11/Sv. 126

HR

Službeni list Europske unije

199

L 129/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija („Komisija”) uvela je 15. studenoga 2012. Uredbom (EU) br. 1071/2012 (2) („Privremena uredba”) privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Tajlanda.

(2)

Postupak je pokrenut putem obavijesti o pokretanju postupka (3) objavljene 16. veljače 2012. nakon pritužbe koju je 3. siječnja 2012. podnio Odbor za zaštitu industrije lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza Europske unije („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 50 % ukupne proizvodnje pribora za cijevi s navojem od temperiranog željeza („temperirani pribor s navojem”) u Uniji.

(3)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 15. Privremene uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2011. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2008. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile također je omogućena rasprava.

(5)

Komisija je nastavila tražiti i analizirati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(6)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da proizvod koji ona uvozi ne bi trebao biti dio dotičnog proizvoda jer taj proizvod ima određene tehničke posebnosti. Taj temperirani pribor ima stožaste navoje, za razliku od usporednih navoja na ostalom uvezenom temperiranom priboru.

(7)

Međutim, ispitni postupak pokazao je da, osim tih tehničkih obilježja, taj pribor sa stožastim navojima ima jednaka fizička i tehnička svojstva kao ostali uvezeni temperirani pribor. Nadalje, što se tiče upotrebe, ispitni postupak pokazao je da se pribor sa stožastim navojima koristi na sličan način kao ostali uvezeni temperirani pribor. Zaista, u jednoj državi članici gdje se koriste obje vrste, utvrđeno je da su one međusobno zamjenjive. Zahtjev je stoga odbačen.

(8)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da se pribor od bijelog temperiranog lijeva može prodavati po cijeloj Uniji, dok se pribor od crnog temperiranog lijeva može prodavati samo u Irskoj, na Cipru, na Malti i u Ujedinjenoj Kraljevini. Stoga, navodno, pribor od crnog i pribor od bijelog temperiranog lijeva na tržištu Unije ne konkuriraju u potpunosti.

(9)

Međutim, ispitni postupak pokazao je da većina uvoza pribora od crnog temperiranog lijeva podrijetlom iz dotičnih zemalja odlazi u kontinentalne europske zemlje poput Njemačke, Italije, Poljske ili Španjolske. Stoga se zaključuje da navoji od crnog i bijelog temperiranog lijeva u potpunosti konkuriraju na tržištu Unije, a ne samo u ograničenom broju država članica.

(10)

Jedan je uvoznik ponovio svoju tvrdnju da tijela kompresijskog pribora ne bi trebala biti obuhvaćena definicijom dotičnog proizvoda. Taj uvoznik je tvrdio da tijela kompresijskog pribora imaju drugačiju namjenu i priložio odgovarajuće dokaze koji pokazuju da je navoje na tijelima kompresijskog pribora lako razlikovati od navoja na standardnom priboru jer su izrađeni prema drukčijem standardu ISO (4). Nakon razmatranja dostavljenih dokaza zaključeno je da bi u skladu s njima trebalo ograničiti opseg proizvoda.

(11)

Druge dvije zainteresirane stranke zahtijevale su da se iz opsega proizvoda isključi pribor za električne cijevi od temperiranog željeza i, posebno, kružni spojni ormarići s navojima od temperiranog željeza koji su ključni element svih električnih cijevi i instalacijskog pribora za električne cijevi. Tvrdili su da takvi spojni ormarići imaju drukčiju namjenu (tj. smještaj i zaštitu sustava električnih žica, za razliku od osiguravanja protoka plina ili tekućine bez curenja što je namjena standardnog pribora koji se ispituje u ovom postupku). Lako ih je razlikovati i od drugog pribora (umjesto da budu potpuno nepropusni za tekućinu i plin, imaju lako otvorive poklopce kako bi pri sastavljanju u sustav nakon uvoza omogućili jednostavan pristup kabelima). Nakon pažljivog razmatranja tih tvrdnji, zaključeno je da bi kružne spojne ormariće s navojima od temperiranog željeza bez poklopca trebalo isključiti iz opsega proizvoda.

