11/Sv. 129

HR

Službeni list Europske unije

279

L 027/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija („Komisija”) je 31. srpnja 2012. Uredbom (EU) br. 699/2012 (2) („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog željeznog i čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Rusije i Turske.

(2)

Postupak je pokrenut putem obavijesti o pokretanju postupka (3), nakon pritužbe koju je 20. rujna 2011. podnio Odbor za zaštitu industrije čeličnog pribora za tupo zavarivanje Europske unije („podnositelji pritužbe”) u ime proizvođača koji čine veći udjel, u ovom slučaju više od 40 % ukupne proizvodnje određenog željeznog ili čeličnog pribora u Uniji.

(3)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 15. Privremene uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2011. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2008. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile također je omogućena rasprava.

(5)

Komisija je nastavila tražiti i analizirati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(6)

U izostanku bilo kakvih komentara na odabir uzoraka proizvođača iz Unije, nepovezanih uvoznika i proizvođača izvoznika, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodnih izjava od 5. do 11. Privremene uredbe.

(7)

Ponavlja se da su na snazi konačne antidampinške mjere za određeni željezni i čelični pribor za cijevi podrijetlom iz Malezije, Narodne Republike Kine, Republike Koreje i Tajlanda, a nakon praksi izbjegavanja mjera također i za određeni željezni i čelični pribor za cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine poslan iz Indonezije, Filipina, Šri Lanke i Tajvana (uz određene iznimke) (4). Zemlje navedene u prethodnoj rečenici dalje u tekstu će se navoditi kao „zemlje na koje se primjenjuju antidampinške mjere”.

(8)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 17. Privremene uredbe, dotični proizvod je pribor za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i pribora s navojem), od željeza ili čelika (ne uključujući nehrđajući čelik), s najvećim vanjskim promjerom od 609,6 mm, vrste koja se koristi za tupo zavarivanje ili druge svrhe, trenutačno razvrstan prema oznakama KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19 i ex ex7307998090 („dotični proizvod”).

(9)

U izostanku bilo kakvih komentara s obzirom na dotični proizvod i istovjetni proizvod, potvrđuju se uvodne izjave od 17. do 20. Privremene uredbe.

(10)

Jedan ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da su se u izračunu dampinške marže trebali koristiti samo podaci dobiveni od ruskih trgovačkih društava i da nije točno koristiti podatke turskih trgovačkih društava. Treba podsjetiti da je, u izostanku suradnje svih ruskih proizvođača izvoznika, uobičajena vrijednost za Rusiju utvrđena u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 5. Osnovne uredbe na temelju dostupnih podataka, tj. podataka koje su dostavili oni turski proizvođači izvoznici koji koriste ruske bešavne cijevi kao ulazni materijal za proizvodnju dotičnog proizvoda. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(11)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o utvrđivanju uobičajene vrijednosti koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave od 22. do 25. Privremene uredbe.

(12)

U izostanku bilo kakvih komentara o utvrđivanju izvozne cijene koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave 26. i 27. Privremene uredbe.

(13)

U izostanku bilo kakvih komentara o usporedbi izvozne cijene i uobičajene vrijednosti, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnim izjavama 28. i 29. Privremene uredbe.

(14)

Jedan ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da privremena antidampinška pristojba u iznosu od 23,8 % nije opravdana u svjetlu činjenice da to trgovačko društvo u Uniju izvozi jedino čelična koljena, i to u vrlo malim količinama. Međutim, čelična koljena su dio opsega proizvoda koji je predmet ovog ispitnog postupka, i ni jedna zainteresirana stranka to nije dovela u pitanje. Uz to, kriterij prema kojem se uvoz u Uniju smatra zanemarivim kako je navedeno u članku 5. stavku 7. i članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe razmatra se na razini cijele zemlje, a ne pojedinačnih trgovačkih društava. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(15)

Jedan drugi ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da nije vršio damping i da to pokazuje činjenica da je u više navrata izgubio od konkurenata iz Unije u javnim nadmetanjima za opskrbu koljenima i zavojima. Kako je navedeno gore, podsjeća se da s ovim ispitnim postupkom nije surađivao ni jedan ruski proizvođač izvoznik i da je zato izračun dampinga za Rusiju izvršen u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 5. Osnovne uredbe na temelju dostupnih podataka. Čak i ako se ta tvrdnja razmotri, treba naglasiti da gubitak u nadmetanjima od konkurenata Unije ne proturječi nalazu o dampingu tog ruskog proizvođača izvoznika. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(16)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara koji se odnose na izračun dampinške marže, potvrđuju se nalazi u uvodnim izjavama 30. i 31. Privremene uredbe.

