UREDBA (EU) br. 1074/2013 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 18. listopada 2013.

o statističkim izvještajnim zahtjevima za poštanske žiro institucije koje primaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja

(preinačena)

(ESB/2013/39)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,

uzimajući u obzir mišljenje Europske komisije,

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 1027/2006 Europske središnje banke od 14. lipnja 2006. o statističkim izvještajnim zahtjevima s obzirom na poštanske žiro institucije koje primaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja (ESB/2006/8) (2) mora se u bitnome izmijeniti, naročito u smislu Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (3); potrebno ju je preinačiti radi jasnoće.

(2)

Uredba (EZ) br. 2533/98 određuje u članku 2. stavku 1. da, kako bi ispunila svoje statističke izvještajne zahtjeve, Europska središnja banka (ESB), uz pomoć nacionalnih središnjih banaka (NSB), ima pravo prikupljati statističke podatke u okviru referentne izvještajne populacije i u okviru potrebnom za izvršavanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka. Članak 2. stavak 2. točka (b) dalje određuje da poštanske žiro institucije (POGI) čine dio referentne izvještajne populacije, u mjeri potrebnoj za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a u području monetarne i financijske statistike.

(3)	Svrha podataka poštanskih žiro institucija je da se ESB-u pruži odgovarajuća statistika o financijskim aktivnostima podsektora poštanskih žiro institucija u državama članicama čija je valuta euro (u daljnjem tekstu: „države članice europodručja”) koje se smatraju jednim gospodarskim područjem.

(4)

Sukladno članku 3. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (4) stvarna izvještajna populacija za tu Uredbu sastoji se od monetarnih financijskih institucija (MFI) rezidenata na području država članica sudionica.

(5)

Monetarni agregati europodručja i njihove protustavke dobiveni su uglavnom iz bilančnih podataka monetarnih financijskih institucija, koji su prikupljeni prema Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Međutim, monetarni agregati europodručja uključuju ne samo monetarne obveze monetarnih financijskih institucija prema nemonetarnim financijskim institucijama rezidentima europodručja, osim središnje države, već i monetarne obveze središnje države prema nemonetarnim financijskim institucijama rezidentima europodručja, osim središnje države.

(6)

U nekim državama članicama sudionicama poštanske žiro institucije više ne pripadaju sektoru središnje države prema revidiranom Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (dalje u tekstu: „ESA 2010”) utvrđenom u Uredbi (EU) br. 549/2013, te one nisu ograničene na primanje depozita samo u ime svojih nacionalnih riznica, već mogu primati depozite i za vlastiti račun.

(7)	Poštanske žiro institucije koje primaju depozite u tom smislu obavljaju poslove slične onima koje obavljaju monetarne financijske institucije. Obje vrste subjekata stoga trebaju podlijegati sličnim statističkim izvještajnim zahtjevima u mjeri u kojoj su oni relevantni za njihovo poslovanje.

(8)	Neophodno je osigurati jednako postupanje i zaštititi raspoloživost statističkih podataka o depozitima koje primaju poštanske žiro institucije.

(9)	Primjenjuje se standard zaštite i upotrebe povjerljivih statističkih podataka, kako je utvrđen u članku 8. Uredbe (EZ) br. 2533/98.

(10)	Članak 7. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98 propisuje da je ESB ovlašten izreći sankcije izvještajnim jedinicama koje ne ispunjavaju statističke izvještajne zahtjeve utvrđene uredbama ili odlukama ESB-a,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

1.	„izvještajne jedinice” i „rezident” imaju isto značenje kao što je određeno člankom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98;

2.	„poštanska žiro institucija” znači pošta koja pripada sektoru „nefinancijska društva” (sektor 11, ESA 2010) te koja, osim što pruža poštanske usluge, prima depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja radi pružanja usluga prijenosa novca za svoje deponente;

3.	„odgovarajući NSB” znači NSB države članice europodručja u kojoj je poštanska žiro institucija rezident.

Članak 2.

Stvarna izvještajna populacija

1. Stvarna izvještajna populacija sastoji se od poštanskih žiro institucija koje su rezidenti na području država članica europodručja.

