29.10.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 287/5

(1)

Šefovi država ili vlada država europodručja 29. lipnja 2012. pozvali su Komisiju da predstavi prijedloge za uspostavljanje jedinstvenog nadzornog mehanizma koji uključuje Europsku središnju banku (ESB). Europsko vijeće u svojim zaključcima od 29. lipnja 2012. pozvalo je svog predsjednika da izradi, u bliskoj suradnji s predsjednikom Komisije, predsjednikom Euroskupine i predsjednikom ESB-a, poseban plan s vremenskim rokovima za ostvarenje stvarne ekonomske i monetarne unije koji sadrži konkretne prijedloge o očuvanju jedinstva i cjelovitosti unutarnjeg tržišta financijskih usluga.

(2)

Osiguravanje jedinstvenog nadzornog mehanizma prvi je korak prema stvaranju europske bankovne unije utemeljene na stvarnim jedinstvenim pravilima za financijske usluge i novih okvira za osiguranje depozita i sanaciju.

(3)

Kako bi se osigurao jedinstveni nadzorni mehanizam, Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 (4) dodjeljuje ESB-u određene zadaće u odnosu na politike vezane uz bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama u državama članicama čija valuta je euro te omogućava državama članicama uspostavljanje bliske suradnje s ESB-om.

(4)

Dodjeljivanje nadzornih zadaća ESB-u u odnosu na kreditne institucije u nekim državama članicama,ne bi ni na koji način trebalo ometati funkcioniranje unutarnjeg tržišta za financijske usluge. Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) stoga bi trebalo zadržati svoju ulogu i sve svoje postojeće ovlasti i zadaće: trebalo bi nastaviti razvijati jedinstvena pravila koja se primjenjuju na sve države članice i doprinositi njihovoj dosljednoj primjeni te unapređivati konvergenciju nadzornih praksi diljem cijele Unije.

(5)

Ključno je da bankovna unija sadrži mehanizme demokratske odgovornosti.

(6)

Pri izvršavanju zadaća koje su joj dodijeljene i s dužnim obzirom na cilj osiguravanja sigurnosti i stabilnosti kreditnih institucija, EBA bi u cijelosti trebala voditi računa o raznolikosti kreditnih institucija te njihovoj veličini i poslovnim modelima kao i sustavnim prednostima raznolikosti u europskoj bankarskoj industriji.

(7)

Radi promicanja najboljih praksi nadzora unutarnjeg tržišta izrazito je važno da jedinstvena pravila prati Europski nadzorni priručnik o nadzoru financijskih institucija koji je sastavila EBA u savjetovanju s nadležnim tijelima. Nadzornim priručnikom trebala bi se odrediti najbolja praksa u Uniji u pogledu metodologije i postupaka nadzora kako bi se postiglo pridržavanje temeljnih međunarodnih i Unijinih načela. Priručnik ne bi trebao biti u obliku pravno obvezujućih akata ni ograničiti provođenje nadzora utemeljenog na procjeni. Njime bi se trebalo pokriti sva pitanja koja su unutar nadležnosti EBA-e, uključujući u mjeri u kojoj je to primjenjivo, područja kao što su zaštita potrošača i borba protiv pranja novca. Njime bi se trebali utvrditi parametri i metodologija procjene rizika, znakovi ranog upozorenja te kriteriji za provedbu nadzornih mjera. Nadležna tijela trebala bi se koristiti priručnikom. Korištenje priručnikom trebalo bi se smatrati važnim elementom procjene konvergencije nadzornih praksi i stručnog pregleda prema Uredbi (EU) br. 1093/2010.

(8)

EBA bi trebala biti u mogućnosti zahtijevati informacije od financijskih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010 u odnosu na svaku informaciju kojoj takve financijske institucije imaju zakonit pristup, uključujući informacije kojima raspolažu osobe koje dobivaju naknadu od tih financijskih institucija za provođenje određenih aktivnosti, revizije koje vanjski revizori vrše nad određenom financijskom institucijom, preslike važnih dokumenata, knjiga i evidencija.

(9)

Zahtjevi EBA-e za informacijama trebali bi biti propisno opravdani i obrazloženi. Prigovori na određene zahtjeve za informacijama na temelju nesukladnosti s Uredbom (EU) br. 1093/2010 trebali bi se isticati u skladu s odgovarajućim postupcima. Kad primatelj zahtjeva za informacijama istakne takav prigovor, to ga ne bi trebalo osloboditi pružanja zahtijevanih informacija. Sud Europske unije trebao bi biti nadležan odlučivati, u skladu s postupcima utvrđenim Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, o sukladnosti određenog zahtjeva EBA-e za informacijama s tom Uredbom.