(12)

U pogledu gore navedenog, smatralo se prikladnim revidirati definiciju opsega proizvoda utvrđenu u Privremenoj uredbi. Stoga se dotični proizvod konačno definira kao lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 7307 19 10, isključujući tijela kompresijskog pribora za koja se koristi metrički navoj ISO DIN 13 i kružne spojne ormariće s navojima od temperiranog željeza bez poklopca.

(13)

U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na dotični proizvod i istovjetni proizvod, potvrđuju se uvodne izjave od 17. do 21. i 23. do 28. Privremene uredbe.

(14)

Nakon privremene objave nisu primljeni nikakvi komentari u vezi s odabirom uzoraka proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika. Slijedom toga, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 29. do 31. Privremene uredbe.

(15)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu nalaza tretmana tržišnoga gospodarstva i individualnog tretmana, potvrđuju se uvodne izjave 32. do 46. Privremene uredbe.

(16)

U izostanku komentara o odabiru analogne zemlje, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 47. do 53. Privremene uredbe.

(17)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da bi uobičajenu vrijednost trebalo izračunati na temelju domaće prodaje jedinog proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje, čak i ako nije izvršena u reprezentativnim količinama kako je određeno u članku 2. stavku 2. Osnovne uredbe. Ta se tvrdnja može prihvatiti u slučaju analogne zemlje. U skladu s tim, domaća prodaja koju je u uobičajenom tijeku trgovine izvršio jedini proizvođač koji surađuje iz analogne zemlje korištena je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(18)

Isti taj kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da bi dampinšku maržu trebalo utvrditi na temelju cjelokupne izvozne prodaje, a ne samo za vrste proizvoda izravno usporedive s vrstama koje proizvođač iz analogne zemlje prodaje na svojem domaćem tržištu. Ta je tvrdnja prihvaćena. Za te vrste proizvoda koje nisu izravno usporedive, uobičajena vrijednost temeljila se na aritmetičkom prosjeku uobičajene vrijednosti njima odgovarajućih vrsta proizvoda, koji je prilagođen tržišnom vrijednosti razlika u fizičkim svojstvima u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe.

(19)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s uobičajenom vrijednosti, izvoznom cijenom i usporedbom, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 54., od 59. do 61. i od 64. do 67. Privremene uredbe.

(20)

Za trgovačka društva u uzorku ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda utvrđena za analognu zemlju uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(21)

Na temelju toga, konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(22)

Ponderirana prosječna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak izračunana je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. osnovne Uredbe. U skladu s tim, ta je marža utvrđena na temelju marža utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(23)

Na temelju toga, dampinška marža za trgovačka društva koja surađuju, a koja nisu uključena u uzorak utvrđena je na 41,1 %.

(24)

U pogledu svih ostalih proizvođača izvoznika iz NRK-a dampinške marže utvrđene su na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Zato je najprije utvrđena razina suradnje usporedbom obujma izvoza u Uniju koji su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju s obujmom kineskog izvoza, kako je utvrđeno dolje u uvodnoj izjavi 51.

(25)

S obzirom na to da je suradnjom pokriveno više od 50 % ukupnog kineskog izvoza u Uniju te da se industrija može smatrati segmentiranom zbog velikog broja proizvođača izvoznika u NRK-u, razina suradnje može se smatrati visokom. Stoga je preostala dampinška marža postavljena na razinu trgovačkog društva u uzorku koje ima najvišu dampinšku maržu.

(26)

Na temelju toga, konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(27)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi s uobičajenom vrijednosti, izvoznom cijenom i usporedbom, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 75. do 87. i 91. Privremene uredbe u vezi s Indonezijom.

(28)

S obzirom na to da se razina suradnje smatrala visokom (obujam uvoza jedinog indonezijskog trgovačkog društva koje surađuje predstavljao je više od 80 % ukupnog indonezijskog izvoza u Uniju tijekom RIP-a), dampinška marža za sve ostale indonezijske proizvođače izvoznike postavljena je na istu razinu kao i za trgovačko društvo koje surađuje.