2. Izvršni odbor može utvrditi i održavati popis poštanskih žiro institucija na koje se primjenjuje ova Uredba. Nacionalne središnje banke i ESB taj će popis i njegove ažurirane verzije učiniti dostupnima dotičnim poštanskim žiro institucijama na odgovarajući način, uključujući elektroničkim putem, preko interneta, ili u papirnatom obliku, na zahtjev dotičnih poštanskih žiro institucija. Popis ima samo informativni karakter. Međutim, ako je posljednja dostupna verzija popisa netočna, ESB neće izreći sankcije bilo kojoj poštanskoj žiro instituciji koja nije ispravno ispunila svoje statističke izvještajne zahtjeve pod uvjetom da se u dobroj namjeri rukovodila netočnim popisom.

3. Nacionalne središnje banke mogu poštanskim žiro institucijama odobriti odstupanje od zahtjeva za dostavljanje statističkih podataka prema ovoj Uredbi, pod uvjetom da su potrebni statistički podaci već prikupljeni iz drugih dostupnih izvora. Nacionalne središnje banke pravodobno provjeravaju je li taj uvjet ispunjen kako bi prema potrebi mogle odobriti ili opozvati svako odstupanje s učinkom od početka svake godine, u dogovoru s ESB-om.

Članak 3.

Statistički izvještajni zahtjevi

1. Stvarna izvještajna populacija mjesečno dostavlja odgovarajućem NSB-u statističke podatke u vezi s njezinom bilancom na kraju tromjesečja, u smislu stanja.

2. Statistički podaci koji su potrebni prema ovoj Uredbi odnose se na poslove koje obavlja poštanska žiro institucija za svoj vlastiti račun te se pobliže navode u prilozima I. i II.

3. Statistički podaci koji su potrebni prema ovoj Uredbi dostavljaju se u skladu s minimalnim standardima za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije, navedenima u Prilogu III.

4. Nacionalne središnje banke utvrđuju i provode izvještajne mehanizme koje stvarna izvještajna populacija treba poštovati u skladu s nacionalnim zahtjevima. Nacionalne središnje banke osiguravaju da ti izvještajni mehanizmi pružaju potrebne statističke podatke i dopuštaju točnu provjeru usklađenosti s minimalnim standardima za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određenim u Prilogu III.

Članak 4.

Spajanja odnosno pripajanja, podjele i reorganizacije

U slučaju spajanja odnosno pripajanja, podjele ili bilo koje druge reorganizacije koja bi mogla utjecati na ispunjavanje njezinih statističkih obveza, dotična izvještajna jedinica obavješćuje odgovarajući NSB o postupcima koji se planiraju radi ispunjavanja statističkih izvještajnih zahtjeva propisanih ovom Uredbom, onda kada namjera provedbe takvog postupka postane javna te pravodobno prije njegove provedbe.

Članak 5.

Pravodobnost

Nacionalne središnje banke prenose statističke podatke koji se dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 2. do kraja radnog vremena petnaestog radnog dana od kraja mjeseca na koji se podaci odnose. Nacionalne središnje banke odlučuju kada trebaju zaprimiti podatke od izvještajnih jedinica kako bi ispunile taj rok.

Članak 6.

Računovodstvena pravila za potrebe statističkog izvješćivanja

1. Sukladno stavcima 2. i 3., računovodstvena pravila, koja slijede poštanske žiro institucije radi izvještavanja prema ovoj Uredbi, jesu ona pravila utvrđena u prenošenju u nacionalno zakonodavstvo Direktive Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (5), kao i u svim drugim važećim međunarodnim standardima.

2. Podaci o obvezama po depozitima i kreditima dostavljaju se prema nominalnom iznosu nepodmirenom na kraju mjeseca. Obveze po depozitima i kreditima ne smiju se netirati drugom imovinom ili obvezama.

3. Ne dovodeći u pitanje računovodstvene prakse i postupke netiranja koji prevladavaju u državama članicama europodručja, sva financijska imovina i obveze iskazuju se u statističke svrhe na bruto osnovi za statističke potrebe.

4. Nacionalne središnje banke mogu dopustiti iskazivanje kredita za koje su formirane rezervacije u neto iznosu bez rezervacija, te iskazivanje kupljenih kredita po cijeni ugovorenoj u vrijeme njihovog stjecanja, pod uvjetom da takvu izvještajnu praksu primjenjuju sve izvještajne jedinice rezidenti.

Članak 7.

