3.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 322/31

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 19. studenoga 2013.

o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu

(2013/703/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (1), a posebno njezin članak 3. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 17. svibnja 2011., na zahtjev Portugala, odobrilo financijsku pomoć Portugalu Provedbenom odlukom Vijeća 2011/344/EU (2). Takva je financijska pomoć odobrena za potporu jačem gospodarskom i reformskom programu („Program”) kojemu je cilj ponovna uspostava povjerenja i održivog rasta gospodarstva te zaštita financijske stabilnosti u Portugalu, europodručju i Uniji.

(2)

U skladu s člankom 3. stavkom 10. Provedbene odluke 2011/344/EU, Komisija je, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) u razdoblju od 16. rujna do 3. listopada 2013., provela kombiniranu osmu i devetu reviziju napretka koji su državna tijela Portugala ostvarila u provedbi usuglašenih mjera u sklopu Programa.

(3)

Rast tromjesečnog realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) postao je ponovno pozitivan u drugom tromjesečju ove godine, a i kratkoročni pokazatelji upućuju na postupni izlazak iz recesije. Predviđa se da će se realni BDP ove godine smanjiti za 1,8 % te da će u 2014. porasti za 0,8 % odnosno 1,5 % u 2015. Predviđa se da će napetosti na tržištu rada u određenoj mjeri slabiti. Ipak, predviđa se da će stopa nezaposlenosti sljedeće godine doseći najvišu razinu i iznositi 17,7 %, nakon čega će se postupno smanjivati. Nesigurnosti u pogledu makroekonomskih prognoza i dalje su izražene jer održivost predviđenog oporavka u 2014. i 2015. ovisi o pozitivnim trgovinskim trendovima i trendovima na financijskim tržištima, koji su i dalje nestabilni.

(4)

Do kolovoza 2013. zabilježeno je poboljšanje gotovinskog deficita države od 0,6 postotna boda BDP-a (ne uključujući izvanredne čimbenike) u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Solidni porezni prihodi i restriktivno izvršenje većine rashodnih stavki u skladu su s izvršenjem proračuna. Međutim, utvrđena su neka odstupanja u pogledu fiskalnih prognoza iz sedme revizije napretka koji su državna tijela Portugala ostvarila u provedbi usuglašenih mjera u sklopu Programa („sedma revizija”). Ona uključuju manjak povezan s reprogramiranjem sredstava Unije i odgodom prodaje koncesija za luke (jednokratne mjere) te ostale čimbenike, kao što su veći doprinos proračunu Unije od očekivanog, slabiji priljev nekih neporeznih prihoda, prijenos Grčkoj dividendi od grčkih državnih obveznica u investicijskom portfelju središnje banke Banco de Portugal, manji socijalni doprinosi mirovinskom sustavu državnih službenika od očekivanog te prekoračenja u stavci za plaće i intermedijarnoj potrošnji. Nakon korištenja privremenih proračunskih sredstava (0,3 % BDP-a), procjenjuje se da će se zbog neto učinka odstupanja deficit proračuna za 2013. povećati za 0,5 % BDP-a. Nadalje, proračunski jaz povećao se i zbog dokapitalizacije BANIF-a - Banco Internacional do Funchal, SA u vrijednosti od 0,4 % BDP-a iako se ta operacija ne bi trebala uzimati u obzir za potrebe Programa.

(5)

Vlada poduzima korektivne mjere kako bi osigurala ostvarenje programskog ciljnog deficita u vrijednosti od 5,5 % BDP-a, posebno smanjenjem dostupnih sredstava za ulaganja i strožom kontrolom intermedijarne potrošnje resornih ministarstava (0,1 % BDP-a). Nadalje, vlada je najavila jednokratnu mjeru naplate potraživanja od poreza i socijalnih doprinosa, u okviru koje se očekuje povrat prihoda u visini od otprilike 0,4 % BDP-a te koja je popraćena jačim sankcijama za počinitelje poreznih kaznenih djela.