(29)

Na temelju toga, konačne dampinške marže za indonezijska trgovačka društva izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(30)

Nisu primljeni nikakvi komentari koji bi doveli do ikakvih promjena u primijenjenoj metodologiji ili izračunu stvarnog dampinga provedenog u vezi s Tajlandom.

(31)

U skladu s tim potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 75. do 88. Privremene uredbe u vezi s uobičajenom vrijednosti, izvoznom cijenom i usporedbom za Tajland.

(32)

Rezultat revizije i podešavanja izračuna dampinga bila je nešto niža marža od 15,5 % za jednog od tajlandskih proizvođača izvoznika. Dampinška marža za drugog proizvođača izvoznika koji surađuje konačno se potvrđuje na privremenoj razini.

(33)

S obzirom na to da se razina suradnje smatrala visokom (obujam izvoza dvaju tajlandskih trgovačkih društava koja surađuju predstavljao je više od 80 % ukupnog tajlandskog izvoza u Uniju tijekom RIP-a), dampinška marža za sve ostale tajlandske proizvođače izvoznike postavljena je na razinu najviše dampinške marže dva trgovačka društva koja surađuju.

(34)

Na temelju toga, konačne dampinške marže za tajlandska trgovačka društva izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(35)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu proizvodnje Unije, potvrđuje se uvodna izjava 94. Privremene uredbe. Dodaje se da su tijekom razmatranog razdoblja istovjetni proizvod proizvodila još tri proizvođača iz Unije koja su prekinula proizvodnju između 2008. i 2009., i još jedan proizvođač koji je prekinuo proizvodnju pred kraj razmatranog razdoblja.

(36)

Zainteresirane stranke tvrdile su da obje skupine proizvođača Unije u uzorku uvoze dotični proizvod, zbog čega se ne bi trebale smatrati dijelom industrije Unije prema članku 4. stavku 1. točki (a).

(37)

U tom pogledu, utvrđeno je da obje skupine proizvođača iz Unije u uzorku zaista uvoze dotični proizvod. Međutim, kao prvo, trebalo bi napomenuti da nalaz koji potvrđuje da neki proizvođač iz Unije uvozi dotični proizvod ne vodi do automatskog isključenja tog proizvođača iz industrije Unije, a kao drugo, za svakog proizvođača iz Unije taj je uvoz bio neznatan u usporedbi s ukupnom proizvodnjom i prodajom tih skupina trgovačkih društava. Stoga se potvrđuje da se obje te skupine trgovačkih društava smatraju dijelom industrije Unije.

(38)

Osim toga, jedna zainteresirana stranka tvrdila je da jednog proizvođača iz Unije ne bi trebalo smatrati dijelom industrije Unije jer je taj proizvođač navodno povezan s jednim uvoznikom dotičnog proizvoda. Međutim, kao prvo, trebalo bi napomenuti da nalaz o odnosu/povezanosti nekog proizvođača iz Unije s uvoznikom ne vodi do automatskog isključenja tog proizvođača iz industrije Unije, i, kao drugo, nisu dostavljeni nikakvi dokazi da odnos/povezanost tog proizvođača iz Unije s uvoznikom, ako uopće postoji, ispunjava kriterije članka 4. stavka 2. Osnovne uredbe. Nadalje, količine koje uvozi navodno povezani uvoznik čine samo mali udio količina koje proizvodi i prodaje navodno povezani proizvođač iz Unije. Stoga, čak i kad bi se utvrdilo da postoji odnos/povezanost tog proizvođača iz Unije s uvoznikom, taj proizvođač iz Unije i dalje bi se smatrao dijelom industrije Unije.

(39)

U pogledu definicije industrije Unije za potrebe ocjene štete, smatra se da svi proizvođači iz unije koji za vrijeme razmatranog razdoblja proizvode istovjetni proizvod čine industriju Unije, i stoga će se dalje u tekstu nazivati „industrija Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(40)

Jedna zainteresirana stranka komentirala je činjenicu da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije bila veća od prodaje. Istodobno je prijavljeno smanjenje zaliha, što nije uvjerljivo jer bi se, ako je proizvodnja veća od prodaje, zalihe trebale povećavati.