Provjera i obvezno prikupljanje

Nacionalne središnje banke ostvaruju pravo na obveznu provjeru i prikupljanje podataka koje izvještajne jedinice moraju dostavljati u skladu s ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje pravo ESB-a da sam ostvari to pravo. Posebno, nacionalne središnje banke ostvaruju to pravo kad poštanska žiro institucija uključena u stvarnu izvještajnu populaciju ne ispunjava minimalne standarde za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određene u Prilogu III.

Članak 8.

Prvo izvješćivanje

Prvo izvješćivanje započinje s mjesečnim podacima za prosinac 2014.

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba (EU) br. 1027/2006 (ESB/2006/8) stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2015.

2. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV.

Članak 10.

Završne odredbe

Ova odluka stupa na snagu dvadesetog dana nakon njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 18. listopada 2013.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2) SL L 184, 6.7.2006., str. 12.

(3) SL L 174, 26.6.2013., str. 1.

(4) Vidjeti str. 1. ovog Službenog lista.

(5) SL L 372, 31.12.1986., str. 1.

PRILOG II.

DEFINICIJE KOJE SE ODNOSE NA STATISTIČKE IZVJEŠTAJNE ZAHTJEVE

Konsolidacija za statističke potrebe na istom nacionalnom teritoriju

Poštanske žiro institucije za potrebe statistike konsolidiraju poslovanje svih svojih ureda (sjedišta ili glavnog ureda i/ili podružnica) koji se nalaze na istom nacionalnom teritoriju. Nije dopuštena konsolidacija za potrebe statistike izvan nacionalnih granica.

(a)	Kada su matično društvo i njegova društva kćeri poštanske žiro institucije koje se nalaze u istoj državi članici, matičnom društvu dopušteno je konsolidiranje poslovanja tih društava kćeri u statističkim izvješćima.

(b)

Ako poštanska žiro institucija ima podružnice koje se nalaze na području drugih država članica europodručja, sjedište ili glavni ured koji se nalaze u određenoj državi članici europodručja mora smatrati pozicije prema svim tim podružnicama kao pozicije prema rezidentima drugih država članica europodručja. Obratno, podružnica koja se nalazi u određenoj državi članici europodručja mora smatrati pozicije prema sjedištu ili glavnom uredu ili ostalim podružnicama iste institucije koji se nalaze na području drugih država članica europodručja kao pozicije prema rezidentima drugih država članica europodručja.

(c)

Ako poštanska žiro institucija ima podružnice koje se nalaze izvan područja država članica europodručja, sjedište ili glavni ured u određenoj državi članici europodručja mora smatrati pozicije prema svim tim podružnicama kao pozicije prema rezidentima ostatka svijeta. Obratno, podružnica koja se nalazi u određenoj državi članici europodručja smatra pozicije prema sjedištu ili glavnom uredu ili prema ostalim podružnicama iste institucije koji se nalaze izvan država članica europodručja kao pozicije prema rezidentima ostatka svijeta.

Definicije sektora

ESA 2010 određuje standard za klasifikaciju sektora. Protustranke poštanskih žiro institucija koje se nalaze na području država članica europodručja utvrđuju se prema njihovom domaćem sektoru ili institucionalnoj klasifikaciji u skladu s popisima koje vodi Europska središnja banka (ESB) u statističke svrhe i smjernicama za statističku klasifikaciju protustranaka određenim u „Priručniku za statistiku monetarnih financijskih institucija i sektor statistike tržišta: Smjernice za statističku klasifikaciju klijenata” („ Monetary financial institutions and market statistics sector manual: Guidance for the statistical classification of customers ”).