(6)

Ažurirana fiskalna predviđanja ukazuju na fiskalni napor za 2013. u vrijednosti od 0,5 % BDP-a, mjeren poboljšanjem u strukturnoj bilanci, što je nešto manje od 0,6 % BDP-a predviđenih u sedmoj reviziji. Predviđeni lošiji rezultati uglavnom se objašnjavaju kašnjenjem provedbe inicijalno planiranog konsolidacijskog paketa i njegove djelomične zamjene jednokratnim mjerama, dok neočekivani pritisci i dalje opterećuju proračunske pričuve. Kašnjenja u provedbi uzrokovana su nizom ograničenja, uključujući političku krizu u srpnju i preustroj vlade koji je nakon toga uslijedio; izazov odgovora na odluku Ustavnog suda od 29. kolovoza prema kojem su neke odredbe nacrta zakona o novom sustavu prekvalifikacije radnika proglašene neustavnima te tehničke poteškoće pri provedbi određenih mjera, posebno izmijenjene doprinosi za socijalno osiguranje iz davanja za nezaposlenost i za slučaj bolesti iznad minimalne razine, na temelju odluke Ustavnog suda od 5. travnja.

(7)

Vlada je potvrdila svoju obvezu ostvarenja ciljnog deficita od 4 % BDP-a u 2014. U tom pogledu vlada je donijela konsolidacijske mjere u vrijednosti od oko 2,3 % BDP-a, kojima se pokriva i dio manjka u 2013. koji će se prenijeti u 2014. Konsolidacijske mjere u najvećoj su mjeri obuhvaćene nacrtom zakona o proračunu, dok se neke mjere provode posebnim zakonodavstvom. Mjere su prvenstvo stalne naravi te se uglavnom temelje na štednji potrošnje. Općenito, kumulativna vrijednost konsolidacijskog paketa potrebnog za ostvarenje predviđene fiskalne prilagodbe nije se promijenila u odnosu na sedmu reviziju – iznosi približno 4,7 milijardi EUR stalnih mjera štednje u razdoblju 2013. . odnosno 2,8 % BDP-a. Međutim, dio – 2014konsolidacijskih nastojanja sada se prenosi u 2014. zbog prethodno navedenih kašnjenja u 2013.

(8)

Veći dio konsolidacije u 2014., oko 1,8 % BDP-a, trebao bi se temeljiti na reviziji javne potrošnje, koja je provedena prošle godine kako bi se povećala pravednost i učinkovitost pružanja socijalnih transfera i javnih usluga. Glavne mjere revizije javne potrošnje temeljit će se na tri temeljne osi: 1. ograničenje izdataka za plaće u javnom sektoru smanjivanjem radne snage u javnom sektoru usmjeravajući njegov ustroj u korist visokokvalificiranih radnika, usklađivanjem propisa o uvjetima rada u javnom sektoru s onima u privatnom sektoru te uvođenjem politike o plaćama koja je transparentnija i temelji se na zaslugama; 2. mirovinska reforma; i 3. rezanja sektorske potrošnje u okviru resornih ministarstava i programa.

(9)

Kako bi se nadoknadili negativni prijenosi iz izvršenja proračuna za 2013. te kako bi se ostvario ciljni deficit od 4 % BDP-a, paket revizije javne potrošnje nadopunjuje se ostalim stalnim mjerama kojima je cilj daljnje poboljšanje učinkovitosti i pravednosti trenutačnog sustava poreza i davanja (u vrijednosti od 0,4 % BDP-a). Nadalje, provest će se niz jednokratnih mjera u vrijednosti od 0,2 % BDP-a, čime će se više nego nadoknaditi troškovi koji proizlaze iz jednokratnih avansnih plaćanja povezanih s uvođenjem sustava sporazumnog raskida ugovora u javnom sektoru.

(10)

Predviđa se da će udio duga u BDP-u u 2013. doseći najveću vrijednost i iznositi 127,8 %, a da će nakon toga početi opadati. Povećanje u odnosu na sedmu reviziju objašnjava se ispravkom podataka o dugu iz 2012., koji je sada nešto veći, te neostvarenjem nekih kratkoročnih aktivnosti smanjenja duga. Osobito se predviđa da će se u Fondu za stabilizaciju socijalne sigurnosti postupnije povećavati udjeli portugalskih državnih obveznica, a opće obveze vlade prema Parpublici bit će više no što je prethodno predviđeno dok na snagu ne stupi nova ESA 2010 te dok se ne definira položaj tog poduzeća. Nadalje, predviđa se da će gotovinski saldo državne riznice na kraju godine biti veći od onoga što se prethodno predviđalo (za oko 4 milijarde EUR).