(41)

U tom pogledu se napominje da je, iako su u privremenoj fazi izvješća o proizvodnji i zalihama bila točna, došlo do pogreške u izvješćima o prodaji u Uniji industrije Unije i dio obujma prodaje proizvođača iz Unije koji nisu u uzorku nije u potpunosti uzet u obzir. To je ispravljeno te je u skladu s tim trebalo revidirati potrošnju u Uniji i tržišne udjele na tržištu Unije. Zbog prekida proizvodnje triju proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja, što je navedeno u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe, revizija u vezi s potrošnjom u Uniji ima značajniji učinak u početku razmatranog razdoblja.

(42)

Potrošnja Unije drastično se smanjila za 28 % između 2008. i 2009. da bi se naknadno povećala za 7 postotnih bodova na razinu 21 % ispod potrošnje na početku razmatranog razdoblja.

(43)

S obzirom na obujam dampinškog uvoza iz Indonezije, konačno se potvrđuje da je činio samo oko 2,5 % sveukupnog uvoza istovjetnog proizvoda u Uniju tijekom RIP-a. Dakle, može se smatrati da taj uvoz ne predstavlja uzrok materijalne štete industriji Unije u pogledu članka 9. stavka 3. Osnovne uredbe ili odredaba Antidampinškog sporazuma WTO-a.

(44)

U pogledu gore navedenog, konačno je odlučeno da se taj uvoz ne treba kumulirati s dampinškim uvozom iz NRK-a i Tajlanda.

(45)

U pogledu kumulativne ocjene uvoza iz NRK-a i Tajlanda za potrebe analize štete i uzročnosti, zainteresirane stranke tvrdile su da tajlandski uvoz ne bi trebalo kumulativno ocjenjivati s kineskim uvozom iz više razloga.

(46)

Kao prvo, tvrdilo se da je obujam prodaje tajlandskog uvoza znatno manji od kineskog uvoza, i da se obujam tajlandskog uvoza smanjuje u apsolutnom smislu. Međutim, količina tajlandskog uvoza nije zanemariva, i stoga je dovoljna da bi kumulacija bila opravdana. Osim toga, iako se tajlandski uvoz smanjuje u apsolutnom smislu kako je pokazano niže u tablici u uvodnoj izjavi 51., dobio je 19 % tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja, kako je pokazano niže u tablici u uvodnoj izjavi 52.

(47)

Što se tiče cijena, tvrdilo se da se tajlandski uvoz prodaje po cijenama koje su u prosjeku više od cijena kineskog uvoza. Iako je to točno, tajlandski uvoz i dalje značajno snižava cijene industrije Unije. Nadalje, razlika u cijeni tajlandskog i kineskog uvoza stalno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja sa 698 EUR/tona 2008. na 472 EUR/ton tijekom RIP-a, kako je pokazano u tablici u uvodnoj izjavi 108. Privremene uredbe.

(48)

U izostanku drugih tvrdnji i komentara, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 98. do 105. Privremene uredbe.

(49)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je obujam uvoza za NRK naveden u uvodnoj izjavi Privremene uredbe previsok, jer odgovarajuća oznaka KN uključuje sve vrste lijevanog pribora za cijevi, a ne samo pribor s navojem.

(50)

