PRILOG I.

Odobravaju se sljedeće izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Banon”:

1.1.   Dokaz o izvornosti

Rubrika je dopunjena odredbama o kontroli i jamstvu izvornosti i sljedivosti oznake, izmijenjenima zbog reforme sustava kontrole na nacionalnoj razini.

1.2.   Način proizvodnje

Na temelju nacionalnih tekstova rubrika je dopunjena elementima koji se odnose na:

—

definiciju stada: „Stadom se smatra cijelo kozje stado sastavljeno od koza u laktaciji, zasušenih koza, kozlića i jaraca.” Ta odredba omogućuje bolju definiciju pojma stada. „Do 31. prosinca 2013. mliječne koze pasmina ‚commune provençale”, ‚rove’ i ‚alpine’, kao i pasmine nastale njihovim križanjem moraju činiti najmanje 60 % svakog stada.” Ta odredba predstavlja mjeru prilagodbe stada koja će uzgajivačima pomoći ostvariti svoj cilj od 100 % do 1. siječnja 2014.

—

ishrana stada: „Osnovna ishrana koza prije svega dolazi iz zemljopisnog područja. Sastoji se samo od ispaše na livadama i/ili kraškim pašnjacima, suhog sijena, mahunarki i/ili trave i/ili samoniklog cvijeća skladištenog u dobrim uvjetima.” Ti su elementi dodani u svrhu boljeg utvrđivanja podrijetla i vrste osnovnog obroka stada. „Koze pasu: — na kraškim pašnjacima na kojima rastu jednogodišnje ili trajne samonikle vrste drveća, grmlja ili trava, — na stalnim pašnjacima s autohtonom florom, — na privremenim pašnjacima s travom, mahunarkama ili mješovitim pašnjacima.” Ti su elementi dodani radi jasnog utvrđivanja vrsta pašnjaka dopuštenih za prehranu. „U razdoblju kad se vlaknasta prehrana mora većim dijelom osigurati iz ispaše porcija sijena ne smije prelaziti 1,25 kg nerafinirane tvari po danu i po odrasloj kozi. Količina sijena ograničena je na 600 kg bruto tvari godišnje po odrasloj kozi. Unos zelenog krmiva iz korita dopušten je 30 neuzastopnih dana godišnje.” Ovom se odredbom daje prednost ispaši. „Unos koncentrata ograničen je na 800 g bruto tvari dnevno po odrasloj kozi, s ograničenjem od 270 g bruto tvari godišnje po odrasloj kozi. Dodatni godišnji obrok mora se sastojati od najmanje 60 % žitarica. Unos dehidrirane lucerke ograničen je na 400 g bruto tvari dnevno po odrasloj kozi raspoređeno na najmanje 2 obroka, s ograničenjem od 60 kg bruto tvari po odrasloj kozi godišnje.” Tim se odredbama ograničava udjel hrane koja ne proizlazi iz ispaše. „Unos krmiva i dehidrirane lucerke koji potječu izvan područja izvornosti oznake, ograničen je na 250 kg bruto tvari po odrasloj kozi godišnje.” Tom se odredbom nastoji ograničiti udjel hrane koja ne proizlazi iz područja oznake. „Zabranjeni su proizvodi silaže i silažna trava u balama, krstašice te ostale biljke i zrnja koji bi mogli pokvariti okus mlijeka” Tom se odredbom zabranjuje upotreba hrane zbog koje bi mlijeko i, posljedično, sir mogli imati loš okus.

—	proizvodnja mlijeka u stadu: „Prosječna proizvodnja stada ograničena je na 850 kg mlijeka godišnje po kozi u laktaciji.” Ta je postojeća odredba iznova uobličena kako bi se uzeo u obzir godišnji prosjek po stadu.