(10)

Trebalo bi očuvati unutarnje tržište i koheziju Unije i tom pogledu bi trebalo pažljivo razmotriti pitanja povezana s upravljanjem i postupcima glasovanja u EBA-i te bi trebalo jamčiti jednako postupanje prema državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) kako je uspostavljen u Uredbi (EU) br. 1024/2013 i drugim državama članicama.

(11)

Budući da je EBA, u kojoj sve države članice sudjeluju s jednakim pravima, osnovana s ciljem razvijanja i doprinošenja dosljednoj primjeni jedinstvenih pravila i unapređivanja usklađenosti nadzornih praksi unutar Unije te budući da ESB ima vodeću ulogu u SSM-u, EBA bi trebala biti opremljena odgovarajućim instrumentima koji bi joj trebali omogućiti da učinkovito provodi dodijeljene joj zadaće vezane uz cjelovitost unutarnjeg tržišta.

(12)

Uzimajući u obzir nadzorne zadaće koje su dodijeljene ESB-u Uredbom (EU) br. 1024/2013, EBA bi trebala biti u mogućnosti provoditi svoje zadaće u vezi s ESB-om na isti način kao u vezi s drugim nadležnim tijelima. Posebno bi postojeći mehanizmi za rješavanje sporova i mjere u izvanrednim situacijama trebali biti odgovarajuće prilagođeni kako bi nastavili biti učinkoviti.

(13)

Kako bi bila u mogućnosti vršiti svoju ulogu olakšavanja i koordiniranja u izvanrednim situacijama, EBA bi u cijelosti trebala biti obaviještena o svim relevantnim kretanjima i trebala bi biti pozvana da kao promatrač sudjeluje u svakom relevantnom skupu odgovarajućih nadležnih tijela, uključujući pravo izlaganja ili davanja bilo kakvih drugih doprinosa.

(14)

Kako bi se osiguralo odgovarajuće vođenje računa o interesima svih država članica i dozvolilo uredno funkcioniranje EBA-e s ciljem održavanja i produbljivanja unutarnjeg tržišta za financijske usluge, trebalo bi prilagoditi postupke glasovanja u njezinom Odboru nadzornih tijela.

(15)

Odluke u vezi s kršenjem prava Unije i u vezi s rješavanjem sporova trebalo bi preispitati neovisno radno tijelo koje čine članovi Odbora nadzornih tijela s pravom glasa koji nemaju nikakav sukob interesa i koje imenuje Odbor nadzornih tijela. Odluke koje radno tijelo predlaže Odboru nadzornih tijela trebale bi se donositi običnom većinom članova Odbora nadzornih tijela s pravom glasa, koja bi trebala uključiti običnu većinu glasova njegovih članova iz nadležnih tijela iz država članica koje sudjeluju u SSM-u ("države člance sudionice") i običnu većinu glasova njegovih članova iz nadležnih tijela država članica koje nisu države članice sudionice ("države članice nesudionice").

(16)

Odluke u vezi s mjerama u izvanrednim situacijama trebale bi se donositi običnom većinom glasova Odbora nadzornih tijela, što bi trebalo obuhvaćati običnu većinu glasova njegovih članova iz nadležnih tijela država članica sudionica i običnu većinu glasova njegovih članova nadležnih tijela iz država članica nesudionica.

(17)

Odluke u vezi s aktima navedenim u člancima od 10. do 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te mjere i odluke donesene u skladu s trećim podstavkom članka 9. stavka 5. i Poglavljem VI. te Uredbe trebale bi se donijeti kvalificiranom većinom glasova Odbora nadzornih tijela, što bi barem trebalo obuhvaćati barem običnu većinu glasova njegovih članova iz nadležnih tijela država članicasudionica i običnu većinu glasova njegovih članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica.

(18)

EBA bi radnom tijelu trebala izraditi poslovnik koji osigurava njegovu neovisnost i objektivnost.

(19)

Sastav upravnog odbora trebao bi biti uravnotežen i trebalo bi osigurati prikladnu zastupljenost država članica nesudionica.

(20)

Imenovanjima članova unutarnjih tijela i odbora EBA-e trebala bi se osigurati geografska uravnoteženost među državama članicama.