(17)

Konačno utvrđena dampinška marža na području cijele zemlje, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi kako slijedi:

(18)

U izostanku bilo kakvih komentara o utvrđivanju uobičajene vrijednosti, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnim izjavama od 32. do 40. Privremene uredbe.

(19)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi u izvoznu cijenu trebala biti uključena profitna marža ostvarena pri prekooceanskom prijevozu, tj. razlika između prijevoza koji se naplaćuje korisnicima i prijevoza koji proizvođač izvoznik plaća pomorskom prijevozniku. Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, razmatrana izvozna cijena je cijena koja je plaćena ili se treba platiti za proizvod kada se on prodaje za izvoz iz zemlje izvoznice u Uniju. Profitna marža ostvarena pri prijevozu proizvoda do kupca ne može se smatrati dijelom izvozne cijene tog proizvoda. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(20)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o utvrđivanju izvozne cijene koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnim izjavama od 41. do 43. Privremene uredbe.

(21)

Udruženje turskih izvoznika čelika (ÇIB) tvrdilo je da značajne razlike u cijeni između bešavnog i varenog pribora za cijevi nisu primjereno uzete u obzir u usporedbi između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti. Međutim, sva trgovačka društva koja surađuju dostavila su podatke o pojedinačnim transakcijama u vezi s prodajom bešavnog i varenog pribora. Za usporedbu između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti koristili su se isključivo ti podaci. Drugim riječima, bešavni pribor uspoređen je samo s bešavnim priborom, a vareni pribor samo s varenim priborom. Tvrdnja se s toga odbacuje.

(22)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o usporedbi, potvrđuju se nalazi u uvodnoj izjavi 44. Privremene uredbe.

(23)

Podsjeća se da je individualna dampinška marža privremeno utvrđena za jednog od triju proizvođača izvoznika koji surađuju određena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom dotičnog proizvoda u Uniju navedenog trgovačkog društva. U izostanku bilo kakvih komentara o utvrđivanju dampinške marže tog trgovačkog društva, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnoj izjavi 46. Privremene uredbe.

(24)

Izračun dampinga za preostala dva trgovačka društva koja surađuju pokazao je da su ona primjenjivala ciljni damping u određenom vremenskom razdoblju, kao i u pogledu određenih kupaca i područja. Doista, postojao je jasan uzorak njihovih izvoznih cijena koji se značajno razlikovao s obzirom na različite kupce i područja, kao i na vremenska razdoblja (i do 30 % za istovjetne modele dotičnog proizvoda). Nadalje, izračun dampinga koji se temeljio na usporedbi ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama u skladu s metodom iz članka 2. stavka 11., prvog dijela prve rečenice Osnovne uredbe nije odražavao potpuni opseg dampinga koji je primjenjivalo dvoje dotičnih proizvođača, kako je pokazano u uvodnoj izjavi 27. ove Uredbe. Dampinška marža nije se mogla utvrditi usporedbom pojedinačnih uobičajenih vrijednosti i pojedinačnih izvoznih cijena u Uniju na temelju pojedinačnih transakcija u skladu s člankom 2. stavkom 11., drugim dijelom prve rečenice Osnovne uredbe, zbog nedostatka dostatnih domaćih transakcija za uobičajenu vrijednost koje bi odgovarale izvoznim transakcijama kako je prikazano u uvodnoj izjavi 28.

(25)

Stoga, kako bi se predočio potpuni opseg dampinga koji su primjenjivala dva dotična trgovačka društva, u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost utvrđena na osnovi ponderiranog prosjeka uspoređena, u njihovom slučaju, s cijenama svih pojedinačnih izvoznih transakcija u Uniju. Budući da je takva metoda usporedbe izuzetak u odnosu na prve dvije metode iz članka 2. stavka 11. Osnovne uredbe, Komisija je pažljivo provjerila jesu li u ovom slučaju ispunjeni uvjeti za korištenje takve metode. Detaljni izračun dampinga, uključujući i utvrđene obrasce izvozne cijene, je objavljen. Niti jedan od turskih proizvođača izvoznika nije doveo u pitanje temeljne podatke.