Tablica

Definicije sektora

Sektor	Definicije
Monetarne financijske institucije (MFI)	Monetarne financijske institucije kako su određene u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Ovaj sektor sastoji se od nacionalnih središnjih banaka, kreditnih institucija kako su određene pravom Unije, novčanih fondova, ostalih financijskih institucija, koje se bave primanjem depozita i/ili bliskih supstituta depozita od subjekata koji nisu monetarne financijske institucije i; za vlastiti račun (barem u gospodarskom smislu), odobravanjem kredita i/ili ulaganjem u vrijednosne papire i institucije za elektronički novac koje se uglavnom bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca.
Opća država	Sektor opće države (S.13) sastoji se od institucionalnih jedinica, koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji, te koje su financirane obveznim plaćanjima koje su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010, stavci 2.111 do 2.113).
Središnja država	Ovaj podsektor (S.1311) uključuje administrativne odjele državnih i ostalih središnjih agencija čija se nadležnost odnosi na cijelo gospodarsko područje, osim upravljanja fondovima socijalnog osiguranja (ESA 2010, stavak 2.114).
Regionalna država	Ovaj se podsektor (S.1312) sastoji od onih vrsta javne uprave koja predstavlja zasebne institucionalne jedinice koje obavljaju neke državne funkcije na razini nižoj od središnje države, a višoj od državnih institucionalnih jedinica na lokalnoj razini (ESA 2010, stavak 2.115).
Lokalna država	Ovaj podsektor (S.1313) uključuje one vrste javne uprave čija se nadležnost odnosi samo na lokalni dio gospodarskog područja, osim lokalnih agencija fondova socijalnog osiguranja (ESA 2010, stavak 2.116).
Fondovi socijalnog osiguranja	Podsektor fondova socijalnog osiguranja (S.1314) uključuje središnje, regionalne i lokalne institucionalne jedinice čija je glavna aktivnost osiguravanje socijalnih naknada, a koje ispunjavaju oba sljedeća kriterija: (a) određene skupine populacije obvezne su prema zakonu ili propisu sudjelovati u sustavu ili plaćati doprinose; i (b) opća država odgovorna je za upravljanje institucije u odnosu na namirenje ili odobravanje doprinosa i povlastica neovisno o njezinoj ulozi nadzornog tijela ili poslodavca (ESA 20120, stavak 2.117).
Investicijski fondovi osim novčanih fondova	Investicijski fondovi kako su određeni u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38) o statistici imovine i obveza investicijskih fondova. Ovaj se podsektor sastoji od svih subjekata za zajednička ulaganja osim novčanih fondova, koji ulažu u financijsku i/ili nefinancijsku imovinu, pod uvjetom da je njegov cilj ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti.
Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci	Podsektor drugih financijskih posrednika, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.125) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem tako da od institucionalnih jedinica preuzimaju obveze u oblicima koji nisu gotovina, depoziti (ili bliski supstituti depozita), dionice/udjeli investicijskih fondova, ili obveze u vezi sa sustavima osiguranja, mirovinskim sustavima i standardiziranim sustavima osiguranja (ESA 2010, stavci 2.86 do 2.94). Podsektor pomoćnih financijskih institucija (S.126) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave aktivnostima usko povezanim s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici. Ovaj podsektor također obuhvaća glavne urede čija su društava kćeri u cijelosti ili većinom. financijska društva (ESA 2010, stavci 2.95 do 2.97). Podsektor vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca (S.127) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se ne bave ni financijskim posredovanjem niti pružaju pomoćne financijske usluge, a u slučaju kada većina njihove imovine ili obveza nisu predmet transakcija na otvorenom tržištu. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja su vlasnici upravljačkog dijela vlasničkih udjela grupe društava kćeri, a čija je glavna djelatnost vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli, što znači da ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci 2.98 i 2.99).
Osiguravajuća društva	Podsektor osiguravajućih društava (S.128) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja rizika većinom u obliku neposrednog osiguranja ili reosiguranja (ESA 2010, stavci 2.100 do 2.104).
Mirovinski fondovi	Podsektor mirovinskih fondova (S.129) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao programi socijalnog osiguranja osiguravaju prihod prilikom umirovljenja, a često i povlastice u slučaju smrti i invalidnosti (ESA 2010, stavci 2.105 do 2.110).
Nefinancijska društva	Sektor nefinancijskih društava (S.11) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači, čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci 2.45 do 2.54).
Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima	Sektor kućanstava (S.14) sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i financijske i nefinancijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca kao proizvođača dobara i nefinancijskih usluga isključivo za vlastitu konačnu uporabu. Sektor kućanstava uključuje trgovce pojedince i društva osoba bez pravne osobnosti, osim onih osnovanih kao kvazidruštva koja su tržišni proizvođači (ESA 2010, stavci 2.118 do 2.128). Sektor neprofitnih institucija (S.15) koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, koji služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova glavna sredstva su dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi od kućanstava u njihovom svojstvu potrošača iz uplata izvršenih od strane opće države i prihoda od imovine (ESA 2010, stavci 2.129 do 2.130).

Definicije kategorija instrumenata

U ovoj se tablici daje detaljan standardni opis kategorija instrumenata koje nacionalne središnje banke prenose u kategorije primjenjive na nacionalnoj razini u skladu s ovom Uredbom. Ova tablica nije popis pojedinačnih financijskih instrumenata i opisi nisu konačni. Definicije se odnose na ESA 2010.