(11)

Postupak proračunske prilagodbe popraćen je nizom fiskalnih strukturnih mjera u cilju poboljšanja kontrole državne potrošnje i naplate prihoda. Posebno će se sveobuhvatnom reformom proračunski okvir, uključujući tijela središnje, regionalne i lokalne vlasti, uskladiti s najboljom praksom u području upravljanja javnim financijama. Novi sustav kontrole obveza pokazuje se uspješnim, no potrebno je pomno pratiti provedbu kako bi se osiguralo da se obveze pokrivaju dostupnim financijskim sredstvima. Nastavljaju se reforme javne uprave u cilju modernizacije i racionalizacije zapošljavanja u javnom sektoru i javnih tijela. Napretkom u planu reforme upravljanja prihodima poboljšava se praćenje i jačanje ostvarenja prihoda. Ostvaren je dobar napredak u ponovnom ugovaranju javno-privatnih partnerstava te se za 2013. i kasnije predviđaju znatne uštede. Poduzeća u državnom vlasništvu dosegla su u prosjeku operativni saldo do kraja 2012. te se predviđaju dodatne reforme kako bi se izbjeglo ponovno slabljenje njihovih rezultata. Reformama u sektoru zdravstva ostvaruju se znatne uštede te se nastavlja provedba uglavnom u skladu s ciljevima.

(12)

Udio kapitala banaka znatno se povećao prošle godine, čime je bankama omogućeno da ispune regulatorne zahtjeve Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o zaštitnom kapitalu kao i programski cilj od 10 % temeljnog kapitala. Taj zaštitni kapital i dalje je adekvatan u cijelom sustavu prilikom primjene pravila iz nove Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD) IV za procjenu vlastitih sredstava banaka. Ta nova pravila o kapitalnim zahtjevima primjenjivat će se od siječnja 2014. nadalje. Banco de Portugal trenutačno razvija prijelazni pristup za uvođenje CRD-a IV. Vjerojatno će se do 2014. ostvariti indikativni cilj omjera kredita i depozita od 120 %, a neke su banke već ispod tog praga. Jačaju se i nastojanja u cilju diversifikacije izvora financiranja korporativnog sektora. Na temelju nedavne vanjske revizije postojećih kreditnih linija koje financira država i niza preporuka politike, državna tijela dostavila su plan mjera kojima je cilj poboljšati uspješnost tih instrumenata i upravljanje njima. Dovršava se paket upravljanja krizom. Fond za sanaciju banaka funkcionira, uvedene su ovlasti za ranu intervenciju, a zakon o rekapitalizaciji je u postupku izmjene kako bi odrazio Komunikaciju Komisije o primjeni, od 1. kolovoza 2013., pravila o državnoj potpori za potpomaganje mjera u korist banaka u kontekstu financijske krize (3).

(13)

Ostvaren je daljnji napredak u provedbi strukturnih reformi za poboljšanje rasta i konkurentnosti. Novo smanjenje iznosa otpremnine stupilo je na snagu 1. listopada 2013. te su osnovana dva kompenzacijska fonda za potrebe djelomičnog financiranja isplata otpremnine. Poduzete su daljnje mjere kako bi se ojačale aktivne politike tržišta rada. Donesene su dodatne mjere u području obrazovanja, u kojemu je razina napretka općenito zadovoljavajuća.