—

tehnologija proizvodnje sira Rečenica „Od 1. siječnja 2009. godine prikupljanje mlijeka na farmama obavlja se svakodnevno, a mlijeko se prije prikupljanja skladišti na temperaturi od 8 °C” zamjenjuje se rečenicom „Mlijeko se prikuplja nakon najviše 4 mužnje, najviše svaka dva dana. Mlijeko se prije prikupljanja skladišti na temperaturi od 6 °C ili nižoj.” kako bi se uzela u obzir ograničenja u pogledu udaljenosti prilikom prikupljanja mlijeka. „Doza sirila s koncentracijom kimozina od 520 mg/l iznosi 20 do 35 ml na 100 l mlijeka.” Tom se odredbom utvrđuje doza sirila. Ta je doza potrebna u svrhu postizanja optimalnog vremena sirenja. „Stavljanje u salamuru traje 5 do 8 minuta.” Tom se odredbom točno određuje vrijeme soljenja.

—	zrenje: „Nakon završetka ove faze mora se stvoriti jednoliki sloj s postojanom florom, nježnom korom kremastobijele boje i mekim tijestom iznutra.” Tom se odredbom točno opisuje izgled sira u srednjoj fazi zrenja.

—

omatanje lišćem: „Okolnosti branja Listovi se beru kad su smeđe boje, odnosno ujesen kad lišće pada sa stabala. Moraju biti čisti i zdravi. Uvjeti skladištenja Lišće se skladišti suho. Obrada Prije nego što se upotrijebe za zamatanje listovi se rehidriraju. Moguće su tri tehnike: — zavrelom vodom, — zavrelom vodom s 5 % octa, — vodom s 5 % octa. Uklanjanje peteljki nije obvezno, ali se smije odrezati samo i isključivo baza lista. Omatanje sira Sir se u potpunosti prekriva listovima što će omogućiti drugo, „anaerobno” zrenje. Ako je sir omotan listovima kojima nije uklonjena peteljka, ona se mora nalaziti na donjoj strani sira.” Tom se odredbom točno utvrđuju okolnosti pribavljanja i uporabe listova kestena. Potrebno je odrediti kvalitetu tih listova da bi se postiglo optimalno zrenje pod listom.

1.3.   Označivanje

Izmijenjene su odredbe o označivanju radi uvođenja obveze stavljanja oznake „ZOI” Europske unije. Unose se nadopune iz nacionalnih tekstova.

1.4.   Nacionalni zahtjevi

Nacionalni su zahtjevi nadopunjeni tablicom s glavnim točkama koje treba kontrolirati i metodom njihova ocjenjivanja, kako je predviđeno državnim zakonodavstvom.

1.5.   Ostalo

Ažurirani su podaci o strukturama zaduženima za nadzor oznake.

PRILOG II.

PROČIŠĆENI JEDINSTVENI DOKUMENT

Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (1)

„BANON”

EZ br.: FR-PDO-0105-0969 23.2.2012.

ZOZP () ZOI (X)

1.   Naziv

„Banon”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3.

Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Banon” je mekani sir proizveden od punomasnog sirovog kozjeg mlijeka. Dobiva se brzim grušanjem (dodavanjem renina). Zreli se sir omata (odnosno potpuno prekriva) prirodnim smeđim listovima kestena te se veže sa 6 do 12 vrpci prirodne rafije.

Nakon najmanje 15 dana zrenja, od kojih je 10 omotan listovima, „Banon” je homogen, kremast, gladak i mekan. Kora je ispod listova kremastožute boje. Promjer sira zajedno s listovima je od 75 do 85 mm, visine 20 do 30 mm. Nakon zrenja i bez listova neto masa sira „Banon” je od 90 do 110 g.

Sir sadržava najmanje 40 g suhe tvari u 100 g sira i 40 g masnoće u 100 g zrelog sira.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Do 31. prosinca 2013. mliječne koze pasmina „commune provencale”, „roves”, „alpines” i one nastale njihovim križanjem moraju činiti najmanje 60 % svakog stada.

