PRILOG I.

Prilozi I., II. i IV. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenjaju se kako slijedi:

(1)

Prilog I. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 2.2. do 2.2.1.2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2.2. Opis ispitivanjâ

2.2.1. Vozila kategorije L1e, L2e ili L6e koja su u skladu sa standardom emisije Euro 3 podvrgavaju se ispitivanjima tipa I. i II., koja su određena u nastavku:

2.2.1.1. Ispitivanje tipa I. (prosječne emisije plinovitih štetnih sastojaka u gradskom području s gustim prometom nakon pokretanja hladnog motora)

2.2.1.1.1.

Ispitno vozilo postavlja se na dinamometar s valjcima, opremljen kočnicom i zamašnjakom. Provodi se sljedeći postupak ispitivanja:

2.2.1.1.1.1.

Ispitivanje u hladnoj fazi 1., koje u cijelosti traje 448 sekundi, a sastoji se od četiri osnovna ciklusa, obavlja se bez prekidanja;

2.2.1.1.1.2.

Ispitivanje u zagrijanoj fazi 2. bez odlaganja slijedi ispitivanje u hladnoj fazi 1., koje u cijelosti traje 448 sekundi, a sastoji se od četiri osnovna ciklusa. Ispitivanje u zagrijanoj fazi 2. obavlja se bez prekidanja;

2.2.1.1.1.3.

Svaki se osnovni ciklus ispitivanja u hladnoj fazi 1. ili ispitivanja u zagrijanoj fazi 2. sastoji od sedam radnji (prazni hod, ubrzavanje, ustaljena brzina, usporavanje, ustaljeni uvjeti, usporavanje, prazni hod). Tijekom ispitivanja u hladnoj i u zagrijanoj fazi, ispušni se plinovi razrjeđuju svježim zrakom kako bi se osiguralo da volumenski protok smjese ostane konstantan.

2.2.1.1.1.4.

U ispitivanju tipa I.:

2.2.1.1.1.4.1.

Tijekom hladne faze 1. neprekinuti protok uzoraka smjese ispušnih plinova sa zrakom za razrjeđivanje prikuplja se u vreći br. 1. Tijekom zagrijane faze 2. neprekinuti protok uzoraka smjese ispušnih plinova sa zrakom za razrjeđivanje prikuplja se u zasebnoj vreći br. 2. Koncentracije ugljikovog monoksida, ukupnih ugljikovodika, dušikovih oksida i ugljikovog dioksida u vreći br. 1. i vreći br. 2. određuju se odvojeno jedno za drugim;

2.2.1.1.1.4.2.

Ukupni se obujam smjese u svakoj vreći mjeri i zbraja kako bi se dobio ukupni obujam vreća;

2.2.1.1.1.4.3.

Na kraju svake faze ispitivanja zabilježi se duljina stvarno prijeđenog puta iz ukupnog pokazivanja na ugrađenom brojilu okretaja koji pogoni valjak.

2.2.1.1.2.

Ispitivanje se obavlja u skladu s postupkom ispitivanja opisanom u Dodatku 1. Plinovi se prikupljaju i analiziraju u skladu s utvrđenim metodama.

2.2.1.1.3.

Uzimajući u obzir odredbe točke 2.2.1.1.4. ispitivanje se provodi tri puta. Ukupna masa ugljikovog monoksida, ugljikovodika i dušikovih oksida dobivena u svakom ispitivanju bit će manja od graničnih vrijednosti Euro 3 navedenih u sljedećoj tablici.

2.2.1.1.3.1.

Tablica 1

Granične vrijednosti emisija Euro 3 za kategorije vozila L1e, L2e i L6e

Homologacija tipa sastavnog dijela i sukladnost proizvodnje
CO (g/km)	HC + NOx (g/km)
L1	L2
1 (1)	1,2

2.2.1.1.3.2.

Međutim za svaki od gore navedenih štetnih sastojaka, jedan od tri dobivena rezultata može prekoračiti propisanu graničnu vrijednost za odgovarajući moped najviše 10 % pod uvjetom da je aritmetička sredina triju rezultata manja od propisane granične vrijednosti. Ako dva ili više štetnih sastojaka prekoračuju propisane granične vrijednosti, nije bitno događa li se to u istom ili različitim ispitivanjima.

2.2.1.1.4.

Broj ispitivanja propisanih u točki 2.2.1.1.3. smanjuje se pod niže opisanim uvjetima, gdje je V1 rezultat prvoga ispitivanja i V2 rezultat drugog ispitivanja, za svaki štetni sastojak naveden u toj točki.

2.2.1.1.4.1.

Potrebno je samo jedno ispitivanje ako je za svaki od odgovarajućih štetnih sastojaka V1 ≤ 0,70.

2.2.1.1.4.2.

Potrebna su samo dva ispitivanja ako je za svaki od odgovarajućih štetnih sastojaka V1 ≤ 0,85 L i ako je najmanje za jedan štetni sastojak V1> 0,70 L. Osim toga, za svaki od odgovarajućih štetnih sastojaka V2 mora biti takav da V1 + V2< 1,70 L i V2< L.

2.2.1.1.5.

Vozila kategorije L1e, L2e ili L6e koja su u skladu s graničnim vrijednostima Euro 3 ispitivanja tipa I. iz točke 2.2.1.1.3.1. i zahtjevima ispitivanja tipa I. iz ovog Priloga homologiraju se kao sukladna standardu Euro 3.

2.2.1.2. Ispitivanje tipa II. (emisije ugljikovog monoksida i neizgorenih ugljikovodika pri brzini vrtnje u praznom hodu).

2.2.1.2.1.

Emitirana masa ugljikovog monoksida i neizgorenih ugljikovodika iz motora pri brzini vrtnje u praznom hodu mjeri se jednu minutu.

2.2.1.2.2.

To se ispitivanje obavlja sukladno postupku opisanom u Dodatku 2.”

(b)

u Dodatku 1. točke od 4.2. do 4.2.3. zamjenjuju se sljedećim:

„4.2. Oprema za sakupljanje ispušnih plinova

Oprema za sakupljanje ispušnih plinova sastoji se od sljedećih elemenata (vidjeti Poddodatke 2. i 3.):

4.2.1.

Uređaj za sakupljanje svih ispušnih plinova proizvedenih tijekom ispitivanja uz održavanje atmosferskog tlaka na ispušnom otvoru (ispušnim otvorima) mopeda;

4.2.2.