(14)

Provedba Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), čiji je cilj smanjenje ograničenja ulasku na tržište te jačanje tržišnog natjecanja i gospodarske aktivnosti olakšavajući novim sudionicima pristup tržištu u okviru različitih ekonomskih sustava, odvija se prema planiranom rasporedu te bi njezino prenošenje uskoro trebalo biti završeno. Donesen je okvirni zakon za poboljšanje funkcioniranja reguliranih profesija, uključujući strukovno tijelo, a sljedeći korak za završetak reforme podrazumijeva reviziju statutâ osamnaest relevantnih profesija. Na snagu je već stupio Okvirni zakon o utvrđivanju glavnih načela funkcioniranja najvažnijih nacionalnih regulatornih tijela, uključujući i njihovu jaču neovisnost i autonomiju, a uskoro bi se trebali donijeti podzakonski akti o raznim sektorskim regulatorima. Odgođena je provedba mjera o smanjenju carinskog duga u sektoru opskrbe električnom energijom iako je vlada nedavno uvela novi namet kako bi se djelomično riješio taj problem. Donesene su neke pravne odredbe namijenjene pojednostavnjivanju izdavanja dozvola i ostalih administrativnih opterećenja, kao što je prijedlog novog temeljnog zakona za zemljišta, prostorno uređenje i urbanizam.

(15)

Potreban je daljnji napredak kako bi prometni sektor postao održiviji i otvoreniji tržišnom natjecanju. Ostvarena su neka poboljšanja u financijskom položaju upravitelja željezničkom infrastrukturom, no potrebna su znatna daljnja nastojanja kako bi on do 2015. dosegnuo operativni saldo. Potrebno je ojačati provedbu reformi u sektoru luka.

(16)

Donesene su neke dodatne mjere kako bi se poboljšali uvjeti likvidnosti u sektoru poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća (MSP).

(17)

Ubrzo bi se trebale završiti reforme pravosudnog sustava. Ostvaren je napredak u smanjenju neriješenih sudskih predmeta, završena je ili će se uskoro završiti provedba ključnih reformi kao što je geografska reorganizacija sudskih jedinica te reforma zakona o parničnom postupku. Međutim, i dalje su potrebna poboljšanja funkcioniranja pravosudnog sustava, što je ključno za pravilno i pravedno funkcioniranje gospodarstva: i. osiguravanje učinkovitog i pravodobnog izvršenja ugovora i pravila o tržišnom natjecanju; ii. povećanje učinkovitosti restrukturiranjem sustava sudova te donošenjem novog modela upravljanja sudovima; iii. daljnje smanjivanje sporosti sudova u rješavanju predmetâ (uključujući porezne sudske predmete).

(18)

U svjetlu ovog razvoja, Provedbenu odluku 2011/344/EU trebalo bi izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 3. Provedbene odluke 2011/344/EU stavci od 7. do 9. zamjenjuju se sljedećim:

„7.   Portugal tijekom 2013. donosi sljedeće mjere u skladu sa zahtjevima iz memoranduma o razumijevanju:

(a)

deficit opće države ne smije u 2013. premašiti 5,5 % BDP-a. Za izračun tog deficita u obzir se ne uzimaju mogući proračunski troškovi poticajnih mjera bankama u okviru vladine strategije za financijski sektor. Konsolidacijske mjere uključene u proračun za 2013. i dodatni proračun trebaju se strogo primjenjivati u preostalom dijelu godine. Nadalje, u slučaju daljnjeg manjka u izvršenju proračuna, vlada treba provoditi korektivne mjere;

(b)

Portugal nastavlja provoditi svoj program privatizacije;

(c)

Portugal dovršava provedbu strategije zajedničkih usluga u javnoj upravi;

(d)

Portugal nastavlja reorganizaciju i racionalizaciju bolničke mreže putem specijalizacije, koncentracije i smanjenja bolničkih usluga, zajedničkog upravljanja bolnicama i zajedničkog poslovanja bolnica te osigurava provedbu višegodišnjeg akcijskog plana reorganizacije bolnica;

(e)

nakon donošenja izmjena Zakona 6/2006 o urbanom najmu i Uredbe sa zakonskom snagom kojima se pojednostavnjuje administrativni postupak za renovacije, Portugal provodi sveobuhvatnu reviziju funkcioniranja stambenog tržišta;

(f)

Portugal razvija nacionalni sustav upisa u zemljišne knjige kojim se omogućuje pravednija raspodjela davanja i troškova u provedbi prostornog uređenja;