U tom pogledu, napominje se da se nije smatralo da je čitava količina prijavljena pod tom oznakom KN pribor s navojem. Obujam prijavljen u Privremenoj uredbi već je bio ispravljen naniže, prema podacima koje su dostavile državna carinska tijela. Taj obujam bio je u skladu s podacima iz pritužbe. Zainteresirane stranke imale su dovoljno vremena za podnošenje komentara u vezi s tim. Međutim, nijedna zainteresirana stranka nije dostavila nikakve podatke po tom pitanju ni prije objave Privremene uredbe, niti unutar vremenskog roka odobrenog za dostavu komentara na Privremenu uredbu. Kineska trgovačka komora dostavila je neke količinske podatke u vezi s navodnom točnom razinom kineskog uvoza vrlo kasno u tijeku postupka, gotovo dva mjeseca nakon roka za dostavu komentara na Privremenu uredbu, što znači da su dostavljeni gotovo godinu dana nakon pokretanja ispitnog postupka, kad su podaci bili prvi put objavljeni u verziji pritužbe koja nije povjerljiva. Dostava tih podataka nakon isteka roka ne omogućuje da se ti podaci provjere putem objektivnog postupka ispitivanja, a da se razdoblje ispitnog postupka neopravdano ne produži na više od 15-mjesečnog roka kako je utvrđeno u članku 6. stavku 9. Osnovne uredbe. U svakom slučaju, čini se da ti podaci značajno podcjenjuju količine kineskog uvoza, jer su temeljeni isključivo na procjenama u vezi s uvozom trgovačkih društava koja surađuju, zbog čega se ne mogu smatrati točnima. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(51)

Međutim, nekoliko uvoznika dostavilo je podatke u vezi sa svojim uvozom proizvoda koji nisu dotični proizvod pod istom oznakom KN tijekom razmatranog razdoblja. Ti podaci mogli su se uzeti u obzir, pa je obujam uvoza iz dotičnih zemalja u skladu s njima revidiran naniže.

(52)

Kao posljedica pitanja glede prodaje industrije Unije u Uniji navedenog u uvodnoj izjavi 41., tržišni udio dampinškog uvoza iz dviju dotičnih zemalja također je trebalo revidirati. Tržišni udio dampinškog uvoza iz dviju dotičnih zemalja povećao se za 15,6 postotnih bodova s 33,1 % na 48,7 % tijekom razmatranog razdoblja. Do tog je rasta tržišnog udjela uglavnom došlo između 2010. i RIP-a, tijekom razdoblja oporavka potražnje.

(53)

Jedna zainteresirana stranka zahtijevala je objavu podataka o ukupnoj prodajnoj cijeni po vrsti proizvoda za industriju Unije. Međutim, s obzirom na to da se uzorak proizvođača iz Unije sastojao od samo dviju skupina proizvođača, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 111. Privremene uredbe, iz razloga povjerljivosti nije bilo moguće objaviti stvarne ukupne podatke. Taj je razlog primjenjiv i na objavu cijene ukupne prodaje po vrsti proizvoda.

(54)

Zainteresirane stranke tvrdile su da uvoz iz dotičnih zemalja ulazi u Uniju na drugoj razini trgovine od robe koju prodaju proizvođači iz Unije. Naime, potvrđeno je da je to točno, i da industrija Unije i uvoznici uglavnom dijele značajan broj potrošača. Ta se tvrdnja stoga mogla prihvatiti, i razlika je uzeta u obzir u obliku prilagodbe za razinu trgovine.

(55)

Kao posljedica toga, marže sniženja cijena navedene u uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe revidirane su naniže. Unatoč tome, utvrđene marže sniženja cijena uglavnom su i dalje bile značajne pri 25 % do 45 %, a jedina iznimka bio je jedan tajlandski izvoznik za kojeg je utvrđena marža sniženja cijena od oko 10 %.

(56)

U izostanku drugih tvrdnji i komentara, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 108. do 109. Privremene uredbe.

(57)

U nedostatku bilo kakvih tvrdnji ili komentara, potvrđuje se uvodna izjava 111. Privremene uredbe.

(58)

U nedostatku komentara o proizvodnji, proizvodnim kapacitetima i iskorištenosti kapaciteta, potvrđuju se uvodne izjave 112. do 114. Privremene uredbe.

(59)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu zaliha, potvrđuje se uvodna izjava 115. Privremene uredbe.

(60)

S obzirom na pitanje navedeno gore u uvodnoj izjavi 41., trebalo je revidirati i obujam proizvodnje i tržišni udio industrije Unije. Obujam prodaje svih proizvođača iz Unije na tržištu Unije značajno se smanjio za 36 % između 2008. i 2009. zbog smanjene potražnje. Međutim, nakon 2009., potražnja u Uniji povećala se za otprilike 6 000 tona, kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 42., ali prodaja u Uniji smanjila se za dodatnih 5 postotnih bodova ili 2 440 tona do kraja razmatranog razdoblja.