(26)

Međutim, oba trgovačka društva koja surađuju, ÇIB i turska vlada, tvrdila su da ciljni damping utvrđen za dva turska proizvođača izvoznika nije dovoljno dobro objašnjen i da ni jedan obrazac izvoznih cijena ni u kojem slučaju nije bio namjeran. U raspravi pred službenikom za saslušanje, koju su zahtijevala ta dva turska izvoznika, tim dvama trgovačkim društvima pružena su detaljna objašnjenja u vezi s utvrđivanjem ciljnog dampinga i osnovnim izračunom dampinških marži. Komisija je također razjasnila da su njihove prakse imale učinak ciljnog dampinga, čak i ako je on bio nenamjeran (5). Napominje se da Osnovna uredba od tijela koje provodi ispitni postupak ne zahtijeva da navede moguće razloge za ciljni damping, kao što su fluktuacije valute, različite regionalne politike određivanja cijena itd. Samo utvrđivanje obrazaca izvoznih cijena koji se značajno razlikuje između različitih kupaca, područja ili vremenskih razdoblja, je dovoljno (6). Nakon rasprave, tim su dvama trgovačkim društvima objavljena i specifična objašnjenja za pojedino trgovačko društvo. Štoviše, stalnom izaslanstvu Turske u Uniji poslana je verbalna nota s pojašnjenjima u vezi s utvrđivanjem ciljnog dampinga i metodologijom primijenjenom za izračun dampinške marže. Nadalje, u još jednoj raspravi pred službenikom za saslušanje koju je zahtijevalo udruženje ÇIB, tom su trgovačkom društvo pružena detaljna objašnjenja u vezi s utvrđivanjem ciljnog dampinga i osnovnim izračunom dampinških marži.

(27)

Ispitnim su postupkom za svakog od ta dva proizvođača izvoznika utvrđena tri jasna obrasca izvoznih cijena koja su pokrivala veliku većinu njihove izvozne prodaje u Uniju, tj. izvozne cijene značajno su se razlikovale između različitih kupaca i područja, kao i vremenskih razdoblja, što su pokazali i temeljni podaci koji su objavljeni strankama. To je bio rezultat temeljitog ispitivanja izvanrednih okolnosti u ovom slučaju, na temelju kojeg se ciljni damping smatrao nužnim. S obzirom na to da su utvrđene značajne razlike u izvoznoj cijeni, i na to da bi samo jedan od ta tri obrasca izvoznih cijena bio dovoljno opravdanje za korištenje metodologije usporedbe ponderiranog prosjeka sa svim pojedinačnim izvoznim transakcijama, ta se metoda usporedbe smatrala primjerenom u ovom konkretnom slučaju. Nadalje, za oba trgovačka društva, ukupni iznos dampinga utvrđen usporedbom ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom dotičnog proizvoda prilikom izvoza u Uniju (prva simetrična metoda) značajno se razlikuje od iznosa dampinga utvrđenog usporedbom uobičajene vrijednosti utvrđene na temelju ponderiranog prosjeka s cijenama svih pojedinačnih izvoznih transakcija prilikom izvoza u Uniju (asimetrična metoda), kako pokazuju temeljni podaci objavljeni strankama. Stoga se može zaključiti da bi korištenje prve simetrične metode imalo učinak neprimjerenog prikrivanja ciljnog dampinga koji je izvršen tijekom određenog vremenskog razdoblja, na određenim područjima i određenim kupcima. Drugim riječima, dampinška marža utvrđena prvom simetričnom metodom ne bi odražavala potpuni opseg dampinga koji su primjenjivala dotična dva trgovačka društva.