Izvorni rok dospijeća, tj. dospijeće pri izdavanju, odnosi se na fiksno razdoblje vijeka trajanja financijskog instrumenta prije kojega on ne može biti otkupljen, npr. dužnički vrijednosni papiri, ili prije isteka kojega ga je moguće otkupiti samo uz plaćanje određene kazne, npr. određene vrste depozita. Otkazni rok odgovara vremenu između trenutka kada imatelj dostavlja obavijest o svojoj namjeri otkupa instrumenta i datuma kada je imatelju dopušteno pretvoriti taj instrument u gotovinu bez plaćanja kazne. Financijski se instrumenti razvrstavaju prema razdoblju otkaznog roka samo ako nije ugovoreno dospijeće.

Financijska se potraživanja mogu razlikovati po tome jesu li prenosiva ili ne. Potraživanje je prenosivo ako je vlasništvo potraživanja moguće prenijeti iz jedne jedinice u drugu isporukom ili indosamentom ili prijebojem u slučaju izvedenih financijskih instrumenata. Dok je sa svakim financijskim instrumentom moguće trgovati, prenosivim instrumentima se trguje na uređenoj burzi ili izvan burze, iako stvarno trgovanje nije nužan uvjet za prenosivost.

Detaljan opis kategorija instrumenata mjesečne agregirane bilance

KATEGORIJE IMOVINE

Kategorija

Opis glavnih obilježja

Gotovina

Držanje novčanica eura i strane valute te kovanog novca u optjecaju, koji se obično rabe za izvršavanje plaćanja.

Krediti

Držanje financijske imovine stvoreno kada vjerovnici posuđuju sredstva dužnicima, koja nisu dokazana ispravama ili su dokazana neprenosivim ispravama. Ova stavka također obuhvaća imovinu u obliku depozita plasiranih od strane izvještajnih jedinica.

Ova stavka uključuje:

(a)	depozite kako su određeni u kategoriji obveza 5;

(b)	loše kredite koji još nisu otplaćeni ili otpisani Ukupni iznos kredita čija otplata kasni ili čija je kvaliteta na drugi način umanjena djelomično ili u potpunosti u skladu s definicijom nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 178. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)	držanje neprenosivih vrijednosnih papira Držanje dužničkih vrijednosnih papira koji nisu prenosivi i kojima se ne može trgovati na sekundarnim tržištima;

(d)	kredite kojima se trguje Kredite koji su de facto postali prenosivi treba razvrstati pod stavku imovine „krediti” pod uvjetom da nema dokaza o trgovanju na sekundarnom tržištu. Inače ih treba razvrstati kao dužničke vrijednosne papire (kategorija 3);

(e)

podređeni dug u obliku depozita ili kredita

Podređeni dužnički instrumenti su podređeno potraživanje od institucije izdavatelja, koje je moguće ostvariti samo nakon što su namirena sva potraživanja s višim statusom (npr. depoziti/krediti), što im daje određena obilježja vlasničkih udjela. Za potrebe statistike podređeni dug treba razvrstavati s obzirom na karakter financijskog instrumenta ili kao „krediti” ili kao „dužnički vrijednosni papiri”. Ako su svi oblici podređenog duga koje imaju poštanske žiro institucije trenutačno iskazani kao jedan iznos za potrebe statistike, taj iznos treba razvrstati pod stavku „dužnički vrijednosni papiri”, zbog toga što se podređeni dug pretežito sastoji od vrijednosnih papira, a ne kredita;

(f)

potraživanja na temelju obratnih repo ugovora ili pozajmljivanja vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja

Protustavka gotovine isplaćene u zamjenu za vrijednosne papire koje su kupile izvještajne jedinice po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu njihove ponovne prodaje ili ponovne prodaje sličnih vrijednosnih papira po fiksnoj cijeni na određeni budući datum, ili pozajmljivanja vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja.

Sljedeća stavka ne tretira se kao kredit:

krediti odobreni na povjereničkoj osnovi.