Cijev koja povezuje opremu za sakupljanje ispušnih plinova i sustav uzorkovanja ispušnih plinova. Ta spojna cijev i oprema za sakupljanje ispušnih plinova mora biti izrađena od nehrđajućeg čelika ili drugoga materijala koji ne utječe na sastav sakupljenih plinova i koji je otporan na njihovu temperaturu;

4.2.3.

Uređaj za usisavanje razrijeđenih plinova. Taj uređaj osigurava stalan protok dovoljno velik da omogućava usisavanje svih ispušnih plinova.”

(c)

u Dodatku 1. točke od 4.2.4. do 4.2.8. zamjenjuju se sljedećim:

4.2.4. Sonda za uzorkovanje koja je pričvršćena na vanjskoj strani uređaja za sakupljanje plinova koja može tijekom trajanja ispitivanja prikupljati stalni uzorak razrijeđenog zraka uporabom pumpe, filtra i mjerila protoka;

4.2.5. Sonda za uzorkovanje koja je usmjerena protiv toka razrijeđenih plinova za uzorkovanje smjese tijekom ispitivanja pri stalnom protoku, po potrebi s uporabom filtra, mjerila protoka i pumpe. Najmanja brzina protoka plinova u dvama prethodno opisanim sustavima za uzorkovanje je najmanje 150 l/h;

4.2.6. Trosmjerni ventili u prethodno spomenutim krugovima uzorkovanja za usmjeravanje toka uzoraka u atmosferu ili u njihove odgovarajuće vreće za uzorkovanje tijekom ispitivanja;

4.2.7. Nepropusne vreće za uzorkovanje za sakupljanje smjese ispušnih plinova i zraka za razrjeđivanje. Te vreće moraju biti otporne na dotične štetne sastojke i dovoljno velike da ne prekidaju normalni protok uzorkovanja. Potrebna je najmanje jedna zasebna vreća za uzorkovanje (vreća br. 1.) za ispitivanje u hladnoj fazi 1. te jedna zasebna vreća za uzorkovanje (vreća br. 2.) za ispitivanje u zagrijanoj fazi 2.;

4.2.7.1.

Svaka od tih vreća za uzorkovanje mora imati napravu za automatsko brtvljenje koja se na kraju ispitivanja može brzo i nepropusno zatvoriti, smještenu na krugu za uzorkovanje ili na krugu za analiziranje.

4.2.7.1.1.

Naprava za brtvljenje na vreći br. 1. zatvara se 448 sekundi nakon početka ispitivanja tipa I.

4.2.7.1.2.

Naprava za brtvljenje na vreći br. 2. otvara se neposredno nakon što se vreća br. 1. zatvori te se ponovno zatvara 896 sekundi nakon početka ispitivanja tipa I.;

4.2.8. Potrebna je metoda mjerenja ukupnog obujma razrijeđenih plinova koji prolaze kroz uređaj za uzorkovanje tijekom ispitivanja. Sustav za razrjeđivanje ispušnih plinova mora biti u skladu sa zahtjevima Dodatka 2. poglavlju 6. Priloga I. Pravilniku UNECE-a br. 83.

Slika 1.

Uzorkovanje emisije štetnih sastojaka prema Euro 3 u usporedbi s Euro 2 za vozila kategorije L1e, L2e ili L6e

Pollution measuring Euro 3

Cold (30%)

896 secs.

Warm (70%)

Pollution measuring Euro 2

112 secs.

448 secs.

Vehicle speed (km/h)

100

200

300

400

500

600

700

800

900”

Test Time [s]

(d)

u Dodatku 1. umeće se sljedeća točka 4.3.3.:

„4.3.3.

Analitička oprema mora biti prikladna za zasebno mjerenje prikupljene smjese uzorka ispušnih plinova sa zrakom za razrjeđivanje u vrećama br. 1. i 2.”

(e)

u Dodatku 1. točke od 5.4 do 5.4.3. zamjenjuju se sljedećim:

„5.4. Kondicioniranje ispitnog vozila

5.4.1.

Tlak u gumama ispitnog vozila mora biti onaj koji je odredio proizvođač za uobičajenu cestovnu uporabu. Međutim ako je promjer valjaka manji od 500 mm, tlak u gumama može se povećati za 30-50 %.

5.4.2.

Potrebno je isprazniti spremnik (spremnike) goriva putem predviđene odvodne cijevi te ga (ih) napuniti ispitnim gorivom navedenim u Prilogu IV.

5.4.3.

Ispitno vozilo premješta se na ispitno mjesto te se poduzimaju sljedeće radnje:”

(f)

u Dodatku 1. umeću se točke od 5.4.3.1. do 5.4.3.5.:

„5.4.3.1.

Ispitno vozilo se vozi ili gura na dinamometar s valjcima te se na njemu provodi ispitni ciklus iz točke 2.1. Ispitno vozilo ne mora biti hladno te se može koristiti za podešavanje snage dinamometra.

5.4.3.2.

Opterećenje na pogonskom kotaču mora odgovarati opterećenju s točnošću ± 3 kg na vozilu pri uobičajenoj cestovnoj uporabi s vozačem mase 75 kg ± 5 kg koji sjedi u uspravnom položaju.

5.4.3.3.

Tijekom ispitnog ciklusa iz točke 2.1. mogu se pri točkama ispitivanja provoditi probni pokušaji, pod uvjetom da se ne prikupljaju uzorci emisije, kako bi se utvrdilo najmanje djelovanje zaklopke za snagu koje je potrebno za održavanje odgovarajućeg omjera brzine i vremena.

5.4.3.4.

Potrebno je da se prije smještanja u prostor za stabilizaciju na ispitnom vozilu obave četiri uzastopna radna ciklusa iz točke 2.1., od kojih svaki traje 112 sekundi. Taj se ispitni ciklus pretkondicioniranja provodi s dinamometrom podešenim u skladu točkama 5.1. i 5.2. Za ispitni ciklus pretkondicioniranja nije potrebno mjeriti emisije ispušne cijevi.

5.4.3.5.

Unutar pet minuta nakon što se obavi pretkondicioniranje, ispitno vozilo skida se s dinamometra i vozi ili gura u prostor za stabilizaciju gdje će se parkirati. Temperatura okoline u prostoru za stabilizaciju mora biti 298 K ± 5 K. Potrebno je pohraniti vozilo na najmanje šest sati, ali ne na više od 36 sati prije ispitivanja tipa I. s pokretanjem hladnog motora ili sve dok se temperature motornog ulja TOil, rashladne tekućine TCoolant ili sjedišta svjećice/brtve TSP (samo za zrakom hlađene motore) ne izjednače s temperaturom prostora za stabilizaciju. U izvještaju o ispitivanju potrebno je navesti odabrani kriterij.”

