razinu ulaganja tijekom cijelog razmatranog razdoblja. |
(60) |
Povrat od ulaganja usko je slijedio trend profitabilnosti 2009. i 2011. koje nisu bile reprezentativne kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 58. Tablica 11. Ulaganja i povrat od ulaganja
|
6.11. Novčani tok i sposobnost povećanja kapitala
(61) |
Novčani tok, koji utječe na sposobnost industrije za financiranje vlastitih djelatnosti, izražen kao postotak prometa dotičnog proizvoda, slijedio je kretanje slično kretanju profitabilnosti. Znatno se popravio do 2011. i smanjio tijekom RRIP-a. Tablica 12. Novčani tok
|
6.12. Plaće
(62) |
Dok je broj zaposlenika industrije Unije ostao stabilan, njihove su se plaće povećale za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. |
6.13. Visina dampinške marže
(63) |
Kako je prethodno objašnjeno, tijekom razmatranog razdoblja nije bilo dampinškog uvoza iz NRK-a pa se visina dampinške marže nije mogla ocijeniti. |
6.14. Oporavak od prethodnog dampinga
(64) |
Uzimajući u obzir izostanak dampinškog uvoza po niskim cijenama iz NRK-a, relativno visoku iskorištenost kapaciteta i povećanje tržišnog udjela koje je postigla industrija Unije, njezinu razinu profitabilnosti i pozitivan razvoj financijskih pokazatelja zaključuje se da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do oporavka industrije Unije od učinaka prethodnog dampinga. Oporavak je ipak skorašnji, a tijekom RRIP-a na tržištu Unije uočeno je opadanje različitih pokazatelja štete kao što su profitabilnost, novčani tok, povrat od ulaganja i ulaganje. |
7. Zaključak o stanju industrije Unije
(65) |
U ispitnom postupku pokazalo se da je uvoz dampinških proizvoda po niskim cijenama iz NRK-a zaustavljen na tržištu Unije upravo nakon uvođenja početnih mjera 2007. i da taj uvoz nije postojao tijekom razmatranog razdoblja ili RRIP-a. Uvoz iz NRK-a prisutan na tržištu Unije potječe od jedinog kineskog proizvođača za kojeg nije utvrđen damping tijekom početnog ispitnog postupka. Time je industriji Unije omogućeno da postigne visoke razine proizvodnje, poveća obujam prodaje, prosječne prodajne cijene, tržišni udjel i profitabilnost te da općenito poboljša svoje financijsko stanje. |
(66) |
Stoga se zaključuje da industrija Unije tijekom RRIP-a nije pretrpjela materijalnu štetu. S obzirom na pad potrošnje i pogoršanje nekih pokazatelja štete tijekom RRIP-a kako je prethodno opisano, stanje industrije Unije još uvijek je osjetljivo. |
E. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE
1. Uvodne napomene
(67) |
Kako bi se procijenila vjerojatnost ponavljanja štete ako mjere prestanu vrijediti, analizirao se mogući utjecaj kineskog uvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
(68) |
Analiza je bila usmjerena na rezervni kapacitet NRK-a i ponašanje kineskih izvoznika na tržištima trećih zemalja i na tržištu Unije. |
2. Rezervni kapacitet NRK-a
(69) |
U skladu s podacima koji su prikupljeni i provjereni tijekom ispitnog postupka procjenjuje se da je u Kini dostupno oko 100 tisuća tona proizvodnog kapaciteta dotičnog proizvoda. Osim toga, postoji nekoliko malih proizvođača diljem zemlje koji još povećavaju ovaj iznos. |
(70) |
Uslijed nesuradnje kineskih izvoznika, podaci koji pokazuju točan postotak ovog rezervnog kapaciteta koji bi mogao biti iskorišten za izvoz dotičnog proizvoda na tržište Unije nisu dostupni. Međutim, u ispitnom se postupku pokazalo da samo jedan kineski proizvođač koji je surađivao ima rezervni kapacitet od oko 30 %. Ekstrapolacija tog podatka na sva kineska trgovačka društva značila bi da u NRK-u trenutačno postoji rezervni kapacitet od više od 30 tisuća tona. |
(71) |
Na temelju prethodno navedenog, čak i kad sva kineska trgovačka društva ne bi radila punim kapacitetom, za izvoz iz NRK-a bilo bi dostupno 20-25 tisuća tona dotičnog proizvoda. S obzirom na izrađene nalaze i donesene zaključke iz prethodnih uvodnih izjava od 22. do 44., jasno je da bi, u slučaju da se mjere ne produlje, raspoloživi rezervni kapacitet iz Kine bio namijenjen za izvoz na tržište Unije. Taj potencijalni dodatni izvozni obujam trebalo bi razmatrati u kontekstu potrošnje Unije od oko 25 000 – 35 000 tona tijekom RRIP-a. |