Krediti odobreni na povjereničkoj osnovi, tj. skrbnički krediti ili fiducijarni krediti jesu krediti koje uzima jedna strana (dalje u tekstu: „skrbnik”) u ime treće osobe (dalje u tekstu: „korisnik”). Za potrebe statistike skrbnički krediti ne knjiže se u bilanci skrbnika, ako rizici i koristi od vlasništva nad sredstvima ostaju kod korisnika. Rizici i koristi od vlasništva ostaju korisniku ako: (a) korisnik preuzima kreditni rizik kredita, tj. skrbnik je odgovoran samo za administrativno upravljanje kreditom; ili (b) korisnikovo ulaganje osigurano je od gubitka, ako nad skrbnikom bude provedena likvidacija, tj. skrbnički kredit nije dio imovine skrbnika koju je moguće raspodijeliti u slučaju stečaja.

3.	Dužnički vrijednosni papiri

Držanje dužničkih vrijednosnih papira, koji su prenosivi financijski instrumenti koji služe kao dokaz o dugu i kojima se obično trguje na sekundarnim tržištima ili je moguć njihov prijeboj na tržištu, te koji imatelju ne osiguravaju bilo kakva vlasnička prava nad institucijom izdavateljem.

Ova stavka uključuje:

(a)	držanje vrijednosnih papira koji imatelju daju bezuvjetno pravo na fiksni ili ugovorno utvrđeni prihod u obliku kuponskih isplata i/ili na utvrđeni fiksni iznos na određeni datum ili datume ili počevši od datuma određenog u vrijeme izdavanja;

(b)

krediti koji su postali prenosivi na organiziranom tržištu, tj. krediti kojima se trguje, pod uvjetom da postoji dokaz o trgovanju na sekundarnom tržištu, uključujući postojanje održavatelja tržišta i česta kotacija financijske imovine, kao što je osigurano razlikama između ponuđene i tražene cijene. Ako to nije slučaj, potrebno ih je razvrstati pod stavkom imovine „krediti” (vidjeti također „krediti kojima se trguje” u kategoriji 2.d);

(c)	podređeni dug u obliku dužničkih vrijednosnih papira (vidjeti također „podređeni dug u obliku depozita ili kredita” u kategoriji 2.e).

Vrijednosni papiri pozajmljeni u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodani prema repo ugovoru ostaju u bilanci izvornog vlasnika (i ne treba ih knjižiti u bilanci privremenog stjecatelja) ako postoji čvrsta obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo takva mogućnost. Kada privremeni stjecatelj proda vrijednosni papir koji je primio, ta se prodaja mora knjižiti kao izravna transakcija s vrijednosnim papirima i unijeti u bilancu privremenog stjecatelja kao negativna pozicija u portfelju vrijednosnih papira.

3.a/3.b

Dužnički vrijednosni papiri s izvornim dospijećem do i uključujući jednu godinu/duže od jedne i do uključujući dvije godine

Ove stavke uključuju:

(a)	držanje prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s izvornim dospijećem do i uključujući jednu godinu/duže od jedne i do uključujući dvije godine;

(b)	krediti koji su postali prenosivi na organiziranom tržištu, tj. krediti kojima se trguje i koji su razvrstani kao dužnički vrijednosni papiri s izvornim dospijećem do i uključujući jednu godinu/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine;

(c)	podređeni dug u obliku dužničkih vrijednosnih papira s izvornim dospijećem do i uključujući jednu godinu/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine.

4.	Dionice/udjeli novčanih fondova

Ova stavka imovine uključuje držanje dionica/udjela novčanih fondova (vidjeti definiciju u Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), Prilog I., dio 1., odjeljak 2.

KATEGORIJE OBVEZA

Kategorija

Opis glavnih obilježja

Depoziti

Iznosi (depoziti ili ostalo) koje izvještajne jedinice duguju vjerovnicima i koji udovoljavaju obilježjima opisanima u Prilogu I. dijelu 1. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Za potrebe izvještajne sheme ova se kategorija raščlanjuje na prekonoćne depozite, depozite s ugovorenim rokom dospijeća i iskupive depozite