(g)

poštujući Odluku Ustavnog suda od 26. rujna 2013., Portugal izrađuje i primjenjuje alternativne mogućnosti reforme tržišta rada koje imaju slične učinke kao i reforme koje su proglašene neustavnima u toj odluci;

(h)

Portugal promiče kretanje plaća koje je u skladu s ciljevima poticanja zapošljavanja i poboljšanja konkurentnosti poduzeća kako bi se ispravile makroekonomske neravnoteže. U programskom razdoblju povećanje minimalne plaće dopušteno je samo ako je to opravdano zbog gospodarskih trendova i trendova na tržištu rada;

(i)

Portugal nastavlja poboljšavati učinkovitost aktivnih politika tržišta rada u skladu s rezultatima izvješća o procjeni i akcijskog plana za bolje funkcioniranje javnih službi za zapošljavanje;

(j)

Portugal nastavlja provoditi mjere utvrđene akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete srednjoškolskog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a vlada bi trebala iznijeti planove za učinkovitije financiranje škola te bi se trebala uspostaviti ljestvica referentnih strukovnih škola;

(k)

Portugal dovršava donošenje potrebnih sektorskih izmjena kako bi se u cijelosti provela Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5);

(l)

Portugal Parlamentu dostavlja izmijenjene statute strukovnih tijela;

(m)

Portugal odobrava odgovarajuće izmjene podzakonskih akata o nacionalnim regulatornim tijelima;

(n)

Portugal objavljuje tromjesečna izvješća o stopama oporavka; trajanju i troškovima stečajnih postupaka poduzeća, trajanju i troškovima poreznih sporova i stopi rješavanja ovršnih postupaka;

(o)

Portugal unaprjeđuje poslovno okruženje dovršenjem trenutačnih reformi o smanjenju administrativnog opterećenja (potpuno operativne točke jedinstvenog kontakta navedene u Direktivi 2006/123/EZ i projekti ‚nultog ovlaštenja’) i daljnjim pojednostavnjenjem postojećih postupaka izdavanja dozvola, uredbi i ostalih administrativnih opterećenja u gospodarstvu, koji su najveća prepreka razvoju gospodarskih aktivnosti;

(p)

Portugal dovršava reformu sustava upravljanja lukama, uključujući reviziju koncesija za upravljanje lukama;

(q)

Portugal provodi mjere kojima se poboljšava funkcioniranje poštanskog i telekomunikacijskog sektora;

(r)

Portugal provodi mjere kojima se poboljšava funkcioniranje prometnog sustava;

(s)

Portugal provodi mjere kojima se uklanja carinski dug u energetskom sektoru;

(t)

Portugal osigurava primjenu novog pravnog i institucijskog okvira o javno-privatnim partnerstvima, a vode se i dalje novi pregovori o ugovorima javnog privatnog partnerstva u cestovnom prometu u skladu sa strateškim planom koji je vlada predstavila te revizijom regulatornog okvira kako bi se ostvarili fiskalni prihodi, osobito u 2013.;

(u)

Portugal se nastavlja baviti mjerama za suzbijanje porezne utaje i jačanje ispunjenja obveza poreznih obveznika.

8.   Portugal tijekom 2014. donosi sljedeće mjere u skladu sa zahtjevima iz memoranduma o razumijevanju:

(a)

deficit opće države ne smije u 2014. premašiti 4 % BDP-a. Za izračun tog deficita u obzir se ne uzimaju mogući proračunski troškovi poticajnih mjera bankama u okviru vladine strategije za financijski sektor. Kako bi ostvario taj cilj, Portugal provodi konsolidacijske mjere u vrijednosti od 2,3 % BDP-a, prije svega na temelju Zakona o proračunu za 2014. Mjere bi trebale biti stalne naravi te usmjerene prema štednji potrošnje;

(b)

konsolidacijski paket temelji se na mjerama smanjenja rashoda koje su pripremljene u okviru revizije javne potrošnje. Te bi mjere u 2014. ukupno trebale iznositi 1,8 % BDP-a i uključivati:

i.