(61)

Tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju se stalno smanjivao te se smanjio za 26 % ili 14,8 postotnih bodova, dok se tržišni udio dampinškog uvoza u istom razdoblju povećao za 15,6 postotnih bodova, kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 52.

(62)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da bi, kad bi se uzimao u obzir strani tržišni segment u Ujedinjenoj Kraljevini, industrija Unije imala veći tržišni udio, a tržišni udio kineskog uvoza bio bi manji na tom segmentu tržišta Unije.

(63)

Lako je moguće da industrija Unije ima veći tržišni udio na određenom tržišnom segmentu u nekoj državi članici. Naime, uobičajeno je da različiti gospodarski subjekti imaju drukčije tržišne udjele na različitim tržišnim segmentima svih država članica. Međutim, trenutačna analiza štete pokriva tržište Unije kao cjelinu. U tom pogledu, potvrđeno je da se tržišni udio industrije Unije značajno smanjio, kako je objašnjeno gore.

(64)

U izostanku ostalih tvrdnji ili komentara potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 118. do 133. Privremene uredbe, uključujući i zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(65)

Kao posljedica pitanja glede prodaje industrije Unije u Uniji navedenoga gore u uvodnoj izjavi 41., tržišni udio dampinškog uvoza iz ostalih trećih zemalja također je trebalo revidirati. Za ostale treće zemlje postojao je ograničeni uvoz tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ukupni tržišni udio uvoza iz zemalja koje nisu dvije dotične zemlje smanjio se za 0,8 postotnog boda s 9,0 % na 8,2 %.

(66)

Sljedeći najveći izvori uvoza tijekom RIP-a bili su Brazil, Indonezija i Turska koji su imali tržišne udjele između 1,3 % i 1,5 %, i tržišni udio svih tih zemalja bio je stabilan ili se smanjivao tijekom razmatranog razdoblja.

(67)

Zbog ograničenog obujma i stabilnog trenda, može se zaključiti da uvoz iz trećih zemalja koje nisu dotične zemlje nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Unije tijekom RIP-a.

(68)

Zainteresirane stranke tvrdile su da je potrošnja u Uniji imala negativan razvoj zbog porasta zamjenskih proizvoda proizvedenih od materijala koji nisu temperirano lijevano željezo, poput plastike, nehrđajućeg čelika, ugljičnog čelika i bakra, kao i zbog novih tehnologija povezivanja. Posljedično, neki proizvođači iz Unije proširili su svoje palete proizvoda, koje sada uključuju i neke od tih zamjenskih proizvoda.

(69)

U tom se pogledu napominje da su učinci zamjene razmotreni u uvodnoj izjavi 146. Privremene uredbe. Ti učinci zamjene imali su negativan utjecaj na potrošnju u Uniji, što je kao posljedica utjecalo na proizvodnju i obujam prodaje proizvođača iz Unije.

(70)

Međutim, kao što je već navedeno u privremenoj Uredbi, štetni učinak smanjene potrošnje u Uniji dodatno je pojačalo stabilno povećanje dampinškog uvoza koji je dobio 15,6 postotnih bodova tržišnog udjela na sve manjem tržištu. Kao što je navedeno gore u uvodnoj izjavi 60., potražnja u Uniji povećala se za otprilike 6 000 tona između 2009. i RIP-a, ali prodaja industrije Unije smanjila se za dodatnih 2 440 tona do kraja razmatranog razdoblja na tržištu koje se oporavljalo.

(71)

Na temelju gore navedenog zaključuje se da negativan razvoj potrošnje u Uniji ne prekida uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(72)

Zainteresirane stranke tvrdile su da je za smanjenje u proizvodnom kapacitetu Unije navedeno u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe odgovoran prekid proizvodnje triju proizvođača iz Unije između 2008. i 2009. zbog gospodarske krize. To smanjenje se zato navodno ne može pripisati uvozu iz dotičnih zemalja.