(a)

depoziti i krediti

„Depoziti” također obuhvaćaju „kredite” kao obveze poštanskih žiro institucija. U konceptualnom smislu, krediti čine iznose koje su primile poštanske žiro institucije koji nisu strukturirani u obliku „depozita”. ESA 2010 razlikuje „kredite” od „depozita” na temelju osobe koja preuzima inicijativu, tj. ako je to zajmoprimac, onda je riječ o kreditu, ali ako je to zajmodavac, onda je riječ o depozitu. Unutar izvještajne sheme „krediti” se ne priznaju kao zasebna kategorija na strani obveza u bilanci. Umjesto toga, stanja koja se smatraju „kreditima” treba razvrstati, bez razlikovanja, pod stavkom „obveze po depozitima”, osim ako ih predstavljaju prenosivi instrumenti. To je u skladu s navedenom definicijom „obveza po depozitima”. Krediti poštanskim žiro institucijama koji su razvrstani kao „obveze po depozitima” raščlanjuju se u skladu sa zahtjevima izvještajne sheme, tj. po sektoru, instrumentu, valutama i dospijeću. Sindicirani krediti koje su primile izvještajne jedinice svrstavaju se u ovu kategoriju;

(b)

neprenosivi dužnički instrumenti

Neprenosivi dužnički instrumenti koje izdaju izvještajne jedinice u načelu se razvrstavaju u „obveze po depozitima”. Neprenosive instrumente koje su izdale izvještajne jedinice koji naknadno postanu prenosivi te se njima može trgovati na sekundarnim tržištima potrebno je ponovno razvrstati u „dužničke vrijednosne papire”;

(c)

maržni depoziti

Maržni depoziti (marže) koji se uplaćuju prema ugovorima o izvedenim financijskim instrumentima potrebno je razvrstati kao „obveze po depozitima”, ako čine gotovinski instrument osiguranja deponiran kod poštanskih žiro institucija te ako ostaju u vlasništvu deponenta, te ih je moguće isplatiti deponentu po isteku ugovora. U načelu bi se marže koje primi izvještajna jedinica trebale razvrstati kao „obveze po depozitima” samo ako poštanska žiro institucija ima izvore sredstava koji su slobodno dostupni za daljnje odobravanje kredita; kad je dio maržnog depozita koji je primila poštanska žiro institucija potrebno proslijediti drugom sudioniku na tržištu izvedenih financijskih instrumenata, tj. klirinškoj kući, u načelu se samo onaj dio koji ostaje na raspolaganju poštanskoj žiro instituciji razvrstava kao „obveze po depozitu”. Složenost tekuće tržišne prakse može otežati utvrđivanje onih marži koje je stvarno moguće vratiti, jer se različite vrste marži plasiraju, bez razlike, na istom računu, ili onih marži koje osiguravaju poštanskim žiro institucijama sredstva za daljnje kreditiranje. U takvim slučajevima, prihvatljivo je razvrstati te marže kao „preostale obveze” ili u „obveze po depozitima”;

(d)	namjenska salda U skladu s nacionalnom praksom, „namjenska salda” koja se odnose na npr. ugovore o najmu razvrstavaju se kao obveze po depozitima u okviru „depozita s ugovorenim rokom dospijeća” ili „iskupivih depozita s otkaznim rokom”, ovisno o dospijeću/odredbama dotičnog ugovora.

Sljedeća stavka ne tretira se kao depozit:

Sredstva (depoziti) primljeni na povjereničkoj osnovi ne knjiže se u statističkoj bilanci poštanskih žiro institucija (vidjeti „krediti odobreni na povjereničkoj osnovi” u kategoriji 2).

5.1.	Prekonoćni depoziti

Depoziti koje je moguće zamijeniti za gotovinu i/ili koji su prenosivi na zahtjev putem čeka, bankovnog naloga, knjiženja na teret ili sličnim putem, bez znatnog zakašnjenja, ograničenja ili kazni. Ova stavka uključuje:

(a)	stanja (bilo da nose kamate ili ne) koja se na zahtjev odmah mogu pretvoriti u gotovinu ili do završetka poslovanja na dan nakon dana kad je zahtjev podnesen, bez znatne kazne ili ograničenja, ali koja nisu prenosiva;

(b)	stanja (bilo da nose kamate ili ne) koja jesu unaprijed plaćeni iznosi u kontekstu elektroničkog novca zasnovanog na hardveru ili elektroničkog novca zasnovanog na softveru, npr. kartice s unaprijed plaćenim iznosom;

(c)	kredite čija se otplata mora izvršiti do završetka poslovanja na dan nakon dana kada je kredit odobren.