ograničenje izdataka za plaće u javnom sektoru smanjivanjem radne snage u javnom sektoru usmjeravajući njegov ustroj u korist visokokvalificiranih radnika, osobito programom prekvalifikacije radnika i dobrovoljnim raskidom ugovora; daljnje usklađivanje propisa o uvjetima rada u javnom i privatnom sektoru (uključujući povećanje radnog vremena i smanjenje broja dana godišnjeg odmora) i uvođenje jedinstvene ljestvice plaća kao i racionalizaciju dodataka na plaću. Trebali bi se povećati doprinosi korisnika posebnom sustavu zdravstvenog osiguranja, pridonoseći pravednosti i učinkovitosti javne potrošnje;

ii.

reforme mirovinskog sustava povećanjem zakonske dobi za umirovljenje promjenama faktora održivosti; usklađivanje pravila o obračunu mirovinskih doprinosa između mirovinskog sustava državnih službenika i općeg mirovinskog sustava, istodobno štiteći davanja koja su ispod minimalnog praga; racionalizacija obiteljskih mirovina u mirovinskom sustavu državnih službenika i u općem mirovinskom sustavu u slučajevima kada se tim mirovinama pridodaju druge mirovine;

iii.

uštede u intermedijarnoj potrošnji i programima potrošnje u okviru resornih ministarstava. Zbog političkih i pravnih rizika neke bi se mjere mogle djelomično ili potpuno zamijeniti drugim mjerama istovrijednog opsega i kvalitete;

(c)

paket revizije javne potrošnje nadopunjuje se ostalim stalnim mjerama kojima je cilj daljnje poboljšanje učinkovitosti i pravednosti trenutačnog sustava poreza i davanja (u vrijednosti od 0,4 % BDP-a). Trebalo bi osobito povećati oporezivanje za troškove povezane sa službenim automobilima poduzeća, a oporezivanje povezano sa zaštitom okoliša i zdravstvom trebalo bi se unaprijediti promjenom oporezivanja osobnih dizelskih automobila i povećanjem trošarina na duhan i alkoholna pića. Smanjuju se porezne olakšice za oporezivanje nekretnina za mirovinske fondove i fondove za nekretnine. Ukidaju se ograničenja doprinosa za socijalno osiguranje za članove državnih tijela. Uvodi se posebna pristojba u energetskom sektoru kako bi se ograničile prekomjerne rente u energetskom sektoru. Dio prihoda koji će se ostvariti tom pristojbom namijenjen je smanjenju carinskog duga. Uvodi se prodaja dozvola za internetske igre na sreću u cilju reguliranja tog tržišta, a te bi se aktivnosti trebale i oporezivati. Uvodi se posebna naknada za medijski spektar te se povećava pristojba za financijske institucije. Nadalje, provode se određene jednokratne mjere, čime će se više nego nadoknaditi troškovi koji proizlaze iz jednokratnih avansnih plaćanja povezanih s uvođenjem sustava sporazumnog raskida ugovora u javnom sektoru. One uključuju prijenos zdravstvenog fonda CTT u javni sektor, prodaju koncesija za luke i silose kao i posebne dividende od prodaje prekomjernih rezervi nafte javnog poduzeća;

(d)

Portugal podnosi izvješće koje sadržava sljedeće ciljeve:

i.

utvrditi preklapanja usluga i nadležnosti te ostalih izvora neučinkovitosti između središnjih i lokalnih razina vlasti; i

ii.

reorganizirati mrežu decentraliziranih usluga ministarstava uglavnom putem mreže ‚Lojas do Cidadão’ (jedinstvene točke pristupa administraciji i uslugama) i drugih pristupa, kojima su obuhvaćene učinkovitije geografske regije i kojima se potiče korištenje zajedničkih usluga i digitalne uprave;

(e)

Portugal nastavlja reorganizaciju i racionalizaciju bolničke mreže putem specijalizacije, koncentracije i smanjenja bolničkih usluga, zajedničkog upravljanja bolnicama i zajedničkog poslovanja bolnica i osigurava provedbu višegodišnjeg akcijskog plana reorganizacije bolnica;

(f)

Portugal provodi plan osnivanja neovisnog poduzeća za logističke usluge u sektoru plina i električne energije;

(g)

Portugal provodi mjere kojima se poboljšava funkcioniranje prometnog sektora;

(h)

Portugal analizira utjecaj neobveznog sustava gotovinskog obračuna PDV-a;

(i)

Portugal sastavlja popis i provodi analizu troškova propisa koji bi mogli imati veći utjecaj na gospodarsku aktivnost.