(g)

u Dodatku 1. točke od 7.1. do 7.1.3. zamjenjuju se sljedećim:

„7.1. Uzorkovanje

7.1.1.

Uzorkovanje počinje čim počne ispitivanje navedeno u točki 6.2.2.

7.1.2.

Potrebno je nepropusno zatvoriti vreće br. 1. i 2. prateći sekvencu zatvaranja iz točke 4.2.7.1. One se ne povezuju tijekom ispitivanja u hladnoj fazi 1. niti tijekom ispitivanja u zagrijanoj fazi 2.

7.1.3.

Na kraju završnog ciklusa uređaj za sakupljanje razrijeđenih ispušnih plinova i zraka za razrjeđivanje zatvara se, a ispušni se plinovi iz motora preusmjeravaju u atmosferu.”

(h)

u Dodatku 1. točka 7.2.4. zamjenjuje se sljedećim:

„7.2.4.

Koncentracije HC, CO, NOx i CO2 u uzorcima razrijeđenih ispušnih plinova i u vrećama sa sakupljenim zrakom za razrjeđivanje određuju se iz vrijednosti koje su prikazane ili zapisane na mjernoj opremi primjenjujući odgovarajuće krivulje umjeravanja.”

(i)

u Dodatku 1. točke od 8. do 8.4.1. zamjenjuju se sljedećim:

„8. UTVRĐIVANJE KOLIČINE EMISIJE PLINOVITIH ŠTETNIH SASTOJAKA

8.1.

Mase CO2 i plinovitih štetnih sastojaka CO, HC, NOx određuju se odvojeno za vreće br. 1. i 2. u skladu s točkama od 8.2. do 8.6.

8.2.

Masa ugljikovog monoksida emitiranog tijekom ispitivanja određuje se s pomoću sljedeće formule:

u kojoj je:

8.2.1.

COm masa ugljičnog monoksida emitiranog tijekom ispitivanja, izražena u g/km, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;

8.2.2.

SX stvarno prijeđeni put izražen u km, koji se dobije množenjem ukupnog broja okretaja prikazanog na brojilu okretaja s opsegom valjka,

u kojoj je:

X	=	1 za hladnu fazu 1.;
X	=	2 za zagrijanu fazu 2.

8.2.3.

dCO gustoća ugljičnog monoksida pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku

8.2.4.

COc obujamska koncentracija ugljikovog monoksida u razrijeđenim plinovima, izražena u ppm i ispravljena kako bi se uzelo u obzir onečišćenje zraka za razrjeđivanje:

u kojoj je:

8.2.4.1.

COe koncentracija ugljičnog monoksida, izmjerena u ppm, u uzorku razrijeđenih plinova prikupljenih u vreći Sa;

8.2.4.2.

COd koncentracija ugljičnog monoksida, izmjerena u ppm, u uzorku zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vreći Sb;

8.2.4.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.2.5.

V je volumen, izražen u m3/faza, razrijeđenih plinova pri referentnoj temperaturi 273,2 K (0 °C) i referentnom tlaku 101,3 kPa:

u kojoj je:

8.2.5.1.

V0 dobavljeni obujam plina po jednom okretaju pumpe P1, izražen u m3/okretaj. Taj je obujam ovisan o razlici tlakova između ulaznog i izlaznog dijela same pumpe;

8.2.5.2.

N broj okretaja pumpe P1 obavljenih tijekom četiri osnovna ispitna ciklusa svake faze;

8.2.5.3.

Pa atmosferski tlak izražen u kPa;

8.2.5.4.

Pi srednja vrijednost pada tlaka na ulaznom dijelu pumpe P1 tijekom ispitivanja, izražena u kPa;

8.2.5.5.

Tp (°C) vrijednost temperature razrijeđenih plinova izmjerene na ulaznom dijelu pumpe P1.

8.3.

Masa neizgorenih ugljikovodika emitiranih kroz ispuh mopeda tijekom ispitivanja izračunava se s pomoću sljedeće formule:

u kojoj je:

8.3.1.

HCm masa ugljikovodika emitiranih tijekom ispitivanja, izražena u g, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;

8.3.2.

SX razdaljina određena u točki 8.2.2.;

8.3.3.

dHC gustoća ugljikovodika pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku 101,3 kPa (za benzin (E5) (C1H1.89O0.016)) (= 631 g/m3);

8.3.4.

HCc koncentracija razrijeđenih plinova izražena u ppm ekvivalenta ugljika i ispravljena kako bi se uzeo u obzir zrak za razrjeđivanje:

u kojoj je:

8.3.4.1.

HCe koncentracija ugljikovodika u uzorku razrijeđenih plinova prikupljenih u vreći Sa, izražena u ppm ekvivalenta ugljika;

8.3.4.2.

HCd koncentracija ugljikovodika u uzorku zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vreći Sb, izražena u ppm ekvivalenta ugljika;

8.3.4.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.3.5.

V volumen određen u točki 8.2.5.

8.4.

Masa dušikovih oksida, emitiranih kroz ispuh mopeda tijekom ispitivanja, izračunava se s pomoću sljedeće formule:

u kojoj je:

8.4.1.

NOxm masa dušikovih oksida emitiranih tijekom ispitivanja, izražena u g, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;”

(j)

u Dodatku 1. umeću se točke od 8.4.2. do 8.6.3.:

„8.4.2.

SX razdaljina određena u točki 8.2.2.;

8.4.3.

dNO2 gustoća dušikovih oksida u ispušnim plinovima, izražena kao ekvivalent NO2, pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku 101,3 kPa (= 2,050 103 g/m3);

8.4.4.

NOxc koncentracija dušikovih oksida u razrijeđenim plinovima, izražena u ppm i ispravljena kako bi se uzeo u obzir zrak za razrjeđivanje:

u kojoj je:

8.4.4.1.

NOxe koncentracija dušikovih oksida, izražena u ppm, u uzorku razrijeđenih plinova sakupljenih u vreći Sa;

8.4.4.2.

NOxd koncentracija dušikovih oksida, izražena u ppm, u uzorku zraka za razrjeđivanje sakupljenoga u vreći Sb;

8.4.4.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.4.5.

Kh je faktor ispravka za vlažnost

u kojoj je:

8.4.5.1.