(21)

Kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje EBA-e i prikladna zastupljenost svih država članica, postupci glasovanja, sastav upravnog odbora i sastav neovisnog radnog tijela trebalo bi pratiti. Po isteku odgovarajućeg vremenskog razdoblja trebalo bi ih preispitati vodeći računa o svim stečenim iskustvima i događajima.

(22)

Niti jedna država članica ili skupina država članica ne bi trebala biti diskriminirana, izravno ili neizravno, kao mjesto financijskih usluga.

(23)

EBA-i bi trebalo osigurati prikladne financijske i ljudske resurse kako bi na odgovarajući način obavljala sve dodatne zadaće koje su joj dodijeljene ovom Uredbom. Postupak donošenja, izvršenja i kontrole njezina proračuna koji je utvrđen u člancima 63. i 64. Uredbe (EU) br. 1093/2010 trebao bi uzimati u obzir te dodatne zadaće. EBA bi trebala osigurati da se zadovoljavaju najviši standardi učinkovitosti.

(24)

Budući da ciljeve ove Uredbe, a to su osiguravanje visoke razine djelotvorne i dosljedne bonitetne regulative i nadzora diljem svih država članica, zaštita cjelovitosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja unutarnjeg tržišta te održavanje stabilnosti financijskog sustava, ne mogu dostatno ostvariti države članice te ih se stoga zbog opsega djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(25)

Uredbu (EU) br. 1093/2010 stoga treba izmijeniti na odgovarajući način.

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 2. stavku 2., točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Odgovornost Tijela

Tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (d) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću. Europska središnja banka odgovara Europskom parlamentu i Vijeću u odnosu na izvršenje svojih nadzornih zadaća koje su joj dodijeljene tom Uredbom (EU) br. 1024/2013 u skladu s tom uredbom.”;

4.

u članku 4. točki 2., podtočka (i) zamjenjuje se sljedećim:

5.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

6.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 18. mijenja se kako slijedi:

8.

u članku 19. stavku 1., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., ako se nadležno tijelo ne slaže oko postupka ili sadržaja djelovanja ili nedjelovanja drugog nadležnog tijela, u slučajevima navedenim u aktima Unije iz članka 1. stavka 2., Tijelo na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela može pomoći nadležnim tijelima u postizanju sporazuma u skladu s postupkom određenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka.”;

9.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 20.a

Konvergencija postupaka nadzorne provjere

Tijelo unutar područja primjene svojih ovlasti promiče konvergenciju postupaka nadzorne provjere i ocjene u skladu s Direktivom 2013/36/EU kako bi se u Uniji razvili jaki nadzorni standardi.”;

10.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

11.

u članku 22., umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Najmanje jednom godišnje, Tijelo razmatra prikladnost provođenja procjena otpornosti financijskih institucija diljem Unije u skladu s člankom 32. i obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o svojim razmatranjima. Kad se provode takve procjene diljem Unije, Tijelo, ako smatra prikladnim tako postupiti, objavljuje rezultate za svaku financijsku instituciju sudionicu.”;

12.

u članku 25., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Tijelo aktivno doprinosi i sudjeluje u izradi i koordinaciji djelotvornih, dosljednih i ažuriranih planova za oporavak i sanaciju financijskih institucija. Tijelo također, kada je to predviđeno aktima Unije iz članka 1. stavka 2., pomaže u razvoju postupaka za izvanredne situacije i preventivnih mjera za smanjivanje sistemskog učinka bilo kakvih neuspjeha.”;

13.

u članku 27. stavku 2., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Tijelo predstavlja svoju procjenu o tome postoji li potreba za sustavom usklađenih, snažnih i vjerodostojnih mehanizama financiranja pomoću odgovarajućih financijskih instrumenata povezanih sa skupom koordiniranih dogovora za upravljanje krizom.”;

14.

u članku 29. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„U svrhu izgradnje zajedničke nadzorne kulture Tijelo izrađuje i održava u ažurnom stanju, uzimajući u obzir, između ostalog, promjenjive poslovne prakse i poslovne modele financijskih institucija, Europski nadzorni priručnik o nadzoru financijskih institucija za Uniju kao cjelinu. Europskim nadzornim priručnikom utvrđuju se najbolje nadzorne prakse za metodologiju i postupke.”;

15.

u članku 30., stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Na temelju stručnog pregleda Tijelo može izdati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. U skladu s člankom 16. stavkom 3. nadležna tijela moraju nastojati slijediti te smjernice i preporuke. Tijelo pri izradi nacrta regulatornih tehničkih ili provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima 10. do 15. uzima u obzir ishode stručnog pregleda te svaku drugu informaciju koju je steklo prilikom obavljanja svojih zadaća, kako bi se osigurala najkvalitetnija konvergencija standarda i praksi.