9.   U cilju ponovne uspostave povjerenja u financijski sektor, Portugal namjerava zadržati odgovarajuću razinu kapitala u svom bankarskom sektoru i osigurati redovito razduživanje u skladu s rokovima utvrđenima u memorandumu o razumijevanju. U tom pogledu Portugal provodi strategiju za portugalski bankarski sektor, usuglašenu s Komisijom, ESB-om i MMF-om, kako bi se očuvala financijska stabilnost. Portugal osobito:

(a)

nadzire prijelaz banaka na novi sustav pravila o kapitalnim zahtjevima utvrđenima Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD IV.) te osigurava da je zaštitni kapital u skladu s promjenjivim poslovnim okruženjem;

(b)

savjetuje banke da na održivi način jačaju svoje zaštitni kolateral;

(c)

osigurava uravnoteženo i redovito razduživanje bankarskog sektora, što je ključno za trajno uklanjanje financijskih neravnoteža te smanjenje ovisnosti o financiranju iz Eurosustava u srednjoročnom razdoblju. Provodi se tromjesečna revizija planova banaka o financiranju i kapitalu;

(d)

potiče diversifikaciju financijskih mogućnosti za korporativni sektor, a osobito za mala i srednja poduzeća putem mjera kojima je cilj poboljšati njihov pristup tržištima kapitala;

(e)

nastavlja racionalizaciju grupacije CGD koja je u državnom vlasništvu;

(f)

eksternalizira upravljanje kreditima banke BPN, koji su trenutačno u vlasništvu Parvalorema, poduzećima koja se izaberu na temelju postupka prikupljanja ponuda, a kojima je zadatak postupno povratiti imovinu; te prodaje društava kćeri i imovine iz drugih dvaju subjekata posebne namjene koji su u državnom vlasništvu;

(g)

na temelju prijedlogâ potiče diversifikaciju financijskih mogućnosti za korporativni sektor, razvija i provodi rješenja kojima se korporativnim sektoru omogućuju financijske mogućnosti koje zamjenjuju tradicionalne bankarske kredite; te procjenjuje mogućnosti poboljšanja rezultata postojećih kreditnih linija koje financira država i upravljanja njima na temelju rezultata nedavne vanjske revizije i iznesenog akcijskog plana;

(h)

analizira planove banaka za oporavak i izdaje smjernice o sustavu planova za oporavak te priprema planove sanacije banaka na temelju izvješća koje banke podnesu. Vlada podnosi parlamentu potrebne izmjene zakona o rekapitalizaciji kako bi se bi odrazila Komunikacija Komisije o primjeni, od 1. kolovoza 2013., pravila o državnoj potpori za potpomaganje mjera u korist banaka u kontekstu financijske krize;

(i)

provodi okvir koji financijskim institucijama omogućuje primjenu izvansudskog restrukturiranja duga kućanstava, olakšava primjenu restrukturiranja korporativnog duga te provodi akcijski plan kojim se podiže javna svijest o instrumentima restrukturiranja;

(j)

priprema tromjesečna izvješća o provedbi novih instrumenata restrukturiranja; na temelju nedavno provedene ankete istražuje mogućnosti poboljšanja uspješnog oporavka poduzeća pridržavajući se PER-a (postupak posebnog oporavka poduzeća u teškim financijskim problemima) i SIREVE-a (sustav oporavka poduzeća na temelju izvansudskih sporazuma za poduzeća u teškoj ekonomskoj situaciji ili koja su nesolventna ili bi uskoro mogla postati nesolventna).

Članak 2.

Ova se odluka primjenjuje od dana njezina priopćavanja.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Portugalskoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

L. LINKEVIČIUS

(1)  SL L 118, 12.5.2010., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Vijeća 2011/344/EU od 17. svibnja 2011. o odobravanju financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 159, 17.6.2011., str. 88.).

(3)  SL C 216, 30.7.2013., str. 1.

(4)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(5)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).”