H apsolutna vlažnost u gramima vode po kg suhoga zraka (u g/kg)

u kojoj je:

8.4.5.1.1.

U sadržaj vlage izražen u postocima;

8.4.5.1.2.

Pd tlak zasićene vodene pare, izražen u kPa, pri ispitnoj temperaturi;

8.4.5.1.3.

Pa atmosferski tlak u kPa.

8.4.6.

V volumen određen u točki 8.2.5.

8.5. Ugljikov dioksid (CO2)

Masa ugljikovog dioksida emitiranog kroz ispuh vozila tijekom ispitivanja izračunava se s pomoću sljedeće formule:

u kojoj je:

8.5.1.

CO2m masa ugljikovog dioksida emitiranog tijekom ispitivanja, izražena u g, koja se izračunava odvojeno za svaku fazu;

8.5.2.

SX razdaljina određena u točki 8.2.2.;

8.5.3.

V volumen određen u točki 8.2.5.;

8.5.4.

dCO2 gustoća ugljičnog dioksida pri temperaturi 273,2 K (0 °C) i tlaku 101,3 kPa,

;

8.5.5.

CO2c koncentracija razrijeđenih plinova, izražena u postotku ekvivalenta ugljikovog dioksida, ispravljena kako bi se uzeo u obzir zrak za razrjeđivanje prema sljedećoj jednadžbi:

u kojoj je:

8.5.5.1.

CO2e koncentracija ugljičnog dioksida, izražena u postotku, u uzorku razrijeđenih plinova prikupljenih u vreći (vrećama) SA;

8.5.5.2.

CO2d koncentracija ugljičnog dioksida, izražena u postotku, u uzorku zraka za razrjeđivanje prikupljenog u vreći (vrećama) SB;

8.5.5.3.

DF koeficijent određen u točki 8.6.

8.6. DF je koeficijent izražen s pomoću sljedeće formule:

za benzin (E5)

u kojoj je:

8.6.1.

CCO2 = koncentracija CO2 u razrijeđenom ispušnom plinu sadržanom u vrećama za uzorkovanje, izražena u postotku obujma;

8.6.2.

CHC = koncentracija HC u razrijeđenom ispušnom plinu sadržanom u vrećama za uzorkovanje, izražena u ppm ekvivalenta ugljika;

8.6.3.

CCO = koncentracija CO u razrijeđenom ispušnom plinu sadržanom u vrećama za uzorkovanje, izražena u ppm.”

(k)

u Dodatku 1. točka 9. zamjenjuje se sljedećim:

9. Prikazivanje rezultata ispitivanja:

(Prosječni) rezultat hladne faze nazvan je RX1 (u g), (prosječni) rezultat zagrijane faze nazvan je RX2 (u g). Korištenjem tih rezultata emisije konačni rezultat ispitivanja tipa I. RX (u g/km) izračunava se s pomoću sljedeće jednadžbe:

in g/km

u kojoj je:

X = HC, CO, NOx ili CO2

RHC_Cold = HCmasa_hladne_faze_1. (u g) i RHC_Warm = HCmasa_zagrijane_faze_2. (u g), vidjeti formulu u točki 8.3.

RCO_Cold = COmasa_hladne_faze_1. (u g) i RCO_Warm = CO masa_zagrijane_faze_2. (u g), vidjeti formulu u točki 8.2.

RNOx_Cold = NOxmasa_hladne_faze_1. (u g) i RNOx_Warm = NOxmasa_zagrijane_faze_2. (u g), vidjeti formulu u točki 8.4.

RCO2_Cold = CO2masa_hladne_faze_1. (u g) i RCO2_Warm = CO2 masa_zagrijane_faze_2. (u g): vidjeti formulu u točki 8.5.

ST:

koji stvarno prijeđe ispitno vozilo L1e, L2e ili L6e u hladnoj fazi 1. i u zagrijanoj fazi 2. cijelog ispitnog ciklusa.”

(l)

u Dodatku 1. dodaje se sljedeća točka 10.:

„10. Potrošnja goriva

Potrošnja goriva izračunava se uporabom rezultata ispitivanja iz točke 9. kako slijedi:

u kojoj je:

FC	=	potrošnja goriva u litrama na 100 km;
D	=	gustoća ispitnog goriva u kg/l pri 288,2 K (15 °C).”

(m)

dodaje se sljedeći Dodatak 3.:

„Dodatak 3.

Emisije plinova iz kućišta koljenastog vratila i tumačenje rezultata ispitivanja s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju goriva

Emisije plinova iz kućišta koljenastog vratila homologiranog vozila kategorija L1e, L2e i L6e moraju biti jednake nuli. Emisije plinova iz kućišta koljenastog vratila ne smiju se tijekom životnog vijeka bilo kojeg vozila kategorije L ispuštati izravno u okolnu atmosferu.

Tumačenje rezultata ispitivanja tipa I. vozila kategorija L1e, L2e i L6e s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju goriva.

2.1.

Vrijednosti CO2 i potrošnje goriva usvojene kao vrijednost homologacije tipa su vrijednosti koje navodi proizvođač ako vrijednost koju je izmjerila tehnička služba ne prelazi prijavljenu vrijednost za više od četiri posto. Izmjerena vrijednost može biti niža bez ikakvih ograničenja.

2.2.

Ako izmjerena vrijednost CO2 i potrošnje goriva prelazi za više od četiri posto vrijednost CO2 ili potrošnje goriva koju navodi proizvođač, tada se provodi još jedno ispitivanje na istom vozilu.

2.3.

Ako prosječna vrijednost rezultata dvaju ispitivanja ne prelazi za više od četiri posto vrijednost koju je naveo proizvođač, tada se vrijednost koju je naveo proizvođač uzima kao vrijednost homologacije tipa.

2.4.

Ako ta prosječna vrijednost i dalje prelazi za više od četiri posto prijavljenu vrijednost, konačno se ispitivanje provodi na istom vozilu. Prosječna vrijednost rezultata triju ispitivanja uzima se kao vrijednost homologacije tipa.”

(2)

Točka 2.2.1.1.7. Priloga II. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ mijenja se kako slijedi:

„2.2.1.1.7.

Zabilježeni se podaci upisuju u odgovarajuće odjeljke dokumenta iz Priloga VII. Direktivi 2002/24/EZ. Odgovarajući Euro standard upisuje se u točku 46.2. Priloga IV. Direktivi 2002/24/EZ u skladu s pravilima navedenima u bilješci navedenoj točki.”