(28)

Dampinška marža nije se mogla utvrditi usporedbom pojedinačnih uobičajenih vrijednosti i pojedinačnih izvoznih cijena u Uniju na temelju pojedinačnih transakcija u skladu s člankom 2. stavkom 11., drugim dijelom prve rečenice Osnovne uredbe (druga simetrična metoda). Ta metoda uključuje utvrđivanje pojedinačnih domaćih transakcija koje su usporedive s pojedinačnim izvoznim transakcijama, uzimajući u obzir čimbenike poput prodajnih količina i datuma transakcije. S obzirom na nedostatak dostatnih domaćih transakcija za uobičajenu vrijednost koje odgovaraju izvoznim transakcijama, nije bilo moguće utvrditi dampinšku maržu na temelju druge simetrične metode. Stoga je u skladu s drugom rečenicom članka 2. stavka 11. odlučeno, s obzirom na utvrđivanje obrasca izvoznih cijena koji se značajno razlikovao između različitih kupaca, područja i vremenskih razdoblja, kao i na to da dvije simetrične metode ne bi odražavale puni opseg dampinga, utvrditi dampinšku maržu na temelju asimetrične metode.

(29)

Oba trgovačka društva koja surađuju i udruženje ÇIB tvrdili su da nije opravdano uspoređivati izvozne cijene pretvorene u turske lire, s obzirom na činjenicu da je prodaja u Uniju izvršena u eurima, dok se turska lira koristi samo za potrebe računovodstva. Tvrdilo se da su fluktuacije deviznog tečaja između eura i turske lire imale značajan učinak na utvrđivanje cijena, što bi neizbježno i neopravdano utjecalo na rezultat usporedbe izvoznih cijena između različitih vremenskih razdoblja. Međutim, stalna praksa Komisije je izvršiti usporedbu izvoznih cijena i izračun dampinške marže u računovodstvenoj valuti proizvođača izvoznika koji surađuju u zemlji izvoznici. Treba napomenuti da su troškovi i domaće cijene korišteni kao temelj za uobičajenu vrijednost izraženi u turskim lirama. Kao posljedica toga, usporedba izvoznih cijena s uobičajenom vrijednosti izvršena je u toj valuti. Stoga je jedini logičan pristup utvrđivanju obrasca izvoznih cijena, u okviru istog izračuna dampinga, koristiti iste izvozne cijene već izražene u turskim lirama. Uz to, kako je gore navedeno, Osnovna uredba ne zahtijeva analizu mogućih razloga za ciljni damping, kao što su fluktuacije deviznog tečaja (7). Tvrdnja se stoga odbacuje.

(30)

Oba proizvođača izvoznika koji surađuju tvrdili su da bi, za utvrđivanje obrasca izvoznih cijena, u obzir trebalo uzeti ponderirane prosječne cijene usporedivih vrsta proizvoda umjesto aritmetičkih sredina cijena. Međutim, članak 2. stavak 11. Osnovne uredbe odnosi se na obrazac izvoznih cijena, a ne na obrazac ponderiranih prosječnih izvoznih cijena ili na obrazac izvoznih vrijednosti. Korištenje ponderirane prosječne izvozne cijene iskrivilo bi analizu uzimanjem u obzir obujma izvoza umjesto samo izvoznih cijena. U svakom slučaju, čak i kad se koriste ponderirane prosječne cijene umjesto aritmetičkih sredina izvoznih cijena, i dalje je moguće utvrditi obrazac izvoznih cijena koji se značajno razlikuje između različitih kupaca i područja, kao i vremenskih razdoblja. Dvije stranke osporile su značajnost razlika u obrascima izvoznih cijena i dovele u pitanje postojanje tih razlika u slučaju da se koriste ponderirani prosjeci. Napominje se da te stranke nisu dovele u pitanje činjenične nalaze temeljene na aritmetičkoj sredini, što je primjerena metodologija kako je objašnjeno gore. Ta tvrdnja se, stoga, odbacuje.

(31)

Udruženje ÇIB tvrdilo je da primjena poništavanja nije opravdana pozivajući se na izvješće Žalbenog tijela WTO-a (8) (Izvješće o posteljini) prema kojem je praksa poništavanja u suprotnosti s Antidampinškim sporazumom WTO-a. Međutim, Opći sud (9) je potvrdio da nalazi Izvješća o posteljini nisu primjenjivi u slučaju ciljnog dampinga. Doista, Izvješće o posteljini tiče se tehnike poništavanja jedino u kontekstu prve simetrične metode i ne može se smatrati da se bavi tim mehanizmom kad se on koristi u kontekstu asimetrične metode. Stoga, čak i ako je, kako je Žalbeno tijelo WTO-a ustanovilo, u suprotnosti s člankom 2. stavkom 4. točkom 2. Antidampinškog sporazuma iz 1994. i nepošteno upotrijebiti tehniku poništavanja u kontekstu prve simetrične metode, a posebno u izostanku obrasca izvozne cijene, nije u suprotnosti s tom odredbom niti s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, niti nepošteno u smislu članka 2. stavka 10. te Uredbe, upotrijebiti tehniku poništavanja u kontekstu asimetrične metode, gdje su ispunjena dva uvjeta za primjenu te metode. Nadalje, tehnika poništavanja pokazala se matematički nužnom kako bi se razlikovalo, u smislu njezinih rezultata, asimetričnu metodu od prve simetrične metode. U izostanku te redukcije, asimetrična metoda uvijek daje jednak rezultat kao prva simetrična metoda. Ta tvrdnja se, stoga, odbacuje.