(73)

U tom pogledu naglašava se da je, kao što je već spomenuto u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe, glavni razlog za smanjenje proizvodnog kapaciteta bio prekid proizvodnje triju proizvođača iz Unije.

(74)

Međutim, prekid proizvodnje triju proizvođača iz Unije ne može se smatrati samo posljedicom smanjene potražnje. Tijekom razmatranog razdoblja, tržište Unije koje se smanjivalo kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 42. bilo je izloženo sve većem uvozu iz dotičnih zemalja, koji je dobio 15,6 postotnih bodova tržišnog udjela kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 52. Stoga je jasno da prekidu proizvodnje triju proizvođača iz Unije i time smanjenju proizvodnog kapaciteta industrije Unije nije doprinijela samo smanjena potražnja. Postoji jasna veza i između smanjenja proizvodnog kapaciteta Unije i povećanja tržišnog udjela dampinškog uvoza.

(75)

Zainteresirane stranke tvrdile su da su si proizvođači iz Unije sami nanijeli štetu koju su pretrpjeli, s obzirom na to da su navodno uvozili značajne količine dotičnog proizvoda. Nalazi ispitnog postupka ne podupiru tu tvrdnju. Podaci koje su dostavili i proizvođači iz Unije i izvoznici koji surađuju pokazali su za svaku od skupina proizvođača iz Unije u uzorku da je taj uvoz bio neznatan u usporedbi s njihovom ukupnom proizvodnjom i prodajom robe koju su same proizvele, kako je već navedeno gore u uvodnoj izjavi 37. S obzirom na neznačajnost obujma dotičnog proizvoda koji je uvozila industrija Unije, zaključeno je da taj uvoz nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Posljedično, zahtjev je odbačen.

(76)

Zainteresirane stranke tvrdile su da se opadajući trend industrije EU-a u velikoj mjeri temelji na korištenju 2008. kao referentne točke za razmatrano razdoblje. Navodno je 2008. bila posebno dobra godina za industriju Unije. Međutim, podaci iz pritužbe navode da je stanje industrije EU-a 2007. bilo slično stanju iz 2008. ili bolje. Stoga se zaključuje da nalaz o šteti ne ovisi o korištenju 2008. kao početne godine.

(77)

U svjetlu gore navedenog te u izostanku drugih tvrdnji ili komentara, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava 134. do 153. Privremene uredbe.

(78)

Zaključno, potvrđuje se da je materijalna šteta industrije Unije, koja obuhvaća smanjenje profitabilnosti, obujma proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje i tržišnog udjela posljedica dotičnog dampinškog uvoza. Naime, učinak smanjene potražnje na negativan razvoj industrije Unije u smislu proizvodnog kapaciteta, proizvodnje i prodaje bio je ograničen.

(79)

S obzirom na gore opisanu analizu, koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, potvrđuje se da ti ostali čimbenici ne mijenjaju činjenicu da se ocijenjena šteta mora pripisati dampinškom uvozu.

(80)

U izostanku bilo kakvih komentara potvrđuju se uvodne izjave 154. do 164. Privremene uredbe, uključujući i zaključak da je ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na dampinški uvoz iz dotičnih zemalja.

(81)

Razine uklanjanja štete prilagođene su tako da se uzme u obzir prilagodba za razinu trgovine izvršena u izračunu sniženja cijena kako je određeno gore u uvodnim izjavama 54. i 55. U izostanku drugih posebnih komentara potvrđuju se uvodne izjave od 165. do 170. Privremene uredbe.

(82)

S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije, te u skladu s člankom 9. Osnovne uredbe, smatra se da treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Tajlanda na razini najnižih utvrđenih marži dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe, koja je u svim slučajevima osim u jednom marža štete.

(83)

S obzirom na visoku razinu suradnje kineskih i tajlandskih proizvođača izvoznika, pristojba za sva ostala trgovačka društva za obje zemlje postavljena je na razinu najviše pristojbe koja se uvodi za trgovačka društva u uzorku ili koja surađuju u ispitnom postupku iz predmetne zemlje. Pristojba za „sva ostala trgovačka društva” primijenit će se na ona trgovačka društva koja nisu surađivala s ispitnim postupkom i na trgovačka društva koja tijekom RIP-a nisu izvozila dotični proizvod u Uniju.