Od 1. siječnja 2014., mlijeko koje se rabi za proizvodnju sira „Banon” smije potjecati samo od koza pasmine „commune provencale”, „rove” i „alpine” i pasmine nastale njihovim križanjem.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Osnovni obrok za prehranu koza uglavnom potječe iz zemljopisnog područja zaštićene oznake izvornosti. Sastoji se samo od ispaše na livadama i/ili na kraškim pašnjacima, suhog sijena mahunarki i/ili trave i/ili samoniklog cvijeća skladištenog u dobrim uvjetima. Čim klimatski uvjeti i vegetacijski stupanj biljaka dopuštaju, koze moraju ići na zelene i/ili kraške pašnjake. Koze moraju redovito pasti na kraškim i zelenim pašnjacima u tom području najmanje 210 dana godišnje. Tijekom najmanje 4 mjeseca godišnje najveći dio svoje vlaknaste hrane moraju naći ispašom.

Koze moraju redovito pasti na kraškim i zelenim pašnjacima u tom području tijekom najmanje 210 dana u godini.

Koze pasu:

—	na kraškim pašnjacima na kojima rastu jednogodišnje ili trajne samonikle vrste drveća, grmlja ili trava,

—	na stalnim pašnjacima s autohtonom florom,

—	na privremenim pašnjacima s travom, mahunarkama ili mješovitim pašnjacima.

Unos hrane (suhog krmiva i koncentrata) u korito ograničen je po danu i godini. Ograničena je i kupnja krmiva izvan zemljopisnog područja.

Najmanje 4 mjeseca u godini većinu svoje vlaknaste hrane moraju dobiti ispašom.

Tijekom razdoblja kad se većina vlaknastog obroka mora osigurati ispašom unos sijena ne smije biti veći od 1,25 kg bruto tvari dnevno po odrasloj kozi.

Unos sijena ograničen na 600 kg bruto tvari godišnje po odrasloj kozi.

Unos zelenog krmiva iz korita dopušten je 30 neuzastopnih dana godišnje.

Unos koncentrata ograničen je na 800 g bruto tvari po odrasloj kozi dnevno, odnosno 270 g bruto tvari po odrasloj kozi godišnje.

Dodatni godišnji obrok mora se sastojati od najmanje 60 % žitarica.

Unos dehidrirane lucerke ograničen je na 400 g bruto tvari po odrasloj kozi raspoređeno na najmanje 2 obroka dnevno, odnosno 60 kg bruto tvari po odrasloj kozi godišnje.

Unos krmiva i dehidrirane lucerke koji potječu izvan područja izvornosti oznake, ograničen je na 250 kg bruto tvari godišnje po odrasloj kozi.

Zabranjeni su proizvodi silaže i silažna trava u omotanim balama, krstašice te ostale biljke i zrnje koji bi mogli pokvariti okus mlijeka.

Na gospodarstvu prehrambena površina stvarno namijenjena stadu koza mora iznositi najmanje 1 ha prirodnog i/ili umjetnog zelenog pašnjaka za 8 koza i 1 ha kraškog pašnjaka za 2 koze.

3.5.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju poduzeti u određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se u zemljopisnom području određenom u točki 4.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7.   Posebna pravila za označivanje

Svaki sir s oznakom izvornosti koji se stavlja na tržište mora imati zasebnu etiketu na kojoj je naveden naziv ZOI, slovima čija je veličina barem jednaka veličini ostalih slova na etiketi.

Na etiketama sireva koji nose zaštićenu oznaku izvornosti „Banon” obvezno mora biti simbol ZOI Europske unije.