3.a   Tijelo podnosi mišljenje Komisiji kad stručni pregled ili bilo koja druga informacija stečena u obavljanju njegovih zadaća pokaže da je radi osiguravanja daljnjeg usklađivanja bonitetnih pravila potrebna zakonodavna inicijativa.”;

16.

u članku 31., drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

17.

članak 32. mijenja se kako slijedi:

18.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

19.

članak 36. mijenja se kako slijedi:

20.

članak 37. mijenja se kako slijedi:

21.

članak 40. mijenja se kako slijedi:

22.

u članku 41., stavci 2.,3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„1.a   Za potrebe članka 17. Odbor nadzornih tijela saziva neovisno radno tijelo, koje se sastoji od predsjednika Odbora nadzornih tijela, i šest drugih članova, koji nisu predstavnici nadležnog tijela koje je navodno prekršilo pravo Unije niti imaju bilo kakvog interesa u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelom.

Svaki član radnog tijela ima jedan glas.

Odluke radnog tijela donose se ako barem četiri člana glasuju za.

2.   Za potrebe članka 19. Odbor nadzornih tijela saziva neovisno radno tijelo, koje se sastoji od predsjednika Odbora nadzornih tijela i od šest drugih članova koji nisu predstavnici nadležnih tijela koja su stranke u sporu niti imaju bilo kakvog interesa u sukobu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelima.

Svaki član radnog tijela ima jedan glas.

Odluke radnog tijela donose se ako barem četiri člana glasuju za.

3.   Neovisna radna tijela navedena u ovom članku predlažu odluke prema članku 17. ili članku 19., a konačno ih donosi Odbor nadzornih tijela.

4.   Odbor nadzornih tijela donosi poslovnik neovisnih radnih tijela navedenih u ovom članku.”;

23.

u članku 42. dodaje se sljedeći stavak:

„Prvi i drugi stavak ne dovode u pitanje zadaće koje su dodijeljene Europskoj središnjoj banci Uredbom (EU) br. 1024/2013.”;

24.

članak 44. mijenja se kako slijedi:

25.

u članku 45. stavku 1., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mandat članova koje je izabrao Odbor nadzornih tijela traje dvije i pol godine. Mandat je moguće jedanput produljiti. Sastav upravnog odbora mora biti uravnotežen i razmjeran te odražavati Uniju u cjelini. U upravni odbor uključeno je barem dvoje predstavnika država članica nesudionica Mandati se preklapaju i primjenjuje se odgovarajući sustav rotacije.”;

26.

u članku 47. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim

„4.   Upravni odbor donosi politiku osoblja Tijela i, u skladu s člankom 68. stavkom 2., potrebne provedbene mjere Pravilnika o osoblju.”;

27.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 49.a

Izdaci

Predsjednik čini javnima održane sastanke i primljene usluge ugošćenja. Izdaci se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju”;

28.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 52.a

Izdaci

Izvršni direktor čini javnima održane sastanke i primljene usluge ugošćenja. Izdaci se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju”;

29.

u članku 63. stavak 7. briše se.

30.

u članku 81. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija u vezi s pitanjem izravnog nadzora nad paneuropskim institucijama ili infrastrukturama te uzimajući u obzir tržišna kretanja, stabilnost unutarnjeg tržišta i koheziju cijele Unije, sastavlja godišnje izvješće o prikladnosti povjeravanja Tijelu dodatnih nadzornih odgovornosti u tom području.”;

31.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 81.a

Preispitivanje postupaka glasovanja

Od dana kada broj država članica nesudionica dosegne četiri, Komisija, uzimajući u obzir sva iskustva stečena primjenom ove Uredbe, preispituje provođenje postupaka glasovanja opisanih u člancima 41. i 44. te o tome izvješćuje Europski parlament, Europsko vijeće i Vijeće.”.

(b)

sastavom Upravnog odbora; i

(c)

sastavom neovisnih radnih tijela navedenih u članku 41. Uredbe (EU) br. 1093/2010, koji pripremaju odluke za potrebe članaka 17. i 19. te Uredbe.