5.2.	Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća

Neprenosivi depoziti koje nije moguće zamijeniti za gotovinu prije ugovorenog fiksnog roka ili koje je moguće zamijeniti za gotovinu prije tog ugovorenog roka, samo ako imatelju budu zaračunate određene kazne. Ova stavka također uključuje administrativno uređene štedne depozite kad kriterij povezan s dospijećem nije važan; trebali bi biti razvrstani u razred dospijeća „dulje od dvije godine”. Financijski proizvodi s odredbama o obnavljanju moraju se razvrstati prema najranijem dospijeću. Iako depoziti s ugovorenim rokom dospijeća mogu imati mogućnost prijevremenog podizanja uz prethodnu obavijest ili ih je moguće podići na zahtjev uz plaćanje određenih kazni, ta obilježja ne smatraju se bitnim za potrebe klasifikacije.

5.2.a/5.2.b

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća do i uključujući jednu godinu/duže od jedne i do i uključujući dvije godine

Navedene stavke za svaku raščlambu prema dospijeću uključuju:

(a)	stanja s fiksnim rokom dospijeća do i uključujući jednu godinu/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine, koja su neprenosiva te ih prije tog dospijeća nije moguće pretvoriti u gotovinu;

(b)	stanja s fiksnim rokom dospijeća do i uključujući jednu godinu/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine, koja su neprenosiva, ali ih je moguće otkupiti prije tog roka nakon prethodne obavijesti; kad je dostavljena obavijest, navedena stanja se razvrstavaju u 5.3.a;

(c)	stanja s fiksnim rokom dospijeća do i uključujući jednu godinu/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine, koja su neprenosiva, ali ih je moguće na zahtjev otkupiti uz određenu kaznu;

(d)

plaćanje marže prema ugovorima o izvedenim financijskim instrumentima koji istječu u roku od jedne godine/između jedne i dvije godine, a koje čini gotovinski instrument osiguranja koji se plasira radi zaštite od kreditnog rizika, no ostaje u vlasništvu deponenta i može mu se otplatiti kada ugovor istekne;

(e)	kredite dokazane ili samo neprenosivim ispravama ili kredite koji nisu dokazani ispravama, s izvornim rokom dospijeća do i uključujući jednu godinu/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine;

(f)	neprenosive dužničke vrijednosne papire koje su izdale poštanske žiro institucije s izvornim dospijećem do i uključujući jedne godine/duljim od jedne i do uključujući dvije godine;

(g)	podređeni dug koji su izdale poštanske žiro institucije u obliku depozita ili kredita s izvornim dospijećem do i uključujući jedne godine/duljim od jedne godine te do i uključujući dvije godine.

5.3.	Iskupivi depoziti s otkaznim rokom

Neprenosivi depoziti bez ugovorenog roka dospijeća koje nije moguće pretvoriti u gotovinu bez razdoblja prethodnog otkaznog roka; prije isteka roka nije ih moguće pretvoriti u gotovinu ili je to moguće samo uz kaznu. Uključuju depozite koji, iako ih je možda zakonski moguće podići na zahtjev, podliježu plaćanju kazni ili ograničenjima u skladu s nacionalnom praksom (razvrstani u razred dospijeća „do i uključujući tri mjeseca”), te investicijske račune bez otkaznog roka ili ugovorenog dospijeća, no koji sadržavaju odredbe o ograničenom podizanju (razvrstani u razred dospijeća „dulje od tri mjeseca”).

5.3.a

Iskupivi depoziti s otkaznim rokom do i uključujući tri mjeseca

Ova stavka uključuje:

(a)	stanja koja se plasiraju bez fiksnog dospijeća koja je moguće podići samo uz prethodnu obavijest do i uključujući tri mjeseca; ako je podizanje moguće prije tog otkaznog roka (ili čak na zahtjev), to uključuje plaćanje određenih kazni;

(b)	salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća koja su neprenosiva, no koja podliježu otkaznom roku kraćem od tri mjeseca za prijevremeno podizanje.

Pored toga, iskupivi depoziti s otkaznim rokom do i uključujući tri mjeseca, uključuju neprenosive štedne depozite po viđenju i ostale vrste depozita kućanstvima koji, iako ih je zakonski moguće podići na zahtjev, podliježu plaćanju znatnih kazni.

Uredba (EZ) br. 1027/2006 (ESB/2006/8)	Ova Uredba
Članak 1. - 3.	Članak 1. - 3.
—	Članak 4.
Članak 4.	Članak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članak 6.	Članak 7.
—	Članak 8.
—	Članak 9.
Članak 7.	Članak 10.
Prilog I.	Prilog I.