Naziv „Banon” obvezno se mora nalaziti na računima i trgovačkim dokumentima.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća područje sljedećih općina:

Departman Alpes-de-Haute-Provence (04)

Općine na cjelokupnom području

Aiglun, Allemagne-en-Provence, Archail, Aubenas-les-Alpes, Aubignosc, Banon, Barras, Beaujeu, Bevons, Beynes, Bras-d’Asse, Brunet, Céreste, Champtercier, Châteaufort, Châteauneuf-Miravail, Châteauneuf-Val-Saint-Donat, Châteauredon, Clamensane, Cruis, Curel, Dauphin, Digne-les-Bains, Draix, Entrepierres, Entrevennes, Esparron-de-Verdon, Estoublon, Fontienne, Forcalquier, Hautes-Duyes, La Javie, La Motte-du-Caire, Lardiers, La Rochegiron, Le Brusquet, Le Castellard-Mélan, Le Castellet, Le Chauffaut-Saint-Jurson, L’Escale, Les Omergues, L’Hospitalet, Limans, Malijai, Mallefougasse-Augès, Mallemoisson, Mane, Marcoux, Mézel, Mirabeau, Montagnac-Montpezat, Montfuron, Montjustin, Montlaux, Montsalier, Moustiers-Sainte-Marie, Nibles, Niozelles, Noyers-sur-Jabron, Ongles, Oppedette, Peipin, Pierrerue, Pierrevert, Puimichel, Puimoisson, Quinson, Redortiers, Reillanne, Revest-des-Brousses, Revest-du-Bion, Revest-Saint-Martin, Riez, Roumoules, Sainte-Croix-à-Lauze, Sainte-Croix-du-Verdon, Saint-Étienne-les-Orgues, Saint-Jeannet, Saint-Julien-d’Asse, Saint-Jurs, Saint-Laurent-du-Verdon, Saint-Maime, Saint-Martin-de-Brômes, Saint-Martin-les-Eaux, Saint-Michel-l’Observatoire, Saint-Vincent-sur-Jabron, Salignac, Saumane, Sigonce, Simiane-la-Rotonde, Sisteron, Sourribes, Thoard, Vachères, Valbelle, Valernes, Villemus, Volonne.

Općine u dijelu područja

Château-Arnoux-Saint-Auban, Ganagobie, Gréoux-les-Bains, La Brillanne, Les Mées, Lurs, Manosque, Montfort, Oraison, Peyruis, Valensole, Villeneuve, Volx.

Za te je općine u zaštićenima planovima u svakoj pojedinoj Gradskoj vijećnici određena granica zemljopisnog područja.

Departman Hautes-Alpes (05)

Barret-sur-Méouge, Bruis, Chanousse, Châteauneuf-de-Chabre, Éourres, Étoile-Saint-Cyrice, Eyguians, Lagrand, La Piarre, Laragne-Montéglin, Le Bersac, L’Épine, Méreuil, Montclus, Montjay, Montmorin, Montrond, Moydans, Nossage-et-Bénévent, Orpierre, Ribeyret, Rosans, Saint-André-de-Rosans, Sainte-Colombe, Sainte-Marie, Saint-Genis, Saint-Pierre-Avez, Saléon, Salérans, Serres, Sigottier, Sorbiers, Trescléoux.

Departman Vaucluse (84)

Aurel, Auribeau, Buoux, Castellet, Gignac, Lagarde-d’Apt, Monieux, Saignon, Saint-Christol, Saint-Martin-de-Castillon, Saint-Trinit, Sault, Sivergues, Viens.

Departman Drôme (26)

Aulan, Ballons, Barret-de-Lioure, Eygalayes, Ferrassières, Izon-la-Bruisse, Laborel, Lachau, La Rochette-du-Buis, Mévouillon, Montauban-sur-l’Ouvèze, Montbrun-les-Bains, Montfroc, Montguers, Reilhanette, Rioms, Saint-Auban-sur-l’Ouvèze, Séderon, Vers-sur-Méouge, Villebois-les-Pins, Villefranche-le-Château.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnost zemljopisnog područja

(a)   Prirodni okoliš

Kolijevka sira „Banon” je pokrajina Haute-Provence, poglavito okolica općine Banon. Radi se o području srednje visokog, sušnoga gorja u kojem krajolik čine brežuljci i zaravni pod utjecajem sredozemne klime.