(32)

Nadalje, udruženje ÇIB tvrdilo je da upotreba poništavanja predstavlja kršenje pravila niže pristojbe. Tvrdilo se da su, zbog upotrebe prakse poništavanja, dampinške marže izračunane na razini višoj nego što su trebale biti.

(33)

Međutim, upotreba poništavanja u asimetričnoj metodi ne isključuje primjenu pravila niže pristojbe. Za sva tri trgovačka društva koja surađuju, bez obzira na korištenu metodologiju, dampinške marže su uspoređene s razinom uklanjanja štete kako bi se osiguralo da se pristojba utvrdi na temelju nižeg od tih dvaju iznosa. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(34)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara koji se odnose na dampinške marže za ispitivana trgovačka društva, potvrđuju se nalazi u uvodnim izjavama 47. i 48. Privremene uredbe.

(35)

U izostanku bilo kakvih komentara o dampinškoj marži za trgovačka društva koja ne surađuju, potvrđuju se privremeni nalazi u uvodnoj izjavi 49. Privremene uredbe.

(36)

Konačno utvrđene dampinške marže na području cijele zemlje, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(37)

U izostanku bilo kakvih komentara o proizvodnji u Uniji, industriji Unije i potrošnje u Uniji potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava 51. do 54. Privremene uredbe.

(38)

Nakon privremene objave, udruženje ÇIB tvrdilo je da kumulativna ocjena dampinškog uvoza iz dviju dotičnih zemalja nije opravdana. U načelu, ponovilo je komentare koje su dali turski proizvođači izvoznici nakon pokretanja postupka i tvrdili da uvoz iz Rusije i uvoz iz Turske pokazuju različita kretanja u smislu obujma i cijena.

(39)

U vezi s tim naglašava se da je, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 59. Privremene uredbe, ispitnim postupkom utvrđeno da je uvoz iz Turske razmjerno stabilan u smislu obujma, dok uvoz iz Rusije raste u apsolutnom smislu. Međutim, s obzirom na smanjenje potražnje u razmatranom razdoblju, tržišni udjeli uvoza iz obje zemlje rastu.

(40)

U isto vrijeme čini se da njihovo određivanje cijena nije bitno različito, pri čemu su ruske prosječne cijene bile nešto niže, ali vrlo slične prosječnim turskim cijenama. U ovom smislu također se ponavlja da je za trgovačka društva u objema zemljama ispitni postupak utvrdio značajno snižavanje cijena i to do 30 % (vidjeti uvodnu izjavu 65. Privremene uredbe). Zbog toga se tvrdnja odbacuje.

(41)

Udruženje ÇIB također je tvrdilo da bi se uvoz iz Turske trebao smatrati neznatnim i naglasilo da se u prethodnom slučaju u vezi sa sličnim proizvodom — odnosno u slučaju o „priboru za cijevi iz NRK-a, Hrvatske, Slovačke, Tajvana i Tajlanda” (10) — uvoz iz Slovačke i Tajvana smatrao neznatnim (iako je bio iznad praga de minimis) zbog čega se nije kumulirao s dampinškim uvozom iz drugih zemalja.