(84)

Za kineska trgovačka društva koja surađuju, a koja nisu u uzorku navedena u Prilogu ovoj Uredbi, stopa privremene pristojbe određuje se na razini ponderiranog prosjeka stopa trgovačkih društava u uzorku.

(85)

Stope konačnih antidampinških pristojba iznose kako slijedi:

Narodna Republika Kina

Tajland

(86)

Stope antidampinških pristojbi za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojbe (nasuprot pristojbama na razini zemlje koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Tajlanda koje su proizvela ta trgovačka društva, a tako i navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni dotični proizvod koji proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne može ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(87)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (5). sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba.

(88)

U pogledu NRK-a, kako bi se osigurao jednaki tretman novim izvoznicima i trgovačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na nove izvoznike koji bi u suprotnom imali pravo na reviziju prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe, jer se taj članak ne primjenjuje gdje se koristio odabir uzoraka.

(89)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz NRK-a i Tajlanda i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom (konačna objava). Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenje prigovora.

(90)

S obzirom na to da nakon konačne objave nisu izneseni nikakvi novi argumenti koji bi utjecali na ishod procjene ovog slučaja, nije opravdano mijenjati gore navedene nalaze.

(91)

Jedan tajlandski proizvođač izvoznik koji surađuje ponudio je preuzimanje obveze u vezi s cijenom u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Međutim, dotični proizvod postoji u velikom broju vrsta proizvoda (taj proizvođač izvoznik prijavio je prodaju više od 900 vrsta proizvoda u EU), čije se cijene značajno razlikuju (do 200 % u okviru najčešće prodavanih vrsta, ali neke rjeđe prodavane vrste mogu biti i do 10 puta skuplje od ostalih), zbog čeg postoji veliki rizik od unakrsne naknade. Dodatno, te vrste proizvoda mogu se razviti u izvedbi i završnoj obradi. Stoga se proizvod smatra neprikladnim za preuzimanje obveza u vezi cijene. Također, Komisija je tijekom posljednjih godina dosljedno odbijala preuzimanje obveze u slučajevima kada je postojalo toliko različitih vrsta dotičnog proizvoda. Posljedično, ponuda za preuzimanje obveze odbačena je.

(92)

U pogledu visine utvrđene dampinške marže i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, smatra se da bi trebalo konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom uvedenom Privremenom uredbom. Kada su konačne pristojbe više od privremenih pristojba, trebalo bi konačno naplatiti samo iznose osigurane na razini privremenih pristojba, i osloboditi iznose osigurane više od konačne stope antidampinških pristojba.

(93)

Budući da su tijela kompresijskog pribora za koja se koristi metrički navoj ISO DIN 13 i kružni spojni ormarići s navojima od temperiranog željeza bez poklopca isključena iz opsega proizvoda (vidjeti gornje uvodne izjave 8. i 11.), trebalo bi otpustiti iznose privremeno osigurane na uvoz tijela kompresijskog pribora za koja se koristi metrički navoj ISO DIN 13 i kružnih spojnih ormarića s navojima od temperiranog željeza bez poklopca.

(94)

Kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 43., može se smatrati da obujam dampinškog uvoza iz Indonezije ne predstavlja uzrok materijalne štete industriji Unije. Posljedično, smatra se da nisu potrebne zaštitne mjere i da bi trebalo prekinuti postupak u pogledu Indonezije.

(95)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti prekid postupka i nisu primljeni nikakvi prigovori,

—

nije uvozio u Uniju proizvod opisan u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (1. siječnja do 31. prosinca 2011.),

—

nije povezan ni s jednim od izvoznika ili proizvođača u NRK-u koji podliježu mjerama uvedenim ovom Uredbom,

—

je uistinu u Uniju izvozio dotični proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere ili da je sklopio neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Uniju,