3. Izvoz iz NRK-a
(72) |
Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20., ispitnim postupkom utvrđeno je da Kina izvozi u treće zemlje po dampinškim cijenama. Nadalje, rezultati revizija nakon isteka mjera koje su provela nadležna tijela u SAD-u i u Indiji doveli su do preporuke da bi antidampinške mjere koje su na snazi za persulfate iz NRK-a trebalo produljiti. U toj situaciji očekuje se da će se slobodni proizvodni kapacitet kineskih izvoznika uglavnom koristiti za proizvodnju za izvoz na tržište Unije ako mjere prestanu vrijediti. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., s obzirom na to da je opskrbljivanje tržišta ostalih trećih zemalja, koje nisu uvele mjere, već osiguravaju trgovačka društva koja su prisutna na tim tržištima, svaki bi rezervni kapacitet dostupan u NRK-a vjerojatno bio iskorišten za izvoz dotičnog proizvoda na tržište Unije. |
(73) |
Uzimajući u obzir dosadašnju dampinšku praksu kineskih izvoznika koja je dovela do uvođenja mjera koje su na snazi, kao i njihovo sadašnje dampinško ponašanje u trećim zemljama, može se zaključiti da bi taj obujam izvoza u Uniju bio uvezen po dampinškim cijenama. |
(74) |
Nadalje, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 23., podsjeća se da su antidampinške mjere bile uvedene protiv uvoza persulfata iz NRK-a od 1995. do 2001. godine. Kako te mjere nisu produljene, uvoz iz NRK-a povećao se s manje od 200 tona 2001. na gotovo 10 tisuća tona 2006. tako preuzevši više od 20 % tržišta Unije. |
4. Zaključak
(75) |
S obzirom na nalaze ispitnog postupka, posebno na rezervni kapacitet dostupan u NRK-a, nastavak kineskog dampinga trećim zemljama, ograničenu sposobnost kineskih izvoznika da prodaju na glavnim tržištima trećih zemalja i njihovu dokazanu sposobnost preusmjeravanja obujma izvoza na tržište Unije, zaključuje se da bi ukidanje mjera oslabilo poziciju industrije Unije na njezinom ključnom tržištu i da bi se ponovila nanesena šteta uslijed sličnog kineskog izvoza po dampinškim cijenama. Nema razloga vjerovati da bi se bolji rezultati industrije Unije zbog mjera koje su na snazi nastavili ili poboljšali ako se mjere ukinu. Naprotiv, postoje povoljni uvjeti za vjerojatno premještanje kineskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u značajnom obujmu, a koji bi vjerojatno umanjili pozitivne događaje na tržištu Unije postignute tijekom razmatranog razdoblja. Pretpostavljenim kineskim dampinškim uvozom moglo bi se izvršiti pritisak na prodajne cijene industrije Unije što bi dovelo do gubitka tržišnog udjela i posljedično imalo negativan utjecaj na financijske rezultate industrije Unije koja je još uvijek osjetljiva kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 66. |
F. INTERES UNIJE
1. Uvod
(76) |
U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, to jest interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika. Svim zainteresiranim stranama omogućeno je da izjasne svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
(77) |
Kako je ovo ispitni postupak revizije postojećih mjera, njime je omogućena procjena svakog neopravdanog negativnog učinka postojećih antidampinških mjera na zainteresirane strane. |
2. Interes industrije Unije
(78) |
U prethodnoj uvodnoj izjavi 70. zaključeno je da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja u slučaju da antidampinške mjere prestanu vrijediti. Stoga bi nastavak mjera koristio industriji Unije jer bi proizvođači iz Unije trebali biti u mogućnosti zadržati obujam prodaje, tržišni udjel, profitabilnost i svoje cjelokupno pozitivno gospodarsko stanje. Naprotiv, ukidanje mjera ozbiljno bi narušilo održivost industrije Unije jer postoje razlozi zbog kojih se očekuje premještanje kineskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u značajnim obujmima koji bi uzrokovali ponavljanje štete. |
3. Interes korisnika
(79) |
Nijedan od 44 korisnika s kojima se stupilo u vezu nije odgovorio na upitnik ili surađivao. Korisnici nisu surađivali ni u početnom ispitnom postupku. U izostanku interesa korisnika zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno interesu korisnika. Nadalje, ispitnim postupkom je otkriveno da je utjecaj dotičnog proizvoda na troškove daljnjih proizvoda razmjerno sporedan, a zadržavanje mjera ne bi imalo štetan utjecaj na industriju korisnika. Ispitnim postupkom je otkriveno i da uslijed naravi proizvoda, kao i uslijed nekoliko dostupnih izvora opskrbljivanja na tržištu, korisnici mogu lako mijenjati dobavljače. |