(42)

U tom pogledu naglašava se da je utvrđeno da je u slučaju o priboru za cijevi iz NRK-a, Hrvatske, Slovačke, Tajvana i Tajlanda, uvoz iz Slovačke i Tajvana zaista bio dampinški i da se nije kumulirao s ostalim dampinškim uvozom iako je bio iznad praga od 1 % tržišnog udjela. Međutim, u tom je slučaju situacija bila znatno drukčija od trenutačne s obzirom na to da je uvoz iz Slovačke i Tajvana zapravo naglo gubio tržišni udjel i nije se smatrao značajnim u usporedbi s obujmom uvoza iz drugih zemalja, te se stoga smatralo da ne uzrokuje štetu. Nasuprot tome, u ovom slučaju i uvoz iz Turske i uvoz iz Rusije povećavaju svoj tržišni udjel i međusobno su usporedivi u smislu obujma. Zbog toga se tvrdnja odbacuje.

(43)

Udruženje ÇIB također je tvrdilo da uvoz iz Turske nije sličan uvozu iz Rusije u smislu uvjeta tržišnog natjecanja jer postoje „razlike u geografskoj koncentraciji prodaje”. To je udruženje dostavilo statističke podatke koji pokazuju da je tijekom RIP-a Turska usmjerila preko 70 % svoje prodaje u Španjolsku, Francusku, Italiju i Poljsku, dok je Rusija gotovo svu svoju prodaju usmjerila u Češku i Njemačku.

(44)

U tom pogledu se napominje da se ne može smatrati da razlike u geografskoj koncentraciji prodaje upućuju na različite uvjete tržišnog natjecanja. S obzirom na to da je Unija jedinstveno tržište, točka ulaska uvoza neće biti presudna za konkurentnost tog uvoza u odnosu na ostali uvoz istih ili istovjetnih proizvoda. Što se tiče uvjeta tržišnog natjecanja, također se ponavlja da su ruski i turski uvoz slični u pogledu cijena i da i jedan i drugi snižavaju cijene Unije, kao i da imaju slične kanale prodaje. Zbog toga se ta tvrdnja odbacuje.

(45)

U izostanku komentara o kumulativnoj ocjeni učinaka dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 55. do 60. Privremene uredbe.

(46)

U izostanku komentara u pogledu obujma i tržišnog udjela dotičnog dampinškog uvoza, uvoznih cijena tog uvoza i sniženja cijena, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 61. do 65. Privremene uredbe.

(47)

Ponavlja se da je dotični dampinški proizvod podrijetlom iz dotičnih zemalja koji se prodavao u Uniji snizio cijene industrije Unije za približno 30 %.

(48)

Nakon privremene objave, udruženje ÇIB i turska vlada tvrdili su da je, s obzirom na to da je industrija Unije povećala svoj tržišni udjel za oko 3 % između 2008. i RIP-a, Komisija trebala zaključiti da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u razmatranom razdoblju.

(49)

U vezi s tim se napominje, kao prvo, da je u Privremenoj uredbi (vidjeti npr. uvodne izjave 72., 86. ili 91.) jasno priznato da je tržišni udjel industrije Unije blago porastao. Kao drugo, uvodna izjava 72. Privremene uredbe pojašnjava da je veći tržišni udjel posljedica činjenice da se obujam prodaje proizvođača iz Unije smanjio neznatno manje od potrošnje u razmatranom razdoblju.

(50)

Nadalje, osim dolje navedenog smanjenja zaliha, to je jedini pokazatelj štete koji je u razmatranom razdoblju pokazao pozitivan razvoj. Zbog toga se ta tvrdnja odbacuje.

(51)

Turska vlada također je tvrdila da je smanjenje završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku pokazatelj neštetnog stanja industrije Unije.

(52)

U ovom pogledu napominje se da su se završne zalihe proizvođača iz Unije u uzorku zaista smanjile za 18 % između 2008. i RIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe.

(53)

U isto vrijeme priznaje se da bi se smanjenje zaliha moglo smatrati pozitivnim znakom, ali samo u situaciji gdje prodaja raste brže nego proizvodnja. Međutim, to nije tako u trenutačnom ispitnom postupku. Suprotno tome, smanjenje zaliha u ovom slučaju samo odražava da se obujam proizvodnje smanjuje brže nego prodaja. U toj situaciji smanjenje zaliha ne može se smatrati pozitivnim razvojem. Zbog toga se ta tvrdnja odbacuje.

(54)

U izostanku ostalih tvrdnji ili komentara potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 66. do 88. Privremene uredbe, uključujući i zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(55)

U nedostatku bilo kakvih posebnih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 90. do 93. Privremene uredbe.