(3)	Prilog IV. poglavlju 5. Direktive 97/24/EZ zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG IV. SPECIFIKACIJE ZA REFERENTNO GORIVO Referentna goriva, benzin (E5) i dizelsko gorivo (B5), određuju se u skladu s odjeljkom A Priloga IX. Uredbi Komisije (EZ) br. 692/2008 (*1);

(1) Granična vrijednost za masu CO je 3,5 g/km za mopede na tri kotača (L2e) i lake četverocikle (L6e).

(*1) SL L 199, 28.7.2008., str. 1.”

PRILOG III.

Prilozi I. i VI. Direktivi 2009/67/EZ mijenjaju se kako slijedi:

(1)

Popis prilogâ mijenja se kako slijedi:

(a)	brišu se upućivanja na Dodatke 1. i 2. Prilogu II.;

(b)	brišu se upućivanja na Dodatke 1. i 2. Prilogu IV.

(2)

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu A dodaju se točke od 16. do 18.:

„16.	„svjetlo za dnevnu vožnju” znači svjetlo okrenuto prema naprijed kojim se poboljšava vidljivosti vozila pri dnevnoj vožnji;

17.	„sustav start/stop” znači sustav automatskog paljenja i gašenja motora kojim se doprinosi smanjenju vrtnje u praznom hodu te na taj način smanjuje potrošnja goriva i emisije onečišćujućih tvari i CO2;

18.	„glavna upravljačka sklopka vozila” znači uređaj kojim se ugrađeni elektronički sustav vozila iz isključenog stanja, kada je vozilo parkirano bez prisutnosti vozača, dovodi u uobičajeno radno stanje.”

(b)

u dijelu B točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

10. Električne veze moraju biti takve da se prednje pozicijsko svjetlo ili glavno kratko svjetlo, ako nema prednjeg pozicijskog svjetla, stražnje pozicijsko svjetlo i stražnje svjetlo za registarsku pločicu mogu uključiti i isključiti samo istodobno.

U vozila se ugrađuju:

—	svjetla za dnevnu vožnju ili

—	glavna kratka svjetla koja se automatski uključuju kada se uključi glavna upravljačka sklopka vozila.”;

(c)

u dijelu B točka 11. zamjenjuje se sljedećim:

11. U nedostatku posebnih zahtjeva, električne veze moraju biti takve da se glavno dugo svjetlo, glavno kratko svjetlo i svjetla za maglu ne mogu uključiti ako nisu uključena svjetla iz prvog stavka točke 10. Međutim ovaj se zahtjev ne primjenjuje na glavna duga i glavna kratka svjetla ako se njihova optička upozorenja sastoje od neprekidnog uključivanja glavnog dugog svjetla ili glavnog kratkog svjetla u kratkim razmacima ili od naizmjeničnog uključivanja glavnih dugih ili glavnih kratkih svjetala u kratkim razmacima.”;

(d)

u dijelu B dodaju se točke od 15. do 17.:

15. Vozila kategorije L1e i L3e mogu imati ugrađene dodatne stražnje i bočne katadiopterske uređaje i materijale ako oni ne smanjuju učinkovitost obveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Posebno se mogu ugraditi prostori za prtljagu i torbe-bisage s katadiopterskim materijalima, ako su iste boje uređaja za osvjetljavanje na tom mjestu.

16. Nijedno vozilo ne smije imati ugrađene pomoćne izvore svjetlosti čija se svjetlost može izravno i/ili neizravno primijetiti u uobičajenim uvjetima vožnje, osim onih namijenjenih osvjetljavanju upravljačkih naprava, pokaznih svjetiljki i indikatora ili prostora za putnike.

17. Ako je automatsko uključivanje glavnog svjetla ili svjetla za dnevnu vožnju povezano s radom motora ono se smatra povezano s uključivanjem glavne upravljačke sklopke. To se posebno odnosi na vozila s električnim ili alternativnim sustavom propulzije i na vozila opremljena automatskim sustavom start/stop.”;

(3)

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

točke od 1. do 1.2. zamjenjuju se sljedećim:

1. Vozila kategorije L1e moraju ispunjavati sve odgovarajuće zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 74. Vozila najveće konstrukcijske brzine ≤ 25 km/h moraju ispunjavati sve odgovarajuće zahtjeve utvrđene za vozila najveće konstrukcijske brzine > 25 km/h.

1.1. Vozila kategorije L1e moraju, u nedostatku posebnih zahtjeva za vozila te kategorije, imati ugrađeno svjetlo stražnje registarske pločice.

1.2. U nedostatku posebnih zahtjeva u Pravilniku UNECE-a br. 74, vozila kategorije L1e mogu imati ugrađena svjetla za dnevnu vožnju koja se uključuju umjesto automatski uključivanih glavnih svjetala i koja su u skladu sa zahtjevima u točkama od 6.15. do 6.15.7. Priloga III.”

(b)	brišu se Dodaci 1. i 2.;

(c)	Dodatak 3. postaje Dodatak 1. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(d)	Dodatak 4. postaje Dodatak 2. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(e)

u Dodatku 2. umeće se sljedeća točka 5.7.

„5.7.

Svjetlo stražnje registarske pločice”;

(f)

u Dodatku 2. točka 6.3. zamjenjuje se sljedećim:

„6.3.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”

(4)

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)	umeće se sljedeća točka 1.8.: 1.8. Svjetlo stražnje registarske pločice”;

(b)	točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim: 2.3. Svjetlo za dnevnu vožnju”;

(c)	točka 6.1.10. zamjenjuje se sljedećim: 6.1.10. Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga: obvezna ako je ugrađeno glavno dugo svjetlo (netreptava plava pokazna svjetiljka).”

(d)

umeće se sljedeća točka 6.1.11.:

6.1.11. Drugi zahtjevi:

—

glavna duga svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

—	zbroj najveće jačine svih glavnih dugih svjetala koja mogu biti istodobno uključena ne smije prelaziti 430 000 cd, što odgovora referentnoj vrijednosti od 100.”;

(e)

točka 6.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.1.