4. Interes uvoznika
(80) |
Nijedan od 14 uvoznika s kojima se stupilo u vezu niti je odgovorio na upitnik niti surađivao. Uvoznici nisu surađivali ni u početnom ispitnom postupku. U izostanku interesa uvoznika zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno interesu korisnika. Ispitnim postupkom otkriveno je da uvoznici mogu lako kupovati od različitih izvora koji su trenutačno dostupni na tržištu, posebno od industrije Unije, izvoznika iz SAD-a i kineskih izvoznika koji prodaju po cijenama koje nisu dampinške. |
5. Zaključak
(81) |
S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera. |
G. ANTIDAMPINŠKE MJERE
(82) |
Sve su strane obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo dati preporuku za zadržavanje postojećih mjera. Odobren im je i rok za dostavljanje primjedbi nakon objave. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani. |
(83) |
Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da bi trebalo zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih peroksisulfata (persulfata) podrijetlom iz NRK-a, uvedene Uredbom (EZ) br. 1184/2007. |
(84) |
Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na minimum uslijed velike razlike među stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju samo na trgovačka društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju sljedeće: podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz peroksisulfata (persulfata), uključujući kalijev peroksimonosulfat sulfat, trenutačno obuhvaćenog oznakama KN 2833 40 00 i ex 2842 90 80 (oznaka TARIC 2842908020) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe primjenjive na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, proizvoda opisanih u stavku 1. a koje su proizvela dolje navedena trgovačka društva iznosi kako slijedi:
Trgovačko društvo |
Antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
ABC Chemicals (Shanghai) Co., Ltd., Šangaj |
0,0 % |
A820 |
United Initiators Shanghai Co., Ltd |
24,5 % |
A821 |
Sva ostala trgovačka društva |
71,8 % |
A999 |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe određenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. jest podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu. Stopa pristojbe primjenjiva na „sva ostala trgovačka društva” primjenjuje se ako takav račun nije podnesen.
4. Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se odredbe koje su na snazi u vezi s carinskim pristojbama.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2013.
Za Vijeće
Predsjednik
J. NEVEROVIC
(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.
(2) SL L 265, 11.10.2007., str. 1.
(3) SL C 305, 10.10.2012., str. 15.
(4) Podsjeća se da je u Uredbi (EZ) br. 1184/2007, kojom je uvedena konačna antidampinška pristojba na uvoz peroksisulfata podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Sjedinjenih Američkih Država, naziv trgovačkog društva United Initiators Shanghai Co., Ltd. bio Degussa-AJ (Shanghai) Initiators Co., Ltd., Šangaj. Naziv se promijenio uslijed promjene vlasništva 2008. godine.
(5) Br. A-570-847 (Revizija).
(6) Trgovačko društvo iz ove uvodne izjave ne ispituje se ponovno u trenutačnom ispitnom postupku u vezi s revizijom nakon isteka mjera jer je za to trgovačko društvo u početnom ispitnom postupku utvrđena nulta stopa pristojbe (Uredba (EZ) br. 1184/2007).
PRILOG
Izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje trgovački račun, u sljedećem obliku, mora biti navedena na valjanom trgovačkom računu iz članka 1. stavka 3.:
1. |
Ime i funkcija službenika subjekta koji izdaje trgovački račun. |
2. |
Sljedeća izjava: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) peroksisulfata, prodano za izvoz u Europsku uniju i obuhvaćeno ovim računom, proizvelo trgovačko društvo (naziv i adresa trgovačkog društva) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci navedeni na ovom računu potpuni i točni.” |
Datum i potpis