(56)

Nakon privremene objave, udruženje ÇIB i turska vlada tvrdili su da je pravi uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije niska cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja, a pogotovo iz zemalja za koje vrijede antidampinške mjere.

(57)

U tom se pogledu napominje, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 96. Privremene uredbe, da je uvoz iz osam zemalja za koje vrijede antidampinške mjere nastavio prodirati na tržište Unije, iako se njihov tržišni udjel smanjio s 21 % u 2008. na 17 % u RIP-u. Prosječne cijene navedenog uvoza općenito su niže od cijena dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja. Čak i kad se antidampinška pristojba uzme u obzir, cijene navedenog uvoza i dalje su niske i usporedive s cijenama ruskog i turskog uvoza te su niže od prosječnih cijena proizvođača iz Unije.

(58)

Međutim, napominje se da su za zemlje za koje vrijede antidampinške mjere (kao i za sve treće zemlje) dostupni samo ograničeni statistički podaci i prosječne cijene, i da utvrđena razlika u cijeni nije nužno zaključna te da može biti posljedica drukčije ponude proizvoda. Nadalje, uvoz iz zemalja za koje vrijede antidampinške mjere pokazuje jasan silazni trend. Stoga je zaključak da taj uvoz nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između štete za industriju Unije i povećanja dampinškog uvoza iz Turske i Rusije.

(59)

Što se tiče uvoza iz ostalih trećih zemalja, njihov tržišni udjel smanjio se tijekom razmatranog razdoblja sa 7 % 2008. na 6 % u RIP-u, dok se tržišni dio Rusije i Turske povećao. Prosječne cijene tog uvoza bile su općenito više od dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i slične prosječnim cijenama proizvođača iz Unije, i smatra se da kao takve nisu prekinule uzročno-posljedičnu vezu između štete za industriju Unije i povećanja dampinškog uvoza iz Turske i Rusije. Zbog toga se ta tvrdnja odbija i potvrđuje se privremeni zaključak da uvoz iz trećih zemalja ne prekida uzročno-posljedičnu vezu.

(60)

Turska vlada tvrdila je i da je uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije bilo povećanje troškova proizvodnje nastalo kao posljedica smanjene potražnje.

(61)

U vezi s tim se napominje da je, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 101. Privremene uredbe, financijska i gospodarska kriza 2008. i 2009. najvjerojatniji uzročnik smanjene potrošnje pribora za cijevi. Potrošnja je pala za više od 40 % između 2008. i 2009. te je ostala na toj niskoj razini do kraja razmatranog razdoblja (iako je blago porasla u RIP-u). S obzirom na to da fiksni troškovi čine do 40 % troškova proizvodnje proizvođača iz Unije, smanjene potražnja, prodaja i proizvodnja dovele su do značajno viših jediničnih troškova proizvodnje. Navedeno je očito imalo važan učinak na profitabilnost industrije Unije.

(62)

Istodobno, negativne učinke viših jediničnih troškova proizvodnje dodatno je produbila činjenica da su cijene industrije Unije padale pod ozbiljnim pritiskom i značajnim smanjenjem cijena zbog dampinškog uvoza iz Turske i Rusije. U uobičajenoj tržišnoj situaciji industrija Unije trebala bi moći smanjiti utjecaj rasta jediničnih troškova makar zadržavanjem uobičajene razine cijena, što očito nije bilo moguće u situaciji gdje umjetno jeftin dampinški uvoz iz dotičnih zemalja uzrokuje pritisak na cijene.

(63)

Stoga se tvrdnja odbija i konačno se zaključuje da ni jedan negativni učinak smanjene potražnje nije takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Rusije i Turske.

(64)

U izostanku ostalih tvrdnji ili komentara potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 94. do 106. Privremene uredbe, uključujući i zaključak da je dampinški uvoz iz dotičnih zemalja prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(65)

Nakon privremene objave, udruženje ÇIB tvrdilo je da bi uvođenje bilo kakvih mjera dovelo do situacije u kojoj bi jedno od društava podnositelja pritužbe, ERNE Fittings, na tržištu Unije imalo položaj nalik monopolu.