Po širini:

—

jedno neovisno glavno kratko svjetlo može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte glavnog kratkog svjetla mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—

jedno neovisno glavno kratko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz glavno kratko svjetlo, referentno središte dvaju svjetala mora biti simetrično u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	dva glavna kratka svjetla od kojih se nijedno, jedno ili oba uzajamno povezana s drugim prednjim svjetlom moraju ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	kada postoje dva glavna kratka svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(f)

točka 6.2.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.2.11. Drugi zahtjevi:

—

glavna kratka svjetla vozila koja se u zavojima naginju mogu imati ugrađen sustav za prilagođavanje vodoravnog nagiba (horizontal inclination adjustment system – HIAS) prema definiciji iz stavka 2.25. Pravilnika UNECE-a br. 53, pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi tog Pravilnika koji se odnose na sustav HIAS,

—	glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na više od 0,8 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -1,5 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

—	glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost nalazi između 0,8 m i 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

—	glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na manje od 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,5 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

—

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok ne prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi moguće je koristiti vanjski uređaj za namještanje ako nije potrebno koristiti alate drugačije od onih koji su dostavljeni s vozilom,

—

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi ove točke moguće je koristiti napravu za namještanje nagiba glavnog svjetla ako je njezin rad u potpunosti automatiziran, a njezino vrijeme odziva kraće od 30 sekundi.”;

(g)

umeće se sljedeća točka 6.2.11.1.:

„6.2.11.1.

Uvjeti ispitivanja:

—

nagib prema zahtjevima iz točke 6.2.11. provjerava se na sljedeći način:

—	masa vozila u voznom stanju i masa od 75 kg koja predstavlja vozača,

—	potpuno opterećeno vozilo mase raspodijeljene tako da se postignu najveća opterećenja osovina koja je proizvođač naveo za takav uvjet opterećenja,

—	vozilo s masom od 75 kg koja predstavlja vozača i dodatno opterećeno tako da se postigne najveće dopušteno opterećenje stražnje osovine koje je naveo proizvođač; u tom slučaju, međutim, opterećenje prednje osovine mora biti najmanje moguće,

—	prije početka mjerenja, vozilo se mora tri puta zanjihati te potom pomaknuti naprijed natrag za najmanje jedan puni okret kotača.”;

(h)

točka 6.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

6.4.1. Broj:

—	jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

—	dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm,

—	može se ugraditi dodatno kočno svjetlo kategorije S3 ili S4 (tj. visoko, u sredini postavljeno kočno svjetlo), pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi Pravilnika UNECE-a br. 48 koji se odnose na ugradbu takvih kočnih svjetala na vozila kategorije M1.”;

(i)

točka 6.5.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.3.1.

Po širini:

—

jedno neovisno prednje pozicijsko svjetlo može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte prednjeg pozicijskog svjetla mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—

jedno neovisno prednje pozicijsko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz prednje pozicijsko svjetlo, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	dva prednja pozicijska svjetla od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

—	kada postoje dva prednja pozicijska svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(j)

točka 6.6.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.6.3.1.

Po širini:

—	jedno stražnje pozicijsko svjetlo mora se ugraditi na vozilo tako da je referentno središte stražnjeg pozicijskog svjetla smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila,

—	dva stražnja pozicijska svjetla moraju se ugraditi na vozilo tako da su referentna središta stražnjih pozicijskih svjetala simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	u slučaju vozila s dva stražnja kotača i sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(k)

točka 6.7.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.7.3.1.

Po širini:

—	ako postoji jedan stražnji katadiopter, on se mora ugraditi na vozilo tako da je njegovo referentno središte smješteno unutar uzdužne središnje ravnine,

—	ako postoje dva stražnja katadioptera, oni se moraju ugraditi na vozilo tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu,

—	kada postoje dva stražnja katadioptera, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(l)

dodaju se sljedeće točke od 6.15. do 6.15.7.:

„6.15. Svjetlo za dnevnu vožnju

6.15.1. Broj:

—	jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

—	dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm.

6.15.2. Raspored:

—	nema posebnih zahtjeva.

6.15.3. Funkcija:

6.15.3.1.

Po širini:

—

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju može se ugraditi iznad, ispod ili bočno u odnosu na drugo prednje svjetlo. Ako su svjetla postavljena jedno iznad drugog, referentno središte svjetla za dnevnu vožnju mora biti smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Ako su ona jedno pored drugog, njihova referentna središta moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—

jedno neovisno svjetlo za dnevnu vožnju koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz svjetlo za dnevnu vožnju, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	dva svjetla za dnevnu vožnju od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

—	u slučaju vozila čija ukupna širina prelazi 1 300 mm, unutrašnji rubovi površina koje emitiraju svjetlost moraju biti udaljeni najmanje 500 mm.

6.15.3.2.

Po visini:

—	najmanje 250 mm i najviše 1 500 mm iznad tla.

6.15.3.3.

Po duljini:

—	na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako svjetlo koje emitira ne uznemirava vozača, bilo izravno ili neizravno, refleksijom retrovizora i/ili drugih reflektivnih površina na vozilu.

6.15.3.4.

Udaljenost:

—

ako udaljenost između prednjeg svjetla pokazivača smjera i svjetla za dnevnu vožnju nije veća od 40 mm, električne veze svjetla za dnevnu vožnju na odgovarajućoj strani vozila moraju biti takva da se:

—	ono gasi ili

—	njezin svjetlosni intenzitet smanji do razine koja ne prelazi 140 cd;

tijekom cijelog razdoblja (u oba ciklusa, kada je ono uključeno i kada je isključeno) uključivanja odgovarajućeg prednjeg svjetla pokazivača smjera.

6.15.4. Geometrijska vidljivost

—	α = 10° prema gore i 10° prema dolje,

—	β = 20° na lijevo i na desno, ako je ugrađeno samo jedno svjetlo za dnevnu vožnju,

—	β = 20° prema van i 20° prema unutra, ako su ugrađena dva svjetla za dnevnu vožnju.

6.15.5. Usmjerenost:

—	prema naprijed; može se pomicati u skladu s kutom upravljanja volanâ.