Specifičnost područja je u tome što nema mnogo vode. Naime, podzemne su vode skrivene duboko u zemlji, a površinske su vode pod utjecajem neuobičajenih i vrlo neredovitih oborina, i to uglavnom tijekom jeseni i proljeća dok ljeti vlada velika suša.

Povrh toga, tlo na području proizvodnje sira „Banon” prilično je neplodno, uglavnom vapnenačko i propusno, s izvrsnom sposobnošću apsorpcije kiše.

Na tim se prostorima izmjenjuje rijetka šumska vegetacija koja se sastoji od alepskog bora, hrasta, žutilovke, šimšira i aromatičnog bilja, ledine prekrivene šipražjem i razbacanim grmljem te kulture prilagođene oporoj provansalskoj klimi srednje visokoga gorja, s malo padalina, dosta sunca i prilično hladnim zimama, što zajedno stvara prostore pogodne za razvoj kraških pašnjaka za ispašu stada koza.

Prirodni uvjeti te regije objašnjavaju činjenicu što cijelo gospodarstvo toga područja pogoduje razvoju pastirske djelatnosti i kultura s niskim prinosima.

(b)   Povijesna prednost „Banona”

Povijest „Banona” počinje krajem 19. stoljeća. Na toj zemlji s niskim agronomskim potencijalom, seljak je iz siromašnih prirodnih resursa u svojem okolišu nastojao izvući najbolje što je mogao: na nekoliko komada kvalitetne zemlje uzgajao je osnovne prehrambene polikulture, a iz divljih šumskih prostora ili s ledina uzimao drva, divljač, brao gljive, bobičasto voće, tartufe ili lavandu. Osim svinje i malog peradarnika, svaka obitelj također drži i malo domaće stado sastavljeno od ovaca i nekoliko koza jer se te životinje međusobno dobro upotpunjavaju kako na zemlji, uzimajući ono najbolje što mogu s ledina i iz okolnih šumaraka, tako i po pitanju ekonomske isplativosti. Dok se ovca koristi za meso, koza kao „siromašna krava” služi za proizvodnju mlijeka. To će mlijeko poslužiti za prehranu obitelji dok je svježe, ali će ga pretvoriti u sir, što je jedini način da mu se produži hranjiva vrijednost.

Iako sir služi za kućnu uporabu, njegova komercijalna vrijednost proizlazi iz viška proizvodnje u odnosu na obiteljsku potrošnju. Stoga će taj višak u proizvodnji krenuti put lokalnih tržnica gdje će biti prodan.

I upravo je tako Banon, kao križanje važnih putova i središte kantona te zemljopisno središte područja Lure i Albion, postao najvažnije mjesto za sajmove ili tržnice sireva.

Prvi spomen omotanih kozjih sireva povezanih s imenom Banon nalazi se u „Provansalskoj kuharici” Mariusa MORARDA iz 1886.

Poslijeratno razdoblje obilježava postupno uvođenje tehničkog napretka u sirarske proizvodne procese. Stada koza se specijaliziraju što omogućuje izlazak iz okvira domaće proizvodnje: prvobitno se sir proizvodio za prehranu obitelji te dodatno za prodaju, a sada se prelazi u fazu kada je proizvodnja ponajprije namijenjena prodaji (višak služi za prehranu obitelji).

5.2.   Posebnost proizvoda

„Banon” je dvostruko izvorni proizvod, vrlo specifičan među kozjim sirevima jer je to mekani gruš (sir brzo koagulira ili s dodavanjem renina) umotan u listove kestena.

Pogledamo li studiju JM MARIOTTINIJA „U potrazi za sirom: ‚Banon’ elementi povijesti i etnologije”, „Banon” je oduvijek sir nastao tehnologijom dodavanja sirila i ostaje jedan od rijetkih sireva koji se proizvodi tom tehnikom.