(66)

U tom pogledu se napominje da je društvo ERNE samo jedan od dva podnositelja pritužbe i da je drugo društvo — INTERFIT — slične veličine kao društvo ERNE. Uz to, podaci iz Privremene uredbe u vezi s proizvođačima iz Unije u uzorku navode i trećeg proizvođača iz Unije — Virgilio CENA & Figli. Nadalje, postoji značajan broj manjih trgovačkih društava u Uniji koja proizvode i prodaju proizvod iz ispitnog postupka, a postoji i značajan uvoz iz drugih izvora. S obzirom na gore navedeno, smatra se da ne postoji rizik od monopolizacije položaja društva ERNE.

(67)

U izostanku ostalih komentara potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 107. do 117. Privremene uredbe, uključujući i zaključak da je ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na dampinški uvoz iz dotičnih zemalja.

(68)

U izostanku bilo kakvih određenih komentara, potvrđuje se sadržaj uvodnih izjava od 118. do 120. Privremene uredbe.

(69)

S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije, te u skladu s člankom 9. Osnovne uredbe, smatra se da bi trebalo uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Turske na razini najniže utvrđene marže dampinga i uklanjanja štete, u skladu s pravilom niže pristojbe, koja je u svim slučajevima dampinška marža.

(70)

Za Rusiju, u izostanku suradnje ruskih proizvođača izvoznika, dampinška marža na području cijele zemlje izračunana je kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 21. do 31. Privremene uredbe, i ta se marža potvrđuje.

(71)

Za Tursku, s obzirom na to da se razna suradnje smatrala razmjerno niskom, preostala dampinška marža temeljila se na objektivnoj metodi, što je dovelo do marže koja je viša od najviše individualne marže triju trgovačkih društava koja surađuju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 49. Privremene uredbe i ta se preostala dampinška marža potvrđuje.

(72)

Na temelju gore navedenog, predložene su stope pristojba kako slijedi:

(73)

Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Navedene carinske stope (za razliku od carine koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni konkretni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(74)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (11) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba.

(75)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog željeznog ili čeličnog pribora za cijevi podrijetlom iz Rusije i Turske i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom („konačna objava”). Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenja prigovora.

(76)

Nakon konačne objave, primljeni su podnesci od podnositelja pritužbe kao i od dvaju proizvođača izvoznika koji surađuju iz Turske i od udruženja ÇIB. Oba turska proizvođača i udruženje ÇIB zahtijevali su raspravu te im je to omogućeno.

(77)

Podnositelj pritužbe složio se sa svim objavljenim nalazima. Usmeni i pisani komentari koje su podnijela dva turska izvoznika i udruženje ÇIB bili su ponovljeni komentari koje su već podnijeli nakon privremene objave. Napominje se da ni jedna zainteresirana stranka nije dovela u pitanje temeljne podatke.

(78)

Opravdanje i odgovor na zahtjev za primjenu asimetrične metode koja uključuje poništavanje u izračunu dampinga navedeni su gore u uvodnim izjavama od 24. do 33. Korištenje turske lire za utvrđivanje obrazaca izvozne cijene objašnjeno je i odgovarajuća je tvrdnja obrađena gore u uvodnoj izjavi 29. Korištenje aritmetičkih sredina cijena umjesto ponderiranih prosječnih cijena za utvrđivanje obrazaca izvoznih cijena objašnjeno je i odgovarajuća je tvrdnja obrađena gore u uvodnoj izjavi 30. Zahtjev za uključenje profitne marže ostvarene pri prekooceanskom prijevozu u izvoznu cijenu opisan je i odbačen gore u uvodnoj izjavi 19. Tvrdnja da kumulativna ocjena turskog i ruskog uvoza nije opravdana zbog razlika u geografskoj koncentraciji turske i ruske prodaje opisana je i odbačena gore u uvodnim izjavama 43. i 44. Tvrdnja da industrija Unije nije pretrpjela štetu s obzirom na to da je njezin tržišni udjel porastao obrađena je i odbačena gore u uvodnim izjavama od 48. do 50.

(79)

S obzirom na to da nakon konačne objave nisu izneseni nikakvi argumenti koji bi utjecali na ishod procjene ovog slučaja, nije opravdano mijenjati gore navedene nalaze.

(80)

U pogledu visine utvrđene dampinške marže i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, smatra se potrebnim konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, uvedenom Privremenom uredbom, u visini iznosa uvedenih konačnih pristojba,