6.15.6. Električne veze

—

sva se svjetla za dnevnu vožnju uključuju kada je uključena glavna upravljačka sklopka; međutim u sljedećim uvjetima mogu ostati isključena:

—	kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje,

—	primijenjena je parkirna kočnica ili

—	prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja glavne upravljačke sklopke i pogonskog sustava vozila,

—	svjetla za dnevnu vožnju mogu se ručno isključiti; međutim to je moguće samo kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h. Svjetla se automatski ponovno uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m,

—

svjetla za dnevnu vožnju automatski se isključuju kada:

—	se vozilo isključi putem glavne upravljačke sklopke,

—	se uključe prednja svjetla za maglu,

—	se uključe glavna svjetla, osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima te

—

u uvjetima okolnog osvjetljenja manjeg od 1 000 lux kada je prikazana brzina na brzinomjeru vozila i dalje jasno čitljiva (npr. kada je osvjetljenje brzinomjera uvijek uključeno), a vozilo nema ugrađenu netreptavu zelenu pokaznu svjetiljku u skladu s točkom 6.5.9. ili posebnu zelenu pokaznu svjetiljku zatvorenog strujnog kruga za svjetlo za dnevnu vožnju označeno odgovarajućim simbolom. U tom slučaju glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno se automatski uključuju unutar dvije sekunde od kada razina svjetlosti okoline padne ispod 1 000 lux. Ako potom uvjeti okolnog osvjetljenja dostignu razinu od najmanje 7 000 lux, svjetla za dnevnu vožnju automatski se uključuju dok se glavna kratka svjetla i uređaji za osvjetljavanje koji se zahtijevaju u točki 11. Priloga I. dijela B istodobno isključuju unutar pet do 300 sekundi (tj. potrebno je potpuno automatsko uključivanje svjetala ako za vozača nema nikakve vidljive obavijesti ili poticaja da uključi normalnu rasvjetu kada je mračno).

6.15.7. Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga:

—	neobvezna.”;

(m)

u Dodatku 4. umeće se sljedeća točka 5.8.:

„5.8.

Svjetlo stražnje registarske pločice.”;

(n)

u Dodatku 4. točka 6.4. zamjenjuje se sljedećim:

„6.4.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”;

(5)

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)	točka 1. zamjenjuje se sljedećim: 1. Vozila kategorije L3e moraju ispunjavati sve odgovarajuće zahtjeve Pravilnika UNECE-a br. 53, uz izuzetak točke 5.14.9.”;

(b)	brišu se Dodaci 1. i 2.;

(c)	Dodatak 3. postaje Dodatak 1. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(d)	Dodatak 4. postaje Dodatak 2. te se u skladu s tim u popisu prilogâ mijenja upućivanje na njega.

(e)

u Dodatku 2. dodaje se sljedeća točka 6.5.:

„6.5.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”;

(6)

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

(a)	Dodaje se sljedeća točka 2.5.: 2.5. Svjetlo za dnevnu vožnju”;

(b)

točka 6.1.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.1.11. Drugi zahtjevi:

—

—	zbroj najveće jačine svih glavnih dugih svjetala koja mogu biti istodobno uključena ne smije prelaziti 430 000 cd, što odgovora referentnoj vrijednosti od 100.”;

(c)

dodaju se sljedeće točke od 6.13. do 6.13.7.:

„6.13. Svjetlo za dnevnu vožnju

6.13.1. Broj:

—	jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

—	dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm.

6.13.2. Raspored:

—	nema posebnih zahtjeva.

6.13.3. Funkcija:

6.13.3.1.

Po širini:

—

—	dva svjetla za dnevnu vožnju od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

—	u slučaju vozila čija ukupna širina prelazi 1 300 mm, unutrašnji rubovi površina koje emitiraju svjetlost moraju biti udaljeni najmanje 500 mm.

6.13.3.2.

Po visini:

—	najmanje 250 mm i najviše 1 500 mm iznad tla.

6.13.3.3.

Po duljini:

—	na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako svjetlo koje emitira ne uznemirava vozača, bilo izravno ili neizravno, refleksijom retrovizora i/ili drugih reflektivnih površina na vozilu.

6.13.3.4.

Udaljenost:

—

—	ono gasi ili

—	njezin svjetlosni intenzitet smanji do razine koja ne prelazi 140 cd;

tijekom cijelog razdoblja (u oba ciklusa, kada je ono uključeno i kada je isključeno) uključivanja odgovarajućeg prednjeg svjetla pokazivača smjera.

6.13.4. Geometrijska vidljivost

—	α = 10° prema gore i 10° prema dolje,

—	β = 20° na lijevo i na desno, ako je ugrađeno samo jedno svjetlo za dnevnu vožnju,

—	β = 20° prema van i 20° prema unutra, ako su ugrađena dva svjetla za dnevnu vožnju.

6.13.5. Usmjerenost:

—	prema naprijed; može se pomicati u skladu s kutom upravljanja volanâ.

6.13.6. Električne veze

—

sva se svjetla za dnevnu vožnju uključuju kada je uključena glavna upravljačka sklopka; međutim u sljedećim uvjetima mogu ostati isključena:

—	kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje,

—	primijenjena je parkirna kočnica ili

—	prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja glavne upravljačke sklopke i pogonskog sustava vozila,

—	svjetla za dnevnu vožnju mogu se ručno isključiti; međutim to je moguće samo kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h. Svjetla se automatski ponovno uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m,

—

svjetla za dnevnu vožnju u svakom se slučaju automatski isključuju kada:

—	se vozilo isključi putem glavne upravljačke sklopke,

—	se uključe prednja svjetla za maglu,

—	se uključe glavna svjetla, osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima te

—

6.13.7. Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga:

—	neobvezna”;

(d)

u Dodatku 4. dodaje se sljedeća točka 6.5.:

„6.5.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”;

(7)

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

(a)	točka 2.4. zamjenjuje se sljedećim: 2.4. Svjetlo za dnevnu vožnju”;

(b)

točka 6.1.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.1.11. Drugi zahtjevi:

—

—	zbroj najveće jačine svih glavnih dugih svjetala koja mogu biti istodobno uključena ne smije prelaziti 430 000 cd, što odgovora referentnoj vrijednosti od 100.”;

(c)

točka 6.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.1.