Kako povijest svjedoči, Provansa je očito područje kulture „sirenja” za razliku od sjeverne Francuske gdje prevladava „mliječna” kultura (spora koagulacija oko 24 sata). Već su u 15. stoljeću kralju Renéu ponuđeni „ti mali meki sirevi nastali sirenjem”, čime je referiranje na dodavanje sirila jasno vidljivo.

Kalupi za sir, koji su se tradicionalno rabili u Provansi, imaju velike otvore, što upućuje na to da je grušu dodano sirilo (mliječni gruš „bi nestao” u takvim kalupima).

Usto, omatanje sira koje je karakteristično za „Banon”, ima dvije svrhe: s jedne strane to je tehnika konzerviranja, a s druge tehnika proizvodnje. To je prerada svježeg sira koja istodobno vodi računa o konzerviranju i poboljšanju sira.

Prerada proizvoda prvenstveno se temelji na priljubljivanju proizvoda listovima kestena, na „omatanju”. Takav način rada obilježio je prijelaz sa sira „Tome” na „Banon”. Ti listovi služe za izolaciju od zraka i kao pomoćno sredstvo koje omogućuje razvoj karakterističnih aroma sira.

Iako se čini da bi se brojne biljke mogle povezati sa sirom (loza, kesten, platana, orah itd.) upravo se listovi kestena nameću kao najbolji zbog čvrste strukture i tanina.

5.3.   Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI), odnosno specifične kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

(a)   Prirodni okoliš

Područje oznake izvornosti pod utjecajem je sredozemne klime slabo plodnog tla koji se prvenstveno sastoji od vapnenca koji se najčešće pojavljuje na površini i ne zadržava vodu. Ti elementi pogoduju rastu vegetacije koja se sastoji od neplodne šikare obrasle bodljikavom žutilovkom, bijelim glogom, trnjinom, bušinima, borovicom, lavandom, čubrom, timijanom itd. te stabla kestena posađena oko 1860. u predjelima bez vapnenca.

To je područje prikladno za uzgoj koza i pastirsku djelatnost.

(b)   Poljoprivredno pastirski sustav

Uzgajivač temelji ishranu koza na pašnjacima i travnjacima. One su sastavni dio prehrambene strategije stada. Tako su uzgajivači uspostavili jedinstveni proizvodni sustav koji spaja tu raznolikost prirodnih resursa.

Ispaša obuhvaća tri vrste resursa: prirodne pašnjake, šume i mahunarke bogate dušikom. Većina uzgajivača čuva svoje koze što im omogućuje da, ovisno o količini hrane unesene tijekom ispaše na kraškim pašnjacima i o dijelu godišnjeg doba, upotpune tu prehranu ispašom grahoraka ili lucerne s livada.

Takav sustav uzgoja temelji se na poljoprivrednoj praksi koja uvelike pridonosi karakterističnosti tog sira povezanog s područjem proizvodnje.

(c)   Proizvodna tehnika

U tim klimatskim uvjetima nužna je primjena tehnike mekoga gruša (visoka temperatura i suša). Bez posebno prilagođenih tehnika, u tom je području zapravo nemoguće ohladiti mlijeko i sačuvati ga na niskoj temperaturi da bi mliječni fermenti mogli djelovati bez opasnosti od kvarenja. Stoga se gruš mlijeka mora aktivirati, odnosno potaknuti njegovu koagulaciju sirilom.

Zahvaljujući umatanju kozjih sireva hrane je bilo tijekom cijele godine te se zato moglo preživjeti sušno zimsko razdoblje kada su koze zasušene.

„Banon” je rezultat kombinacije svih tih čimbenika: siromašnog okoliša pogodnog za ekstenzivno kozarstvo kojem dodatnu vrijednost daje ljudski rad, topla i suha klima koja prirodno vodi do tehnika dodavanja sirila u gruš kao i tehnika prerade (omatanje) koja omogućuje konzerviranje sireva.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CDCBanon.pdf

---

(1)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).