Po širini:

—

jedno neovisno glavno kratko svjetlo koje je uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom mora biti ugrađeno tako da njegovo referentno središte leži unutar uzdužne središnje ravnine vozila. Međutim ako vozilo ima ugrađeno drugo prednje svjetlo uz glavno kratko svjetlo, referentna središta dvaju svjetala moraju biti simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	dva glavna kratka svjetla od kojih se nijedno, jedno ili oba uzajamno povezana s drugim prednjim svjetlom moraju ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	kada postoje dva glavna kratka svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(d)

točka 6.2.11. zamjenjuje se sljedećim:

6.2.11. Drugi zahtjevi:

—

—	glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na više od 0,8 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -1,5 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

—	glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost nalazi između 0,8 m i 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,0 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

—	glavna kratka svjetla čija se najniža točka površine koja emitira svjetlost ne nalazi na manje od 1,0 m iznad tla potrebno je namjestiti na nagib početne usmjerenosti između -1,5 % i -2,0 %. Proizvođač može navesti točnu vrijednost,

—

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi moguće je koristiti vanjski uređaj za namještanje ako nije potrebno koristiti alate drugačije od onih koji su dostavljeni s vozilom,

—

kod glavnih kratkih svjetala koja imaju izvor svjetlosti čiji zadani svjetlosni tok prelazi 2 000 lumena i čiji je početni nagib između -1,0 % i -1,5 %, uspravni nagib mora biti između -0,5 % i -2,5 % u svim uvjetima opterećenja. Uspravni nagib mora biti između -1,0 % i -3,0 % ako je početni nagib između -1,5 % i -2,0 %. Kako bi se ispunili zahtjevi ovog stavka moguće je koristiti napravu za namještanje nagiba glavnog svjetla ako je njezin rad u potpunosti automatiziran, a njezino vrijeme odziva kraće od 30 sekundi.”;

(e)

umeće se sljedeća točka 6.2.11.1.:

„6.2.11.1.

Uvjeti ispitivanja:

—

nagib prema zahtjevima iz točke 6.2.11. provjerava se na sljedeći način:

—	masa vozila u voznom stanju i masa od 75 kg koja predstavlja vozača,

—	potpuno opterećeno vozilo mase raspodijeljene tako da se postignu najveća opterećenja osovina koja je proizvođač naveo za takav uvjet opterećenja,

—	vozilo s masom od 75 kg koja predstavlja vozača i dodatno opterećeno tako da se postigne najveće dopušteno opterećenje stražnje osovine koje je naveo proizvođač; u tom slučaju, međutim, opterećenje prednje osovine mora biti najmanje moguće,

—	prije početka mjerenja, vozilo se mora tri puta zanjihati te potom pomaknuti naprijed natrag za najmanje jedan puni okret kotača.”;

(f)

točka 6.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

6.4.1. Broj:

—	jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

—	dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm,

—	može se ugraditi dodatno kočno svjetlo kategorije S3 ili S4 (tj. visoko, u sredini postavljeno kočno svjetlo), pod uvjetom da su ispunjeni svi odgovarajući zahtjevi Pravilnika UNECE-a br. 48 koji se odnose na ugradbu takvih kočnih svjetala na vozila kategorije M1.”;

(g)

točka 6.5.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.3.1.

Po širini:

—

—	dva prednja pozicijska svjetla od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

—	kada postoje dva prednja pozicijska svjetla, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(h)

točka 6.6.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.6.3.1.

Po širini:

—	jedno stražnje pozicijsko svjetlo mora se ugraditi na vozilo tako da je referentno središte stražnjeg pozicijskog svjetla smješteno unutar uzdužne središnje ravnine vozila,

—	dva stražnja pozicijska svjetla moraju se ugraditi na vozilo tako da su referentna središta stražnjih pozicijskih svjetala simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu vozila,

—	u slučaju vozila s dva stražnja kotača i sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(i)

točka 6.12.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.12.3.1.

Po širini:

—	ako postoji jedan stražnji katadiopter, on se mora ugraditi na vozilo tako da je njegovo referentno središte smješteno unutar uzdužne središnje ravnine,

—	ako postoje dva stražnja katadioptera, oni se moraju ugraditi na vozilo tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na uzdužnu središnju ravninu,

—	kada postoje dva stražnja katadioptera, bočna udaljenost između vanjskih rubova površina koje emitiraju svjetlost i krajnjih vanjskih rubova vozila ne smije prelaziti 400 mm.”;

(j)

dodaju se sljedeće točke od 6.14. do 6.14.7.:

6.14. Svjetlo za dnevnu vožnju

6.14.1. Broj:

—	jedan ili dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja ne prelazi 1 300 mm,

—	dva, u slučaju vozila sveukupne širine koja prelazi 1 300 mm.

6.14.2. Raspored:

—	nema posebnih zahtjeva.

6.14.3. Funkcija:

6.14.3.1.

Po širini:

—

—	dva svjetla za dnevnu vožnju od kojih je jedno ili oba uzajamno povezano s drugim prednjim svjetlom moraju se ugraditi tako da su njihova referentna središta simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila,

—	u slučaju vozila čija ukupna širina prelazi 1 300 mm, unutrašnji rubovi površina koje emitiraju svjetlost moraju biti udaljeni najmanje 500 mm.

6.14.3.2.

Po visini:

—	najmanje 250 mm i najviše 1 500 mm iznad tla.

6.14.3.3.

Po duljini:

—	na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako svjetlo koje emitira ne uznemirava vozača, bilo izravno ili neizravno, refleksijom retrovizora i/ili drugih reflektivnih površina na vozilu.

6.14.3.4.

Udaljenost:

—

—	ono gasi ili

—	njezin svjetlosni intenzitet smanji do razine koja ne prelazi 140 cd;

tijekom cijelog razdoblja (u oba ciklusa, kada je ono uključeno i kada je isključeno) uključivanja odgovarajućeg prednjeg svjetla pokazivača smjera.

6.14.4. Geometrijska vidljivost

—	α = 10° prema gore i 10° prema dolje,

—	β = 20° na lijevo i na desno, ako je ugrađeno samo jedno svjetlo za dnevnu vožnju,

—	β = 20° prema van i 20° prema unutra, ako su ugrađena dva svjetla za dnevnu vožnju.

6.14.5. Usmjerenost:

—	prema naprijed; može se pomicati u skladu s kutom upravljanja volanâ.

6.14.6. Električne veze

—

sva se svjetla za dnevnu vožnju uključuju kada je uključena glavna upravljačka sklopka; međutim u sljedećim uvjetima mogu ostati isključena:

—	kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje,

—	primijenjena je parkirna kočnica ili

—	prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja glavne upravljačke sklopke i pogonskog sustava vozila,

—	svjetla za dnevnu vožnju mogu se ručno isključiti; međutim to je moguće samo kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h. Svjetla se automatski ponovno uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m,

—

svjetla za dnevnu vožnju u svakom se slučaju automatski isključuju kada:

—	se vozilo isključi putem glavne upravljačke sklopke,

—	se uključe prednja svjetla za maglu,

—	se uključe glavna svjetla, osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima te

—

6.14.7. Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga:

—	neobvezna”;

(k)

u Dodatku 4. točka 6.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.5.

Svjetlo za dnevnu vožnju: da/ne (*)”